Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je danas da je saradnja SAD i Venecuele dobra i da je zbog toga otkazao drugi talas napada na zemlju.
- SAD i Venecuela dobro sarađuju, posebno kada je u pitanju obnova naftne i gasne infrastrukture, u mnogo većem, boljem i modernijem obliku. Zbog ove saradnje, otkazao sam ranije očekivani drugi talas napada, koji izgleda da neće biti potreban - napisao je Donlad Tramp na svojoj društvenoj mreži Trut soušal.
On je dodao da će svi američki vojni brodovi ipak ostati blizu Venecuele, iz "bezbjednosnih razloga".
Tramp je takođe pohvalio nedavno oslobađanje političkih zatvorenika u Venecueli.
- Venecuela oslobađa veliki broj političkih zatvorenika kao znak "traženja mira". Ovo je veoma važan i pametan gest - naveo je Tramp.
Kako javlja agencija Asošiejted pres, Venecuela je juče oslobodila brojne istaknute opozicione ličnosti, aktiviste i novinare.

Tramp: SAD i Venecuela dobro sarađuju, otkazao sam očekivani drugi talas napada

Predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da bi za SAD „moglo biti pitanje izbora“ između ostvarivanja svoje ambicije da preuzmu kontrolu nad Grenlandom i očuvanja NATO-a.
Predsjednik SAD je u dvodjelnom intervjuu za New York Times 7. januara odgovarao na pitanje da li mu je važnije da preuzme Grenland ili da sačuva 76 godina staru vojnu alijansu, prenosi Politiko (POLITICO).
To je pitanje posljednjih dana postalo naročito bitno za evropske saveznike SAD, s obzirom na to da su Donald Tramp i njegovi saradnici pojačali retoriku o prisvajanju samoupravne danske teritorije.
Tramp nije direktno odgovorio, ali je priznao da bi njegova administracija možda morala da bira između dvije opcije, objavio je NYT u štampanom izdanju.
Na pitanje zašto želi da SAD kontrolišu Grenland, Tramp je rekao: „Zato što mislim da je to psihološki potrebno za uspjeh. Vlasništvo ti daje nešto što ne možeš dobiti putem zakupa ili ugovora. Vlasništvo donosi stvari i elemente koje ne možeš dobiti samo potpisivanjem dokumenta."
Predsjednik SAD je takođe rekao NYT da se ne osjeća odgovornim pred međunarodnim pravom i da ga ograničava samo njegova savjest.
- Moj moral. Moj razum. To je jedino što me može zaustaviti. Ne trebam međunarodno pravo - dodao je.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je 5. januara da bi američka invazija na Grenland označila kraj vojne alijanse.
- Ako SAD izaberu da vojno napadnu drugu NATO zemlju, onda sve staje, uključujući NATO i bezbednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - rekla je ona.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, u svom godišnjem govoru o spoljnjoj politici u četvrtak, takođe je rekao da se Vašington „postepeno udaljava od nekih saveznika i oslobađa od međunarodnih pravila koja je ranije promovisao“.
Tramp, koji je dugo skeptičan prema NATO-u, ovog je puta dodatno doveo u pitanje svoju posvećenost alijansi, rekavši da nije uvjeren da bi NATO pomogao SAD u kriznoj situaciji.
- Sumnjam da bi NATO bio tu za nas ako bi nam zaista bili potrebni - napisao je na Truth Social, iako je dodao da će SAD nastaviti da podržavaju svoje NATO saveznike.

Tramp: Možda ćemo morati da biramo - preuzeti Grenland ili sačuvati NATO

Trgovinski sporazum Indije sa Sjedinjenim Američkim Državama je odložen jer indijski premijer Narendra Modi nije telefonirao američkom predsjedniku Donaldu Trampu kako bi zaključili sporazum o kojem su pregovarali, saopštio je američki ministar trgovine Howard Lutnick.
Trgovinski pregovori su propali prošle godine, a Tramp je u avgustu udvostručio tarife na indijsku robu na 50 odsto, što je najviša stopa na svetu, uključujući imovinu od 25 odsto kao odmazdu za indijsku kupovinu ruske nafte, prenosi B92.&nbsp;
- Sve je bilo uređeno i trebalo je da Modi da pozove predsjednika. A njima je bilo neprijatno da to urade. Dakle, Modi nije pozvao - rekao je Lutnick u intervjuu za podkast All-In, američku emisiju koja se fokusira na poslovanje i tehnologiju.
Tramp je pojačao pritisak za razgovore upozoravajući ove sedmice da bi tarife mogle dalje da porastu, osim ako Indija ne ograniči uvoz ruske nafte, prenosi SEEbiz.
Taj korak je spustio indijsku rupiju na rekordno nizak nivo i uplašio investitore koji čekaju napredak u dvosmjernim pregovorima o trgovinskom sporazumu koji je i dalje nedostižan.
- Indija i dalje traži carinsku stopu koja bi bila između ponuda Vašingtona Britaniji i Vijetnamu koja je ranije bila dogovorena, ali ponuda je istekla - dodao je Lutnick.&nbsp;
Nju Delhi i Vašington su bili veoma blizu trgovinskog sporazuma prošle godine, ali je prekid komunikacije doveo do kolapsa svakog potencijalnog pakta.
Zvaničnik indijske vlade koji je učestvovao u razgovorima rekao je da Modi nije mogao da pozove Trampa iz straha da bi ga jednostrani razgovor "doveo u neprijatnu situaciju".

Odložen trgovinski sporazum Indije sa SAD

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je jedino ograničenje njegove moći kao vrhovnog komandanta njegov „lični moral“, čime je odbacio međunarodno pravo i druge mehanizme kontrole nad njegovom sposobnošću upotrebe vojne sile.
U opširnom intervjuu za Njujork tajms, Tramp je iznio svoje viđenje donošenja odluka u međunarodnoj sferi.
Kako prenosi Index, na pitanje da li postoje ikakva ograničenja u njegovom djelovanju u spoljnoj politici, Tramp je odgovorio: „Da, postoji jedna stvar. Moj lični moral. Moj sopstveni um. To je jedina stvar koja me može zaustaviti.“
Dodao je da mu međunarodno pravo nije potrebno jer ne želi da povređuje ljude.
Iako je kasnije priznao da bi njegova administracija trebalo da se pridržava međunarodnog prava, jasno je stavio do znanja da će on biti konačni arbitar o tome kada se takva pravila primjenjuju na SAD.&nbsp;
„Zavisi od vaše definicije međunarodnog prava“, rekao je.
Snaga ispred zakona
Ovakva procjena sopstvene slobode u korišćenju vojne, ekonomske ili političke moći predstavlja do sada najdirektnije priznanje Trampovog svjetonazora.
U njegovoj srži je ideja da nacionalna snaga, a ne zakoni, sporazumi i konvencije, treba da bude odlučujući faktor u međunarodnim sukobima.
Ipak, priznao je postojanje određenih ograničenja na domaćem terenu, iako je istovremeno sprovodio strategiju kažnjavanja institucija koje mu se ne dopadaju, osvete političkim protivnicima i raspoređivanja Nacionalne garde u gradove uprkos protivljenju lokalnih zvaničnika.
Prinudna diplomatija na djelu
Tramp je jasno pokazao da koristi svoju reputaciju nepredvidivosti i spremnosti na brzu vojnu akciju kako bi vršio pritisak na druge države. Tokom intervjua primio je poziv od kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, koji je bio zabrinut zbog Trampovih prijetnji o mogućem napadu na Kolumbiju, sličnom onom na Venecuelu.
„Mi smo u opasnosti jer je prijetnja stvarna. Izrekao ju je Tramp“, rekao je Petro za Njujork tajms neposredno prije poziva. Taj razgovor bio je primjer prinudne diplomatije na djelu, a dogodio se svega nekoliko sati nakon što su Tramp i državni sekretar Marko Rubio povukli SAD iz desetina međunarodnih organizacija.
Tokom razgovora, Tramp je zvučao samouvjerenije nego ikada. Istakao je uspjeh napada na iranski nuklearni program, brzinu kojom je prošlog vikenda obezglavio venecuelansku vladu, kao i svoje planove za Grenland, koji je pod kontrolom Danske.
Na pitanje šta mu je veći prioritet – dobijanje Grenlanda ili očuvanje NATO-a – odbio je da direktno odgovori, ali je priznao da bi „to možda mogao biti izbor“. Njegov stav je da je transatlantski savez u suštini beskoristan bez SAD.
Predsjednikovo insistiranje da Grenland mora postati dio SAD ključan je primjer njegovog pogleda na svijet. Nije mu dovoljno samo ponovno otvaranje vojnih baza na tom strateški važnom ostrvu.
„Vlasništvo je veoma važno“, rekao je Tramp, posmatrajući Grenland okom maga za investiranje u nekretnine. Na pitanje zašto je potrebno posjedovati tu teritoriju, odgovorio je:&nbsp;
„Zato što smatram da je to psihološki potrebno za uspjeh. Mislim da vam vlasništvo daje nešto što ne možete dobiti zakupom ili ugovorom.“
Odnosi sa saveznicima i suparnicima
Tramp je norme uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata okarakterisao kao nepotreban teret za supersilu, odbacujući ideju da bi kineski lider Si Đinping ili ruski predsjednik Vladimir Putin mogli primijeniti sličnu logiku na štetu SAD. Prema njegovom mišljenju, američka moć je odlučujući faktor.
Tvrdio je da je jedino on uspio da natjera članice NATO-a da troše pet odsto BDP-a na odbranu. „Želim da ih dovedem u red“, rekao je.
„Ja sam taj koji ih je natjerao da troše više… Ali ako pogledate NATO i Rusiju, mogu vam reći – Rusija uopšte nije zabrinuta ni za jednu drugu zemlju osim za nas.“&nbsp;
Dodao je: „Bio sam veoma lojalan Evropi… Da nije bilo mene, Rusija bi sada imala cijelu Ukrajinu.“
Nije pokazao zabrinutost ni zbog činjenice da poslednji veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja sa Rusijom ističe za četiri nedjelje.
„Ako istekne, istekne“, rekao je. „Jednostavno ćemo napraviti bolji sporazum“, dodao je, insistirajući da i Kina mora biti uključena u buduće dogovore.
Presedan za Kinu i Rusiju?
Činilo se da Trampa ne brine da li bi Kina ili Rusija mogle iskoristiti njegovu odluku o slanju specijalnih snaga u Karakas radi uklanjanja Nikolasa Madura kao presedan za napad na Tajvan, odnosno Ukrajinu. Tvrdio je da je situacija u Venecueli bila drugačija.&nbsp;
„Ovo je bila stvarna prijetnja“, rekao je, ponavljajući tvrdnje da je Maduro slao članove bandi i drogu u SAD.
„Niste imali ljude koji su se slivali u Kinu… Niste imali sve loše stvari koje smo mi imali“, rekao je, odbacujući poređenje sa Tajvanom.&nbsp;
Na komentar da Si smatra Tajvan separatističkom prijetnjom, Tramp je odgovorio: „To je na njemu, šta će da uradi. Ali, znate, rekao sam mu da bih bio veoma nezadovoljan ako bi to uradio, i mislim da to neće uraditi. Nadam se da neće.“
Dodao je da smatra da se kineski lider ne bi usudio na takav korak dok je on predsjednik.
Ovlašćenja na domaćem terenu
Na unutrašnjem planu, Tramp je priznao da sudije imaju ovlašćenje da ograniče njegovu politiku, ali je već razmišljao o zaobilaznim rješenjima. Pomenuo je mogućnost da, ako Vrhovni sud poništi njegove carine, on može da ih preoblikuje u licence ili poreze.
Takođe je ponovio spremnost da se pozove na Zakon o pobuni (Insurrection Act) i rasporedi vojsku unutar SAD ako to smatra potrebnim. Do sada je, zaključio je, „zaista nisam osjetio potrebu za tim“.

Tramp: Moj lični moral jedino ograničenje u spoljnoj politici, NATO u suštini beskoristan bez SAD

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Američki Senat je danas sa 52 glasa za i 47 glasova protiv usvojio mjeru kojom se predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, Donaldu Trampu, onemogućava da samostalno nastavi sa vojnim akcijama u Venecueli.
Odluka je donijeta nakon što su Sjedinjene Američke Države 3. januara u Karakasu uhapsile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, optužujući ga za narkoterorizam. Preciznije, Senat je usvojio mjeru poznatu kao Rezolucija o ratnim ovlašćenjima (War Powers Resolution), za čije je usvajanje bila potrebna prosta većina. Važno je napomenuti da republikanci, stranka predsjednika Trampa, imaju većinu u Senatu.
Riječ je o mjeri koja podrazumijeva da predsjednik mora zatražiti odobrenje Kongresa SAD-a ukoliko ponovo želi vojno da djeluje u Venecueli. Donijeta je na prijedlog demokratskog senatora Tima Kejna i republikanskog senatora Randa Pola.
Pomenuta mjera ide na razmatranje u Predstavnički dom, gdje Republikanska stranka ima tijesnu većinu.
- Nemojte se zavaravati – bombardovanje glavnog grada druge države i svrgavanje njenog vođe predstavlja jasan i nedvosmislen čin rata. Nijedna ustavna odredba ne daje toliku moć predsjedniku - izjavio je Pol.
Američkim Ustavom propisano je da Kongres ima ovlašćenje da proglasi rat. Tramp i njegovi saveznici u Kongresu tvrde da nije bilo potrebe za konsultacijama sa Kongresom povodom akcije u kojoj je Maduro uhapšen, smatrajući da je riječ o sprovođenju zakona.
Senat u novembru prošle godine nije usvojio sličnu rezoluciju, i to nakon što su za nju glasali demokrate, kao i republikanski senator Rand Pol i njegova stranačka koleginica Liza Murkovski. Trampova administracija je mjesecima prije samog vojnog napada sprovodila pripreme za tu akciju.
Republikanska senatorka Suzan Kolins bila je među onima koji su danas glasali za rezoluciju, navodeći da ne podržava dugoročno slanje američkih snaga u Venecuelu i na Grenland bez odobrenja Kongresa, uprkos tome što podržava hapšenje Madura, prenosi CNBC.

Američki senatori izglasali: Tramp bez odobrenja Kongresa ne može sprovoditi vojne operacije u Venecueli

Američki zvaničnici razgovarali su o mogućnosti isplate jednokratnih novčanih naknada stanovnicima Grenlanda kako bi ih podstakli da se odvoje od Danske i eventualno pridruže Sjedinjenim Američkim Državama, izjavila su danas (8. januara) za Rojters četiri izvora upoznata sa tim razgovorima.
Prema navodima dva izvora, razmatrani iznosi kretali su se od 10.000 do 100.000 dolara po osobi, iako tačan iznos i logistika eventualnih isplata još nisu definisani.
Izvori navode da su razgovori unutar administracije o načinima preuzimanja Grenlanda intenzivirani poslednjih dana, pri čemu se razmatraju i modeli posebnih sporazuma o slobodnom udruživanju, kakvi postoje između SAD i pojedinih pacifičkih država.
U tim slučajevima, SAD zemljama potpisnicama pruža mnoge osnovne usluge, kao što su dostava pošte i vojna zaštita, a zauzvrat, američka vojska slobodno djeluje u tim zemljama, dok je trgovina sa SAD uglavnom oslobođena carine.
Ideja o direktnom plaćanju stanovnika Grenlanda, autonomne teritorije Danske sa oko 57.000 stanovnika, predstavlja jedan od scenarija o tome kako bi SAD mogle da pokušaju da "kupe" ostrvo, uprkos jasnim stavovima vlasti u Kopenhagenu i Nuku da Grenland nije na prodaju.
Ovaj prijedlog dio je šireg spektra opcija o kojima se razgovara u Bijeloj kući u vezi sa preuzimanjem Grenlanda, uključujući i potencijalnu upotrebu američke vojske, navode izvori.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen poručio je da je "dosta fantazija o aneksiji", nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp ponovo izjavio da je Vašingtonu potrebno to ostrvo.
Reakcije iz Kopenhagena i drugih evropskih prestonica bile su oštre, posebno imajući u vidu da su SAD i Danska saveznice u NATO-u.
U zajedničkom saopštenju Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije, Velike Britanije i Danske navedeno je da samo Grenland i Danska mogu da odlučuju o svojim međusobnim odnosima, prenosi Tanjug.
Iako istraživanja pokazuju da većina stanovinka Grenlanda podržava nezavisnost, ekonomske posljedice razdvajanja od Danske i dalje izazivaju zabrinutost, dok ankete ukazuju i da većina stanovnika ne želi da Grenland postane dio Sjedinjenih Američkih Država.

Isplivao plan za otcjepljenje Grenlanda: SAD nudi novac, Evropa oštro reaguje

Francuski predsjednik Emanuel Makron je u svom godišnjem obraćanju o vanjskoj politici kritikovao administraciju Donalda Trampa, optužujući Sjedinjene Američke Države za podrivanje globalnog poretka zasnovanog na pravilima. Njegov istup uslijedio je nakon smjene venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i obnovljenih američkih prijetnji u vezi sa Grenlandom.
- Sjedinjene Američke Države su etablirana sila koja se postepeno udaljava od nekih svojih saveznika i oslobađa se međunarodnih pravila koja je nekada promovisala - izjavio je Makron.
Makron je u svom govoru oslikao sliku svijeta u kojem grabljive globalne sile nastoje da uspostave sopstvene sfere uticaja, naglašavajući pritom da SAD dominiraju zapadnom hemisferom.&nbsp;
- Razvijamo se u svijetu velikih sila, u kojem postoji stvarna namjera da se svijet podijeli. Ono što se dogodilo tokom posljednjih nekoliko mjeseci, pa čak i posljednjih nekoliko dana, ne umanjuje ovu procjenu - rekao je Makron.
<h2>Optužbe</h2>
Iako u svom govoru nije neposredno pomenuo Venecuelu ili Grenland, francuski predsjednik je optužio SAD za kršenje pravila u trgovini i „nekih elemenata bezbjednosti“. Oba slučaja predstavljaju veliku zabrinutost za Pariz, koji učestvuje u oblikovanju evropskog odgovora na Trampove poteze.
Zanimljivo je da se Makron ranije i sam našao na udaru kritika zbog svoje blage početne reakcije na smjenu Madura. Tada je na internetu napisao da se Venecuela „može samo radovati“ njegovom odlasku, ne navodeći pritom da li je način na koji je svrgnut bio u skladu sa međunarodnim pravom.
<h2>Njemački predsjednik žestoko napao Trumpa</h2>
I njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer oštro je kritikovao američku vanjsku politiku pod predsjednikom Donaldom Trampom i pozvao svijet da ne dozvoli da se svjetski poredak pretvori u „razbojničku jazbinu“ u kojoj beskrupulozni uzimaju što žele.
U neobično oštroj izjavi, koja se očigledno odnosi na postupke poput svrgavanja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, njemački predsjednik je rekao da globalna demokratija nikada nije bila ovako ugrožena.
Iako je uloga njemačkog predsjednika uglavnom ceremonijalna, njegove riječi imaju posebnu težinu.
<h2>„Slom vrijednosti našeg najvažnijeg partnera“</h2>
Nazvavši rusku aneksiju Krima i invaziju na Ukrajinu prekretnicom, Štajnmajer je kazao da ponašanje SAD-a predstavlja drugi istorijski „lom“ u globalnom poretku.
- Zatim, tu je i slom vrijednosti našeg najvažnijeg partnera, SAD-a, koji je pomogao u izgradnji ovog svjetskog poretka. Potrebno je spriječiti da se svijet pretvori u razbojničku jazbinu, u kojoj najbeskrupulozniji uzimaju što god žele, u kojoj se regioni ili čitave države tretiraju kao vlasništvo nekolicine velikih sila - rekao je Štajnmajer u govoru na simpozijumu kasno u srijedu, o kojem su mediji izvijestili u četvrtak.

Makron oštro kritikovao Trampa: SAD se udaljava od saveznika i oslobađa se međunarodnih pravila

U ranim jutarnjim satima u subotu, ubrzo nakon što je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro uhapšen, sa povezom na očima i odveden u Sjedinjene Države, pojavio se video ministra unutrašnjih poslova Diosdada Kabela okruženog grupom naoružanih ljudi u Karakasu.
Otmica Madura „bila je kriminalni, teroristički napad na naš narod“, rekao je Kabelo, obučen u pancir i sa šlemom.
- Molim ljude da ostanu mirni. Vjerujte našem rukovodstvu. Vjerujte našim vojnim i političkim liderima tokom situacije sa kojom se suočavamo - nastavio je Kabelo.
Tog jutra, američka generalna tužiteljka Pam Bondi objavila je nejasnu američku optužnicu protiv Madura, optužujući ga za trgovinu drogom i druga krivična djela, piše CNN.
Kabelovo ime bilo je drugo na optužnici, odmah ispod Madura. Sa Madurom u američkom pritvoru, Kabelo je, vjerovatno, najmoćniji venecuelanski zvaničnik naveden u izmenjenoj optužnici.&nbsp;
- Trenutno u Venecueli postoji suštinski tri centra moći. Imate centar gravitacije Madura, od kojeg je (vršiteljka dužnosti predsjednice) Delsi Rodrigez produžetak. Imate Vladimira Padrino Lopeza, koji je ministar odbrane. Treći, vjerovatno najvažniji, je Diosdado Kabelo - rekao je Brajan Fonseka, profesor na Univerzitetu Florida International.
<h2>Ko je Diosdad Kabela?</h2>
Subotnja optužnica nije bila prvi put da su SAD ciljale Kabela. Ministarstvo finansija SAD sankcionisalo je Kabela 2018, njegovu suprugu i brata zbog „trgovine narkoticima“.
Dvije godine kasnije, SAD su ga formalno optužile, postavivši nagrada od 10 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegove hapšenja (kasnije je nagrada podignuta na 25 miliona dolara) i optužile ga da je ključna figura u „Cartelu de los Soles“, navodnoj mreži trgovine drogom kojom su upravljali ljudi unutar venecuelanske vlade.
Kabeo je poricao da je narkodiler, nazivajući optužbe „velikom laži“.
Kabelo, star 62 godine, jedan je od posljednjih visokih zvaničnika režima iz stare garde pokojnog predsjednika Huga Čaveza — istinski vjernik u ideologiju, koji je lično učestvovao u Čavezovom neuspelom puču 1992. godine.
- On je zapravo bio u grupi tenkova koja je pokušala da probije put do predsjedničke palate. Mislim da nam to daje dobru predstavu o tome ko je on - rekao je Elijas Ferer, direktor i osnivač Orinoko Research, za CNN.
Kabelo je pomogao Čavezu da izgradi svoj politički pokret i na kraju je bio njegov potpredsjednik.
Tokom kratkog, neuspjelog anti-Čavezovog puča 2002. godine, Kabelo je čak na nekoliko sati bio i predsjednik Venezuele, prije nego što se povukao da bi omogućio povratak Čaveza na vlast.
Kao ministar unutrašnjih poslova od 2024. godine, Kabelo sada komanduje ogromnim državnim aparatom unutrašnje represije.
Branitelji ljudskih prava optuživali su Ministarstvo unutrašnjih poslova pod njegovim vođstvom da sprovodi kampanju represije kako su se tenzije s SAD pojačavale krajem 2025. godine, uključujući politička otmice i nestanke.
U novembru je Ambar Kastiljo optužila Kabela nakon nestanka svoje ćerke Samante, koja je nestala nakon što su je policajci priveli u njihovom porodičnom domu u zapadnom Karakasu.
- Smatram Diosdada Kabela, ministra unutrašnjih poslova i pravde, odgovornim za progon s kojim se naša porodica suočava - rekla je Kastiljo u videu objavljenom na društvenim mrežama.
Kabelo takođe komanduje pripadnicima milicija lojalnim državi. Od otmice Madura, ministar je objavio brojne video snimke na društvenim mrežama na kojima se vide milicije koje patroliraju ulicama Karakasa, a na jednom od snimaka naoružani muškarci uzvikuju: „Uvijek lojalni, nikada izdajice!“ — slogan koji je postao čest u režimskim video zapisima.
- On trenutno ima ogroman uticaj nad ovim unutrašnjim sigurnosnim i obavještajnim mehanizmima. Mislim da ga to čini vjerovatno jednim od najuticajnijih ljudi u okviru režima danas, više nego Delsi, i čak mislim i više nego Padrino Lopez - rekao je profesor Fonseca sa Međunarodnog univerziteta na Floridi.
<h2>Zabavljač</h2>
Za razliku od Rodrigez i Padrina, Kabelo je i zabavljač. Nedugo nakon što je Čavez umro od raka 2013. godine, Kabelo je počeo da vodi talk šou svake sedmice na venecuelanskoj televiziji pod nazivom „Con el Mazo Dando“ — što na španskom znači „Udaranje palicom“.
Emisija, koja često traje više od tri sata, snima se pred publikom. Format je jednostavan: Kabelo se šali, dijeli ono što tvrdi da su ekskluzivne obavještajne informacije o neprijateljima Venecuele i podsmijava se američkim političarima.
Američki državni sekretar Marko Rubio često je jedan od glavnih ciljeva, a Kabelo ga često naziva „ludim Kubancem“. U epizodi emitovanoj neposredno prije nego što je Maduro uhapšen, Kabelo je sarkastično nazvao američkog predsjednika Donalda Trampa „Gospodar Car“ („Lord Emperor“).
Uprkos šaljivoj atmosferi, branitelji ljudskih prava su osudili „Con el Mazo Dando“ kao još jedan alat represije.
U julu 2025. Amnesty International je kritikovao Kabela jer je u programu najavio hapšenje novinara, a organizacija ga je ranije optužila da koristi emisiju kao platformu za „uznemiravanje“ aktivista.
<h2>Da li je Kabelo sljedeći?</h2>
Fonseca vjeruje da je budućnost Kabela, kao i mnogih drugih u venecuelanskom režimu, ugrožena.
- Kabelo je u režimu preživljavanja. Ako Amerikanci mogu doći i uhvatiti Madura, to je poruka Kabelu, Rodrigez i Padrinu: niko nije nedodirljiv &nbsp;- rekao je Fonseca.
Ministar unutrašnjih poslova je u jedinstveno teškom položaju da napravi dogovor sa Sjedinjenim Državama. Pored teških sankcija i optužnica protiv njega, njegova lična uvjerenja mogla bi ometati bilo kakav kompromis.
- On će ili da moderira svoje stavove, ili je gotovo. Cio život je provodio u suprotnosti sa Sjedinjenim Državama. To je jako teško napustiti. Mislim da su mu najbolje šanse ili egzil, ili zatvor, ili da se bori do smrti - rekao je Fonseca.

Ko je Diosdad Kabelo, moćni venecuelanski ministar koji bi mogao biti sljedeći na udaru SAD?

Restoran „Radovče“, koji posluje u okviru Srednje stručne škole „Sergije Stanić“, od juče je preuzeo pripremu obroka za zaposlene u gradskim službama koji ovih dana intenzivno rade na saniranju posljedica poplava u Glavnom gradu, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz Ministarstva podsjećaju da je restoran „Radovče“ i tokom ljeta bio angažovan na pripremi obroka za vatrogasce smještene u Policijskoj akademiji u Danilovgradu, koji su pružali podršku u gašenju požara širom Crne Gore.
MPNI je uputilo zahvalnost upravi i zaposlenima u SSŠ „Sergije Stanić“ na brzoj i efikasnoj reakciji u vanrednim situacijama, ističući da time pokazuju visok stepen društvene odgovornosti i solidarnosti prema zajednici.
– Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će, u saradnji sa obrazovno-vaspitnim ustanovama i drugim institucijama, u okviru svojih nadležnosti i raspoloživih kapaciteta, nastaviti da pruža podršku aktivnostima koje imaju za cilj zaštitu građana i opšteg interesa – navodi se u saopštenju.

MPNI: SSŠ „Sergije Stanić“ priprema obroke za zaposlene u gradskim službama

Iz kompanije „13. jul Plantaže“ saopštili su da je usljed ekstremno visokog vodostaja na području Mareze, došlo je do izlivanja vode i ribe iz sistema ribnjaka u okolne dovodne i odvodne kanale.
- Iako se riba trenutno nalazi u otvorenom vodotoku, želimo istaći da ta riba nije ničija, već dio proizvodnog fonda koji je usljed više sile dospio van sistema ribnjaka. Apelujemo na građane da se ponašaju odgovorno i oprezno i da se uzdrže od hvatanja i prisvajanja ribe, imajući u vidu da se radi o proizvodnom fondu. Ujedno, uputili smo poziv nadležnim institucijama da se uključe i u okviru svojih ovlašćenja preduzmu mjere kako bi se spriječilo neovlašćeno otuđivanje ribe - &nbsp;kazali su iz kompanije „13. jul Plantaže“.

Kompanija „13. jul Plantaže“: Građani da se uzdrže od prisvajanja ribe iz našeg proizvodnog fonda

Američke vlasti su danas saopštile da su u Karipskom moru zaplijenile tanker „Olina“, što je peti brod koji je zauzet u akciji Vašingtona čiji je cilj ograničavanje izvoza nafte iz Venecuele.
Tvrde da je „Olina“ plovila pod lažnom zastavom Istočnog Timora, javlja Rojters.
Američka vojska je saopštila da su marinci sa nosača aviona „Džerald Ford“ zauzeli „Olinu“ „bez incidenata“, čime je upućena jasna poruka: „Nema sigurnog utočišta za kriminalce“.

Amerikanci zaplijenili još jedan tanker u Karipskom moru

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji, a odluku o ograničavanju komunikacija donijele su bezbjednosne agencije nakon protesta koji su izbili posljednjih dana, saopštilo je danas iransko Ministarstvo informacionih i komunikacionih tehnologija.
U saopštenju objavljenom na Telegram kanalu iranske vlade navodi se da ministarstvo radi na uspostavljanju komunikacije i obnavljanju internet usluga, prenose mediji.
U Iranu su 8. januara održani protesti nakon poziva Reze Pahlavija, sina šaha Irana koji je svrgnut 1979. godine, prenose agencije.
Video snimci na društvenim mrežama prikazivali su proteste velikih razmjera, a internet usluge u Iranu su odmah bile prekinute.
Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog iranskog rijala.
Protesti u nekoliko iranskih gradova kasnije su se pretvorili u sukobe sa policijom, a ima žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima.
Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana optužio je Sjedinjene Američke Države i Izrael za orkestriranje nemira u Islamskoj Republici.

Tag: sad