Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina večeras su održali sastanak u tzv. Američkoj kući, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu.
Rojtersov reporter je vidio Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kašnera kako ulaze u Američku kuću, a izvor upoznat sa sastankom rekao je da je nakon njih u zgradu ušao i Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev.
„Sve je bilo vrlo pozitivno“
Dmitrijev je, prema ranijim informacijama Reutersa, ove sedmice trebao doputovati u Davos kako bi održao sastanke s članovima američke delegacije na marginama foruma. Dva izvora upoznata s njegovim dolaskom to su potvrdila pod uvjetom anonimnosti.
Nakon sastanka, medijima se kratko obratio Stiv Vitkof, koji je rekao da su razgovori s ruskom delegacijom bili pozitivni:
- Sve je bilo vrlo pozitivno- izjavio je Vitkof.
Sličnu poruku poslao je i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexsalvinews%2Fstatus%2F2013687474489270745%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013687474489270745%7Ctwgr%5Ea78182b61a009583d61e28a1bc4c78a2b2a4580f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Sastanak trajao više od dva sata
- Sastanci prolaze konstruktivno. Sve više ljudi prepoznaje ispravnost stava Rusije- naveo je Dmitrijev, a prenosi RIA Novosti.
Prema izvještajima novinara koji prate forum, sastanak američkih i ruskih izaslanika trajao je više od dva sata.
Američki predsjednik Donald Tramp lično će učestvovati na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu sjutra, nakon što se prošle godine učesnicima obratio putem videoveze. Tramp će u Davos doputovati sa velikom američkom delegacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Amerikanci i Rusi dva sata razgovarali u Davosu: ''Sve je bilo vrlo pozitivno''

Predsjednik Donald Tramp poslao je pismo norveškom premijeru Jonasu Garu Stereu u kojem je razočaran što mu njegova zemlja nije dodijelila Nobelovu nagradu za mir, te da stoga mira ne mora da se pridržava, posebno imajući na umu preuzimanje Grenlanda. Ovo je izazvalo oštre kritike i ponovo skrenulo pažnju na 25. amandman i način na koji predsjednik može biti smijenjen bez opoziva (impeachmenta).
Portal Njuzvik razgovarao je sa stručnjacima o amandmanu i vjerovatnoći da bi se mogao iskoristiti za smjenu Donalda Trampa sa funkcije predsjednika.
Zašto je važno

 U pismu Stereu, Tramp je ponovio da SAD trebaju „potpunu i apsolutnu kontrolu nad Grenlandom“ i naveo da „više ne osjeća obavezu da misli isključivo o miru“. Takođe je istakao da mu Norveška nije dodijelila Nobelovu nagradu za mir, odluku koju donosi nezavisni Norveški Nobel komitet, a ne norveška vlada.
Nakon pisma i Stereovog odgovora, neki demokrati su pozvali na primjenu 25. amandmana, koji omogućava članovima predsjedničkog kabineta da zakonito smijene predsjednika ako smatraju da nije sposoban da vodi zemlju.
Od povratka na funkciju prije tačno godinu dana, Tramp je pojačao retoriku o mogućem aneksiranju Grenlanda, autonomnog teritorija u okviru Kraljevine Danske, na kojem se nalazi američka svemirska baza u Pitufiku. Tramp tvrdi da je arktičko ostrvo ključno za bezbjednost SAD, a Bijela kuća nije isključila upotrebu vojske u tom cilju.
Sjedinjene Američke Države i Danska su članice NATO-a, koji ih štiti članom 5 – napad na jednu članicu smatra se napadom na sve. Stručnjaci upozoravaju da bi eventualna vojna akcija SAD protiv druge NATO države dovela do rasula u savezu.
Šta je 25. amandman?

 25. amandman je ratifikovan 1967. godine, nakon atentata na predsjednika Džona F. Kenedija. Njime je predviđeno kako postupati u slučaju medicinskih hitnih situacija ili nesposobnosti predsjednika da obavlja svoje dužnosti.
Amandman ima četiri odjeljka.
 Prvi odjeljak navodi da, ako predsjednik umre, podnese ostavku ili bude smijenjen, potpredsjednik postaje predsjednik.

500x500

Trampovo pismo norveškom premijeru otvorilo raspravu o njegovoj smjeni kroz primjenu 25. amandmana

Bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen je izjavio da Evropa treba snažno da odgovori ekonomskim mjerama ukoliko Vašington uvede carine članicama alijanse koje su uputile vojnike na Grenland.
Rasmusen je ocijenio da insistiranje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland postane dio SAD predstavlja najveći izazov za NATO od formiranja alijanse 1949. godine, javlja Rojters.
- Ulog je budućnost NATO. Vrijeme laskanja Trampu je prošlo. To ne funkcioniše. Činjenica je da Tramp poštuje samo snagu i silu. I jedinstvo. To je ono što bi Evropa sada trebalo da demonstrira - rekao je Rasmusen u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma.
Rasmusen je naveo da bi trebalo da bude unaprijeđen sporazum između Vašingtona i Kopenhagena iz 1951. godine, kojim bi se dozvolilo da u bazama SAD na Grenlandu bude ojačano prisustvo NATO.
Prema riječima Rasmusena, trebalo bi napraviti sporazum o investicijama, kako bi se američkim i evropskim firmama olakšalo da iskopavaju minerale na Grenlandu i spriječile kineska i ruska ulaganja u kritične sektore na ostrvu.

1250x600

1084x550

Rasmusen: Vrijeme laskanja Trampu je prošlo, Evropa treba snažno da odgovori

Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dosljedno usklađuje svoju vanjsku politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. U skladu s tim, naša država poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Kraljevine Danske - poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je, u svjetlu posljednjih dešavanja, dodao i da Crna Gora podržava nastavak dijaloga i pronalaženje održivih rješenja među NATO saveznicima, s ciljem da Arktik ostane prostor stabilnosti i saradnje.
- To je od suštinskog značaja za kredibilitet i snagu Alijanse, čija je punopravna članica i Crna Gora već skoro deset godina - naglasio je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Milatović, kako je podvukao, očekuje da Vlada Crne Gore zauzme jasne i dosljedne stavove kako po ovom, tako i po drugim važnim geopolitičkim pitanjima.
- Vođenje vanjske politike zahtijeva jasnu strategiju, kontinuitet i odgovornost, uz transparentnu komunikaciju prema domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima - decidan je on.
Nesumnjivo je, kako je rekao, da se radi o jednom od najvećih izazova sa kojima se NATO savez suočio od svog osnivanja.
- Prvenstveno zbog njegovog unutrašnjeg karaktera - naglasio je Milatović.
Istakao je i da ne smijemo izgubiti iz vida da je regionalna saradnja temelj naše vanjske politike, i da su i brojna dešavanja u svijetu &nbsp;još jednom pokazala nemjerljivu važnost dobrosusjedskih odnosa za stabilnost i prosperitet jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013520997098356759%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Poštujemo pravo Grenlanda na samoodređenje i da bude dio Danske, Vlada da zauzme jasne stavove o važnim geopolitičkim pitanjima

Evropske zemlje mogle bi zabraniti Sjedinjenim Američkim Državama korištenje vojnih baza u regionu kao odgovor na situaciju oko Grenlanda, piše <a href="https://www.wsj.com/world/europe/europe-is-bracing-for-a-new-trade-fight-with-trump-here-are-its-options-1e7fdead">The Wall Street Journal.&nbsp;</a>
- Krajnja mjera bila bi ograničavanje ili obustava korištenja američkih vojnih baza širom Evrope", navodi se u tekstu. Takav potez dodatno bi pogoršao već postojeće tenzije i mogao bi podstići Donalda Trampa da povuče američke trupe s kontinenta. Obje strane se slažu da je to nešto što niko ne želi - ističe se u tekstu.
Evropska unija na raspolaganju ima i mehanizam odgovora na carine uvođenjem protivmjera u vrijednosti od oko 100 milijardi eura. Ipak, evropski lideri pokušavaju s oprezom da pristupe sve izbjegavajući dodatnu eskalaciju.
Od početka svog drugog mandata, šef Bijele kuće više puta je izjavio da bi Grenland trebao postati dio Sjedinjenih Američkih Država, a nakon vojne operacije u Venecueli, na tome je otvoreno insistirao.
WSJ tvrdi da su se ruske i kineske podmornice navodno rasporedile oko autonomne regije unutar Kraljevine Danske, dok se odbrana ostrva, prema njegovim riječima, sastoji od svega "dvije pseće zaprege".
To je izazvalo oštre kritike na samom Grenlandu, gdje su vlasti i većina stanovništva protiv priključenja Sjedinjenim Američkim Državama. Inicijativa nije dobila podršku ni u Evropi.
Kao odgovor, Tramp je uveo carine od 10 posto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske. One stupaju na snagu 1. februara, povećaće se na 25 posto u junu i ostaće na snazi do "potpunog preuzimanja ostrva".

Evropa bi zbog Grenlanda mogla SAD-u zabraniti korištenje baza na svojoj teritoriji

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je odbio poziv predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bude dio Odbora za mir, nadnacionalnog tijela koje bi, prema ideji Vašingtona, trebalo rješavati sukobe širom svijeta.
Tramp je pozivnice poslao širom svijeta, uključujući i predsjednika Rusije Vladimira Putina, a većina lidera još nije poslala odgovor.
Ipak, francuski predsjednik je odlučio odgovoriti te je odbio Trampov poziv da učestvuje u ovom odboru.
Makronova odluka je, najvjerovatnije, donesena između ostalog i zbog sukoba evropskih zemalja i Trampa u vezi s Grenlandom, kojeg američki predsjednik želi pripojiti SAD-u.
Podsjetimo, Tramp je Odbor za mir zamislio kao svojevrsnu zamjenu za Ujedinjene nacije, odnosno kao nadnacionalno tijelo koje bi posredovalo u konfliktima širom svijeta.
Pozivnice su, zasad, dobili lideri Poljske, Rusije, Slovenije, Izraela i Francuske, ali je Makron jedini odgovorio do sada.
Nije poznato kako bi Odbor za mir tačno djelovao i na koji način bi provodio svoje odluke. Ove detalje Bijela kuća tek treba da objavi.

Tramp dobio prvu odbijenicu: Makron ne želi biti dio njegovog Odbora za mir

Zvanični Peking reagovao je na posljednje izjave predsjednika SAD Donalda Trampa o preuzimanju Grenlanda.
Podsjećamo, Tramp je u više navrata pominjao kako postoji prijetnja da uticaj Kine ili Rusije preovlada na području Arktika.
- Volim i kineski i ruski narod. Ali ne želim da budu naši susjedi na Grenlandu. To se neće desiti-- rekao je Tramp.
Iz kineskog ministarstva vanjskih poslova poručili su kako je "međunarodno pravo, utemeljeno na ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih nacija, temelj aktuelnog međunarodnog poretka i da ono mora biti poštovani".
"Pozivamo Sjedinjene Američke Države da prestanu da koriste takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor za ostvarivanje sopstvenih interesa- &nbsp;kazao je portparol tog ministarstva Guo Đijakun.

Peking odgovorio Trampu: Prestanite da koristite takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor

Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije dodatno se zaoštravaju zbog Grenlanda, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio uvođenje carina evropskim zemljama koje su u tu oblast poslale vojne snage. Otvara se pitanje kako će Evropska unija odgovoriti i da li prijeti dalja eskalacija odnosa, prenosi HRT.
<h3>Trampove ucjene</h3>
Poslanik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Stier poručio je da Evropa mora zauzeti čvrst stav, ostajući otvorena za saradnju sa SAD-om, ali bez pristajanja na ucjene. Evropski parlament je zbog toga odlučio da suspenduje ratifikaciju sporazuma o carinama sa SAD-om, dok Evropsko vijeće razmatra sve dostupne opcije.
- Ne treba paničiti, treba imati u vidu da Tramp sa sopstvenom bazom ne bi imao podršku za avanturu u Grenlandu, ali su vremena zaista nepredvidiva i teška- kazao je Stier.
<h3>Avdagić: Invazija nije realna</h3>
Spoljnopolitički analitičar Denis Avdagić ocijenio je da invazija na Grenland u ovom trenutku nije realna opcija. Naveo je da za takav scenario ne postoji podrška američke javnosti, niti pravni osnov koji bi Tramp mogao da iskoristi, uz napomenu da postoji i otpor u Senatu i Kongresu.
- Izjave koje Tramp daje i potezi koje povlači često nijesu usmjereni isključivo na tu temu, već imaju širi politički cilj. U Davos dolazi sa velikom delegacijom i to je poluga pritiska prema EU. Treba igrati mudro i hladne glave. Poziv na upotrebu ‘trgovinske bazuke’ je jedna krajnost, dok je druga da se sjedne za sto i razgovara- rekao je Avdagić, dodajući da je na Grenlandu trebalo uspostaviti NATO misiju.
<h3>Jakovina: Odnosi s Danskom ozbiljno narušeni</h3>
Istoričar Tvrtko Jakovina sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra da u Trampovoj retorici „nije riječ o igri zbog nečega drugog“. Ocjenjuje da su odnosi sa Danskom nakon ovakvih izjava ozbiljno narušeni, te ističe da se pritom zanemaruje stav samih Grenlanđana.
- Možda svega šest odsto stanovništva želi da bude dio Sjedinjenih Američkih Država, dok većina teži nezavisnosti, iako su svjesni da bezbjednost mogu imati jedino u savezu sa Danskom ili SAD-om. To, međutim, ne znači da žele da postanu dio SAD-a- kazao je Jakovina.
Komentarišući ideju o kupovini Grenlanda, Jakovina podsjeća da takvi presedani postoje u istoriji, ali upozorava na njihovu neprihvatljivost u savremenom svijetu.
- Mi smo u 21. vijeku i izašli smo iz takvog sistema 1945. godine. Ako budemo rušili poredak koji je tada uspostavljen, lako se možemo vratiti praksama iz 19. vijeka- zaključio je on.

Jakovina: Ako SAD kupi Grenland, to će biti presedan koji bi vratio svijet u XIX vijek

Tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana i dalje su visoke, nakon što je tvrda linija na vlasti u Teheranu obnovila neprijateljsku retoriku i zaprijetila antivladinim demonstrantima „najstrožim kaznama“, uključujući i moguća pogubljenja.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan — koga su mnogi ranije smatrali relativno umjerenim među iranskim liderima — u nedjelju je upozorio da bi napad na vrhovnog vođu zemlje, ajatolaha Alija Hamneija, doveo do „totalnog rata“.
- Napad na velikog vođu naše zemlje jednak je ratu punih razmjera sa iranskom nacijom- naveo je Pezeškijan u objavi na društvenim mrežama.
Hamnei je u govoru u subotu pohvalio Pezeškijanovu ulogu u suzbijanju nedavnih protesta, priznajući da je tokom demonstracija ubijeno „nekoliko hiljada“ ljudi.
Američki predsjednik Donald Tramp istakao se među zapadnim liderima kritikama iranskog režima zbog brutalnog obračuna s antivladinim demonstrantima.
<h3>„Novo vođstvo“ za Iran</h3>
Tramp je u subotu izjavio za Politiko da je Hamnei odgovoran za „potpuno razaranje zemlje i primjenu nasilja na nivoima kakvi nikada ranije nijesu viđeni“, dodajući da je došlo vrijeme da se u Iranu potraži „novo vođstvo“.
Posljednji izazov teokratskoj vlasti izbio je 28. decembra 2025. godine, kada su demonstranti, nezadovoljni teškom ekonomskom situacijom, izašli na ulice, što je ubrzo preraslo u masovne proteste širom zemlje. Tramp je u početku upozorio da su SAD „spremne i naoružane“ da djeluju ukoliko iranske bezbjednosne snage nastave da ubijaju demonstrante.
Kasnije je, povodom izvještaja o predstojećim pogubljenjima, zaprijetio „veoma snažnom akcijom“ ukoliko demonstranti u Iranu budu obješeni.
Tramp je potom izjavio da odlaže vojni napad nakon što je Iran, prema njegovim tvrdnjama, otkazao 800 pogubljenja, iako Teheran nije potvrdio taj broj, niti je naveo da su pogubljenja trajno obustavljena.
Norveška organizacija za ljudska prava u Iranu saopštila je da su bezbjednosne snage ubile najmanje 3.000 demonstranata, dok je američka organizacija HRANA procijenila potvrđeni broj žrtava na 3.308, uz više od 24.000 hapšenja. Ta organizacija je dodala da se dodatnih 4.382 slučaja i dalje istražuju.
Različite aktivističke grupe navode da je stvarni broj žrtava znatno veći, ali blokada interneta i ograničen pristup informacijama otežavaju nezavisnu provjeru podataka.
<h3>„Najteže“ kazne</h3>
Portparol iranskog pravosuđa Asgar Džahangir nagovijestio je da pogubljenja i dalje ostaju moguća.
- Određene radnje su okvalifikovane kao mohareb, što spada među najteže kazne u islamskom pravu- rekao je on u nedjelju na konferenciji za novinare. Mohareb, odnosno vođenje rata protiv Boga, prema iranskom zakonodavstvu kažnjava se smrću.

Tenzije između SAD-a i Irana na ivici eskalacije: Teheran prijeti demonstrantima represijom i najstrožim kaznama

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: sad