Jedna od dvoje pripadnika američke Nacionalne garde koje je u srijedu napao osumnjičeni Avganistanac, umrla je od zadobijenih povreda, objavio je američki predsjednik Donald Tramp.
Tramp je u televizijskom obraćanju rekao juče da je preminula 20-godišnja Sara Bekstorm iz Zapadne Virdžinije, pripadnica Nacionalne garde, teško povrijeđena u tom napadu.
Ranjeni pripadnik Nacionalne garde 24-godišnji Endrju Vulf, u teškom je stanju i bori se za život, rekao je Tramp.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Preminula pripadnica američke Nacionalne garde ranjena kod Bijele kuće

Sjedinjene Američke Države su saopštile da obustavljaju obradu zahtjeva za imigraciju povezanih s Avganistanom pošto je avganistanski državljanin pucao na dvoje pripadnika Nacionalne garde, od kojih je jedna preminula dan poslije pucnjave u blizini Bijele kuće.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u četvrtak rekao da je 20-godišnja Sara Bekstrom preminula od zadobijenih rana pošto ju je dan ranije upucao osumnjičeni koga je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost identifikovalo kao 29-godišnjeg Rahmanulaha Lakanvala.
Ministar odbrane Pit Hegset na društvenim mrežama je potvrdio da Bekstrom preminula.
Drugi ranjeni pripadnik Nacionalne garde, 24-godišnji Endru Vulf, "bori se za život", rekao je Tramp.
Lakanval je ranjen i navodno je u kritičnom stanju poslije razmjene vatre prije nego što su ga pripadnici Nacionalne garde uhapsili u srijedu.
Tramp, koji je u vrijeme napada bio u svojoj rezidenciji na Floridi kako bi proslavio Dan zahvalnosti, nazvao je pucnjavu "činom zla, činom mržnje i činom terora".
Tramp je rekao da je Lakanval stigao u SAD u septembru 2021. jednim od "onih ozloglašenih letova", što se odnosi na evakuaciju Avganistanaca pošto su talibani povratili kontrolu nad zemljom poslije povlačenja SAD.
On je dodao da će njegova administracija "preispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom predsjedničkog mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju potom je na X potvrdila da se "s trenutnim dejstvom, obrada svih imigracionih zahtjeva koji se odnose na avganistanske državljane obustavlja na neodređeno vrijeme, dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provere".
- Zaštita i sigurnost naše domovine i američkog naroda ostaju naš jedini fokus i misija"-dodala je ta agencija.
Lakanval je služio u avganistanskoj vojsci deceniju, podržavajući američke specijalne snage u ratom razorenoj zemlji tokom tog vremena.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džon Ratklif potvrdio je u saopštenju da je Lakanval takođe radio za tu agenciju i američku vojsku dok je bio u Avganistanu.
<h2>Strah od odmazde</h2>
Avganistanci u SAD rekli su da se plaše da će incident povećati pritisak na njih i da bi moguće da bi mogli biti meta napada iz odmazde.
- U SAD sam godinu dana kao izbkeglica i još nisam dobio zelenu kartu i sada sam veoma zabrinut. Ne samo ja, već svi Avganistanci ovde su zabrinuti. Brinemo se da ćemo biti deportovani ili da ćemo se suočiti s drugim problemima, jer smo ovdje došli iz Avganistana uz velike teškoće. U Avganistanu je za nas veoma opasno- rekao je za Radio Azadi (Avganistanski servis RSE) Avganistanac koji trenutno živi u Kaliforniji i koji je tražio da ne bude imenovan.
Drugi izbjjeglica koji je pobegao u susjedni Pakistan rekao je da je šok od pucnjave odjeknuo širom svijeta.
- Prodao sam sve što sam imao u Avganistanu i došao u Pakistan s porodicom nadajući se da će se naša budućnost promijeniti i da ćemo se preseliti u Ameriku. Učinili smo sve što smo mogli, ali čekamo ovde u beznadežnoj situaciji. Trebalo bi da kazne jednu osobu, a ne sve avganistanske izbjeglice zbog njegovih postupaka.- rekao je on povodom preseljenja u Islamabad pošto je skoro dvije decenije radio s američkim snagama dok su međunarodne snage podržavale demokratski izabranu vladu.
Avganistanske izbjeglice su već bile pod pritiskom u SAD pošto je njihova oznaka u okviru Privremenog zaštićenog statusa (TPS) istekla 14. jula. Promena utiče na, kako se procjenjuje, 9.000 do 12.000 Avganistanaca koji legalno žive i rade u SAD u okviru tog programa.
Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost saopštilo je da je ukidanje TPS-a zasnovano na njegovoj procjeni da su se uslovi u Avganistanu "dovoljno poboljšali" i da više ne ispunjavaju zakonske zahtjeve za TPS.
<h2>Angažovanje Nacionalne garde</h2>
Očekuje se da će napad u srijedu blizu metro stanice nekoliko blokova od Bijele kuće, ponovo staviti u fokus Trampov kontroverzni potez da rasporedi pripadnike Nacionalne garde u nekoliko velikih američkih gradova u proklamovanom cilju da smanji stopu kriminala širom zemlje.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Hegset je rekao da će 500 vojnika Nacionalne garde biti dodato na više od 2.000 pripadnika te Garde koji su već stacionirani u glavnom gradu.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer koja se otvoreno sukobila s predsjedničkom administracijom oko raspoređivanja Nacionalne garde u prijestonici, rekla je da je napad "užasan i beskrupulozan" i dodala da je "osumnjičeni u pritvoru zbog ove ciljane pucnjave i da će biti krivično gonjen u punoj mjeri zakona".

Avganistanske izbjeglice zabrinute dok SAD obustavljaju obradu zahtjeva za imigraciju poslije pucnjave u Vašingtonu

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei izjavio je večeras da vlada američkog predsjednika Donalda Trampa &nbsp;"nije dostojna" bilo kakvog kontakta ili saradnje sa Islamskom Republikom i kao "potpunu laž" odbacio glasine da je Iran preko posrednika slao poruke Vašingtonu.
- Amerikanci čak izdaju svoje saveznike. Štite kriminalnu bandu koja vlada Palestinom- poručio je Hamnei narodu preko televizije aludirajući na podršku SAD Izraelu, neprijatelju Teherana.
Iran i SAD, neprijatelji više od četiri decenije, u aprilu su uz posredovanje Sultanata Omana počeli pregovore o iranskom nuklearnom programu, izvoru stalne napetosti između Teherana i Zapada.
Zapadne zemlje i Izrael, zakleti neprijatelj iranskog režima, tvrde da Iran pokušava da proizvede nuklearno oružje, ali Teheran to snažno negira i tvrdi da nuklearnu tehnologiju razvija samo u civilne svrhe.
Ti razgovori su prestali zbog iznenadnog napada Izraela na Iran 13. juna koji je pokrenuo 12-dnevni rat te dvije države, tokom kojeg su SAD intervenisale bombardovanjem tri velika iranska nuklearna centra.
Ajatolah je danas pohvalio "jedinstvo" iranskog naroda tokom tog rata protiv Izraela.

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zatražio je od japanske premijerke Sane Takaiči da izbjegne dalju eskalaciju spora sa Kinom tokom razgovora ove sedmice, naveli su izvori upoznati sa tim, pošto nastoji da očuva krhko primirje u trgovinskom ratu sa Pekingom.
Takaiči je ovog mjeseca svojim izjavama u parlamentu izazvala najveći diplomatski spor sa Pekingom u posljednjih nekoliko godina, kada je rekla da bi hipotetički kineski napad na Tajvan mogao da dovede do japanske vojne reakcije, što je izazvalo bijes u Kini.
Tokom telefonskog razgovora u utorak, Tramp je rekao da ne želi dalju eskalaciju, navela su dva izvora iz japanske vlade, koji su tražili da ostanu anonimni zbog osjetljivosti teme.
Prema riječima jednog od izvora, Tramp nije iznio konkretne zahtjeve Takaiči, što ukazuje da nije ponovio poziv Pekinga da se izjave povuku. Japan to nije učinio, navodeći da su ti komentari u skladu s dugogodišnjom politikom.
Glavni sekretar kabineta Japana, Minoru Kihara, danas je odbio da komentariše ove navode.
Neki zvaničnici u Tokiju već dugo strahuju da bi Tramp mogao biti spreman da oslabi podršku Tajvanu zarad trgovinskog sporazuma sa Kinom, što bi moglo da ohrabri Peking i izazove sukob u istočnoj Aziji.
- Za Trampa su odnosi između SAD i Kine najvažniji - rekao je Kazuhiro Maedžima, profesor američke politike na Univerzitetu Sofija. „Japan je oduvijek bio tretiran kao sredstvo ili karta za upravljanje tim odnosom“.
Trampov telefonski razgovor sa Takaiči uslijedio je odmah nakon razgovora sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, tokom kojeg je Si rekao da je „povratak Tajvana Kini“ ključni dio vizije Pekinga o svjetskom poretku, prenijela je zvanična novinska agencija Xinhua.
Tajvan pod demokratskom upravom, koji odbacuje kineske tvrdnje o suverenitetu i ističe da samo njegov narod može odlučivati o budućnosti ostrva, isključio je takav povratak.
Tramp nije komentarisao navodne razgovore sa Sijem o Tajvanu, već je naglasio da dvije najveće svjetske ekonomije imaju „izuzetno snažne“ odnose i da rade na finalizaciji sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma.
- Odnosi Sjedinjenih Država i Kine su veoma dobri, a to je takođe veoma dobro i za Japan, koji je naš dragi i bliski saveznik - navodi se u saopštenju Bijele kuće pripisanom Trampu, nakon pitanja agencije Reuters.
Potpisali su, kako se dodaje, sjajne trgovinske sporazume sa Japanom, Kinom, Južnom Korejom i mnogim drugim državama.
- I svijet je u miru. Hajde da tako i ostane - piše.
Trampovo javno ćutanje o rastućem sporu između Japana i Kine, u kojem je Peking pozvao svoje građane da ne putuju u Japan, nanoseći udarac turizmu, dodatno je uznemirilo Tokio.
Kabinet japanske premijerke uputio je agenciju Reuters na zvanični sažetak razgovora Takaiči i Trampa, u kojem se navodi da su lideri razgovarali o odnosima SAD i Kine, ali bez dodatnih detalja.
Zahtjev koji je Tramp uputio Takaiči da smanji tenzije sa Pekingom prvi je objavio Wall Street Journal.

1250x600

1084x550

Tramp tražio od Japana da izbjegne eskalaciju spora sa Kinom

Istražitelji, predvođeni zajedničkom operativnom grupom Federalnog istražnog biroa (FBI) za borbu protiv terorizma, tražili su u četvrtak razloge koji su naveli avganistanskog imigranta da puca na dva vojnika Nacionalne garde samo nekoliko blokova od Bijele kuće u, kako su naveli zvaničnici, "zasjedi" uoči Dana zahvalnosti.
Dva vojnika, dio militarizovane misije za sprovođenja zakona koju je prije nekoliko mjeseci naredio predsjednik Donald Tramp, a koju su zvaničnici Distrikta Kolumbija osporili na sudu, smještena su u bolnicu u kritičnom stanju.
Osumnjičenog, koji je ranjen u razmjeni vatre prije hapšenja, identifikovalo je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost kao avganistanskog državljanina Rahmanulaha Lakanvala.
Tramp, koji se u vrijeme napada nalazio u svojoj rezidenciji na Floridi, objavio je snimljenu video izjavu u kojoj je pucnjavu nazvao "činom zla, činom mržnje i činom terora". On je naveo da će njegova administracija "ponovo ispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju kasnije je saopštila da je na neodređeno vrijeme obustavila obradu svih zahteva za imigraciju avganistanskih državljana "dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provjere".
Prema podacima Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, Lakanval je ušao u SAD 2021. u okviru Operacije saveznici su dobrodošli, programa iz vremena Bajdenovog mandata za preseljenje hiljada Avganistanaca koji su pomagali SAD tokom rata u Avganistanu i plašili se odmazde talibanskih snaga koje su preuzele kontrolu nad njihovom domovinom poslije povlačenja SAD.
EnBiSi njuz, pozivajući se na razgovor s neimenovanim rođakom osumnjičenog, izvijestio je rano u četvrtak da je Lakanval služio u avganistanskoj vojsci 10 godina zajedno sa američkim specijalnim snagama i da je dio tog vremena bio stacioniran u Kandaharu.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti nije uključilo druge detalje o njegovom imigracionom dosijeu, ali je zvaničnik Trampove administracije koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan rekao da je Lakanval podnio zahtjev za azil u decembru 2024. i da je odobren 23. aprila ove godine, tri mjeseca pošto je Tramp stupio na dužnost. Lakanval (29), koji je živio u državi Vašington, nije imao poznatu kriminalnu prošlost, rekao je zvaničnik.
Pucnjava se dogodila u podne ispred stanice metroa u užurbanoj komercijalnoj zoni, nekoliko blokova od Bijele kuće. Agenti Tajne službe su odmah poslije pucnjave stavili predsjedničku vilu pod bezbjednosnu blokadu kao mjeru predostrožnosti.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Pit Hegset je rekao da je predsjednik tražio da se pošalje još 500 vojnika Nacionalne garde da se pridruže više od 2.000 vojnika Garde koji su prethodno angažovani u glavnom gradu.
Potpredsjednik Džej Di Vens, koji je u srijedu bio u Kentakiju, naveo je na mreži Iks (X) da je pucnjava dokazala da je imigraciona politika Trampove administracije bila opravdana.
- Moramo udvostručiti napore da deportujemo ljude koji nemaju pravo da budu u našoj zemlji - rekao je on.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer, koja se otvoreno sukobila sa Trampom oko raspoređivanja trupa Garde u gradu, rekla je novinarima nekoliko sati nakon incidenta: "Ovo je ciljana pucnjava".
Na istom brifingu za novinare Džef Kerol, izvršni pomoćnik načelnika Vašingtonske metropolitanske policijske uprave, rekao je da su dva vojnika Garde bila napadnuta iz "zasjede" i da je napadač izgleda djelovao sam.
- Dva vojnika, pripadnici Nacionalne garde Zapadne Virdžinije, bili su u "patroli visoke vidljivosti" ispred ulaza u stanicu metroa kada je osumnjičeni došao iza ugla, izvukao oružje i odmah pucao na njih dvojicu - rekao je Kerol.
Poslije razmjene vatre, drugi pripadnici Nacionalne garde savladali su osumnjičenog, dodao je on.
Tramp je u avgustu rekao da naređuje raspoređivanje Nacionalne garde u borbi protiv kriminala u gradu za koji je rekao da je postao nebezbjedan, uprkos prigovorima zvaničnika Distrikta Kolumbija koji su osporili taj potez na sudu kao kršenje kontrole lokalne samouprave.
Pucnjava u srijedu dogodila se pet dana pošto je savezni sudija donio presudu kojom se privremeno sprečavaju trupe Nacionalne garde da obavljaju dužnosti sprovođenja zakona u okrugu bez odobrenja gradonačelnika, ali je sudija suspendovala dejstvo svoje naredbe do decembra kako bi dozvolila žalbu Trampovoj administraciji.
Tramp je rasporedio trupe u nekoliko drugih gradova u kojima su demokrate na vlasti – Los Anđelesu, Čikagu, Portlandu i Memfisu – kako bi se borile protiv, kako on navodi, bezakonja i nasilnih nemira zbog obračuna s ilegalnom imigracijom.
Demokratski lideri tih gradova optužili su Trampa da izmišlja izgovore za militarizovanu demonstraciju sile radi kažnjavanja političkih protivnika.

FBI istražuje motiv napadača na dvojicu gardista blizu Bijele kuće

Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu Rahmanulah Lakanval (29) služio je sa američkim vojnicima u Avganistanu prije nego što je 2021. godine došao u Sjedinjene Američke Države, potvrdio je njegov rođak.
Lakanval je, prema njegovim riječima, proveo 10 godina u avganistanskoj vojsci, dijelom i u bazi u Kandaharu, gdje je podržavao američke specijalne snage, piše EnBiSi (NBC).
Rođak je istakao da "ne može da vjeruje" da bi Lakanval mogao da počini napad.
Prema četvorici visokih policijskih zvaničnika upoznatih sa istragom, Lakanval je u srijedu oko 14.15 sati otvorio vatru nedaleko od Bijele kuće, teško ranivši dva pripadnika Nacionalne garde koji su bili u patroli.
Osumnjičeni je u pucnjavi ranjen i nalazi se u bolnici. Zvaničnici navode da je u pitanju bila ciljana pucnjava.
Rođak je rekao da je Lakanval u SAD stigao u septembru 2021. godine, pet mjeseci nakon povlačenja američkih trupa iz Avganistana.
Živio je u Belingemu, u saveznoj državi Vašington, sa suprugom i petoro djece.
Rođak je rekao da sa Lakanvalom nije razgovarao nekoliko mjeseci.
Posljednji put kada su razgovarali Lakanval je radio za Amazon i Amazon Fleks.
Kompanija nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Ministarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem navela je da je osumnjičeni u SAD ušao u okviru operacije "Dobrodošli saveznici", programa administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena za relokaciju ranjivih Avganistanaca i onih koji su sarađivali sa američkim snagama.
<h2>SAD obustavile obradu imigracionih zahtjeva za Avganistance</h2>
Predsjednik Sjedijnenih Američkih Država Donald Tramp rekao je da napadač mora da "plati najveću moguću cijenu" i pozvao je na ponovno ispitivanje svih Avganistanaca koji su ušli u SAD tokom Bajdenove administracije.
Organizacija "AfganEvak" saopštila je da avganistanski saveznički kadrovi prolaze kroz rigorozne bezbjednosne provjere i da "izolovani nasilni čin jedne osobe ne može da definiše cijelu zajednicu".
Kasno sinoć, Služba za državljanstvo i imigraciju SAD obustavila je obradu svih imigracionih zahtjeva vezanih za avganistanske državljane dok se ne sprovede dodatna revizija bezbjednosnih procedura.
Dvoje pripadnika Nacionalne garde koji su upucani ispred Bijele kuće još su živi, ali su u kritičnom stanju, rekao je sinoć na konferenciji za novinare načelnik vašingtonske policije Džef Kerol.

Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu služio sa američkim trupama u Avganistanu

Nakon što su svjetski mediji prenijeli da su dvojica pripadnika Nacionalne garde SAD preminuli, najnovije informacije američkih zvaničnika pokazuju da su vojnici u kritičnom stanju.
- Dvojica pripadnika Nacionalne garde koji su danas upucani preminuli su - saopštio je guverner Zapadne Virdžinije Patrik Morisi, prenio je nešto ranije BiBiSi (BBC).
Međutim i BiBiSi i SiEnEn (CNN) korigovali su svoje naslove i vijesti, navodeći da sada nije poznato stanje dvojice američkih vojnika, odnosno da li su preminuli ili se još bore za život.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpreminuli-pripadnici-nacionalne-garde-upucani-blizu-bijele-kuce&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovi hrabri stanovnici Zapadne Virdžinije izgubili su živote služeći svojoj zemlji - napisao je guverner nešto ranije na društvenim mrežama,a potom saopštio da zvaničnici dobijaju "različite izvještaje" o stanju upucanih i da će "objaviti dodatne informacije čim ih budu imali".
Dodao je da Zapadna Virdžinija nikada neće zaboraviti njihovu službu i žrtvu.
- Zahtijevaćemo punu odgovornost za ovaj užasan čin - kazao je Morisi.
FBI direktor je kazao da su su u kritičnom stanju, što su najnovije informacije.
Podsjetimo, dva pripadnika Nacionalne garde upucana su u ulici u blizini Bijele kuće. Policija je saopštila da je jedna osumnjičena osoba u pritvoru. Na terenu je i FBI.
Predsjednik SAD Donald Tramp je saopštio i da je napadač teško povrijeđen.
Nije još poznato kako je došlo do pucnjave, kao i ko je napadač na pripadnike Nacionalne garde.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.
SiEnEn navodi da je osumnjičeni prišao gardistima djelujući kao da ih cilja, i prvo je pucao u jednog od njih koji je bio na svega nekoliko metara, prema izjavama tri izvora iz policije.
Jedan izvor je rekao, kako navodi SiEnEN, da je osumnjičeni potom pucao u drugog gardistu koji je pokušao da se sakrije iza nadstrešnice autobuske stanice.
Izvor je dodao za ovaj medij da osumnjičeni ne sarađuje sa istražiteljima i da pri hapšenju nije imao ličnu identifikaciju.

Pripadnici Nacionalne garde u kritičnom stanju, svjetski mediji prethodno prenijeli da su preminuli

Sudija iz Džordžije trajno je danas prekinuo vođenje postupka protiv predsjednika SAD Donalda Trampa i još nekoliko ljudi koji se odnosio na njihovo miješanje u džordžijske izborne rezultate američkih predsjedničkih izbora 2020. godine, a to je učinio nakon što je tužilac, koji je preuzeo slučaj, saopštio da neće nastaviti sa krivičnim gonjenjem.
Time je propao posljednji pokušaj da se Tramp na sudovima kazni za pokušaj da svoj izborni poraz 2020. godine od Džozefa Bajdena naknadno pretvori u pobjedu.
Slučaj je postao poznat po tome što je Fani Vilis, tužiteljka okruga Fulton u saveznoj državi Džordžija, skinuta sa ovog slučaja zbog ljubavne veze sa specijalnim tužiocem kojeg je izabrala da vodi slučaj.
Sudija Skot Makafi u cjelosti je odbacio slučaj, odlukom koja je ima samo jedan pasus, a nakon što ga je izvršni direktor Tužilačkog savjeta Džordžije Pit Skandalakis obavijestio da neće nastaviti krivično gonjenje.
Skandalakis je preuzeo je slučaj prošlog mjeseca pošto je u septembru propao pokušaj Fani Vilis da se pred Vrhovnim sudom Džordžije izbori za povratak na čelo istrage, i nakon što on nije uspio da nađe nikog ko bi preuzeo slučaj protiv Trampa i saoptuženih.
Tramp se u januaru vratio u Bijelu kuću. Tada je specijalni tužilac Ministarstva pravde Džek Smit odustao od savezne optužnice protiv Trampa koja ga je teretila za kovanje zavjere sa ciljem preokretanja rezultata predsjedničkih izbora iz 2020. godine, ali i za držanje povjerljivih dokumenata u svojoj kući na Floridi. Smit se pozvao na dugogodišnju politiku Ministarstva da se protiv aktivnog predsjednika ne podižu optužnice.
U dopisu džordžijskom sudu, Skandalakis je ocijenio da je slučaj koji je vodio Smit „najjači i za krivično gonjenje najpodobniji protiv onih koji su pokušali da preokrenu rezultate predsjedničkih izbora iz 2020. godine i spriječe sertifikaciju (elektorskih) glasova (na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa, 6. januara 2021. godine, kada je masa Trampovih lojalista upala na Kapitol)“.
Skandalakis je napisao da je optužnica iz Džordžije u slučaju koji je vodila Fani Vilis „bila začeta u Vašingtonu, ne u državi Džordžija“, pa je „federalna vlada adekvatno mjesto za ovo krivično gonjenje, a ne država Džordžija“.
Ovaj direktor nestranačkog tužilačkog udruženja se požalio i na to da je tek nedavno dobio svu dokumentaciju iz slučaja – 101 kutiju i osam gigabajta materijala na hard disku, i da nije imao vremena da sve to prouči, što je po njegovim riječima bilo u javnom „legitimnom interesu za rezultat“ pokrenutog postupka.
Fani Vilis je slučaj protiv Trampa i saoptuženih vodila preko džordžijskog zakona o zabrani reketiranja.
Trampova odbrana je tražila njeno skidanje sa slučaja nakon što je otkriveno da je u januaru 2024. godine bila u ljubavnoj vezi sa Nejtanom Vejdom, specijalnim tužiocem kojeg je lično odabrala da vodi slučaj. Prema navodima Trampovih advokata, oni su bili u sukobu interesa.
Vejd i Vilis su izvedeni pred sud da svedoče o detaljima veze i rekli da se njihova veza okončala prije pokretanja postupka.
Sudija je ukorio Vilis, ali je nije diskvalifikovao. Vejd je podnio ostavku, a Vilis je skinuta sa slučaja u decembru 2024. godine odlukom Apelacionog suda Džordžije, jer se „čini da se ponašala neprikladno“.
Vrhovni sud Džordžije odbio je da se bavi njenim slučajem, odbacivši žalbu koju je podnijela.

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Dva pripadnika američke Nacionalne garde upucana su danas u blizini Bijele kuće, saopštila je američka sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.
Incident se dogodio u blizini metro stanice Faragut i dolazi usred kontroverzne odluke administracije Donalda Trampa o raspoređivanju trupa Nacionalne garde u glavnom gradu SAD.
U tom području su viđena vozila hitnih službi, prenosi Gardijan.
Lokalna policija je objavila da je situacija sada mirna i da se jedan osumnjičeni nalazi u pritvoru.&nbsp;
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit saopštila je medijima da je Tramp upoznat sa situacijom i da će aktivno pratiti dalja dešavanja u vezi sa incidentom.
Kako je ranije objavio SiEnEn (CN), više osoba je upucano u Vašingtonu, među kojima i pripadnici Nacionalne garde Sjedinjenih Država.
Metropolitanska policija Vašingtona objavila je na mreži Iks (X) da su na mjestu pucnjave u tom području i savjetovala građane da ga izbjegavaju.
Nacionalna garda nije odmah odgovorila na zahtev SiEnEna za komentar. Okolnosti pucnjave za sada nisu jasne, navodi ovaj medij.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.
SiEnEn je kontaktirao Pentagon, Nacionalnu gardu, Bijelu kuću i metropolitansku policiju Vašingtona za komentar.

Pucnjava blizu Bijele kuće: Dva pripadnika američke Nacionalne garde pogođena hicima, uhapšen osumnjičeni

Izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof doći će u Moskvu sljedeće nedjelje, saopštio je Kremlj, u jeku užurbanih napora da se učvrsti mirovni predlog koji podržavaju SAD, a u pogledu koga su zabrinuti mnogi Ukrajinci, kao i evropski lideri.
Sastanak u Moskvi jeu &nbsp;srijedu potvrdio savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov, nekoliko sati pošto je američki predsjednik Donald Tramp nagovijestio da će Vitkof, vjerovatno zajedno sa predsjednikovim zetom Džaredom Kušnerom, otići u rusku prijestonicu.
Očekuje se da će se Vitkof, investitor u nekretnine bez diplomatskog iskustva, koga je Tramp zadužio da vodi napore za pronalaženje kraja rata u Rusiji, sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što će biti njihov šesti susret od januara. Ušakov nije rekao da li će Kušner biti dio delegacije.
- Što se tiče Vitkofa, mogu reći da je postignut preliminarni dogovor da će on doći u Moskvu sljedeće nedjelje- rekao je Ušakov ruskoj državnoj televiziji.
Ta posjeta će uslijediti poslije višednevnih pregovora između američkih, ukrajinskih i ruskih zvaničnika – u Kijevu, Ženevi i Abu Dabiju – koji su pokrenuti pošto je procurio američki plan prošle nedjelje.
Prvobitna verzija od 28 tačaka odražava tvrde stavove koje je Rusija zauzela bar od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. To je uznemirilo ukrajinske zvaničnike – i navodno razgnijevilo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog – koji je potom razgovarao s američkim zvaničnicima.
Zasad ima naznaka da je Ukrajina pristala na neke od predloga, ali neka od glavnih spornih pitanja i dalje nisu riješena.
Neke od najglasnijih kritika – koje dolaze od ukrajinskih zvaničnika i drugih stručnjaka – američkog plana fokusirale su se na to zašto se čini da se plan poklapa s dugogodišnjim maksimalističkim stavovima Rusije.
- Zahvaljujući radu Ukrajine, SAD i nas u Ženevi, sada imamo početnu tačku. Znamo da se ruski način razmišljanja nije promijenio od vremena Jalte. Moramo biti jasni da ne može biti jednostranog komadanja suverene evropske države- rekla je u srijedu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen .
Čovjek koji predvodi napore Kremlja, Kiril Dmitrijev, školovan na Harvardu, otišao je u Majami u oktobru na sastanke, navodno s Vitkofom i Kušnerom.
Procurili telefonski razgovor, koji je objavio Blumberg njuz (Bloomberg News) u utorak, pojačao je te zabrinutosti.
Prema Blumbergovom transkriptu, Vitkof je rekao Ušakovu u telefonskom razgovoru 14. oktobra da bi zajedno trebalo da rade na planu za prekida vatre i da Putin treba da pokrene to pitanje s Trampom.
U izjavi novinarima u predsjedničkom avionu, Tramp je izgleda djelimično potvrdio taj razgovor, rekavši da nije pregledao izvještaje, ali da je čuo da su to bili "standardni pregovori".
- Morate reći, gledajte, oni ovo žele, morate ih u to ubijediti. Pretpostavljam da on govori isto Ukrajini, jer svaka strana mora da daje i uzima- rekao je Tramp.
Na pitanje zašto je razgovor procurio, Ušakov je rekao "Da bi se omeli (razgovori), vjerovatno. Malo je vjerovatno da je to urađeno da bi se poboljšali odnosi."
Ruski zvaničnici su rekli da još nisu dobili zvaničnu kopiju američkog plana. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov ranije je rekao da Moskva čeka da SAD dostave "privremenu" verziju modifikovanog plana.
- Onda ćemo vidjeti- rekao je Lavrov u Moskvi.
Lavrov je takođe naznačio oprez Rusije prema svakom planu koji bi bio promijenjen kako bi odražavao ukrajinski stav i ukazao je na avgustovski samit između Trampa i Putina u Ankoridžu, na Aljasci, kada je Tramp izgleda podržao ruske tvrdnje.
Ako je dopunjeni plan "izbrisao duh i slovo Enkoridža", rekao je Lavrov, "onda će to biti fundamentalno drugačija situacija".

Vitkof dolazi u Moskvu na razgovore o Ukrajini

Ministarstvo finansija (MF) uspješno je završilo emisiju državnih obveznica u ukupnom iznosu od 50 miliona eura, namijenjenih građanima i preduzećima, saopštili su iz tog Vladinog resora.
Iz Ministarstva su objasnili da postignuti rezultat emisije od 49,87 miliona eura, realizovane kroz dva kruga upisa, potvrđuje da su građani i privreda prepoznali potencijal tog novog finansijskog instrumenta. 
- Zadovoljni smo odzivom, posebno imajući u vidu da je riječ o modelu emisije koji se prvi put sprovodi na domaćem tržištu - rekli su iz Ministarstva.
Oni su precizirali da je prvi krug, održan od 3. do 18. novembra, bio otvoren za punoljetne državljane Crne Gore i strane rezidente. 
Građani su, kako je objašnjeno, imali mogućnost da ulože sredstva na period od dvije godine, uz godišnju kamatnu stopu od 3,75 odsto, a minimalni iznos upisa iznosio je 500 eura.
- U tom krugu upisano je 22,18 miliona eura, sa pojedinačnim ulaganjima od 500 eura do dva miliona, što potvrđuje široku dostupnost i prepoznatu stabilnost instrumenta - rekli su predstavnici Ministarstva.
Oni su saopštili da je drugi krug, namijenjen preduzećima registrovanim u Crnoj Gori, trajao je od 24. do 28. novembra.
- U tom periodu je upisano 27,69 miliona eura, čime je potvrđeno da i poslovni sektor prepoznaje vrijednost ulaganja u finansijske instrumente države - kazali su iz Ministarstva.
Emisija je, prema riječima predstavnika tog resora, uspješno ostvarila cilj i pokazala da tržište državnih obveznica u Crnoj Gori ima prostor za rast i razvoj.
- Jasno je da, kada se uvodi novi finansijski instrument, građani u početku pristupaju sa oprezom, što je prirodan i očekivan proces. Upravo iz tog razloga, Ministarstvo finansija smatra ostvareni rezultat podsticajnim i značajnim, te potvrdom da postoji spremnost da se podrže odgovorne i predvidive fiskalne politike - navodi se u saopštenju.
Ministarstvo finansija će, kako su najavili njegovi predstavnici, nastaviti da radi na unapređenju finansijske pismenosti, modernizaciji procedura i razvoju instrumenata koji doprinose stabilnosti, transparentnosti i boljoj dostupnosti finansijskih proizvoda građanima i privredi.
- Zadovoljstvo postignutim odzivom dodatni je motiv za nastavak posvećenog rada u interesu održivog ekonomskog razvoja Crne Gore - poručili su iz tog resora i zahvalili se građanima, preduzećima i partnerima koji su doprinijeli uspješnoj realizaciji emisije državnih obveznica.

Ministarstvo finansija: Uspješno završena emisija državnih obveznica od 50 miliona eura

Kao neko ko je stasao u sijenci urušavanja jedne velike ideje, osjećam dvostruki teret: bol zbog sloma i goruću dužnost da ne zaboravim tekovine koje su nam ostavljene. Sjećanje na nešto što nijesam doživio, a čije posljedice bolno proživljavam. Danas, 29. novembra, kada obilježavamo 82 godina od Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu, osećam ne samo poštovanje, već i duboku, goruću tugu i revolt - poručio je član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.
​Ovo, ističe, nije samo istorijski datum.&nbsp;
- Za moju generaciju, koja danas pokušava da preživi i radi u ovom nestabilnom regionu, 29. novembar je lakmus papir odnosno test naše kolektivne savjesti i spremnosti za otpor. S pravom je 29. novembar bio najveći državni praznik. On je simbolizovao onu viziju đe su narodi, umesto da se glođu, sjeli za sto i dogovorili da budu ravnopravni. U Jajcu 1943. mi smo, kao Crnogorci, priznati kao konstitutivna nacija, formalno ušli u porodicu antifašističkih pobjednika. To nije bila samo administrativna odluka, već pečat da je Crna Gora izabrala svijetlo nad mrakom, slobodu nad diktaturom, i humanizam nad fašističkom mržnjom - naveo je Lisičić.
​Danas, kako dodaje, dok gleda kako se društvo sve dublje uvlači u mulj klerikalizacije i fašizacije, dok se agresivno sprovodi istorijski revizionizam i dok se kida sve što je sekularno i antifašističko, osjeća kao da nam otimaju i poslednji komad dostojanstva.​
- Moju generaciju, koja je stasala u tranziciji, uče da je borba protiv fašizma bila greška, da su naši đedovi i bake pogrešno birali. To je laž! To je cinični pokušaj da se opravdaju nečije sadašnje političke ambicije, koje su obučene u mantiju nacionalizma i netrpeljivosti. Neću ćutati dok se relativizuje žrtva onih koji su dali život da bismo mi imali državu. Neću pristati na narativ da je 29. novembar irelevantan - naglasio je Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ovaj datum nije samo dan sjećanja na Jugoslaviju, već je i dan sjećanja na hrabrost da se kaže 'NE' tiraniji. Ta hrabrost je, napominje, temelj moderne Crne Gore.
- Pozivam sve one koji su zgroženi pravcem kojim ovo društvo ide, da ovaj datum dožive kao lični poziv na akciju. Opiranje zaboravu i relativizaciji je naš emotivni i moralni dug. Ako mi dozvolimo da nam ukradu ovo sjećanje, ukrali su nam i budućnost. Budimo svjedoci i borci. Antifašizam nije mrtva ideologija, već pulsirajuća potreba u Crnoj Gori 2025. godine. Smrt fašizmu, sloboda narodu - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Antifašizam nije mrtva ideologija, već pulsirajuća potreba u Crnoj Gori 2025. godine

Željko Obradović (57) iz Podgorice uhapšen je u nastavku policijske operacije „Lugansk“ pošto je danilovgradska policija pretresom njegovog stana pronašla pištolj marke CZ, 50 komada municije i dva okvira za pištolj u ilegalnom posjedu.
On se sumnjiči za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, a procesuiran je po nalogu državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu.
Operacija „Lugansk“ je, naglašavaju u policiji, rezultat snažne međuinstitucionalne saradnje koja je realizovana u koordinaciji i po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i u saradnji sa službenicima Obavještajno - bezbjednosnog direktorata Ministarstva odbrane i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
U ovoj akciji je uhapšen Danko Savić koji se sumnjiči za učestvovanje u oružanim formacijama Rusije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-danilovgradanin-osumnjicen-za-ucestvovanje-u-oruzanim-formacijama-rusije-na-racunu-imao-milion-i-po-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Materijalni dokazi, prikupljeni u prethodnom periodu, ukazuju na sumnju da je D.S, protivno zakonu i pravilima međunarodnog prava, učestvovao u stranoj oružanoj formaciji Ruske federacije, u Lugansku, u ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine na ukrajinskoj teritoriji, u periodu od početka 2023. do početka 2025. godine, te da je na osnovu učešča u stranom ratu i u vezi sa izvršenjem ovog krivičnog djela protivzakonito pribavljao i posjedovao ogromna novčana sredstva, od čega je 1.500.000 eura (jedan milion i pet stotina hiljada eura) bilo na tekućem računu ovog lica - saopšteno je ranije iz Uprave policije.
Pretresom stambenih i drugih prostorija koje koristi Savić, policija je pronašla i oduzela: vazdušnu pušku bez potrebne dokumentacije, više komada vojne uniforme, pancire, šljemove, uniforme Kozačkog bratstva, uređaje za komunikaciju, SIM kartice, članske karte, veći broj računa i uplatnica, uvjerenje o državljanstvima i pasoše stranih država, knjižicu za učešće na frontu, dokaz o posjedu vrijedne nekretnine i druge predmete i stvari.
U ovoj operaciji uhapšen je i D.B. (74) iz Danilovgrada zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Izvršeni su pretresi na 13 lokacija u Nikšiću, Danilovgradu i Podgorici, a oduzeta su 24 komada vatrenog oružja, preko 1.000 komada municije različite vrste i kalibra, noževi, sablje, bajoneti, uniforme, zastave i druga obilježja formacijskih organizacija i grupa.

Obradović uhapšen u akciji „Lugansk“, pronađeni pištolj i municija u ilegalnom posjedu

Ove subote u emisiji vikend popodne Televizije E , postavljamo pitanje koliko građansko obrazovanje u školama može doprinijeti razvijanju kritičkog razmišljanja kod mladih i podstaći toleranciju i poštovanje različitosti unutar samog društva.
Sa novinarkom koja posjeduje bogato iskustvo na temu globalne politike, razgovaramo o jednom od najaktuelnijih pitanja današnjice - imigracionim politikama. Koliko su politike Crne Gore i EU usklađene i koje političke struje globalno utiču na ovo pitanje.
Za kraj, Sandra Manojlović nam je pored ukusnih recepata i dobre energije, van kuhinje spremila i jedan obrt u našim ulogama!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne: Koliko građansko obrazovanje može podstaći toleranciju i poštovanje različitosti

&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega Nermin Abdić danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.
- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.
Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.
- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

J.V. je odlukom Suda za Prekršaje osuđena na dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti Z.Š. - potvrdila je za Portal ETV portparolka tog Suda Ana Bokan.
Istim rješenjem, kako je navela, okrivljenoj je izrečena mjera obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi zatvorenog tipa, &nbsp;s tim što se vrijeme provedeno u ustanovi uračunava u izrečenu kaznu zatvora.
J. V. je počinila prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru.&nbsp;
- Okrivljena je 15. novembra na društvenoj mreži "Instagram" naročito se drsko ponašala i vrijeđala Z.Š. Ispod video snimka koji je na društvenoj mreži podijelila zamjenica gradonačelnika Podgorice N.Ð, a na kojem se vide zamjenica i Z.Š. postavila je komentar drske i uvredljive sadržine, a koji se odnosi Z.Š. - navela je Bokan.

Dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki odbila je žalbu koju je kompanija Bemax izjavila protiv odluke Ministarstva javnih radova o izboru najpovoljnije ponude za adaptaciju stare zgrade Vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
 Podsjetimo, procijenjena vrijednost radova bila je 1.930.000 eura bez PDV-a, a na tender su se prijavile dvije strane. Bemaxova ponuda vrijedna 1.781.788 eura bez PDV-a, dok ponuda drugog konzorcijuma (Ramel, LD Gradnja, Stambeno, Timing) iznosi 1.928.368 eura bez PDV-a, dakle razlika u plaćanju je 146.580 eura. 
 
 I tako je Ministarstvo za, po njima, najpovoljniju ponudu izabralo skoro 150.000 eura skuplju ponudu.
U rješenju o žalbi navodi se da je Bemax podnio zbog "bitne povrede zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava". Takođe, u žalbi navode i razloge zbog kojih bi, kako tvrde, trebalo iz postupka da bude isključena zajednička ponuda "Ramel". 
 
 "Žalilac (Bemax) u žalbi, u bitnom, ističe da je neopravdano isključen iz postupka javne nabavke, tj. da je razlog koji je naveden kao osnov za isključenje čisto formalistički razlog koji je suprotan načelu ekonomičnosti i konkurentnosti", navodi se, između ostalog, u Rješenju o žalbi. 
 
 Pored toga što je Komisija, nakon utvrđenog razloga za isključenje, odbila da razmatra Bemaxov argument o tome da je njegova ponuda najpovoljnija, takođe je jasno odbila da cijeni navode o nepravilnostima u ponudi Konzorcijuma (Ramel) na koje je Bemax u žalbi ukazao. 
 
 "Zajednička ponuda "Ramel" nije dostavio Ugovor o zajedničkom nastupanju u skladu sa odredbama člana 122 stav 4 Zakona o javnim nabavkama iz razloga što je samo zadnja strana navedenog ugovora dostavljena kao skenirana kopija ali ne i kompletan ugovor. Takođe, nejasno je na osnovu čega je ponuđač zajednička ponuda "Ramel" izvršio podjelu posla ... jer raspodjela posla između članova zajedničke ponude nije izvršena po stavkama, što predstavlja još jedan razlog za isključenje ovog ponuđača iz postupka", citira se u Rješenju o žalbi. 
 
 U krajnjem, Bemax je isključen iz postupka jer je u jednom dijelu, kako Komisija navodi "izjava privrednog subjekta nepravilno sačinjena". 
 
 Takođe, Komisija je u rješenju navela: ,,Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca (o cijeni i povoljnosti) jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke i da je njegova ponuda najpovoljnija".
Postavlja se pitanje, da li bi komisija smjela da koristi ovaj pravni stav za eliminaciju ponuđača koji nudi najveću uštedu i čija se suštinska kvalifikovanost ne dovodi u pitanje. 
 
 Dakle, iako se radi o poslu koji nas može koštati značajno više zbog navodno "nepravilno sačinjene izjave", navode koje je kompanija Bemax navela kao razloge zbog kojih bi, po njima, trebalo isključiti iz postupka zajedničku ponudu "Ramel", nijesu ni razmatrani. 
 
 Bemax: Politički motivisan udarac 
 
 Kompanija Bemax nedavno se obratila javnosti saopštenjem u kojem su ocijenili da je odluka o njihovom isključenju politički motivisan udarac. 
 
 "Odluka o diskvalifikaciji je donesena sumnjivom žurbom, u jeku neviđene medijske hajke koja se vodi protiv naše kompanije. Sve je tempirano tako da se Bemax što prije eliminiše iz javnih poslova, bez obzira na štetu po državni budžet - istaknuto je u saopštenju", istakli su u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.4087%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbemax-transparentnost-ministarstva-na-testu-ko-ce-dobiti-kljucnu-rekonstrukciju-stare-zgrade-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zakon predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka 
 
 Načelo javnih nabavki definisano je i Zakonom o javnim nabavkama. Načelo ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti upotrebe javnih sredstava u članu 7 jasno kaže: 
 "Naručilac je dužan da u postupku javne nabavke obezbijedi ekonomično, efikasno i efektivno korišćenje javnih sredstava i da nabavi robe, usluge odnosno radove, odgovarajućeg kvaliteta u odnosu na svrhu, namjenu i procijenjenu vrijednost javne nabavke." 
 
 Zakon o javnim nabavkama (ZJN) takođe predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka.
U članu 62 ZJN kaže se da: „Naručilac (u ovom slučaju Ministarstvo) može da zahtijeva od ponuđača da razjasni, precizira i prilagodi ponudu ili da pruži dodatne informacije, kojima se ne vrše izmjene osnovnih elemenata ponude, pod uslovom da takvo pojašnjenje nema za posljedicu narušavanje konkurencije ili diskriminaciju ponuđača. '' 
 
 Zbog čega Ministarstvo nije pribjeglo ovim zakonskim mogućnostima nije poznato.
Da li ovo rješenje znači da će od sada državne institucije i u drugim postupcima javnih nabavki isključivati ponuđače zbog sličnih formalnosti, čak i kada oni nude drastično niže cijene?&nbsp;
GLAVNO PITANJE JE: Šta tačno plaćaju građani u toj razlici?

Tag: sad