CNN: Venecuela pokreće masovnu mobilizaciju vojnog osoblja

Venecuela je saopštila da pokreće "masovnu mobilizaciju“ vojnog osoblja, kao odgovor na gomilanje američkih ratnih brodova i trupa u Karipskom moru.

Kopnene, vazdušne, pomorske i rezervne snage će izvoditi vježbe do srijede, naveo je ministar odbrane Vladimir Padrino Lopez, koji je odluku opisao kao odgovor na "imperijalističku prijetnju“ koju predstavlja gomilanje američkih snaga, prenosi SiEnEn (CNN).

Pored redovnih vojnih jedinica, u vježbama će učestvovati i Bolivarska milicija, rezervne snage sastavljene od civila koje je stvorio bivši predsjednik Ugo Čavez, a nazvane su po Simonu Bolivaru, revolucionaru koji je donio nezavisnost brojnim latinoameričkim zemaljama od Španije.

Padrino Lopez, koji je naređenje pripisao predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru, rekao je da je cilj vježbe da se „optimizuju komandovanje, kontrola i komunikacije“ i obezbijedi odbrana zemlje.

Ovaj potez dolazi u vrijeme rastućih tenzija između dvije zemlje, dok se gomilanje američkih snaga nastavlja. Američka mornarica je u utorak objavila da je nosač aviona USS Džerald R. Ford, najveći američki ratni brod, stigao u operativnu zonu Južne komande SAD, koja obuhvata veći dio Latinske Amerike.

SAD predstavljaju gomilanje snaga u regionu kao borbu protiv trgovine drogom, ali Karakas vjeruje da zapravo pokušavaju da nametnu promjenu režima, a neki zvaničnici Trampove administracije su privatno priznali da je njihova strategija usmjerena na uklanjanje Madura.

Prošlog mjeseca, Tramp je rekao da je ovlastio CIA da djeluje u Venecueli i sugerisao je da razmatra mogućnost udara unutar zemlje, iako su zvaničnici administracije od tada rekli da SAD trenutno ne planiraju takvu akciju.

Konvencionalna vojska Venecuele ima oko 123.000 pripadnika, a Maduro je tvrdio da dobrovoljačke milicije sada imaju više od osam miliona ljudi, ali su stručnjaci doveli u pitanje i taj broj i kvalitet njihove obuke.

Velika Britanija prekinula razmjenu obavještajnih podataka sa SAD

Velika Britanija obustavila je razmjenu obavještajnih podataka sa Sjedinjenim Američkim Državama o brodovima za koja se sumnja da krijumčare drogu na Karibima, jer ne želi da bude saučesnik u američkim vojnim napadima koje smatra nezakonitim, objavio je SiEnEn.

Ta odluka predstavlja značajan prekid saradnje sa najbližim saveznikom i partnerom i naglašava rastući skepticizam oko zakonitosti američke vojne kampanje u Latinskoj Americi.

Godinama je Velika Britanija, koje kontroliše niz teritorija na Karibima gdje ima obavještajne centre, pomagala Americi da locira sumnjive brodove, koje je onda presretala Obalska straža.

To je podrazumijevalo zaustavljanje brodova, pritvaranje posade i zapljenu droge, ali kada je američka vojska počela da izvoditi smrtonosne napade, Velika Britanija se zabrinula da bi obavještajni podaci koje je pružila mogli da se koriste za odabir meta, jer u Londonu smatraju da američki napadi, u kojima je do sada ubijeno 76 ljudi, krše međunarodno pravo.

Visoki predstavnik Ujedinjenih nacija za ljudska prava Folker Tirk izjavio je prošlog mjeseca da ti napadi krše međunarodno pravo i predstavljaju "vansudsko ubijanje", s čime se Velika Britanija saglasila.

Vlada SAD tvrdi da američka vojska može legalno ubijati osumnjičene trgovce drogom jer predstavljaju neposrednu prijetnju Amerikancima i tretiraju se kao "neprijateljski su borci" u "oružanom sukobu" sa SAD.

Skepticizam prema vojnoj kampanji izrazili su i visoki američki vojni funkcioneri. Komandant Južne komande SAD admiral Alvin Holsej ponudio je ostavku tokom sastanka prošlog mjeseca s ministrom odbrane Pitom Hegsetom, nakon što je postavio pitanja o zakonitosti napada. Epilog je da će napustiti tu funkciju u decembru, samo godinu nakon početka mandata.

Kanada se kao još jedan ključni saveznik SAD, koji je gotovo dvije decenije pomagao Obalskoj straži u presrijetanju osumnjičenih trgovaca drogom, takođe distancirala od američkih vojnih napada.