Slovenački filozof Slavoj Žižek u komentaru za Kijev Indipendent povlači paralelu između načina na koji se kriminalci brane nakon hapšenja i načina na koji države opravdavaju vlastite poteze na međunarodnoj sceni. Žižek piše da je tipična reakcija uhvaćenih kriminalaca tvrdnja: „Ali nisam učinio ništa loše, ja sam pošten čovjek!“, te da upravo ta reakcija razotkriva ideologiju u njenom najčišćem obliku. Kao savremeni primjer navodi rusku objavu iz sredine decembra 2025. godine o tome da se „otvara koridor Odesa“.
Prema Žižeku, riječ je o klasičnom ideološkom obratu značenja: „otvaranje“ zapravo znači zatvaranje. Odesa je ključna ukrajinska luka za izvoz žitarica i drugih proizvoda, a najavljeni koridor podrazumijeva da svi brodovi koji plove prema Odesi ili iz nje moraju prolaziti kroz prolaz koji Rusija strogo kontroliše, čime dobija mogućnost da im zabrani prolaz ili zaplijeni brodove. Budući da koridor prolazi međunarodnim vodama, Žižek ocjenjuje da je riječ o čistoj demonstraciji sile i kršenju međunarodnog prava.
<h3>Globalna igra moći</h3>
Žižek ističe da Rusija nije izuzetak. Postavlja pitanje ne radi li američki predsjednik Donald Tramp isto s Venecuelom, kontrolišući pristup toj zemlji, te sugeriše da je Vladimir Putin možda i kopirao taj pristup. Pita se hoće li Kina učiniti isto s Tajvanom, „otvarajući“ koridor prema njegovim lukama, te ne čini li Izrael isto s Gazom, kontrolirajući pristup i zapljenjujući brodove u međunarodnim vodama. Prema Žižeku, kada velika sila napadne malu zemlju, uvijek koristi rječnik humanitarne pomoći i ljudskih prava, baš kao što to Rusija čini u Ukrajini. Ironično dodaje da bi, tom logikom, Benjamin Netanjahu i Donald Tramp zaslužili Nobelovu nagradu za mir, uz Vladimira Putina kao trećeg laureata.
<h3>Deprimirajuća reakcija dijela ljevice</h3>
Žižek navodi da ga je posebno deprimirala reakcija dijela zapadnih ljevičara, među kojima spominje Janis Varufakis, Ričard Volf i Džon Mirsheimer, koji su ruski potez oko Odesi slavili kao legitiman odgovor na zapadnu imperijalističku kontrolu prometne infrastrukture.
Pritom se pita uključuju li u svoje analize i kontinuirano bombardovanje grada i luke, koje Odesu čini gotovo nemogućom za život. Navodi da oni tvrde kako je Rusija pobijedila „bez ispaljenog metka“, fokusirajući se ne na bojište nego na infrastrukturu koja omogućava borbu za globalnu dominaciju.
Žižek prenosi njihovu tezu prema kojoj zapadne sile nisu dominirale samo proizvodnjom nego i složenom prometnom infrastrukturom, što im je omogućavalo isključivanje neželjenih ekonomija.
„Otvoreno tržište“, piše Žižek, prema toj logici ne postoji bez ravnopravnog sudjelovanja svih, a zapadna dominacija temeljila se na preprekama i isključenjima, od carina do vojnih intervencija. Rusija, tvrde oni, nije razbila neutralnu mrežu, nego je samo učinila eksplicitnim ono što je Zapad činio implicitno.
<h3>Opasna zabluda</h3>
Žižek se izričito protivi takvom tumačenju. Naglašava da je riječ o vojnoj intervenciji koja Ukrajini, kao jednom od najvećih izvoznika žita u zemlje Globalnog juga, potencijalno zatvara pristup svjetskom tržištu. To, piše, neće pogoditi samo Ukrajinu, nego će i poskupjeti uvoz hrane za siromašnije zemlje, čineći pristup tržištu ovisnim o brutalnoj političkoj moći.
Iako priznaje da zapadna prometna infrastruktura nije neutralna, Žižek tvrdi da ruski potez stvari čini još gorima. Upoređuje to sa staljinističkom kritikom „formalnih sloboda“, koje su zatim zamijenjene stvarnom slobodom državnog terora. Podsjeća i da su fašistički režimi u Njemačkoj i Japanu tokom Drugog svjetskog rata koristili antiimperijalističku retoriku kako bi se predstavili kao osloboditelji od zapadnog imperijalizma.
<h3>„Marksistički“ argumenti i finansijski rat</h3>
Žižek navodi da isti autori posežu i za „marksističkim“ argumentom prema kojem se ratovi ne odlučuju samo vojno, nego i ekonomskom bazom. Oni tvrde da je Rusija, bez borbe, razotkrila ranjivost evropske ekonomije.
U tom kontekstu, piše Žižek, pokazuju razumijevanje i za rusku reakciju na prijetnje zapljenom ruskih rezervi u Briselu, upozoravajući da bi to narušilo povjerenje u međunarodni finansijski sistem. Spominje i ruske protivmjere, od zaplijene zapadne imovine do zahtjeva za plaćanjem u rubljima ili renminbijima, kao i šire procese dedolarizacije koje zagovaraju Kina, Saudijska Arabija, Emirati i Indija — poteze koje ti ljevičari slave kao udarac imperijalističkoj infrastrukturi.
<h3>Evropski odgovor i tračak nade</h3>
Žižek navodi da su isti kritičari odluku Evropske unije da ne zaplijeni ruske rezerve protumačili kao znak slabosti, a zaduživanje Unije za pomoć Ukrajini opisali kao „suicidalno“.
Ipak, prenosi i drugačije tumačenje, s kojim se dijelom slaže: da je politički značajno što je 27 suverenih država osiguralo sredstva kako bi spriječile kolaps Ukrajine, čak i po cijenu udaljavanja od Sjedinjenih Američkih Država. Evropski novac, piše, održava Ukrajinu jer Evropa zna da bi bez toga Rusija zauzela cijelu zemlju.
Zaključuje da je za Ukrajinu nastavak borbe pitanje opstanka, dok slavljenje europske propasti, koje dolazi iz dijela ljevice, pokazuje da ti akteri nisu neutralni, nego se u globalnom sukobu svrstavaju uz Rusiju i Kinu.
<h3>Je li za Evropu prekasno?</h3>
Na kraju, Žižek piše da Evropa i dalje ima ekonomsku snagu te bi trebala učiniti ono što godinama izbjegava — proglasiti stvarnu nezavisnost, uprkos pritiscima i Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Odbacuje tezu da je Evropa „truli leš“, tvrdeći da sama upornost takvih tvrdnji pokazuje da još nije prekasno.
Nove osovine moći, poput saveza Rusija–Iran–Venecuela, opisuje kao oblike novog fašizma bez ideološkog temelja, dok Evropu vidi kao potencijalnu iznimku i posljednje uporište prosvjetiteljstva. Ako do evropske nezavisnosti ne dođe, zaključuje Žižek, posljedice će se osjetiti globalno — i to ne zbog vanjskih pritisaka, nego zbog evropskog straha od same sebe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Žižek: Na svjetskoj sceni novi oblici fašizma bez ideološkog temelja

U američkoj vojnoj operaciji u Venecueli ubijena su 32 kubanska državljanina, saopštila je kubanska vlada u nedjelju, dajući prvi zvanični broj stradalih u američkim napadima.
Kubanski vojni i policijski službenici nalazili su se na misiji koju je kubanska vojska izvodila na zahtjev vlade Venecuele, navodi se u saopštenju pročitanom na kubanskoj državnoj televiziji u nedjelju naveče.
Nije bilo jasno na čemu su Kubanci radili u toj južnoameričkoj zemlji, ali Kuba je bliski saveznik vlade Venecuele i godinama šalje vojne i policijske snage kako bi pomagale u operacijama. Glasine o pogibiji kružile su tokom tokom vikenda.
- Znate, mnogo Kubanaca je ubijeno juče. Bilo je mnogo smrti s druge strane. S naše strane nema poginulih - rekao je američki predsjednik Donald Tramp novinarima na Air Force One dok se u nedjelju naveče vraćao iz Floride u Vašington.
Američke snage u subotu su otele predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu kako bi se suočili s optužnicom u Njujorku koja ih tereti za učešće u zavjeri vezanoj za narkoterorizam.

610x380

500x500

Objavljeni prvi podaci o ubijenim u američkoj otmici Madura: Kuba priznala gubitke

Predsjednik SAD-a Donald Tramp upozorio je Iran na snažan odgovor ukoliko sigurnosne snage pojačaju nasilje nad demonstrantima u toj bliskoistočnoj zemlji.
- Pratimo to veoma pažljivo. Ako počnu ubijati ljude kao što su to radili u prošlosti, mislim da će biti žestoko udarani od SAD-a - rekao je Tramp novinarima, odgovarajući na pitanje o nemirima u Iranu.
Najmanje 16 osoba ubijeno je tokom sedmice nemira u Iranu, saopštile su u nedjelju organizacije za ljudska prava, dok su se protesti zbog naglog rasta inflacije proširili širom zemlje, izazivajući nasilne sukobe između demonstranata i sigurnosnih snaga.
Tramp je ranije zaprijetio da će stati u odbranu demonstranata ukoliko se suoče s nasiljem, poručivši u petak da su "spremni i naoružani", ne precizirajući koje konkretne poteze razmatra.
Takvo upozorenje izazvalo je prijetnje odmazdom protiv američkih snaga u regionu od strane visokih iranskih zvaničnika. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izjavio je da Iran "neće popustiti pred neprijateljem".
Tramp je ove izjave dao u avionu Air Force One, tokom povratka u Vašington nakon hapšenja predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.

1250x600

1084x550

Tramp zaprijetio Iranu: Mislim da će biti žestoko "udareni" od SAD-a ako budu sprovodili nasilje

Savezna obavještajna služba (BND) Njemačke godinama je prisluškivala tadašnjeg američkog predsjednika Baraka Obamu. Prema istraživanju lista ZEIT, njemačka vanjska obavještajna služba presretala je razgovore američkog predsjednika kada je telefonirao iz predsjedničkog aviona "Air Force One".
Ured saveznog kancelara je nadzor predsjedničkog aviona konačno obustavio 2014. godine.
Operacija je politički posebno osjetljiva jer je savezna kancelarka Angela Merkel 2013. godine kritikovala NSA riječima: "Špijuniranje među prijateljima - to uopšte ne dolazi u obzir".
Süddeutsche Zeitung je 2014. izvijestio da je tadašnja američka državna sekretarka Hilari Klinton bila prisluškivana.
Tadašnji šef Ureda saveznog kancelara Piter Altmajer potom je naložio obustavu te prakse, ali bez saznanja da je i sam američki predsjednik bio meta BND-a. Od tada BND više ne nadzire američki predsjednički avion. Operacija protiv Obame trajala je više godina. Nije poznato kada je počela niti da li je kao meta bio izabran i njegov prethodnik Džordž V. Buš.
Prema informacijama ZEIT-a, BND nije imao odobrenje za nadzor Obame; nejasno je da li su i u kojoj mjeri pojedini službenici Ureda saveznog kancelara bili upoznati s tim.
Sama kancelarka, prema tim navodima, nije bila upućena. Vjerovatno takvu akciju ne bi ni odobrila. Nakon što je Spiegel u oktobru 2013. otkrio da je američka NSA godinama prisluškivala Merkelin mobilni telefon, kancelarka je izrekla danas čuvenu rečenicu da nadziranje među prijateljima uopšte ne dolazi u obzir. U užem krugu povlačila je poređenja sa Stasijem i upozoravala da se države mogu raspasti zbog opsesije nadzorom.
Ured Angele Merkel nije odgovorio na pitanja ZEIT-a. Ni BND nije želio dati komentar.
BND je mogao presretati razgovore američkog predsjednika jer je, prema navodima upućenih izvora, enkripcija komunikacije aviona bila podložna greškama.
Tehničari američkog predsjedničkog aviona koristili su oko desetak frekvencija za Obamine telefonske razgovore, koje je BND poznavao i, prema navodima učesnika, redovno – iako ne neprekidno – nadzirao.
BND je bio svjestan osjetljivosti operacije: Sjedinjene Američke Države nisu bile dio zvaničnog zadatka u kojem savezna vlada definiše koje zemlje BND treba obavještajno obrađivati.
Zbog toga su transkripti Obamine komunikacije čuvani u posebnoj fascikli i to samo u jednom primjerku. Ta fascikla kružila je isključivo u malom, pažljivo odabranom krugu na samom vrhu obavještajne službe, uključujući predsjednika BND-a, potpredsjednike i nadležnog rukovodioca odjela.
Nakon čitanja, transkripti su trebali biti uništeni. Potom su saznanja ulazila u opšte procjene o stavovima Sjedinjenih Američkih Država, koje su prosljeđivane i Uredu saveznog kancelara.

Njemačka obavještajna služba godinama špijunirala razgovore Obame iz predsjedničkog aviona

Delsi Rodrigez preuzela je dužnost vršiteljke dužnosti predsjednice kasno u nedjelju, navodi se na veb stranici Predsjedništva Venecuele, koje je objavilo fotografije s njenog prvog sastanka Vlade.
Rodríguez je u nedjelju održala svoju prvu sjednicu Vijeća ministara u novoj ulozi, nakon što je američka vojska otela predsjednika Nikolasa Madura.
Fotografije prikazuju Rodrigez na čelu stola, okruženu desetinama visokih zvaničnika i ministara.
Sjedila je ispod portreta Madura, bivšeg predsjednika Huga Čaveza i Simona Bolivara, venecuelanskog vojnog oficira koji je izborio nezavisnost od Španskog carstva za veći dio sjeverne Južne Amerike.
Sjednica, 757. po redu, sazvana je kako bi se garantovali mir i nacionalni suverenitet nakon što su Sjedinjene Američke Države silom odvele Madura i njegovu suprugu Siliju Flores.
Ovo je uslijedilo nakon odluke Vrhovnog suda donesene u subotu, kojom je naloženo da tadašnja potpredsjednica Rodrígez preuzme ovlasti i dužnosti vršiteljke dužnosti predsjednice.
Maduro će se pojaviti u ponedjeljak pred saveznim sudom u Njujorku na ročištu za izjašnjenje o krivnji po optužnici s četiri tačke, kojom se tereti da je predvodio 25-godišnju narko-terorističku zavjeru.
Nekoliko sati nakon vojne operacije kojom je Maduro svrgnut s vlasti i izbačen iz zemlje, predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je u subotu da će SAD barem privremeno upravljati Venecuelom i koristiti njene ogromne naftne rezerve za prodaju drugim državama.

Delsi Rodrigez zvanično preuzela dužnost predsjednice Venecuele, održana prva sjednica Vlade

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izvedu i drugi vojni udar na Venecuelu nakon hapšenja predsjednika te zemlje Nikolasa Madura, ukoliko preostali članovi vlade ne budu sarađivali u njegovim naporima da se stanje u toj zemlji "dovede u red", i dodao da su SAD "glavne" u Venecueli.
Tramp je novinarima u predsjedničkom avionu "Air Force One" rekao i da su SAD nakon dešavanja tokom vikenda "preuzele kontrolu" nad Venecuelom, ali da istovremeno komuniciraju sa novim rukovodstvom u Karakasu, prenosi danas "Gardijan".
- Razgovaramo sa ljudima koji su upravo položili zakletvu. Ne pitajte me ko je glavni, jer ću vam dati odgovor koji će biti veoma kontroverzan - naveo je Tramp, odgovarajući na pitanje da li je razgovarao sa privremenom liderkom, odnosno potpredsjednicom Venecuele Delsi Rodrigez.
Na insistiranje novinara da pojasni svoju izjavu, Tramp je rekao da to znači da su Sjedinjenje Američke Države zapravo glavne u Venecueli.
Prethodne nedjelje, Tramp je za "Njujork post" izjavio da američke trupe neće biti stacionirane u Venecueli sve dok potpredsjednica te zemlje Delsi Rodrigez bude sarađivala.
Američki predsjednik je rekao i da su sa Rodrigez više puta razgovarali i da ona "razumije situaciju".
Prema Trampovim riječima, Rodrigez je položila zakletvu kao privremena liderka Venecuele.
- Pretpostavljam da je ona predsjednica. Razgovarala je dugo sa (američkim državnim sekretarom Rubijem) Markom i rekla da će učiniti sve što je potrebno. Nije imala izbora - naveo je ranije Tramp.
SAD su u subotu, oko 2.00 poslije ponoći po lokalnom vremenu, u vojnoj akciji u Karakasu uhapsile Madura i njegovu suprugu Siliju Flores i sproveli ih u Gradsku pritvorsku jedinicu u Njujorku, gdje će im se suditi po optužnici za krijumčarenje narkotika.
Optužnica, koja uključuje i Madurovog sina, objavljena je u subotu.
Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro optužen je još 2020. godine u istom predmetu, zajedno sa drugim visokim venecuelanskim zvaničnicima i bivšim kolumbijskim gerilskim liderima.
Međutim, optužnica objavljena u subotu četvrta je i najnovija, a Madura i druge tereti za dodatne nezakonite aktivnosti od 2020. godine.

Tramp: SAD bi mogle da izvedu novi vojni udar na Venecuelu, mi smo glavni u toj zemlji

Španska političarka Irene Montero oglasila se povodom napada SAD-a na Venecuelu, te je uputila žestoku poruku Trampovoj administraciji.
Montero, koja je u Španiji poznata po svojim ljevičarskim stavovima i kao osoba koja je jedno vrijeme obavljala i dužnost ministrke u vladi španskog premijera Pedra Sančeza, navela je kako Sjedinjene Američke Države predstavljaju veliku opasnost.
- Tramp bombarduje Venecuelu. Sjedinjene Američke Države predstavljaju opasnost. Ili ćemo ih zaustaviti ili će uništiti sve. Španija je mirna zemlja i vlada mora prekinuti sve saveze sa SAD-om, počevši od NATO-a. Sva moja podrška Venecueli. Još jednom, nema više ratova za naftu - poručila je Montero.
CBS je prvi izvijestio da je dobio potvrdu od američkog zvaničnika kako je napade na Venecuelu naredio predsjednik SAD-a Donald Tramp.
Tokom noći započeli su vazdušni napadi na niz mjesta širom Venecuele, a samo u glavnom gradu Karakasu, prema medijskim navodima, čulo se sedam jakih eksplozija.

Španska političarka osudila napad na Venecuelu: Moramo prekinuti sve veze sa SAD-om

U američkoj saveznoj državi Kolorado planinarka je, prema sumnjama nadležnih, stradala nakon napada pume. Ukoliko se to potvrdi, riječ je o prvom smrtonosnom napadu ove vrste u toj državi od 1999. godine, prenosi BBC.
Tijelo žene pronašla je grupa planinara na zabačenoj planinarskoj stazi, gdje su u blizini primijetili pumu koju su uspjeli otjerati. Iz organizacije Colorado Parks and Wildlife saopšteno je da ženi nije bilo spasa, te da još nije poznato da li je u napadu učestvovala jedna ili više životinja.
Nakon opsežne potrage, dvije pume s tog područja su eutanazirane, a nadležni ispituju da li na njima postoje tragovi ljudskog DNK. Ukoliko se ispostavi da nijedna nije odgovorna za napad, potraga će biti nastavljena.
Napad se dogodio na stazi Crosier Mountain, sjeverno od Denvera, u blizini Nacionalnog parka Rocky Mountain. Identitet stradale biće naknadno objavljen. Iz nadležnih službi podsjećaju da su napadi puma u Koloradu izuzetno rijetki, te da je od 1990. godine zabilježeno ukupno 28 takvih slučajeva.

Puma ubila planinarku u Americi

Najmanje pet američkih državljana venecuelske snage bezbjednosti pritvorile su posljednjih mjeseci, u vrijeme pojačanog pritiska Sjedinjenih Američkih Država na režim predsjednika Nikolása Madura, potvrdio je američki zvaničnik za CNN.
Prema navodima američkih vlasti, okolnosti hapšenja se razlikuju, a moguće je da su neki od pritvorenih bili umiješani u krijumčarenje droge. U Vašingtonu vjeruju da Madurov režim namjerno pritvara Amerikance kako bi ih koristio kao sredstvo političkog pritiska, po uzoru na praksu Rusije.
Pritisak SAD-a na Venecuelu dodatno je pojačan sankcijama, uključujući mjere protiv članova Madurove porodice i napade na infrastrukturu. Državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je aktuelni odnos s venecuelskim režimom za SAD „neodrživ“.
Predsjednik Maduro je odbacio optužbe i poručio da je zemlja sigurna, dok organizacije za ljudska prava upozoravaju da Venecuela drži stotine političkih zatvorenika. Među nedavno oslobođenima nije bilo američkih državljana.

Napetosti između Venecuele i SAD-a se nastavljaju: Madurov režim uhapsio pet američkih državljana

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro u četvrtak nije htio da odgovori na pitanje o navodnom američkom napadu na pristanište brodova u Venecueli, ali je rekao da je otvoren za saradnju sa Vašingtonom u borbi protiv trgovine drogom, nakon više nedelja američkog vojnog pritiska.
- Gdje god žele i kad god žele - rekao je Maduro o ideji dijaloga sa Sjedinjenim Državama o trgovini drogom, nafti i migracijama u intervjuu za državnu televiziju.
Madurova vlada nije ni potvrdila ni demantovala američki napad na pristanište za koje je američki predsednik Donald Tramp rekao da je služilo venecuelanskim brodovima za krijumčarenje droge.
Na direktno pitanje da li potvrđuje ili opovrgava napad, Maduro je u četvrtak rekao da bi „o tome mogli razgovarati za nekoliko dana“.
Napad bi predstavljao prvi poznati kopneni udar američke vojne kampanje protiv trgovine drogom iz Latinske Amerike.
Tramp je u ponedjeljak rekao da su Sjedinjene Države napale i uništile pristanište za navodne venecuelanske brodove s drogom.
Tramp nije rekao da li je riječ o vojnoj ili operaciji CIA-e, niti gde se napad dogodio; rekao je samo da se napad desio „uz obalu“.
- Došlo je do velike eksplozije na pristaništu na kojem su tovarili brodove drogom - rekao je Tramp novinarima u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.
Maduro je u intervjuu insistirao na tome da se Venecuela dobro branila dok su Sjedinjene Države sprovodile svoju vojnu kampanju na moru.
- Naš narod je bezbjedan i u miru - rekao je.
Maduro je rekao da nije razgovarao s Trampom od 12. novembra, kada je imao razgovore koje je opisao kao srdačne i pune poštovanja.
- Mislim da je taj razgovor bio čak i prijatan, ali od tada razvoj (situacije) nije bio prijatan. Sačekajmo. Ako žele ozbiljno da razgovaraju o sporazumu o borbi protiv trgovine drogom, mi smo spremni - rekao je predsjednik Venecuele.
Administracija Donalda Trampa optužuje Madura da vodi narko-kartel i tvrdi da SAD preduzimaju mjere isključivo protiv trgovine drogom, ali ljevičarski lider negira bilo kakvu umiješanost u trgovinu narkoticima i tvrdi da SAD žele da sprovedu državni udar jer Venecuela ima najveće poznate rezerve nafte na Zemlji.

Maduro kaže da je otvoren za dijalog sa SAD-om o trgovini drogom: Gdje god i kad god žele

Bez napajanja električnom energijom do sjutra će biti 215 korisnika koji se napajaju sa 10 kV dalekovoda Rijeka Crnojevića.
To je saopšteno iz CEDIS-a.
Iz ove kompanije najavljuju da će zbog kvara na 35 kV dalekovodu „Glava Zete – Kličevo“ bez napajanja električnom energijom do sjutra biti potrošači u naseljima Povija, Norina i Jovan Do.
I 115 korisnika koji se napajaju sa dalekovoda 10 kV „Hoti“ i 680 korisnika koji se napajaju sa dalekovoda 10 kV „Vazdusni Tuzi“ takođe će biti bez struje do sjutra.

Više stotina korisnika u cetinjskoj, nikšićkoj i Opštini Tuzi bez struje do sjutra

Vodostaj rijeke Zete je porastao i u nekoliko naselja voda je došla do kuća. Mještani su bili primorani da napuste domove.
- U Pažićima je voda došla do kuća. Mještani su sve sami završili na vrijeme, prije nego što je počelo, napustili su domove. Sad nas je jedna porodica zvala, voda im je blizu kuće, dolaze za pijesak kako bi pokušali da spriječe da im kuća poplavi - kazali su za Portal Analitika iz Službe zaštite i spašavanja Danilovgrad.&nbsp;
Ističu da je trenutno ugroženo četiri - pet kuća, koje su prve do rijeke Zete.&nbsp;
Kritično je i u mjestu Bogićevići.&nbsp;
&nbsp;- U Bogićevićima dvije - tri kuće su ugrožene. Te kuće su i ranije plavile, ali odavno nije bilo poplava. Danas je voda nenormalno brzo stigla do kuća - kazali su iz Službe zaštite i spašavanja.&nbsp;
Dodaju da je poplavljen veliki broj manjih mostova.&nbsp;
- Poplavljeni su skoro svi manji mostovi, saobraćaj je prekinut. Poplavio je most u mjestu Dobre Polje, na Moravici put manastira Ždrebaonik, u Spužu na dvije lokacije su poplavljeni mostovi i saobraćanje je prekinuto.... Iz pravca Pričelja prema Spužu most je, takođe, potopljen - kazali su iz Službe zaštite i spašavanja.&nbsp;

Danilovgrad: Voda došla do kuća, mještani morali da napuste domove

Fudbaleri Nigerije ubjedljivo su pobijedili Mozambik (4:0), u osmini finala Kupa afričkih nacija.
Trio u sastavu Viktor Osimen, Ademola Lukman i Akor Adams obilježili su susret u Fesu.
Već poslije prvog poluvremena je bilo jasno da će ekipa u zelenom opravdati ulogu favorita.
Dvostruki asistent bio je Adams – Lukman je pogodio u 20, a Osimen u 25. minutu.
Osimen je u 47. minutu povisio rezultat, na dodavanje Lukmana, da bi napadač Atalante bio asistent u 75. minutu, kada se u strijelce upisao Adams, prvotimac Sevilje.
Nigerija je nastavila sa odličnim partijama i u četvrtom meču na kontinentalnoj smotri odnijela pobjedu.
Naredni rival, u subotu od 17.00 u Marakešu, biće joj bolji iz duela Alžir – DR Kongo.

Nigerija ubjedljivo među osam najboljih

Na periferiji Skadra raste strah usljed bujanja rijeke Kir, pritoke Drima. Mještani se plaše kako bi uskoro moglo doći do njenog izlivanja, a najkritičnija je situacija u naselju Bardaj.
U mjestu Novi Štoj usljed nepogoda već tri dana nema struje, javlja skadarska televizija Star plus. Bez napajanja strujom su i mještani naselja Dobrač na periferiji tog grada.
Još je kritičnije u planinama iznad Skadra. Tamo su pojedina sela potpuno odsječena, a dvorišta kuća su pod vodom. Planinske bujice paralisale su saobraćaj.
Pritom, sva voda iz planina sliva se u rijeke koje teku u okolini Skadra, što bi, kako se pribojavaju mještani tog grada, moglo dodatno zakomplikovati situaciju.

Tag: sad