Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo pokazuje ambiciju da ostane na vlasti dugoročno, ovog puta kroz najavljeni plan „Srbija 2035“, piše Nova.rs.
Kako navodi portal, Vučić bi ovaj plan trebalo da predstavi na velikom skupu u Beogradu oko 20. marta. Iako sadržaj programa još nije poznat, sama činjenica da predsjednik otvoreno planira političku budućnost Srbije za narednu deceniju, prema ocjeni Nove.rs, podsjeća na takozvanu „operaciju Bjelorusija“ i ukazuje na namjeru da postane novi Aleksandar Lukašenko.
S obzirom na to da prema Ustavu više ne može obavljati funkciju predsjednika, Vučić, kako se navodi, planira da preuzme premijersku poziciju i na taj način zadrži potpunu kontrolu nad vlašću.
<h3>Najava velikog skupa i programa „Srbija 2035“</h3>
Vučić je prošle sedmice najavio da će veliki skup biti organizovan ispred Narodne skupštine ili na Trgu Republike u Beogradu, kada će građanima predstaviti dugoročni program razvoja države.
– Oko 20, 21. ili 22. marta predstavićemo pred velikim brojem građana program – Srbija 2035 – da pokažemo ljudima što smo uradili i što planiramo da uradimo – poručio je Vučić.
Ranije je najavljivao da se na tom planu radi već duže vrijeme i da će biti predstavljen najkasnije do početka marta.
<h3>Udar na tužilaštvo i koncentracija moći</h3>
Nova.rs podsjeća da Vučićeve ambicije da ostane na vlasti decenijama nijesu novost, te da na to ukazuju i njegove bliske veze sa autoritarnim liderima. Kao posebno ilustrativan primjer navodi se odnos sa bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom, koji je na vlasti već 31 godinu.
Portal upozorava i na nedavne zakonske izmjene kojima se mijenjaju nadležnosti tužilaštva u Srbiji, što, prema mišljenju stručnjaka, paralizuje rad Javnog tužilaštva za organizovani kriminal. Posebno se ističe da će najveću korist imati glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović, koji će, kako navode, moći da djeluje bez stvarne kontrole.
<h3>Vukadinović: Apsolutna vlast se ne napušta dobrovoljno</h3>
Urednik Nova srpska politička misao Đorđe Vukadinović ocijenio je da Vučićeva želja da vlada doživotno nije nikakvo iznenađenje.
– To je bilo jasno još kada je dolazio na vlast. Sve najave o povlačenju iz politike bile su zavaravanje javnosti. Apsolutna vlast se nikada dobrovoljno ne napušta – kazao je Vukadinović.
On smatra da Vučić planira rotaciju funkcija, ali uz zadržavanje potpune moći.
– Nije važno kako se njegova funkcija zove, može biti i portir u Vladi, ali će stvarna vlast ostati u njegovim rukama – dodao je.
<h3>Cvijić: Silazak s vlasti znači i krivične postupke</h3>
Slično mišljenje iznio je i Srđan Cvijić, bivši diplomata i predsjednik Međunarodnog savjetodavnog odbora Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
– Oni su svjesni da silazak s vlasti ne znači samo političku penziju, već i moguće krivične postupke. Ovo je igra na sve ili ništa i predsjednik namjerava ostati na vlasti doživotno – poručio je Cvijić.
On je dodao da se dugoročni planovi vlasti već godinama koriste kao dio stalne političke kampanje, bez realnog ekonomskog uporišta.
<h3>Dugoročne vizije već viđene</h3>
Nova.rs podsjeća da je tokom Vučićeve vladavine već bilo sličnih projekata. Krajem 2019. predstavljen je plan „Srbija 2025“, vrijedan 14 milijardi eura, a potom i novi plan do 2027. godine, procijenjen na 17,8 milijardi eura, uoči održavanja izložbe EXPO u Beogradu.
Kako zaključuje portal, najava programa „Srbija 2035“ predstavlja nastavak strategije dugoročnog ostanka na vlasti, uz sve izraženiju koncentraciju moći u rukama jednog čovjeka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nova.rs: Vučić priprema "operaciju Bjelorusija"

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz prokopani tunel skriven u šumi na granici s Bjelorusijom. Otprilike 130 njih je pritvoreno u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven, dok su ostali i dalje u bijegu, saopštila je Poljska granična straža.
Objavljen je videosnimak tunela, dugog 60 metara, iskopanog kroz korijenje i zemlju, poduprtog drvenim stubovima i metalnim šipkama. Granična straža je saopštila da je to četvrti tunel koji je otkrila u zapadnoj regiji Podlaskie ove godine. Granična straža je takođe privela 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli po migrante.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara (od granične ograde) na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani- saopštila je Granična straža.
Policajci su koristili elektronske sisteme kako bi utvrdili koliko je ljudi prošlo, a vojska i policija su se pridružile potrazi za nestalim migrantima.
Poljska se bori s migrantskom krizom na svojoj granici s Bjelorusijom od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i saveznika Minska, Moskvu, da planiraju destabilizaciju Poljske podsticanjem ljudi, uglavnom s Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu. Bjelorusija i Rusija su više puta odbacile ove optužbe.
Sličan incident dogodio se i u julu ove godine. Poljska policija je tada otkrila da je više od 20 migranata, mahom iz Afganistana, ilegalno prešlo granicu tako što su iskopali tunel ispod tehničke barijere postavljene duž granice.
Tada su uhapšene dvije osobe zbog sumnji na krijumčarenje ljudi. Uhapšeni su jedan državljanin Bjelorusije kod grada Lipsk, te jedan poljski državljanin koji je prevozio tri migranta iz Irana u blizini Narevke.
Poljska je u proteklim godinama znatno pojačala sigurnost na granici. Izgradila je veliku čeličnu barijeru na dijelovima granice s Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingrad, a uspostavljene su i privremene zone isključenja, dok su granične službe dobile dodatna ovlaštenja.
Takođe, zabilježeni su i brojni incidenti s migrantima u zemlji. Organizacije za ljudska prava više puta su optužile Poljsku zbog načina na koji tretiraju migrante.
Prema podacima Poljske granične službe, od početka 2025. godine zabilježeno je oko 15.000 pokušaja ilegalnog prelaska granice.

Poljska policija otkrila tajni prolaz na granici s Bjelorusijom

Bjelorusija je oslobodila 123 zatvorenika nakon što je iz Vašingtona navedeno da ukidaju sankcije na bjeloruski izvoz đubriva.
Bjeloruski mediji i organizacije za zaštitu ljudskih prava izvijestili su 13. decembra da je lider zemlje Aleksandar Lukašenko pomilovao 123 zatvorenika.
Među oslobođenima su istaknuta liderica protesta iz 2020. godine Marija Kalesnikava i dobitnik Nobelove nagrade Ales Bjaljacki, kao i državljani nekoliko zemalja.
Predstavnik ureda opozicione liderice Svetlane Tihanovskaje rekao je kasnije da su svi oslobođeni politički zatvorenici sigurni i da su napustili Bjelorusiju.
Prema izvještajima državnih medija Bjelorusije, zatvorenici su pomilovani kao rezultat dogovora s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Zatvorenici su oslobođeni nakon što su izvještaji u državnim medijima citirali Trampovog izaslanika Johna Coalea, koji je rekao da Vašington ukida sankcije na potaš, bjeloruski izvozni proizvod u sektoru gnojiva.
- U skladu s instrukcijama predsjednika Trampa, Sjedinjene Američke Države ukidaju sankcije na potašu. Ovo je veoma dobar potez Sjedinjenih Američkih Država za Bjelorusiju.- rekao je Coale.&nbsp;
Bjelorusija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača potaše, ključnog sastojka đubrivo.
Rekao je da su dvije strane takođe razgovarale o mogućnosti poboljšanja odnosa. 7
- Razgovarali smo o budućnosti, o tome kako ići naprijed putem približavanja između SAD-a i Bjelorusije- rekao je Coale.
Godinu dana nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji američko Ministarstvo finansija uvelo je, u avgustu 2021., sankcije Minsku u augustu 2021. godine.
Sankcije su bile usmjerene na Belaruskali, najvećeg proizvođača gnojiva u zemlji, zbog toga što je "glavni izvor poreskih prihoda i strane valute za režim Lukašenka".
Coale je rekao da je s Lukašenkom razgovarao o širokom spektru pitanja.&nbsp;
- Razgovarali smo o ratu između Ukrajine i Rusije, o Venecueli- rekao je.
Coale je naveo da, s obzirom na Lukašenkovo dugogodišnje prijateljstvo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vašington želi njegovu pomoć u uticanju na Kremlj.
- Vaš predsjednik ima dugu istoriju s predsjednikom Putinom i ima sposobnost da mu daje savjete. To je veoma korisno u ovoj situaciji- rekao je Coale.
Napomenuo je da bi Lukašenko mogao biti u stanju promijeniti Putinovo mišljenje u kontekstu tekućih razgovora o okončanju rata u Ukrajini.
- Naravno, predsjednik Putin može prihvatiti neke savjete, a druge ne. Ovo je način da se olakša proces- rekao je Coale.

Bjelorusija oslobodila 123 zatvorenika

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

U Litvaniji je danas proglašeno vanredno stanje zbog balona za šverc iz Bjelorusije, saopštila je litvanska vlada.
U saopštenju na sajtu vlade navodi se da je vanredno stanje proglašeno zbog "zbog kontinuirane prijetnje interesima nacionalne bezbjednosti države i opasnosti po ljudske živote, zdravlje, imovinu ili životnu sredinu koju predstavljaju baloni koji prevoze švercovanu robu iz Bjelorusije na teritoriju Litvanije".
Za upravljanje operacijama tokom vanrednog stanja vlada je imenovala ministra unutrašnjih poslova Vladislava Kondratovičijusa.
Premijerka Litvanije Inga Ruginijene rekla je da se radi o hibridnom napadu.
- U borbi protiv bjeloruskog hibridnog napada moramo preduzeti najstrože mjere i braniti područja koja su najviše pogođena ovim napadom. Sve relevantne institucije udružuju snage kako bi spriječile prijetnju koju predstavljaju baloni za šverc. Javnost neće osjetiti nikakve neprijatnosti zbog proglašene situacije - dodaje ona.
U saopštenju vlade piše da cilj uvođenja vanrednog stanja "nije samo kontrola prijetnje po civilno vazduhoplovstvo, već i osiguranje interesa nacionalne bezbjednosti Litvanije i bliža koordinacija djelovanja institucija".
Ministar unutrašnjih poslova Kondratovičijus naveo je da tokom vanrednog stanja vojska ima određena prava koja joj omogućavaju efikasniju saradnju sa policijom.
Vlada Litvanije navodi da je aerodrom u Viljnusu od oktobra "zbog prijetnje koju baloni za šverc predstavljaju po civilno vazduhoplovstvo" bio zatvoren "duže od 60 sati", što je uticalo na "više od 350 letova i oko 51.000 putnika".
Vanredna situacija je proglašena zato što je jedan od kriterijuma ispunjen više puta, a to je da je rad civilnog vazduhoplovstva više puta bio prekinut duže od šest sati, navodi se u saopštenju.
Krajem oktobra, granična služba Litvanije zatvorila je granicu sa Bjelorusijom na 24 sata, nakon što su letovi na aerodromu u glavnom gradu više puta bili prekinuti zbog balona, a dva granična prelaza Litvanije sa Bjelorusijom, u Medininkaju i Šalčininkaju, bila su zatvorena na nekoliko sati.
Liderka bjeloruske opozicije Svetlana Tihanovskaja, koja živi u egzilu u Litvaniji, rekla je tada agenciji Asošijejted pres da su incidenti sa balonima "još jedan znak da režim koristi šverc cigareta kao sredstvo hibridne agresije protiv Evrope".

Litvanija proglasila vanredno stanje zbog balona za šverc iz Bjelorusije

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je 28. novembra stigao u posjetu Omanu, ali od slijetanja u Muskat nije objavljena niti jedna informacija o aktivnostima i kretanjima bjeloruskog lidera.
Bjeloruske i omanske agencije, kao ni mediji u ovoj zemlji, ne izvještavaju o kretanjima Lukašenka, koji je najavio da će se u Muskatu sastati sa sultanom Haitamom bin Tarik Al Saidom.
Ipak, nikada nije objavljena informacija o njihovom susretu, a Lukašenko je već treći dan potpuno van javnosti, te nije poznato da li je i dalje u ovoj zemlji ili se vratio u Minsk.
Zbog ovakvog razvoja događaja, opozicija iz Bjelorusije, kao i mediji koji su bliski ovim strankama, javno govori o tome da je Lukašenko u Oman otišao privatno, te da se uopšte nije sastao sa sultanom Al Saidom.
Bivši ministar kulture Bjelorusije Pavel Latuška, političar koji je među najangažovanijim opozicionarima u ovoj zemlji, objavio je na Iksu dodatne detalje koji sugerišu da Lukašenko nije došao u Oman kao lider Bjelorusije, već je riječ o privatnoj posjeti.
- Sudeći prema protokolu susreta u glavnom gradu Omana, Muskatu, može se sa sigurnošću reći da posjeta diktatora ovoj zemlji nije ni državna ni zvanična. Na aerodromu nije bilo počasne garde, nije bilo dočeka visokih državnih zvaničnika, niti ijednog obilježja koje je uobičajeno za državne ili zvanične posjete - napisao je Latuška.
Dodao je i potencijalni razlog za posjetu Omanu.
- Ne može se isključiti ni to da, s obzirom na opšte zdravstveno stanje diktatora, možda prolazi kroz određene medicinske zahvate. Jer kako drugačije objasniti njegovo dugotrajno, sada već treći dan, odsustvo iz javnosti - pitao je Latuška.

Misteriozna posjeta pokrenula glasine: Gdje je nestao Aleksandar Lukašenko?

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko govorio je o ruskom raketnom sistemu srednjeg dometa Orešnik rekavši da neće biti stacioniran samo na jednoj lokaciji.
Lukašenko je izjavio da mobilnost sistema omogućava da, ako je potrebno, udari na neprijatelja sa bilo kojeg mjesta u zemlji.
- Nećemo otkrivati ​​nikakve detalje. Ovo je mobilni sistem nikada neće biti stacioniran na jednom mjestu. Patroliraće određenim lokacijama i sa određene lokacije, moći će da pokrene napad ako bude potrebno - rekao je Lukašenko.
Komentari bjeloruskog predsjednika dolaze nakon ruske najave da će dio svojih raketnih jedinica rasporediti u Bjelorusiji, što je omogućeno na osnovu bilateralnog sporazuma između Rusije i Bjelorusije.
U tom kontekstu ruski mediji su objavili informaciju da će u Bjelorusiji biti raspoređeni sistemi srednjeg dometa tipa Orešnik.
Ova raketa kao mobilna i hipersonična verzija ruskih interkontinentalnih balističkih raketa prvi put je upotrijebljena u Ukrajini tokom napada na Dnjepropetrovsk.
Prema navodima ruskih generala, ali i ruskog predsjednika Vladimira Putina, radi se o raketi koja probija svaki vid konvencionalne protivbalističke odbrane koju NATO može rasporediti u Istočnoj Evropi.

Lukašenko upozorava Zapad: Raketni sistem Orešnik neće biti stacioniran na jednoj lokaciji

Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država danas je djelimično ublažilo sankcije protiv Bjelorusije, ukinuvši mjere koje su se odnosile na državnu aviokompaniju Belaviju i dozvolivši transakcije koje su povezane s avionom kojim se koristi predsjednik te zemlje Aleksandar Lukašenko.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD zvanično je povukla sankcije protiv Belavije i jednog aviona koji je ranije bio pod restrikcijama zbog navodne upotrebe od strane visokih zvaničnika i članova Lukašenkove porodice, prenosi Rojters.
Osim toga, izdata je opšta licenca koja dopušta određene transakcije vezane za korišćenje tri aviona koji su ranije bili pod sankcijama, a koje koristi Lukašenko ili kompanija Slavkali, povezana s njegovom vladom.
Licenca obuhvata Boing 737 u vlasništvu bjeloruske vlade, koji se koristio kao predsjednički avion, zatim još jedan avion iz predsjedničke flote, te luksuzni helikopter kompanije Slavkali, koji je služio za prevoz Lukašenka između njegove rezidencije i Minska.
Ova odluka predstavlja novi korak u poboljšanju odnosa između Vašingtona i Minska, nakon višegodišnjih američkih nastojanja da izoluju bjeloruske vlasti, uključujući i sankcije protiv samog Lukašenka, navodi Rojters.
U septembru je Bjelorusija, nakon poziva američkog predsjednika Donalda Trampa, oslobodila 52 zatvorenika, a zauzvrat dobila obećanje o djelimičnom ublažavanju sankcija, što Belaviji omogućava servisiranje i nabavku dijelova za svoje avione.
Većina američkih sankcija protiv Bjelorusije i dalje ostaje na snazi, uključujući one koje se odnose na Lukašenka i njegovu porodicu, a uvedene su zbog spornih predsjedničkih izbora 2020. godine, podrške Moskvi i gušenja opozicije.

Tramp ublažio sankcije Bjelorusiji

Bjelorusija će u decembru rasporediti na svojoj teritoriji ruske raketne sisteme "Orešnik", saopštio je kabinet bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Navodi se da se približava okončenje priprema za raspoređivanje projektila, javlja Rojters.
Lukašenko je izjavio da je raspoređivanje hipersoničnih balističkih raketa "Orešnik" odgovor na eskalaciju sa Zapada.
Projektili "Orešnik" su prošlog mjeseca biti angažovani u zajedničkim manevrima Rusije i Bjelorusije.

Lukašenko: Bjelorusija će u decembru rasporediti na svojoj teritoriji ruske raketne sisteme "Orešnik"

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: bjelorusija