<p>Bjelorusija je oslobodila 14 zatvorenika, uključujući <b>Serheja Tihanovskog</b>, koji je pritvoren u maju 2020. godine dok je pokušavao da se kandiduje za predsjednika protiv autoritarnog lidera <b>Aleksandra Lukašenka</b>.</p>
<p><b>Ihar Karnej</b>, bivši novinar bjeloruskog servisa RSE, lokalno poznatog kao Radio Svoboda, takođe je pušten na slobodu.</p>
<p>Uhapšen je 2023. godine i osuđen na tri godine zatvora po optužbama za "ekstremizam" koje on poriče.</p>
<p>Liderka bjeloruske opozicije <b>Svetlana Tihanovska</b> napisala je na mreži X da su zvaničnici iz Sjedinjenih Država pomogli u obezbjeđivanju oslobađanja njenog supruga Serheja Tihanovskog, koji je oslobođen nakon pet godina zatvora u Bjelorusiji.</p>
<p>- Teško je opisati radost u mom srcu - napisala je u isto vrijeme zahvaljujući američkom predsjedniku <b>Donaldu Trampu</b>, američkom izaslaniku <b>Kitu Kelogu</b> i evropskim saveznicima.</p>
<p>Dodala je i da je 1.150 političkih zatvorenika i dalje iza rešetaka.</p>
<p>- Svi moraju biti pušteni - napisala je Tihanovska.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTsihanouskaya%2Fstatus%2F1936421693074841923%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1936421693074841923%7Ctwgr%5Ec0a17522d940afbdc6de97fe35a7782fb14d140e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p><b>Džon Koul</b>, zamjenik američkog izaslanika Kita Keloga, napisao je u objavi na mreži X 21. juna da je 14 zatvorenika pušteno u saradnji sa litvanskom vladom.</p>
<p>Tihanovski je pokušao da se kandiduje protiv Lukašenka na izborima u avgustu 2020. godine, ali je pritvoren prije glasanja.</p>
<p>Njegova supruga je preuzela kandidaturu opozicije.</p>
<p>Lukašenko je proglašen pobjednikom izbora, što je izazvalo proteste desetina hiljada Bjelorusa koji tvrde da je glasanje bilo namješteno. Demonstracije su trajale mjesecima dok su Bjelorusi zahtijevali da Lukašenko, na vlasti od 1994. godine, povuče sa vlasti i održi nove izbore.</p>
<p>Opozicija i Zapad nisu priznali glasanje iz avgusta 2020. godine smatrajući izbore nelegitimnim, a zemlja je, po Lukašenkovoj naredbi, počela da se obračunava sa demonstrantima hapseći hiljade ljudi i protjerujući većinu vodećih opozicionih ličnosti iz zemlje.</p>
<p>Nekoliko demonstranata je ubijeno u nasilju, a organizacije za ljudska prava kažu da postoje vjerodostojni dokazi o mučenju koje je korišćeno nad nekim od pritvorenih.</p>
<p>Lukašenko negira izbornu prevaru i odbio je da pregovara sa opozicijom koju predvodi Svetlana Tihanovska.</p>
<p>Karnej je dugogodišnji novinar koji je radio za RSE više od 20 godina.</p>
<p>Uhapšen je u Minsku u julu 2023. godine, a u martu 2024. godine osuđen na tri godine zatvora zbog učešća u "ekstremističkoj" grupi zbog povezanosti sa Bjeloruskim udruženjem novinara.</p>
<p>U decembru 2024. godine njegova kazna je produžena za osam mjeseci. Bjeloruska zajednica za ljudska prava prepoznala je Karneja kao političkog zatvorenika.</p>
<p>- Duboko smo zahvalni predsjedniku Trampu što je obezbijedio oslobađanje ovog hrabrog novinara, koji je patio u rukama bjeloruskih vlasti - rekao je predsjednik i glavni izvršni direktor RFE/RL <b>Stiv Kapus</b>, koji se sastao sa Karneijem nakon njegovog oslobađanja.</p>
<p>- Zahvaljujemo se (državnom sekretaru) <b>Marku Rubiju</b> i njegovom timu, litvanskoj vladi i međunarodnoj zajednici na podršci našim zatvorenim novinarima - dodao je on.</p>
<p>Evropska unija, Sjedinjene Države, Kanada i druge zemlje odbile su da priznaju Lukašenka (68) kao legitimnog lidera Bjelorusije i uvele su sankcije protiv njega i visokih bjeloruskih zvaničnika kao odgovor na "falsifikovanje" glasanja i postizbornu represiju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bjelorusija oslobodila 14 zatvorenika: Među njima opozicioni političar i novinar

<p><b>Da li se Srbija ubrzano pretvara u novu Belorusiju, kako se u poslednje vreme osnovano pitaju mnogi?</b></p>
<p>Učestala <b>hapšenja</b> i <b>pritvaranja</b> opozicionih aktivista, posebno posle velikog skupa u Beogradu, 15. marta, redovno su na ivici <b>legitimiteta</b>. Pritvori se produžuju sa <b>pravno</b> <b>sumnjivom</b> argumentacijom, a mnogim pritvorenima uskraćuju se osnovna <b>ljudska</b> <b>prava</b>. Možda i najpoznatiji slučaj hapšenja zbog navodnog planiranja državnog udara rezultirao je produženjem pritvora na treći mesec, iako je jedini "dokaz" kojim pravosuđe raspolaže - pravno neprihvatljiv, jer snimanje razgovora nije obavljeno po zakonu. U međuvremenu je novosadska profesorka stupila i u štrajk glađu i žeđu, prebačena u zatvorsku bolnicu, ali njeni advokat i porodica još ne mogu da je posete.</p>
<p>Sa druge strane, uprkos dokazima dovoljnim bar za "osnovanu sumnju", hapšenja ljudi bliskih vladajućoj stranci redovno <b>izostaju</b>. Pretnje i napadi pripadnika vladajuće stranke i propalica obučenih u crno i pod kapuljačama na neistomišljenike - studente i opozicionare - se često uopšte <b>ne</b> <b>sankcionišu</b>, a ako i dođe do sankcije, presude su na granici ili <b>ispod</b> <b>zakonskog</b> <b>minimuma</b>. Kada je pritisak javnosti toliko jak da hapšenje ipak ne može da se zaobiđe, uhapšeni se vrlo brzo <b>nađe</b> <b>na</b> <b>slobodi</b>, sa objašnjenjima uvredljivim i za razum i za pravnu struku. Kao što je objašnjenje za devojku koja je pod punim gasom automobilom povredila studentkinju na Novom Beogradu, a za koju je rečeno da je to učinila iz <b>prepasti</b>. Čak su i uhapšeni za tragediju u Novom Sadu, koja je i bila povod za polugodišnje proteste, na <b>slobodi</b>, a oni kojima je bila potrebna bolnica iz pritvora su preseljeni u <b>Institut</b> u Sremskoj Kamenici, a ne u zatvorsku bolnicu.</p>
<p>Fizički <b>napadi</b> ne prestaju. Najnoviji ataci privatnih obezbeđenja su rezultirali <b>povređivanjem</b> dve odbornice u <b>Kraljevu</b>, dok je u okolini <b>Kosjerića</b> član SNS - predsednik jedne mesne zajednice - povredio snimatelja televizije N1.&nbsp;</p>
<p>Posle optužbi za "obojenu revoluciju", predsednik <b>Vučić</b> je pojačao huškačku retoriku, i sada preti studentima da će "<b>odgovarati za sve teške zločine koje su izvršili</b>", iako nema nikakvog zločina niti dokaza da su nekakvu zločini bar planirani. No, baš zahvaljujući takvoj zapaljivoj retorici, <b>podele</b> u narodu su došle do granice nepomirljivosti i same ivice otvorenog <b>sukoba</b>. Toliko je sve otišlo daleko, da su se uoči skupa vladajuće stranke u Nišu, nasred auto-puta, za grla pohvatali ljudi iz kabineta predsednika države (u pozadini snimka čuju se vulgarnosti iz grla Suzane Vasiljević, savetnice za medije) i policijskog obezbeđenja predsednika Vlade <b>Đura Macuta</b>. Što će reći, iz istog "tabora".</p>
<p>Primera za sve ovo je i previše, svakodnevni su, ali je i ovo sasvim dovoljno da odgovarajuće ilustruje problem.</p>
<p>No, da li je to dovoljno za uverenje da se <b>Srbija ubrzano pretvara u Belorusiju</b>? Nesumnjivo postoje određene sličnosti, ali su i razlike u stepenu represije i međunarodnom kontekstu značajne. Da pogledamo prvo gde se mogu naći sličnosti.</p>
<p>U Belorusiji, <b>Aleksandar</b> <b>Lukašenko</b> neprikosnoveno vlada od 1994. godine, centralizujući moć i eliminišući opoziciju. Praktično sva opozicija je u inostranstvu, sem one koja je u kazamatima. U Srbiji, <b>Aleksandar</b> <b>Vučić</b> i Srpska napredna stranka dominiraju političkom scenom od 2012. godine, a suštinski ideja na kojoj počiva njegova vladavina traje od 1988. i više puta je skupo koštala i Srbiju i region. Iako Srbija ima formalno demokratske institucije, one su <b>oslabljene</b> i često svedene samo na puko izvršenje najčešće nezakonitih odluka vrha vlasti, a vlast <b>koncentrisana</b> u rukama predsednika i njegovih saradnika, uz svakodnevno kršenje ustavnih nadležnosti.</p>
<p>U Belorusiji su protesti 2020. godine izazvani spornim izborima doveli do masovnih hapšenja (više 19.000 ljudi) i mučenja demonstranata u pritvoru. U Srbiji, protesti još od kovida 2020. i masovnih zločina u školi "Ribnikar" i okolini Mladenovca 2023. godine, a posebno ovi 2024–2025. posle rušenja nadstrešnice u Novom Sadu, suočeni su s policijskom <b>represijom</b>, uključujući upotrebu suzavca, batinjanja i hapšenja. Vlast koristi metode slične beloruskim, poput hapšenja političkih protivnika pod optužbama za "verbalni delikt" ili pokušaje "obojene revolucije".</p>
<p>Belorusija ima strogu medijsku cenzuru, s gotovo apsolutnom kontrolom države nad medijima: sve šta objavljuje drugačiju sliku zemlje od Lukašenkove, nalazi se u inostranstvu. U Srbiji, iako postoje nezavisni mediji, većina javnih glasila je pod <b>uticajem vlasti</b>, što potvrđuju izveštaji međunarodnih i domaćih strukovnih organizacija. Osim vlasničke i finansijske netransparentnosti - zahvaljujući čemu su "mediji" direktno vezani za režim, pomoći države lojalnim "medijima" uz istovremeno gušenje onih drugih, izveštaji ukazuju na <b>napade i pritiske</b> na novinare i SLAPP tužbe ljudi bliskih režimu.</p>
<p>Najzad, već smo pomenuli pravosudnu pristrasnost. U obe zemlje postoje optužbe za selektivnu primenu pravde. U Belorusiji se politički protivnici rutinski hapse i osuđuju, dok se, kako rekosmo, u Srbiji ljudi bliski vlasti često <b>oslobađaju</b> ili dobijaju <b>blaže</b> kazne.</p>
<p>To su sličnosti. Ipak, ima i razlika, i one su u nekim segmentima male, a u drugima značajne.</p>
<p>Belorusija, često nazvana "poslednjom diktaturom Evrope", ima daleko oštriji autoritarni sistem. Smrtna kazna je i dalje na snazi, a pogubljenja su tajna. U Srbiji nema smrtne kazne, a represija, iako prisutna, nije na istom <b>nivou brutalnosti</b>. Protesti u Srbiji, iako susreću brutalnu policijsku silu, nisu doveli do masovnih mučenja kao u Belorusiji.</p>
<p>Produženi pritvor političkih aktivista i demonstranata u kombinaciji s blažim tretmanom ljudi bliskih vlasti ukazuje na selektivnu pravdu, što je karakteristika autoritarnih režima. U Belorusiji je ovaj fenomen ekstremniji, s masovnim hapšenjima i mučenjem, dok u Srbiji još <b>postoji prostor za javnu kritiku i međunarodni pritisak</b>. Slučajevi poput <b>Predraga Koluvije</b> i <b>Zvonka Veselinovića</b>, i ne samo oni, pokazuju da političke veze mogu uticati na pravosudne ishode, što podriva poverenje u institucije. Ipak, upravo činjenica da neke sudije i tužioci dižu glas, pokazuje da srpsko pravosuđe nije potpuno podređeno režimu, već su u toj ulozi i dalje "podobni pojedinci".</p>
<p>Belorusija je izolovana, pod sankcijama EU i SAD, dok je Srbija kandidat za članstvo u EU, što je primorava na određeni nivo usklađivanja s demokratskim standardima. Ovo ograničava Srbiju u primeni ekstremnijih autoritarnih mera, iako su simpatije ka diktatorskim režimima sa Istoka neskrivene. Najzad, više se i ne krije uticaj koji Rusija ima na politička, i ne samo politička, dešavanja u Srbiji. Ipak, ovde se mora uočiti <b>zaoštravanje retorike</b> s nekih adresa u EU prema Srbiji, paralelno sa otvorenim skretanjem režima - a ne kao do sada, njegovih pojedinih delova - u pravcu Rusije. To je posebno izraženo u vreme dve studentske "ekskurzije" (biciklistička i maratonska) u pravcu evropskih institucija.</p>
<p>U Belorusiji su izbori očigledno namešteni, a opozicija je, kako rekosmo, gotovo uništena. U Srbiji, iako su izbori kritikovani kao <b>nefer</b> (npr. izveštaj OEBS-a iz 2023.), a <b>birački spiskovi</b> u neskladu sa realnošću, opozicija i dalje postoji, mada je godinama satanizovana i uskraćena su joj osnovna demokratska prava, i ima određeni - iako značajno ograničen - prostor za delovanje.</p>
<p>Srbija, dakle, pokazuje sve elemente <b>autoritarne</b> <b>vlasti</b>, s kontrolom nad institucijama, medijima i selektivnim pravosudnim procesima, ali nije na nivou Belorusije, gde je <b>diktatura</b> očigledna, s ekstremnom represijom i potpunom eliminacijom opozicije. Srbija se, reklo bi se, i dalje nalazi u "<b>sivoj zoni</b>" između demokratije i autoritarizma, dok je Belorusija jasan primer diktature.&nbsp;</p>
<p><b>To, na žalost, i dalje ne znači da Srbija ne može lako da sklizne preko te tanke linije, koja deli "sivu" i "crnu zonu". Možda za to bude dovoljna i samo jedna komanda iz Moskve.</b></p>

Nebojša Vučinić

1250x600

Postaje li Srbija - Bjelorusija?

<p>Litvanija će potrošiti 1,1 milijardu eura na jačanje zaštite svoje granice sa Rusijom i Bjelorusijom, posebno protivtenkovskim minama, saopštilo je 5. maja Ministarstvo odbrane te zemlje na istočnom krilu NATO-a.</p>
<p>Litvanija, Letonija i Estonija, koje se sve graniče sa Rusijom, strahuju da će postati sljedeće mete Rusije ako dobije rat protiv Ukrajine.</p>
<p>Te tri baltičke države, bivše sovjetske republike, ojačale su svoju odbranu nakon što je ruska vojska izvršila invaziju na Ukrajinu. Te zemlje su pojačale mjere bezbjednosti na svojim granicama poslije priliva migranata za koji smatraju da je Rusija odgovorna, prenosi AFP.</p>
<p>Novi finansijski paket mjera biće raspoređen na 10 godina i omogućiće Litvaniji da "blokira i uspori akcije neprijateljskih država", navelo je Ministarstvo odbrane.</p>
<p>Litvanija je u januaru saopštila namjeru da godišnje troši pet do šest procenata svog Bruto domaćeg proizvoda (BDP) na vojnu potrošnju za period od 2026. do 2030. godine.</p>
<p>Ministarstvo navelo je da je u toku "intenzivan rad" kako bi se utvrdilo kako "osigurati integritet baltičke odbrambene linije".</p>
<p>Dodalo je da će 800 miliona eura od ukupnog budžeta od 1,1 milijarde eura biti namijenjeno za protivtenkovske mine.</p>

Litvanija će izdvojiti 1,1 milijardu eura za jačanje granice sa Rusijom i Bjelorusijom

<p>Srbija je ponovo jedina zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji sa Zapadnog Balkana koja se nije uskladila sa novom spoljnopolitičkom odlukom EU povodom situacije u Bjelorusiji i umiješanosti Minska u rusku agresiju na Ukrajinu.<br/>
<br/>
EU je 16. aprila saopštila da odlukom (CFSP) 2025/632 od 27. marta 25 osoba i sedam pravnih lica uključuje se na spisak fizičkih i pravnih lica, entiteta i tijela na koje se primjenjuju restriktivne mjere zbog situacije u Bjelorusiji i umiješanosti Minska u rusku agresiju na Ukrajinu.<br/>
<br/>
Sa novom odlukom Savjeta EU uskladile su se sve ostale države kandidati za članstvo u EU iz regiona Zapadnog Balkana - Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i BiH. One će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu s tim, a EU "prima na znanje tu obavezu i pozdravlja je, navodi se u saopštenju.</p>

Srbija se nije uskladila sa odlukom EU o Bjelorusiji

<p>U rijetkom trenutku međunarodne vidljivosti, bjeloruski autoritarni lider <b>Aleksandar Lukašenko</b> ugostio je pakistanskog premijera <b>Šehbaza Šarifa</b> u zvaničnoj posjeti Minsku 10. aprila, ocijenivši da je riječ o značajnoj prekretnici u bilateralnim odnosima.</p>
<p>Posjeta, koja je nastavljena 11. aprila, rezultirao je nizom sporazuma koji obuhvataju vojnu saradnju, sigurnost hrane i trgovinu.</p>
<p>Najznačajnije je da je Lukašenko ponudio da prihvati do 150.000 pakistanskih radnika kako bi pomogli u rješavanju sve većeg nedostatka radne snage u Bjelorusiji.</p>
<p>Za Lukašenka, čiju pobjedu na predsjedničkim izborima Zapad i dalje ne priznaje nakon nadaleko osporavanih izbora 2020. godine i naknadnog brutalnog gušenja neslaganja, svaki direktni angažman sa stranim čelnikom nosi ogromnu simboličku i stratešku vrijednost.</p>
<p>Diplomatski izolovan, izbjegavan od Evropske unije i Sjedinjenih Država i sve više ovisan o Moskvi, Lukašenko ima malo prilika da se predstavi kao legitimni međunarodni akter.</p>
<p>- Pakistan ima mnogo ljudi koji žele i spremni su da rade u Bjelorusiji - rekao je Lukašenko na zajedničkoj konferenciji za novinare, naglasivši da će Bjelorusija stvoriti "potrebne uslove" za njihovo zapošljavanje.</p>
<p>S više od 198.000 slobodnih radnih mjesta prijavljenih širom zemlje, prijedlog ima za cilj ubrizgavanje radne snage u ekonomiju koja je pod velikim pritiskom.</p>
<p>Taj potez, međutim, izaziva uzbunu u susjednim državama Evropske unije.</p>
<p>Ponuda za uvoz desetine hiljada pakistanskih radnika svakako se može sa sumnjom posmatrati u susjednim članicama NATO-a Poljskoj, Letoniji i Litvaniji.</p>
<p>U graničnoj krizi 2021. i 2022. godine, Bjelorusija je optužena da koristi migrante kao pione u političkom sukobu s EU-om.</p>
<p>Bjelorusija je olakšala putovanje migrantima s Bliskog istoka, Afrike i Južne Azije - uključujući Pakistan - i usmjerila ih prema vanjskim granicama EU-a, što je izazvalo humanitarnu i sigurnosnu krizu.</p>
<p>U to su vrijeme hiljade migranata ostale zarobljene u šumama duž granica Bjelorusije s Poljskom, Litvanijom i Letonijom, često bez hrane, skloništa ili pravne zaštite.</p>
<p>Bjeloruske vlasti optužene su da su migraciju pretvorile u oružje za odmazdu zbog zapadnih sankcija.</p>
<p>Poljski, letonski i litvanski graničari pribjegli su povratnim mjerama, što je rezultiralo desetinama smrtnih slučajeva, međunarodnom osudom i trajnim nepovjerenjem prema migracijskoj politici Minska.</p>
<p>Tokom posjete, Bjelorusija i Pakistan potpisali su sporazum o vojnoj saradnji i mapu puta za odbrambeno-industrijske veze do 2027. godine, produbljujući veze između dvije zemlje, kao i druge sporazume i ekonomske memorandume.</p>
<p>Međutim, posebnu pažnju izazvalo je nepostojanje bilo kakve novije statistike o obimu trgovine.</p>
<p>Bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova posljednji je put izvijestilo o godišnjoj bilateralnoj trgovini s Pakistanom za 2020. godinu, rekavši da se ona kreće od 50 do 65 miliona dolara, što je daleko od obećanja iz 2015. godine o povećanju trgovine između dviju zemalja na milijardu dolara.</p>
<p>Poređenja radi, primarni trgovinski partneri Pakistana 2023. godine uključivali su Kinu, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju, a Bjelorusije nema na popisu.</p>
<p>Za Lukašenka bi, međutim, Šarifova posjeta mogla je ponuditi diplomatsku slamku spasa i trenutak potvrde.</p>
<p>Za EU to vraća sjećanja na 2021. i 2022. godinu.</p>
<p>To bi mogao biti znak upozorenja da bi autoritarni vođa Bjelorusije ponovo mogao upotrijebiti ljude kao polugu u svom sukobu sa Zapadom.</p>

Lukašenko pozvao 150.000 Pakistanaca da rade u Bjelorusiji

<p>Novi dokazi u čiji posjed je došao istraživački tim Radio Slobodne Evrope (RFE) ukazuju na to da bi lokacija u središnjoj Bjelorusiji mogla biti tajna ruska nuklearna baza, objavio je danas ovaj medij.</p> <p>Naime, kako su primijetili iz RFE, mjere nuklearne asigurnosti trenutno su na snazi u 1405. streljačkoj bazi kod Asipoviča, oko 100 kilometara jugoistočno od Minska.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032618030_6b1ea9fe64342ad137e6b3d0a5b237ab104e60a009d7a4c674afa0cf3dabfe5b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032618030_6b1ea9fe64342ad137e6b3d0a5b237ab104e60a009d7a4c674afa0cf3dabfe5b" data-rendition-name="original" width="1428" height="750" loading="lazy" alt="mjesto Asipovič na mapi"> <figcaption>Mjesto Asipovič na mapi<span></span><span>RFE</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Tvrde da postoje dokazi o građevinskim radovima na tom mjestu i obližnjoj vojnoj bazi, koja je ranije identifikovana kao potencijalna lokacija za nuklearne bojne glave.</p> <p>U decembru je bjeloruski predsjednik <b>Aleksandar Lukašenko</b> tvrdio da se u njegovoj zemlji nalaze deseci ruskih nuklearnih oružja, hvaleći se da zapadne zemlje nijesu primijetile kada su ih doveli onamo.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRFERL%2Fstatus%2F1904808561814684127%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1904855940379050290%7Ctwgr%5E725504521df5c6d3fd389da2f8251365d583c931%7Ctwcon%5Es2_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Članak RFE navodi da postoje sve veći dokazi da bi baze oko Asipoviča mogle biti mjesto za ovo oružje - ako je zaista poslato u Bjelorusiju - ili da se pripremaju za njihov dolazak.</p> <p>Iz Radio Slobodna Evropa ukazali su da fotografija objavljena na internetu prošlog septembra prikazuje digitalni monitor zračenja pričvršćen na zid u 1405. bazi za streljivo, uprkos tome što je više od 100 kilometara udaljena od najbliže nuklearne elektrane.</p> <p><br/> Takođe su napisali da dokumenti vezani uz novu željezničku prugu spominju objekt za skladištenje hemikalija za jodnu profilaksu, preventivnu medicinsku mjeru koja se preduzima u slučaju nuklearne nezgode.</p> <p>Uz to, izvijestili su da su radovi na izgradnji željeznice počeli prošle godine i da će pruga povezati bazu za streljivo s drugom vojnom lokacijom, obližnjom vojnom bazom Asipoviči, udaljenom oko 12 kilometara.</p> <p>Analiza satelitskih snimki RFE sugeriše da se ova vojna baza izgrađuje, s novim konstrukcijama uključujući moguće hangare za Iskander rakete, koje mogu nositi konvencionalno ili nuklearno oružje.</p> <p>U međuvremenu, u bazi za streljivo grade se platforme koje mogu smjestiti protivvazdušnu odbranu, navodi se u izvještaju istraživača RFE.</p> <p>Radio Slobodna Evropa podsjeća da je prošle godine Rusija formalno promijenila svoju nuklearnu doktrinu, snižavajući prag za upotrebu nuklearnog oružja u svjetlu trenutnog sukoba s Ukrajinom. Međutim, analiza američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) navodi da nedavni razvoji o kojima je izvijestio RFE ne znače da će Rusija i koristiti nuklearno oružje u ovom trenutku.</p> <p>- Bjelorusija možda razvija vojnu infrastrukturu za smještaj ruskih nuklearnih bojevih glava- napisali su, ali "ISW i dalje procjenjuje da ni Rusija ni Bjelorusija ne traže nuklearnu eskalaciju i da njihova upotreba nuklearnog oružja ostaje malo vjerovatna."</p>

Radio Slobodna Evropa ima nove dokaze o tajnoj ruskoj nuklearnoj bazi u Bjelorusiji

<p>Predsjednik Bjelorusije <b>Aleksandar Lukašenko</b> položio je danas zakletvu za sedmi mandat, dok grupe za ljudska prava upozoravaju da je njegova vladavina neustavna.</p>
<p>Lukašenko je osvojio više od 86 odsto glasova na predsjedničkim izborima 26. januara, koji je Zapad naširoko osudio kao farsu, prenosi Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>- Izbori su održani u uslovima duboke krize ljudskih prava, u atmosferi potpune strahovlade uz represiju protiv civilnog društva, nezavisnih medija, opozicije i svih neistomišljenika - navodi se u zajedničkoj izjavi deset bjeloruskih organizacija za ljudska prava.</p>
<p>Lukašenko je položio zakletvu na ceremoniji u glavnom gradu Bjelorusije, Minsku.</p>
<p>Istog dana, stotine pristalica bjeloruske demokratske opozicije održale su demonstracije širom Evrope, uključujući Litvaniju, Poljsku i Češku, kako bi obilježile Dan slobode Bjelorusije.</p>
<p>Danas se obilježava i godišnjica deklaracije nezavisnosti Bjelorusije iz 1918. godine i tradicionalno je proslavlja bjeloruska opozicija, od kojih su mnogi pobjegli u izgnanstvo ili ih je zatvorio Lukašenkov režim.</p>
<p>Na predsjedničkim izborima u januaru, na kojima je bilo zabranjeno prisustvo međunarodnih medija i zapadnih posmatrača, Lukašenko se utrkivao protiv četiri druga kandidata, od kojih su svi podržavali njegovu vladu i politiku.</p>
<p>Lukašenko, koji je na vlasti već tri decenije, odbacio je sve kritike na račun izbora, kao i Rusija, najbliži saveznik Bjelorusije.</p>
<p>Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i drugi međunarodni akteri su naveliko osudili izbore kao lažne.</p>
<p>Protesti, na kojima se zahtijevala i Lukašenkova ostavka, rezultirali su masovnim hapšenjima, navodnim mučenjima i nasilnim akcijama u kojima je nekoliko ljudi poginulo.</p>

Lukašenko položio zakletvu za sedmi mandat

<p>Minsk je spreman ugostiti lidere Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije na pregovorima o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine - izjavio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.&nbsp;</p>
<p>Njegova izjava dolazi nakon što su SAD privremeno ukinule vojnu pomoć Ukrajini.</p>
<p>U intervjuu za američkog internetskog komentatora Marija Nawfala, koji je emitovan na bjeloruskoj državnoj televiziji, Lukašenko je rekao da je spreman pomoći američkom predsjedniku Donaldu Trampu da ostvari svoj cilj posredovanja u miru između Kijeva i Moskve.</p>
<p>- Ako želite, dođite ovamo. Od bjeloruske granice do Kijeva ima samo 200 kilometara. Pola sata leta avionom. Dobrodošli ste. Sjesti ćemo ovdje, dogovoriti se mirno, bez buke, bez galame. Poručite Trumpu: čekam ga ovdje, zajedno s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom i Zelenskim. Sjest ćemo i smireno pregovarati. Ako želite postići dogovor – naveo je on.</p>
<p>Uprkos pozivu Lukašenko je naglasio da ne želi biti posrednik između drugih zemalja.</p>
<p>- Najviše od svega mrzim posredovanje. To znači biti između nekoga i pretvarati se da možeš nešto učiniti - rekao je on.</p>
<p>Bjelorusija je prethodno bila domaćin pregovora Ukrajine, Rusije i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) 2014. i 2015. godine, što je rezultiralo Minskim sporazumima. Ti su sporazumi su trebali zaustaviti rat u Donbasu, koji je izbio nakon ruske invazije na istočnu Ukrajinu 2014. godine.</p>

Lukašenko pozvao Trampa, Zelenskog i Putina na pregovore u Minsku, ali rekao i da ne želi da bude posrednik između drugih zemalja

<p>Mađarska neće podržati produženje sankcija Evropske unije ruskim i bjeloruskim pravnim i fizičkim licima, jer treba dati prostora mirovnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova <b>Peter Sijarto</b>.<br/>
<br/>
Govoreći u Vašingtonu, on je kritikovao Brisel zbog donošenja „prenaglih odluka“ koje, prema njegovim riječima, otežavaju postizanje mira.<br/>
<br/>
- Nećemo pristati na produženje sankcija u ponedjeljak, ima vremena do 10. marta- kazao je Sijarto, a prenosi Anadolija.<br/>
<br/>
On je &nbsp;istakao da Evropska komisija nije ispunila obećanje da će uključiti Mađarsku u pregovore o nastavku ukrajinskog tranzita plina, već je umjesto toga pozvala samo Slovačku i Ukrajinu.<br/>
<br/>
- Već su prekršili jednu od četiri garancije- dodao je Sijarto.<br/>
<br/>
Mađarska se, takođe, protivi predlogu EU za izdvajanje 20 milijardi EUR pomoći Ukrajini, tvrdeći da taj paket ne doprinosi miru, već samo jača pregovaračku poziciju Kijeva.<br/>
<br/>
-Nećemo podržati trošenje novca evropskih poreskih obveznika na produžavanje rata- poručio je mađarski ministar.<br/>
<br/>
On je rekao da je izbor <b>Donalda Trampa</b> promijenio globalnu političku dinamiku u korist mira, ali da evropski liberali, kako je kazao, pokušavaju blokirati te napore.<br/>
<br/>
- Nikada nismo bili bliži rješenju, jer su direktni pregovori između SAD-a i Rusije ponovo probudili nadu u mir- zaključio je Sijarto.<br/>
<br/>
U okviru posjete SAD-u Sijarto je danas razgovarao s ministrom finansija SAD-a <b>Skotom Besentom</b>.</p>

Sijarto: Ne podržavamo produženje sankcija Rusiji i Bjelorusiji

<p>Tri visoka zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) otputovala su u Bjelorusiju kako bi pregovarali o mogućem oslobađanju velikog broja političkih zatvorenika u zamjenu za ublažavanje sankcija, izvijestio je Njujork tajms, nakon što su ranije ove sedmice oslobođena tri zatvorenika.</p>
<p>Tajms je 15. februara izvijestio da su zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu <b>Kristofer Smit</b> i dva druga američka zvaničnika u Minsku razgovarali s dugogodišnjim autoritarnim vladarom <b>Aleksandrom Lukašenkom</b> i šefom KGB-a <b>Ivanom Tertelom </b>o uslovima dogovora.</p>
<p>Tačno vrijeme posjete i sastanaka – prvih Lukašenkovih sastanaka s visokim zvaničnicima Stejt departmenta u posljednjih pet godina – nije odmah jasno.</p>
<p>Izvještaj dolazi nakon što su Smit i državni sekretar <b>Marko Rubio</b> 13. februara rekli da je Vašington osigurao oslobađanje neidentifikovanog američkog državljanina i dva politička zatvorenika iz Bjelorusije.</p>
<p>- Predali su nam ih, a mi smo ih vratili preko Litvanije - rekao je tada Smit za SiEnEn (CNN).&nbsp;</p>
<p>Drugi američki zvaničnik rekao je za SiEnEn da je četvrta osoba oslobođena u januaru kao dio istog dogovora.</p>
<p>Izvještaj Tajmsa navodi da je Smit rekao diplomatama u Vilniusu da bi oslobađanja mogla biti početni korak ka velikom dogovoru između Vašingtona i Minska u zamjenu za ublažavanje sankcija, od kojih se mnoge odnose na podršku Bjelorusije ruskom ratu u Ukrajini i na suzbijanje neslaganja u zemlji.</p>
<p>Neki posmatrači su rekli da, pored direktne koristi od osiguravanja oslobađanja zatvorenika, Vašington takođe pokušava smanjiti uticaj Moskve na Minsk.</p>
<p><b>Franak Viacorka</b>, šef kabineta prognane opozicione liderke <b>Svetlane Tihanovskaje</b>, citiran je u Tajmsu kako kaže: "Veoma smo zahvalni predsjedniku (<b>Donaldu</b>) <b>Trampu</b> što je uspio pomjeriti stvari naprijed."</p>
<p>Dodao je, međutim, da sankcije treba ublažiti samo kada "Lukašenko zaustavi represiju i nova hapšenja" i "oslobodi sve političke zatvorenike, uključujući vodeće ličnosti".</p>
<p>Mnogi od onih koji su pritvoreni uhapšeni su tokom suzbijanja protesta zbog predsjedničkih izbora 2020. godine, na kojima je Lukašenko osvojio svoj šesti uzastopni mandat. Opozicija i zapadne vlade su rekle da su izbori bili namješteni.</p>
<p>Lukašenko je, kako se očekivalo, osvojio sedmi mandat na izborima 26. januara 2025. godine, opet uz pritužbe Zapada i prognanih protivnika zbog namještanja i represije nad potencijalnim suparnicima.</p>
<p>Lukašenko je naredio talas pomilovanja uoči izbora, oslobađajući desetine ljudi, uključujući mnoge zatvorene zbog optužbi za ekstremizam za koje njegovi protivnici i grupe za ljudska prava kažu da su politički motivisane.</p>
<p>Neki su posmatrači rekli da je autoritarni vođa možda želio signalizirati Zapadu da popušta uporne mjere koje je država nametnula od izbora 2020.</p>
<p>Međutim, suzbijanje nije pokazalo znakove slabljenja, sa čestim hapšenjima i suđenja na temelju, kako aktivisti kažu, politički motivisanih optužbi. Najmanje 1.253 osobe koje grupe za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima i dalje su iza rešetaka, a vjeruje se da je stvarni broj veći.</p>
<p>Lukašenko je čvrsto povezao Bjelorusiju s Rusijom i pružio podršku Kremlju u ratu protiv Ukrajine, uključujući dopuštanje ruskim snagama da napadnu s bjeloruskog teritorija, i kaže da je rusko nuklearno oružje raspoređeno u Bjelorusiji, što je dovelo do niza finansijskih sankcija protiv Minska.</p>
<p>Ipak, tokom svojih 30 godina na vlasti, Lukašenko je povremeno pokušavao iskoristiti položaj Bjelorusije između Rusije na istoku i NATO-a i Evropske unije na zapadu i sjeveru.</p>

SAD traži dogovor s Bjelorusijom o oslobađanju političkih zatvorenika i ublažavanju sankcija

<p>Pet vozila potpuno je oštećeno u požaru koji ih je jutros zahvatio kod Kuća Rakića. Materijalna šteta, kako je saopšteno iz Uprave policije, nastala je na njih ukupno šest.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250701160740_a9f4a44b03ba847d0bbb36140daa1d2380897ca1f2d5f031d3349f3fa5adace6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250701160740_a9f4a44b03ba847d0bbb36140daa1d2380897ca1f2d5f031d3349f3fa5adace6" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Požar kod Kuća Rakića"></figure>  <p>- U toku su dalje aktivnosti na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti vezano za predmetni događaj - kazali su u Upravi policije.</p> <p>Njima je oko 10.40 sati prijavljeno da je u dvorištu jedne osobe izbio požar.</p> <p>- Preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, policijski službenici su odmah po saznanju o događaju, izašli na lice mjesta, te u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici, izvršili uviđaj lica mjesta zajedno sa vještakom za požare, eksplozije i havarije - naveli su u policiji.</p> <p>Imajući u vidu povećan rizik od izbijanja požara na otvorenom prostoru usljed talasa visokih temperatura, suše i pojačanog vjetra, u Upravi policije apeluju na sve građane da pokažu najviši stepen odgovornosti i da se uzdrže od svih aktivnosti kojima bi mogla nastupiti opasnost po živote građana i šteta po imovinu i životnu sredinu.</p>

Pet vozila potpuno oštećeno u požaru kod Kuća Rakića

<p>Negator Crne Gore i crnogorske nacije i kolumnista IN4S-a dobio je Trinaestojulsku nagradu da bi se obesmislio njen status najznačajnije crnogorske nagrade, ali i datuma, prema kojem je ustanovljena - ocijenila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftrinaestojulska-nagrada-dodijeljena-covjeku-koji-je-crnogorsku-naciju-nazivao-komunistickom-izmisljotinom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Osoba za koju je Crna Gora "ironija istorije" danas dobija nagradu koja, kako je poručila, potvrđuje da je ova vlast anticrnogorski sarkazam sadašnjosti.</p>
<p>- Sajam duhovne nemaštine, odsustva kulture, antiumjetnički zbjeg netalenata koji se međusobno nagrađuju za plaćeničko nagrđivanje Crne Gore “poentirao” je danas, ostavivši nam supret za śutra - dodala je Vuković-Kuč.</p>
<p>Borba protiv ove nacionalističke farse na vlasti mora, podvlači ona, biti nikad inspirativnija i intenzivnija.</p>
<p>- Prividna pobjeda trivijalnosti ne znači poraz umjetnosti i građanskog društva, naprotiv, podsticaj je za dosljednu borbu za vrijednosti kulture i antifašizma - zaključila je Vuković-Kuč.</p>
<p>I njen partijski kolega Ivan Vuković ukazao je da je: „Crnogorska nacija je komunistička izmišljotina“ poznati citat Vukovića.</p>
<p>On je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) pozvao sve da pokušaju da zamisle sličnu situaciju bilo gdje drugo na svijetu.</p>
<p>Na to su ukazali i predsjednik Liberalne partije Vatroslav Belan i potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Adnan Striković - predstavnici Evropskog saveza.</p>
<p>- Pisac koji otvoreno negira postojanje crnogorske nacije i besramno tvrdi da je izmišljotina je dobio najznačajnije državno priznanje Crne Gore. Prosto G E N I J A L N O! I onda od strane poslanika parlamentarne većine ovdje nailazimo na savjete srpskim studentima kako je ulazak u zonu nacionalizma i šovinizma opasan i po njih i po državu Srbiju. A u današnjoj Crnoj Gori, pod tom parlamentarnom većinom takvima dodjeljujemo najznačajniju nagradu - naveo je Belan u objavi na društvenoj mreži Iks.</p>
<p>Striković je, sa druge strane, ukazao da je odluka da Bećir Vuković bude predsjednik Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade 2021. godine u javnosti izazvala žestok revolt.</p>
<p>- Danas, četiri godine kasnije i sam dobija najveću &nbsp;državnu nagradu. Skandal! - ocijenio je Striković.</p>
<p>Sluti, kako je rekao, da će biti oduzimanja nagrada u budućnosti.</p>
<p>- &nbsp;Počećemo od RVP pa do Trinaestojulske - dodao je Striković.</p>
<p>Trineastojulska nagrada ove godine je dodijeljena i muzičaru <b>Milošu Karadagliću</b> i grafičaru <b>Velju Stanišiću</b>.</p>
<p>Predsjednik žirija je <b>Nikola Rakočević</b>, a članovi su <b>Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Danilo Marunović</b> i <b>Dragan Koprivica</b>.</p>
<p>Žiri je prethodno sačinio listu od 36 predloga za godišnju Trinaestojulsku nagradu.</p>
<p>Bećir Vuković je, inače, u autorskom tekstu za portal Vidovdan, bliskom vrhu Srpske Pravoslavne Crkve (SPC), 2021. iznio niz uvredljivih kvalifikacija na račun crnogorske nacije, navodeći da ne postoji i da su je izmislili nekadašnji komunistički funkcioner i disident Milovan Đilas i Kominterna.</p>
<p>- Kad je Crna Gora kažnjena istorijskom ironijom. Onda kad je Kominterna krenula da izmišlja nacije. Đilas je Crnoj Gori oko vrata namako omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne. Grana je suva, samo treba cimnuti nesrećnicu za mrtve nogare da se strovari na zemlju, i pregrnuti lopatom zemlje - napisao je Vuković.</p>
<p>Naveo je da su „današnji komiti nedonoščad Kominterne, a postojanje današnje Crne Gore je istorijska ironija“.</p>
<p>- Da ironija bude veća, mladi monah Joanikije sahranio je Đilasa. Na sahrani nije bilo sinova komunista, bili su sinovi četnika. U petak 20. avgusta, u kući Radenovića u Podbišću, dvadesetak Mojkovčana, i prijatelja iz Pive i Pljevalja, razgovaralo je o prekipjeloj muci srpskoj koja u kontinuitetu traje od Đilasove crnogorske nacije do raspopovih komita… Sjedio sam u istoj sobi, na istom mjestu na kojem sam sjedio i poslije Đilasove sahrane. Kakve li ironije - piše Bećir Vuković koji je te godine za predsjednika žirija za dodjelu najveće državne nagrade izabran i glasovima poslanika Demokrata u parlamentu.</p>
<p>Vuković je napisao i da je današnja Crna Gora - ironija istorije.</p>
<p>- U nedelju 22. avgusta, na Cetinju, održan je protest novokomponovanih komita na čelu sa svučenim policajcem iz Podbišća. Ironija ironiju stiže i prestiže… Kako god premišljali, današnja Crna Gora nije ništa drugo nego epilog – ironije istorije. Na mitingu spiker je zamolio da se mnogo ne maše krstovima, jer to vrijeđa neke – Crnogorce. Koje, nije rečeno. Ako su u pitanju kakvi konvertiti, ispada da je i konvertite izmislila Kominterna… Nekoliko trenutaka prije nego ga je transparent mlatio po glavi, iznad direktora NVO crnogorske crkve, vijorila se zastava SAD-a, sa 50 zvezdica. Nije manje zvijezda prebrojio ni raspop u crnoj spavaćici… A, Crna Gora je bila 200 godina na budžetu Rusije. I tako opstala na kamenu. Malo je reći da je u pitanju samo ironija - napisao je Vuković.</p>
<p>Sankcije Rusiji je nazvao komitskim.</p>
<p>- A, dvadesetak kilometara od Cetinja, Budva broji 60.000 turista. Ko su ti turisti. Iz Srbije, Republike Srpske, a bogme ima i Rusa, koji preskaču sankcije zvanične Crne Gore. Ko je spasio ovogodišnju turističku sezonu… Stigle su i nove komitske sankcije Rusiji koja je „okupirala“ Krim. Kakve sankcije, takvi i komiti, takav i raspop, takva i ironija… Marksizam je rodio separatizam, šovinizam, izdajnike, crnogorske jorgovane… - naveo je ovogodišnji dobitnik Trinaestojulske nagrade.</p>
<p>&nbsp;Napisao je da su „prvo bili komunisti, pa se preobrazili u separatiste i šoviniste, u jorgovane“.</p>
<p>- Izvorno crnogorsko ustaštvo nije se zametnulo na Cetinju, nego u Morači i Piperima. Ne treba preskakati ustaše – prokletog Sekulu Drljevića i Savića Markovića Štedimliju. Do dana danjega, u Morači i Piperima prolistava pustoklasa, ustaša, kvaziustaša… Davno, još između dva rata, Crnogorce školovane u Zagrebu, Crnjanski je nazvao jorgovanima… Lipi buket crnogorskih jorgovana izrastao je u Banjanima, baš u komšiluku mitropolita Joanikija. Odlazeći niz Podbišćko polje golo, prolazeći pored Đilasovog groba, pomišljam: džaba se odrekao crnogorske nacije, ako njegov komšija komita ne potrefi ćorku… Ako je Đilas mogao tamnovati zarad svojih ideja, što ne bi mogao i Veljović. Nigdje kao u tamnici ne roje se ideje. Sa koje strane rešetaka ima više slobode, staro je pitanje… Nadati se novom dobu, kad će neki mladi, budući istoričari sa distance, napisati nove stranice novije crnogorske istorije, i njenog sunovrata skoro do dna, u rasponu od crnogorske nacije do komita - nastavio je Vuković sa uvredama.</p>

Vuković-Kuč: Negator Crne Gore dobio Trinaestojulsku nagradu da bi se obesmislio njen status, ali i datum prema kojem je ustanovljena

<p>Ministarstvo kulture i medija čestitalo je ovogodišnjim dobitnicima Trinaestojulske nagrade, među kojima je i književnik <b>Bećir Vuković</b>, na izuzetnom doprinosu crnogorskoj kulturi i umjetnosti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftrinaestojulska-nagrada-dodijeljena-covjeku-koji-je-crnogorsku-naciju-nazivao-komunistickom-izmisljotinom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Trineastojulska nagrada ove godine je dodijeljena i muzičaru <b>Milošu Karadagliću</b> i grafičaru <b>Velju Stanišiću</b>.</p>
<p>U MKM su zahvalili i članovima žirija na predanom i odgovornom radu.</p>
<p>Predsjednik žirija je <b>Nikola Rakočević</b>, a članovi su <b>Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Danilo Marunović</b> i <b>Dragan Koprivica</b>.</p>

MKM: Čestitamo dobitnicima Trinaestojulske nagrade na izuzetnom doprinosu crnogorskoj kulturi i umjetnosti

<p>Cetinjanka Jelena, Krstova, Radonjić uputila je reagovanje brojnim medijima u Crnoj Gori navodeći da ona nema apsolutno nikakve veze sa sinoćnjim nemilim događajem ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici - kada je njena imenjakinja kolima uletjela u dvije osobe.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.9573%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgorica-zena-uletjela-automobilom-u-masu-ispred-hrama-povrijedeno-vise-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Nažalost, pojedini mediji su, suprotno profesionalnim standardima i uobičajenoj novinarskoj praksi, objavili puno ime i prezime počinioca bez dodatnih pojašnjenja, što je dovelo do ozbiljne zabune i pokrenulo talas ničim izazvanog govora mržnje upućenog meni, naročito na društvenim mrežama - navela je Radonjić.</p>
<p>Javnosti se obratila, kako je kazala, zbog brojnih neprijatnosti koje je pretrpjela i velikog broja poziva koje je primila.</p>
<p>- Cijela situacija me je duboko uznemirila, a dodatni stres i zabrinutost osjetili su i članovi moje porodice. Iskreno se nadam da će ovaj krajnje neugodan i neljudski primjer poslužiti kao opomena - kako medijskim radnicima o neophodnosti odgovornog i profesionalnog izvještavanja, tako i korisnicima društvenih mreža da razmisle prije nego što nekoga izlože linču i osudi, stavljajući se, makar na trenutak, u poziciju u kojoj se ja sada nalazim - poručila je ona.</p>

Cetinjanka Jelena Radonjić: Nemam nikakve veze sa sinoćnjim nemilim događajem kod hrama u Podgorici, doživjela sam brojne neprijatnosti

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: bjelorusija