Režim u Beogradu se kladio kao i obično na pogrešnu kartu, pa im uprkos ponižavanju predsjednika Aleksandra Vučića i dodvoravanja Donaldu Trampu ipak prijete sankcije - poručio je novinar i profesor Univerziteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, ocijenio da Srbija te sankcije može izbjeći jedino ako smijeni Aleksandra Vučića.
Prema Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji je usvojen u Predstavničkom domu Američkig kongresa, SAD-e su izrazile zabrinutost zbog stanja demokratije i uslova održavanja izbora Srbiji, a Zakonom je predviđeno da američki predsjednik Donald Tramp uvede sankcije najkasnije 90 dana od njegovog stupanja na snagu protiv osoba uključenih u korupciju ili destabilizujuće politike na Zapadnom Balkanu.
Gruhonjić cijeni da je to i poruka Kongresa i Senata sopstvenoj administraciji - da se SAD neće odreći uloge jednog od lidera u svijetu i da će na taj način pokušati da zadrže kurs koji je ta velesila imala kako prema regionu, tako i globalno.
- Ovo je veoma oštar zakon, ako govorimo o našem regionu, a naročito o Srbiji i on predstavlja sasvim sigurno jednu vrstu Damoklovog mača nad visokim funkcionerima režima u Beogradu, koji se očigledno - kao i obično - kladio na pogrešnu kartu. Imali smo prilike da vidimo potpuno suprotan efekat kroz kroz brojna poniženja koja je sam Aleksandar Vučić priredio sebi i nama u pokušajima da se najpoltronskiji mogući način dodvori Donaldu Trampu. Na kraju krajeva: i sam Donald Tramp je suštinski sadista koji voli da se iživljava nad slabijima od sebe i sa te strane Vučićeva taktika je bila potpuno promašena i pogrešna, a da ne govorimo o Kongresu i Senatu - rekao je Gruhonjić.
Smatra da Srbija može izbjeći sankcije jedino ako se vlast u Srbiji promijeni, a nada se i, kako je rekao, da je svijet naučio da su efikasnije sankcije pojedincima i visokim dužnosnicima režima - nego kažnjavati cjelokupno građanstvo u Srbiji za nepočinstva režima.
- Ogromna većina građana u Srbiji je protiv ovog režima, ali sa ovim režimom možemo se nadati nekakvom Danu mrmota i da ponovo proživimo noćnu moru koju smo već jednom, barem mi stariji, proživjeli i koje se nažalost još uvijek veoma živo sjećamo - zaključio je Gruhonjić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJZ2kasewOBs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Gruhonjić: Novi Zakon o demokratiji i prosperitetu predstavlja vrstu Damoklovog mača nad funkcionerima režima u Beogradu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp suspendovao je program lutrije za vize za različitosti, poznat kao lutrija za zelene karte, putem kojeg je osumnjičeni za pucnjavu na Univerzitetu Braun i ubistvo profesora MIT-a ušao u SAD.
Ministarka unutrašnje bezbjednosti Kristi Noem saopštila je na Iksu da je, po Trampovom nalogu, naložila Službi za državljanstvo i imigraciju SAD da obustavi sprovođenje tog programa, prenio je AP.
- Ovoj gnusnoj osobi nikada nije trebao da bude dozvoljen ulazak u našu zemlju - navela je Noem, govoreći o osumnjičenom, portugalskom državljaninu Klaudiju Nevešu Valenteu.
Neveš Valente (48) osumnjičen je za pucnjavu na Univerzitetu Braun, u kojoj su ubijena dva studenta, a devet osoba ranjeno, kao i za ubistvo profesora Masačusetskog instituta za tehnologiju.
Zvaničnici su saopštili da je Neveš Valente sinoć pronađen mrtav, od prostrijelne rane koju je sam sebi nanio.
Prema navodima policije Providensa, Neveš Valente je na Univerzitetu Braun studirao sa studentskom vizom od 2000. godine.
Godine 2017. izdata mu je viza za različitosti, a nekoliko mjeseci kasnije dobio je status stalnog legalnog boravka u SAD, navodi se u sudskom dokumentu.
Nije odmah bilo poznato gdje se nalazio u periodu između napuštanja studija 2001. godine i dobijanja vize 2017.
Program viza za različitosti svake godine putem lutrije dodjeljuje do 50.000 zelenih karata državljanima zemalja koje su slabo zastupljene u imigracionim tokovima ka SAD, od kojih su mnoge u Africi.
Program je uspostavljen odlukom Kongresa, a suspenzija će, kako se očekuje, "gotovo sigurno dovesti do pravnih izazova".
Za lutriju za vize za 2025. godinu prijavilo se skoro 20 miliona ljudi, a više od 131.000 kandidata je izabrano, uključujući i članove porodica dobitnika.
Nakon izbora, kandidati prolaze bezbjednosne i administrativne provjere kako bi dobili dozvolu za ulazak u SAD.
Portugalski državljani su te godine dobili 38 mjesta.
Dobitnici lutrije pozivaju se da podnesu zahtjev za zelenu kartu, prolaze intervjue u američkim konzulatima i podliježu istim proverama kao i ostali podnosioci zahtjeva za stalni boravak.
Tramp se i ranije protivio programu viza za različitosti.
Nakon što je avganistanski državljanin identifikovan kao napadač u napadu na pripadnike Nacionalne garde u novembru, Trampova administracija je uvela stroža pravila za imigraciju iz Avganistana i drugih zemalja.
U okviru nastojanja da sprovede masovne deportacije, Tramp je pokušavao da ograniči ili ukine pojedine zakonski utvrđene puteve ka legalnoj imigraciji, uključujući lutriju za vize za različitosti, kao i pravo na državljanstvo po rođenju.
Vrhovni sud SAD nedavno je pristao da razmotri njegov prigovor na to pravo.

1250x600

Tramp suspendovao program lutrije za zelene karte

Više osoba je poginulo nakon što se privatni avion Cessna Citation C550, koji se dovodi u vezu sa vozačem Gregom Biflom, srušio u blizini piste u američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina i zapalio, prenosi Dejli Mejl.
Nesreća se dogodila oko 10:15 časova po lokalnom vremenu, kada se avion srušio pored piste regionalnog aerodroma Stejtsvil. Na snimcima sa mjesta nesreće vidi se gust crni dim koji se uzdiže iz olupine aviona, zahvaćene vatrom.
Iz kancelarije šerifa okruga Aredel potvrdili su da u nesreći ima više poginulih, ali tačan broj žrtava za sada nije saopšten. Naveli su da će dodatne informacije o poginulima objaviti Saobraćajna policija Sjeverne Karoline.
Za sada nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu, koji inače ima kapacitet od osam do deset putnika.

Avion vozača NASCAR-a se srušio u SAD, nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu

Sjedinjene Američke Države navodno su Rusiji obećale da će se Ukrajina odreći dijela svoje teritorije u okviru mirovnog sporazuma, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Prema njegovim riječima, administracija Donalda Trampa smatrala je da teritorije gdje su Rusi živjeli vjekovima treba ponovo uključiti u sastav Rusije.
<h3> </h3>
<h3>Razumijevanje Kremlja i Vašingtona 
</h3>
&nbsp;Lavrov se pritom referisao na Donjeck, Lugansk, Herson, Zaporižja i Krim – pet ukrajinskih regija koje je Vladimir Putin protuzakonito anektirao 2022. godine. Njegovi komentari uslijedili su nakon što su američki zvaničnici u Berlinu održali razgovore s ukrajinskim i evropskim liderima o mogućem mirovnom rješenju.
Putin je tražio povlačenje Ukrajine iz preostalog dijela Donbasa, koji čine Donjeck i Luhansk, a koji trenutno nije pod ruskom vojnom kontrolom. Moskva takođe insistira na zabrani ulaska Ukrajine u NATO, a Lavrov tvrdi da SAD razumiju i taj zahtjev.
- Naš stav je jasan. Korijenski uzroci sukoba moraju biti uklonjeni- rekao je Lavrov. „To uključuje prijetnje Rusiji nastale širenjem NATO-a prema našim granicama i pokušaje da se Ukrajina uvuče u savez.“
Dobro je što je SAD to razumio. Jasno su izjavili da je članstvo Ukrajine u NATO-u neprihvatljivo, dodao je Lavrov.&nbsp;
Ranije je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da je spreman odustati od ambicije za članstvom u NATO-u u zamjenu za sigurnosna jamstva SAD-a i Evrope.
‘Platinasta’ ponuda i ultimatum Kijevu 

&nbsp;Detalji Vašingtonove „platinaste“ ponude sigurnosnih garancija još nisu poznati, ali se vjeruje da su slični obavezama iz članka 5. NATO-a. To bi značilo da bi SAD i Evropa pružili direktnu vojnu podršku Ukrajini u slučaju buduće ruske invazije. Međutim, američki zvaničnici upozorili su da takva jamstva „neće biti na stolu zauvijek“, što se tumači kao jasan ultimatum predsjedniku Zelenskom da pristane na uslove.
SAD smatraju da je dogovor o završetku rata bliži nego ikada, dok su preostale sporne tačke ustupci oko regije Donbas i nuklearne elektrane Zaporižja.&nbsp;
- Mislim da smo sada bliže nego ikada prije- izjavio je američki predsjednik Tramp novinarima juče navečer.

Lavrov: Trampova administracija obećala Rusiji teritorijalne ustupke Ukrajine u okviru mirovnog sporazuma

Bijela kuća poslala je privatnu poruku izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu, naglašavajući da je ubistvo visokorangiranog vojnog komandanta Hamasa tokom vikenda predstavljalo kršenje sporazuma o prekidu vatre koji je posredovan uz predsjednika Donalda Trampa, rekla su za Axios dvojica američkih zvaničnika.
Oštra poruka iz Bijele kuće dolazi u trenutku rastućih tenzija između Trampove administracije i Netanjahuove vlade oko naredne faze sporazuma o okončanju rata u Gazi, ali i šire izraelske regionalne politike.
- Poruka Bijele kuće Netanjahuu bila je: "Ako želite uništiti vlastitu reputaciju i pokazati da se ne pridržavate sporazuma, izvolite, ali nećemo dozvoliti da uništite reputaciju predsjednika Trampa nakon što je posredovao u postizanju dogovora o Gazi" - rekao je jedan visoki američki zvaničnik.
Prema navodima dvojice američkih zvaničnika, državni sekretar Marko Rubio, izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof, te Trampov savjetnik i zet Džared Kušner postali su veoma frustrirani Netanjahuom.
Tramp je u ponedjeljak izjavio da SAD razmatraju da li je Izrael prekršio primirje u Gazi, ali je istovremeno naglasio da su njegovi odnosi s Netanjahuom dobri.
U subotu su izraelske snage ubile Raeda Saada, zamjenika komandanta vojnog krila Hamasa i jednog od navodnih arhitekata napada 7. oktobra. U napadu u gradu Gazi ukupno su poginule četiri osobe.
Američki zvaničnici navode da izraelska vlada nije unaprijed obavijestila niti konsultovala SAD prije napada.
Jedan izraelski zvaničnik potvrdio je da je Bijela kuća bila nezadovoljna, ali je tvrdio da je poruka bila blaža te da određene arapske zemlje taj čin smatraju kršenjem primirja. Prema američkim zvaničnicima, Bijela kuća je bila nedvosmislena u stavu da je Izrael prekršio prekid vatre.

Bijela kuća uputila poruku Netanjahuu: "Naprijed ako želite uništiti reputaciju, ali nećete i Trampovu"

Sjedinjene Američke Države ponudile su Kijevu bezbjednosne garancije po uzoru na NATO, dok su američki i evropski pregovarači izvijestili o napretku u pregovorima o okončanju ruskog rata u Ukrajini, ali je dogovor o teritorijalnim ustupcima i dalje daleko, prenijela je u utorak agencija Rojters.
Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa dali su bezbjednosnu ponudu na razgovorima sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Berlinu, rekli su američki zvaničnici, ali su upozorili da takav dogovor neće zauvijek ostati na stolu.
Razgovori u njemačkoj prijestonici izazvali su izvjestan optimizam kod evropskih lidera na putu ka okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Međutim, Moskva još nije pristala ni na jednu od promena o kojima se raspravljalo u Njemačkoj i nije pokazala spremnost da to učini.
- Pokušavamo to da postignemo - rekao je Tramp govoreći u Bijeloj kući o sporazumu o okončanju rata.
Dodaje da su vodili brojne razgovore sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
- Mislim da smo sada bliže nego ikada ranije i vidjećemo šta možemo da uradimo - kazao je Tramp.
Evropski lideri oprezno su pozdravili promjenu stava Trampove administracije u vezi sa bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
- Prvi put od početka rata mogućnost prekida vatre je zamisliva - rekao je njemački kancelar Fridrih Merc, koji je bio domaćin sastanaka u Berlinu, u objavi na mreži Iks.
Poljski premijer Donald Tusk je kazao da je imao prvi put ojsećaj da se svi ponašaju kao saveznici iz istog tabora.
- Prvi put sam iz usta američkih pregovarača čuo da će se Amerika angažovati oko bezbjednosnih garancija za Ukrajinu na način koji Rusima ne bi ostavio sumnju da bi američki odgovor bio vojni ako Rusija ponovo napadne Ukrajinu - istakao je on.
Švedski premijer Ulf Kristerson rekao je da je pitanje bezbjednosnih garancija postalo „jasnije i vjerodostojnije“, što je nazvao važnim korakom ka održivom miru.&nbsp;
- Međutim, mnoga teška pitanja ostaju, ne samo o teritorijama već i o tome da li Rusija uopšte želi mir - rekao je Kristerson u izjavi nakon razgovora u Berlinu.
<h2>Teritorijalni ustupci</h2>
Zelenski je nakon razgovora rekao da će od SAD zatražiti sankcije protiv Rusije i više oružja za Ukrajinu, uključujući oružje dugog dometa, ako Moskva odbije prijedloge o kojima se raspravlja između Kijeva, Vašingtona i evropskih lidera.
- Mislim da će Amerika primijeniti pritisak sankcijama i dati nam više oružja ako on (Putin) sve odbije - rekao je Zelenski novinarima.
Kijev podržava ideju prekida vatre, naročito kada je riječ o napadima na energetsku infrastrukturu tokom božićnog perioda, dodao je.
SAD vrše pritisak na Ukrajinu da pristane na povlačenje svojih snaga iz istočne oblasti Donjeck, rekao je zvaničnik upoznat s tim pitanjem, što bi bio ogroman ustupak koji bi mogao izazvati snažnu reakciju u Ukrajini.
Zelenski, koji je ranije pitanje teritorijalnih ustupaka nazvao „bolnim“, ponovio je nakon razgovora da Ukrajina neće priznati Donbas kao ruski ni de jure ni de facto, odnosno ni pravno ni u praksi.
Američki zvaničnici rekli su novinarima tokom konferencijskog poziva da je postignut dogovor o 90 odsto pitanja. Iako dugogodišnji teritorijalni sporovi ostaju, jedan od njih je rekao da imaju više različitih rješenja za premošćavanje jaza koja im predlažu.
Ukrajina je ranije saopštila da neće ustupiti teritoriju Rusiji, koja je zauzela gotovo 20 odsto zemlje na istoku i jugu od početka potpune invazije u februaru 2022. godine.
Evropski izvor upoznat sa posljednjim razgovorima rekao je da Rusija nije odustala od svojih teritorijalnih zahtjeva.&nbsp;
- Atmosfera je dobra, ali ciljevi su i dalje prilično udaljeni - rekao je izvor.
<h2>Garancije u stilu NATO-a</h2>
Zelenski je u Berlinu razgovarao sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom, kao i sa evropskim liderima.
Kijev je pod intenzivnim pritiskom Trampa da učini ustupke Rusiji.
Američki zvaničnik kasnije je rekao novinarima da bi, prema sporazumu o kojem se raspravlja u Berlinu, Ukrajina dobila bezbjednosne garancije slične onima iz člana 5 NATO sporazuma, koji obavezuje savez da brani svaku članicu koja je napadnuta.
Zelenski je rekao da je dokument o bezbjednosnim garancijama o kojem se raspravlja detaljan i da nije samo okvir, iako je dodao da ga je još potrebno doraditi.
Očekuje se da će se radne grupe sastati u SAD tokom predstojećeg vikenda, moguće u Majamiju, rekao je jedan od američkih zvaničnika.
- Da li smo spremni da idemo u Rusiju ako bude potrebno? Apsolutno - dodao je.
U zajedničkoj izjavi lidera nekoliko evropskih zemalja, uključujući Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, navodi se da postoji „snažno približavanje stavova“ sa SAD, kao i lista ciljeva na kojima obje strane treba da rade.
To uključuje obaveze podrške ukrajinskim oružanim snagama, mirovne snage pod vođstvom Evrope i garancije za upotrebu sile ako Ukrajina ponovo bude napadnuta, kao i podršku Ukrajini na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Ukrajina je u nedjelju saopštila da je spremna da odustane od ambicije da se pridruži NATO-u u zamjenu za zapadne bezbjednosne garancije.
Za sada nije jasno u kojoj meri bi razgovori u Berlinu mogli da ubijede Rusiju da pristane na prekid vatre. U Moskvi je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao novinarima da je ruski zahtjev da se Ukrajina ne pridruži NATO-u ključno pitanje u razgovorima o mogućem mirovnom rješenju. Naveo je da Rusija očekuje ažurirane informacije od SAD nakon pregovora u Berlinu.

SAD daje bezbjednosne garancije Ukrajini, nema dogovora o teritorijalnim ustupcima

Američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je danas da su razgovori bili teški, ali korisni, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Glavni pregovarač Rustem Umerov kazao je da je u Berlinu ostvaren „stvarni napredak“ u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, DŽaredom Kušnerom, među ostalim američkim delegatima.
- Ovi razgovori nikada nijesu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo - rekao je Zelenski na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka Sjedinjene Američke Države (SAD)-Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, Zelenski je rekao da strane „imaju razlike“ po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje „nije zatvoreno“.
Merc je rekao da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Tramp uključiti telefonom tokom zajedničke večere.&nbsp;
- Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 odsto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju - rekao je Zelenski.
Novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 odsto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Tramp zadovoljan trenutnim stanjem.
Merc je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, i da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merc je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, „zaista, zaista snažne“ bezbjednosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, i izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
- Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način - rekao je zvaničnik.

SAD i Ukrajina izvještavaju o napretku ka okončanju rata

Policija traga za osumnjičenim nakon pucnjave na Univerzitetu Braun u Providensu, u kojoj su stradala dva studenta, dok je devet osoba ranjeno.
Ulice oko kampusa u glavnom gradu savezne države Rod Ajland satima su blokirane i ispunjene vozilima hitnih službi. Policija je pojačala bezbjednosne mjere širom grada dok traje potraga za napadačem.
&nbsp;&nbsp;- Odgovorna osoba je i dalje na slobodi- saopštio je gradonačelnik Bret Smajli na konferenciji za novinare.
Policija je objavila snimak osumnjičenog napadača, na kojem se vidi osoba u tamnoj odjeći kako hoda ulicom i skreće iza ugla. Prema navodima vlasti, osumnjičeni ima oko 30 godina. Građanima u tom području savjetovano je da ostanu u svojim domovima.

SAD: Dva studenta ubijena u pucnjavi na univerzitetu Brown

Naoružani napadač otvorio je vatru na Univerzitetu Brown u subotu poslijepodne, pri čemu su stradala najmanje dva studenta. Vlasti tragaju za osumnjičenim.
Muškarac za kojeg se vjeruje da je osumnjičeni, opisan je kao osoba u tamnoj odjeći i starosti oko 30 godina, viđen je na snimku kako hoda niz Hope Street, u blizini mjesta gdje se napad dogodio. Svjedoci su naveli da je možda nosio sivu kamuflažnu masku, saopštila je policija.
Stanovnicima je poručeno da ostanu u zatvorenom:
Naredba da se ostane u skloništu je na snazi za stanovnike u i oko kampusa Univerziteta Brown. Policija će ulaziti u neke stambene objekte kako bi ljude ispratila na sigurne lokacije, saopštio je Univerzitet u upozorenju objavljenom sinoć nešto poslije 23 sata.
U gradu će biti pojačano prisustvo policije, rekao je gradonačelnik Providencea Bret Smajli. Takođe je poručio da preporučuje da stanovnici otkazuju svoje planove za vikend dok potraga za osumnjičenim traje.
Učionice na kampusu pretražene:
Policijski službenici pretražili su neke objekte u okolini Univerziteta Brown i evakuisali studente iz učionica u kojima su se zabarikadirali radi vlastite sigurnosti.
Dvije osobe koje su stradale u napadu i osam povrijeđenih bili su studenti. Devet pacijenata primljeno je u Rhode Island Hospital s povredama od vatrenog oružja.
Sigurnost objekata biće preispitana:
Vlasti će naknadno obaviti analizu kako bi utvrdile jesu li zgrade Univerziteta Brown bile dovoljno sigurne, nakon što je gradonačelnik rekao da su vanjska vrata zgrade u kojoj se dogodila pucnjava u tom trenutku bila otključana.
FBI je pokrenuo posebnu platformu za dojave kako bi građani mogli dostaviti fotografije i video-snimke koje eventualno imaju o osumnjičenom za pucnjavu na Univerzitetu Brown, koji je i dalje u bijegu.
Policija Providencea takođe je otvorila poseban telefonski broj putem kojeg građani mogu dostavljati informacije.
– Podijelili smo fotografiju osobe za koju vjerujemo da je napadač, ali znamo da ne postoji jasan snimak njegovog lica – rekao je gradonačelnik Providencea Bret Smajli na konferenciji za novinare održanoj u subotu.

Pucnjava u SAD: Ubijena dva studenta, devet osoba povrijeđeno

U prostorijama Uprave policije danas je zvanično uručena donacija Modularnog data centra (MDC) i prateće IT opreme koju je Vlada Sjedinjenih Američkih Država obezbijedila kroz ICITAP program, čime je značajno ojačana digitalna infrastruktura Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, saopšteno je iz MUP-a.
“Donacija obuhvata Modularni data centar najnovije generacije, uz ranije isporučene UPS sisteme, servere i HVAC jedinice, ukupne vrijednosti više od 1,18 miliona eura. Nova oprema predstavlja ključnu osnovu za dalji razvoj integrisanih informacionih rješenja MUP-a, uključujući objedinjavanje centralnih policijskih informacionih sistema CMS i EMS, te podizanje nivoa bezbjednosti i pouzdanosti podataka”, navodi se u saopštenju.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao je da donacija dolazi u trenutku kada MUP sprovodi proces digitalne transformacije, usmjeren ka modernizaciji rada, unapređenju pružanja javnih usluga i jačanju kapaciteta za borbu protiv savremenih bezbjednosnih izazova.
„Ovo je važan korak u modernizaciji naše infrastrukture i jačanju kapaciteta policije za efikasno i bezbjedno upravljanje podacima. U okviru sveobuhvatne digitalne transformacije, koju smo nedavno pokrenuli, radimo na unapređenju svih ključnih informacionih sistema, povećanju otpornosti na hibridne prijetnje i poboljšanju usluga koje pružamo građanima. Danas donirana oprema značajno će doprinijeti tim naporima“, poručio je Šaranović.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je zadovoljstvo što Vlada SAD može da doprinese unapređenju kapaciteta crnogorskog bezbjednosnog sektora, ističući da će nova oprema biti od velike koristi u jačanju rada institucija, posebno u kontekstu globalnih prijetnji sa kojima se suočavaju države članice i partneri NATO-a.
„Ovo je jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina koja će unaprijediti kapacitete Crne Gore u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, snaženja vladavine prava i zaštite građana. Ovim je napravljen značajan iskorak u modernizaciji Uprave policije”, istakla je Rajnke.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je da će Data centar ojačati informaciono-komunikacione kapacitete za dalji razvoj Uprave policije, čime su stvoreni institucionalni uslovi za razvoj i primjenu savremenih sistema, i koji će omogućiti proaktivan rad policije vođen obavještajnim radom, brže i bezbjednije procese, poput prikupljanja, obrade, generisanja i analizu podataka, dobijenih iz digitalnih uređaja, kao i uvođenje Case management sistema u Upravi policije koji omogućava kvalitetnije planiranje i efikasnije realizovanje procesa rada.
„Ova donacija i konstantna podrška naših partnera iz SAD dodatno nas osnažuje u izgradnji sistema koji prati razvoj savremene tehnologije i stvara uslove da organi za sprovođenje zakona odgovore na visokorangirane bezbjednosne izazove. Dosadašnjim radom izgradili smo čvrste temelje u međunarodno obavještajnoj zajednici za buduće uspjehe, a podrška naših partnera ima ključnu ulogu u realizaciji naše strateške misije.“ kazao je Šćepanović.
Uvođenje Modularnog data centra, zaključuju, predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih koraka u nastavku modernizacije rada Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, uz podršku međunarodnih partnera i u skladu sa strateškim ciljevima jačanja bezbjednosti i institucionalne otpornosti.

Šaranović – Rajnke: Jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina

Nevladina organizacija „Kuća životinja“ zakazala je za danas u 17 sati, ispred zgrade Vlade Crne Gore u Podgorici, mirni protest zbog teškog zlostavljanja životinja i ozbiljnih propusta institucija u zaštiti javne bezbjednosti.
Iz ove NVO navode da je javno okupljanje uredno prijavljeno nadležnim institucijama i da će protest biti miran, dostojanstven i organizovan u skladu sa zakonom.
- Cilj okupljanja je da se javno ukaže na neprihvatljivo nasilje nad životinjama, ali i na izostanak adekvatne i odgovorne reakcije nadležnih organa - naveli su organizatori.
Organizatori poručuju da su njihovi zahtjevi jasni - hitna reakcija institucija i utvrđivanje odgovornosti za počinjeno nasilje nad životinjama. Posebno se ukazuje na slučaj ruskog državljanina koji je, uprkos ozbiljnosti djela, pušten da se brani sa slobode, što, kako navode, dodatno narušava povjerenje javnosti u institucije sistema.
Protest organizuju NVO „Kuća životinja“, Daliborka Rešetar, Milica Leković i Nikola Jočić, uz poruku da nasilje nad životinjama ne smije biti tolerisano.
- Tišina je saučesništvo - poručili su organizatori.

„Tišina je saučesništvo“: Protest zbog zlostavljanja životinja ispred Vlade u 17 sati

Jedna ženska osoba stradala je sinoć na putu Pljevlja - Đurđevića Tara.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Nesreća se dogodila sinoć poslije 23 sata.
U OKC-u nijesu imali više informacija.

Jedna osoba stradala na putu Pljevlja - Đurđevića Tara

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su sinoć maloljetnika (16) zbog sumnje da je na zgradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici 16. decembra ispisao više grafita sa porukama kojima se veliča ratni zločin u Srebrenici i grafita sa simbolima koji upućuju na govor mržnje, kao i nacističkih simbola iscrtanih na tabili posvećenoj jevrejskom prazniku Hanuki na trgu Argentina, saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je, kako navode u saopštenju, upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se protiv njega podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, na način što je u noći 16. decembra na zgradi ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici iscrtao &nbsp;grafite.
- U odnosu na iscrtane simbole na tabli okačenoj na trgu Argentina, povodom obilježavanja jevrejskog praznika, nadležni državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata krivičnog djela. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijenili da se u radnjama maloljetnika stiču elementi bića prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru i uhapsili ga - navodi se u saopštenju.&nbsp;
On će danas, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka biti priveden Sudu za prekršaje u Podgorici, na dalju nadležnost.
- Službenici Uprave policije će i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim sprovođenjem mjera i radnji na identifikaciji i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela i prekršaja kojima se izaziva ili podstiče nacionalna, vjerska i rasna mržnja, netrpeljivost i diskriminacija, sa ciljem očuvanja javnog reda i mira, zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao i bezbjednosti svih građana - navodi se u saopštenju.
Na betonskoj ogradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici prije dva dana osvanuo je natpis "Generale, hvala ti za Srebrenicu“.
Ovu skandaloznu poruku, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, oštro su osudili iz Ministarstva vanjskih poslova, navodeći da gnusni i neprihvatljivi čin predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić tada je za Portal ETV kazao da su institucije promptno reagovale, te da su kreatori izazvali kontraefekat i da ovakav čin može samo inspirisati dvije zemlje da jačaju dalje odnose.
Jukić je kazao da su odmah obavijestili policiju o grafitu koji ih je ujutro dočekao, te da je ekipa za uviđaj brzo reagovala i odradila svoj dio posla. Istakao je da je Ambasadu kontaktirao i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ali i brojni građani koji su osudili ovaj čin.
- Zaista je iskazana velika solidarnost crnogorskih institucija i građana koji zovu Ambasadu i izražavaju podršku, izvinjavaju se i osuđuju natpis. &nbsp;Izražavam zahvalnost institucijama i građanima i ovo nas može samo inspirisati za jačanje dobrosusjedskih odnosa - poručio je Jukić u izjavi za naš portal.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjukic-velika-solidarnost-crnogorskih-institucija-i-gradana-grafit-nas-moze-samo-inspirisati-na-jacanje-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je objavio portal Istraga.ba na društvenoj mreži Iks (X), pored spornog natpisa, na zidu ambasade iscrtan je i krst sa četiri ocila, simbol koji se u ovom kontekstu dovodi u vezu s ekstremističkom i nacionalističkom ikonografijom.
Poruka na Ambasadi BiH predstavlja grubo negiranje i relativizaciju genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a zbog čega je desetine ljudi osuđeno na ukupno 781 godinu zatvora.
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući: Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora, Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora, Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora, Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora i Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. jul Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.&nbsp;

Tag: sad

Gruhonjić: Novi Zakon o demokratiji i prosperitetu predstavlja vrstu Damoklovog mača nad funkcionerima režima u Beogradu

Tramp suspendovao program lutrije za zelene karte

Avion vozača NASCAR-a se srušio u SAD, nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu

Lavrov: Trampova administracija obećala Rusiji teritorijalne ustupke Ukrajine u okviru mirovnog sporazuma

Bijela kuća uputila poruku Netanjahuu: "Naprijed ako želite uništiti reputaciju, ali nećete i Trampovu"

SAD daje bezbjednosne garancije Ukrajini, nema dogovora o teritorijalnim ustupcima

SAD i Ukrajina izvještavaju o napretku ka okončanju rata

SAD: Dva studenta ubijena u pucnjavi na univerzitetu Brown

Pucnjava u SAD: Ubijena dva studenta, devet osoba povrijeđeno

Šaranović – Rajnke: Jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina

Gruhonjić: Novi Zakon o demokratiji i prosperitetu predstavlja vrstu Damoklovog mača nad funkcionerima režima u Beogradu

„Tišina je saučesništvo“: Protest zbog zlostavljanja životinja ispred Vlade u 17 sati

Jedna osoba stradala na putu Pljevlja - Đurđevića Tara

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

PRATITE TVe UŽIVO