Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro pozvao je narod Sjedinjenih Američkih Država da odigra "herojsku ulogu" u zaustavljanju onoga što bi moglo postati "tragedija za cijeli naš američki kontinent".
Govoreći rano u subotu, Maduro je naglasio da će mir i međunarodno pravo na kraju prevladati u Venezueli, ističući da će narod Venecuele "znati kako da osigura svoju stabilnost i svoje puno suvereno pravo na postojanje".
Venecuelski predsjednik postavio je i ključno pitanje: "Žele li oni još jednu Gazu u Južnoj Americi?" Obraćajući se američkoj javnosti, dodao je: "Čovječanstvo već dovoljno pati od boli koju je izazvao genocid u Gazi."
Ovo se dešava nakon pokretanja nove vojne kampanje u Latinskoj Americi, nazvane Operacija Southern Spear, pod izgovorom Donalda Trampa o "ratu protiv droge", koja je do sada rezultirala smrtonosnim operacijama i naglo povećanim tenzijama usred rastuće militarizacije regije.
Sekretar za rat Pit Hegset otkrio je da je, po nalogu predsjednika Donalda Trampa, Pentagon pokrenuo operaciju, tvrdeći da će ona "štititi našu Domovinu od droge koja ubija naš narod".
Južna komanda je još u januaru predstavila Operaciju Southern Spear, najavivši upotrebu naprednih tehnologija, uključujući robotizirana površinska plovila dugog djelovanja, male robotske presretačke čamce i robotske vazdušne jedinice sa vertikalnim polijetanjem i slijetanjem, kako bi podržali napore u borbi protiv narkotika.
U međuvremenu, Venecuela tvrdi da Vašington zapravo želi promjenu režima i otimanje resursa.
U tom kontekstu, Bolivarijanski savez za narode naše Amerike (ALBA) upozorio je da bi guranje američke kampanje pritiska ka "nepromišljenoj vojnoj agresiji" protiv jedne suverene države gurnulo cijeli karipski bazen u "neviđene potrese".
Svaki pokušaj nametanja sile, navodi se, odmah bi ugrozio političku, ekonomsku i društvenu stabilnost širom Latinske Amerike i Kariba. Alijansa je ponovila da region "mora ostati zona mira".
Prema saopštenju, SAD ne brane demokratske principe, nego ponovo "recikliraju istu intervencionističku agendu ukorijenjenu u Monroovoj doktrini". Vašington se optužuje da želi da oživi "oligarhijsku političku klasu koju je porazio narod Venecuele i koju region odbacuje", dodajući da su slični pokušaji "propadali ranije i da će propasti ponovo".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Maduro upozorava Amerikance: "Hoćete li novu Gazu u Južnoj Americi?"

Nakon najduže obustave rada vlade u istoriji SAD-a i dok se milioni radnika suočavaju s nadolazećom recesijom, američki zakonodavci odlučili su se pozabaviti gorućim pitanjem – konopljom. Skrivena u nedavno usvojenom zakonu o finansiranju, nova odredba zabranjuje gotovo sve proizvode od konoplje dostupne na tržištu, piše Futurism.
<h3>Šta se mijenja?</h3>
Prema zakonu, konoplja je definisana kao kanabis sa 0,3 posto ili manje THC-a po suvoj težini. Sve iznad ove granice klasifikuje se kao marihuana, čiju regulaciju sprovode pojedine američke države. Konoplja je do sada bila u svojevrsnoj sivoj zoni, nakon što je Zakonom o poboljšanju poljoprivrede iz 2018. legalizovana prodaja proizvoda sa niskim sadržajem THC-a.
Sažetak Odbora za budžetska izdvajanja Senata navodi da nova odredba „sprječava neregularnu prodaju opojnih proizvoda na bazi konoplje ili dobijenih od konoplje, uključujući Delta-8, online, na benzinskim pumpama i u malim prodavnicama, istovremeno čuvajući neopojne CBD i industrijske proizvode od konoplje“.
<h3>Brzoprolazni zakon</h3>
Nakon što je zakon prošao Senat, republikanci u Zastupničkom domu usvojili su ga uz pomoć šest demokrata. Donald Tramp potpisao je zakon nekoliko sati kasnije. Ipak, odredba neće stupiti na snagu tokom cijele naredne godine, navodi industrijska publikacija Marijuana Moment.
<h3>Udar na industriju od 28 milijardi dolara</h3>
Kritičari upozoravaju da će ova mjera uništiti američku industriju konoplje vrijednu 28 milijardi dolara, što direktno pogađa oko 300.000 radnika u saveznim državama poput Teksasa, Kentakija i Jute.
<h3>Opravdanje – zaštita djece</h3>
Republikanci, uključujući senatora iz Kentakija Miča Mekonela, koji je bio ključan u dodavanju ove odredbe, tvrde da je potez nužan.
- Predvodio sam napore za legalizaciju industrijske konoplje- izjavio je 83-godišnji senator tokom rasprave u Senatu.&nbsp;
Nažalost, kaže, kompanije su iskoristile rupu u zakonu iz 2018., uzimale legalne količine THC-a iz konoplje i pretvarale ih u opojne proizvode, a zatim ih prodavale djeci u pakovanjima nalik slatkišima i na lako dostupnim mjestima. Tako djeca nesvjesno konzumiraju ove otrovne proizvode i završavaju u bolnici
<h3>Pogrešno usmjereni prioriteti?</h3>
Statistike ipak ne podržavaju Mekonelovu logiku. Između 2017. i 2021. godine, ukupno je 7.043 djece mlađe od šest godina u SAD-u konzumiralo jestive proizvode sa THC-om. Nije poznato koliko je njih koristilo THC iz konoplje, a koliko jače proizvode od marihuane. Broj smrtnih slučajeva povezanih sa kanabisom je jednoznamenkast, a u mnogim slučajevima prisutni su i drugi opojni lijekovi, poput ketamina, fentanila, metadona i kokaina.
Uporedimo li te brojke s prometnim nesrećama, koje su samo 2021. odnijele 1.184 života djece mlađe od 14 godina, ili sa vatrenim oružjem, koje je iste godine usmrtilo 4.752 djece, jasno je da je ciljanje konoplje pogrešno usmjeravanje političke energije.
Ova odredba dolazi u trenutku kada se gotovo 70 posto Amerikanaca brine da ne može priuštiti iznenadne zdravstvene troškove, što pokazuje da vlast radije ograničava slobode građana nego što se bori za njihovu dobrobit.

SAD zakonom zabranjuje gotovo sve proizvode od konoplje

Moskva je izrazila duboku zabrinutost zbog eskalacije američkih vojnih aktivnosti na Karibima, a portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ocijenila je takve poteze očiglednom intervencijom u unutrašnje poslove latinoameričkih država. 
- Izuzetno smo zabrinuti zbog vojnih metoda koje su SAD izabrale za rješavanje problema, a koje su više očigledna intervencija u unutrašnje stvari latinoameričkih država nego bilo šta drugo- poručila je Zaharova novinarima u Moskvi, piše Anadolija.
„Opasan presedan“
Zaharova je istakla da akcije SAD krše međunarodno pravo i „direktno protivreče“ obavezama Vašingtona prema Konvenciji UN-a protiv ilegalne trgovine opojnim drogama iz 1988. godine.
- Neosnovani vojni napadi na civilne brodove su opasan presedan koji otvara put neselektivnim napadima na bilo koju zemlju pod pseudo-izgovorom borbe protiv krijumčarenja droge- upozorila je.
Dodala je da Rusija dijeli zabrinutost koju su izrazile Venecuela i Kolumbija te naglasila da se borba protiv trgovine drogom ne bi smjela koristiti kao „poluga pritiska na suverenu državu“. 
- Kategorički se protivimo upotrebi sile ili prijetnji miješanjem u unutrašnje poslove pod raznim izgovorima, uključujući borbu protiv trgovine drogom- rekla je Zaharova.
Američka operacija i odgovor Venecuele
Podsjetimo, Vašington je na Karibe rasporedio više od deset ratnih brodova, uključujući i nosač aviona, te oko 15.000 vojnika, opisujući operaciju kao dio proširene kampanje protiv trgovine drogom. Međutim, vlasti u Karakasu optužuju SAD da pod krinkom te operacije zapravo pripremaju državni udar u zemlji.
Od septembra ove godine, američka vojska izvela je najmanje 20 udara na brodove za koje se sumnja da su prevozili drogu, a u napadima je, prema izvještajima, poginulo 80 osoba. Pritom nijesu pruženi dokazi da su napadnuti brodovi zaista bili uključeni u krijumčarenje.
Kao odgovor na američke vojne akcije, Venecuela je mobilisala regularne vojne jedinice i civilne milicije širom zemlje.

Zaharova: Jako smo zabrinuti zbog ovog što radi SAD, to je opasan presedan

Prošlo je dvadeset godina otkako je policija Floride prvi put istražila finansijera Džefrija Epstina zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnih djevojčica; šest godina otkako je izvršio samoubistvo u zatvoru nakon hapšenja po federalnim optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije; i više od godinu dana otkako je Donald Tramp rekao da „neće imati problem“ sa objavljivanjem dosijea FBI-ja o počiniocu.
Kako je primijetio demokratski političar Ro Kana, objavljivanje dosijea „bilo je suština Trampovog obećanja… Njegova centralna tema bila je da je američka korumpirana elita izdala zaboravljene Amerikance“.
Pitanje nije samo šta su Epstinovi saradnici uradili, već i šta su znali, a šta nisu uradili. Ne radi se samo o njihovom sopstvenom ponašanju, već o bilo kakvom znanju ili sumnji na njegove zločine i spremnosti da ih previde, navodi se u uvodniku Gardijana.
Ipak, baza Maga i dalje čeka. Tramp je rekao da „nije imao pojma“ o Epstinovim zločinima. U srijedu su pitanja ponovo pokrenuta objavljivanjem imejlova od strane demokrata u kojima je Epstin opisao Trampa kao „onog psa koji nije lajao“, dodajući da je „(ime žrtve zacrtano) provodila sate u mojoj kući sa njim“.
Republikanci su rekli da je žrtva bila pokojna Virdžinija Đufre, koja je advokatima rekla da „ne mislim da je Donald Tramp učestvovao u bilo čemu“.
Odvojeno, Epstin je napisao da je „naravno da je znao za djevojke jer je tražio od Žislen (Maksvel) da prestane“ i da je „Tramp znao za to“, ali „nikada nije dobio masažu“.
Tramp, koji je uveo i legitimizovao politiku zavjere i zagovaranje emocija iznad činjenica, napada ovo pitanje kao „prevaru“.
Upravo oni ljudi koji su podstakli pristalice Mage da nastave sa ovom pričom – poput Keša Patela, sadašnjeg šefa FBI-ja – naglo su promijenili mišljenje ove godine bez adekvatnog objašnjenja.
Republikanci su objavili hiljade dokumenata kao odgovor na imejlove koje su objavili demokrate. Ali Tramp se suočava sa zahtjevom obije stranke za potpuno objavljivanje dosijea, a članovi krajnje desnice Mage pridružili su se demokratama.
Republikanci su prošle nedjelje pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, a rejting Trampa je najniži u ovom mandatu. Kraj najdužeg zatvaranja vlade u istoriji – nakon što je nekoliko demokrata popustilo u srijedu – donio je olakšanje Bijeloj kući, ali otvara put za glasanje o objavljivanju dosijea, koje se očekuje sledeće nedjelje.
Tramp se otresao problema koji bi okončali svaku drugu političku karijeru – uključujući uspješnu građansku tužbu E. Džin Kerol protiv njega za seksualno zlostavljanje (koju ponovo traži od Vrhovnog suda da odbaci) i dvadesetak optužbi za seksualni napad, koje on poriče.
Potpuno objavljivanje dokumenata bi mu možda moglo pomoći – sporo curenje informacija održavalo je skandal u toku i učinilo da izgleda, s pravom ili ne, kao da administracija ima nešto gore da sakrije.
Za bazu Maga, koju su ranije rasplamsale jezive i lažne tvrdnje „Picagejta“ o pedofilskom lancu povezanom sa demokratskom političkom elitom, ovo ostaje goruće pitanje.
Njihove tvrdnje o Epstinovom krugu ponekad su bile stranačke, dokazivo pogrešne i antisemitske.
Ipak, teško je poreći da mlinovi pravde obično melju sporije kada su u pitanju bogati i dobro povezani, i da su moćne ličnosti koje su imale koristi od veze sa Epstnom, poput Endrua Mauntbatena-Vindzora i Pitera Mendelsona, nastojale da izbjegnu kontrolu i minimiziraju svoje veze.
Bila je potrebna hrabrost žrtava i uporno izvještavanje da se Epstain pozove na odgovornost, a trebalo je i previše vremena. Potpunije obračunavanje njegovih saradnika – iz cijelog političkog spektra – kasni.

1250x600

1084x550

„Potpuno objavljivanje fajlova bi možda pomoglo Trampu“: Gardijan o slučaju Epstin

Saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama nam je od posebne važnosti, a građani Crne Gore mnogo očekuju i vjeruju administraciji predsjednika Donalda Trampa, posebno kada su u pitanju napori da se postigne mir u djelovima svijeta koji su danas nažalost zahvaćeni ratnim sukobima - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u razgovoru sa kongresmenkom Republikanske stranke Elis Stefanik. Mandić je, kako se navodi u saopštenju, tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama imao niz sastanaka u Njujorku i Vašingtonu čiji dometi i realizacija će biti detaljno sagledani, praćeni i analizirani u narednim danima. Na sastanku sa bliskom saradnicom predsjednika SAD, koja je, kako se navodi u saopštenju, u Kongresu prepoznata po svom vrsnom poznavanju spoljne politike, Mandić je istakao sadašnju poziciju Crne Gore kao izvjesne prve naredne članice u Evropskoj uniji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114091156_7d8477ecd61a812ed8b82f002cd5d5769e689b2dceb365427ea32226a2dd3ef4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114091156_7d8477ecd61a812ed8b82f002cd5d5769e689b2dceb365427ea32226a2dd3ef4" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="Jovan Mirković i Andrija Mandić"><figcaption>Jovan Mirković i Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  On je u Vašingtonu imao sastanke i sa predstavnicima najvećih lobističkih grupa, nakon čega je posjetio ambasadu Crne Gore gdje ga je dočekao ambasador Jovan Mirković i naše diplomate u glavnom gradu SAD. - Naša ambasada u ovom gradu zaslužuje mnogo više podrške od strane države, kako u materijalnom, tako i u logističkom i kadrovskom smislu i lično ću se založiti da se dati elementi poboljšaju u narednom periodu - najavio je Mandić. Između ostalog, na svim sastancima jedna od najvažnijih tema odnosila se na investicije koje bi zainteresovane kompanije iz Sjedinjenih Država mogle da pokrenu u našoj zemlji u narednom periodu. - Crna Gora ima pripremljene projekte iz energetskog, infrastrukturnog, građevinskog i turističkog sektora - poručio je Mandić.

Mandić u SAD: Mnogo očekujemo od administracije Trampa

Sjedinjene Države pokreću vojnu operaciju „Južno koplje“ protiv "narko-terorista" na zapadnoj hemisferi - rekao je šef Pentagona Pit Hegset.
- Predsjednik Tramp je naredio akciju i Ministarstvo rata je sprovodi. Danas objavljujem Operaciju JUŽNO KOPLJE (SOUTHERN SPEAR). Pod vođstvom Združene radne grupe Southern Spear i komande SOUTHCOM, ova misija brani našu domovinu, uklanja narko-teroriste iz naše hemisfere i štiti našu zemlju od droge koja ubija naš narod. Zapadna hemisfera je američko susjedstvo — i mi ćemo ga zaštititi - napisao je Hegset na mreži Iks (X) ne iznoseći konkretne detalje operacije, niti je precizirao kakva će priroda biti.
Prije njega, visoki vojni zvaničnici predstavili su Trampu moguće opcije za suočavanje sa Venecuelom, uključujući napade na ciljeve u zemlji, rekli su informisani izvori za SiBiEs njuz (CBS News).
Dan ranije, najveći američki nosač aviona, USS Džerald R. Ford, ušao je u zonu odgovornosti Južne komande, koja pokriva Latinsku Ameriku i Karibe, i pridružio se osam drugih brodova američke mornarice u regionu.
Na nosaču aviona nalazi se više od četiri hiljade vojnika, kao i eskadrile jurišnih boraca i borbenih helikoptera. Prema Asošijejted presu, za nekoliko dana Džerald R. Ford će se približiti obalama Venecuele.
Od septembra, američka vojska napada brodove na Karibima koje povezuje sa trgovinom drogom iz Venecuele. Kao što je Vol Strit Žurnal ranije napisao, Trampova administracija je identifikovala vojne objekte, aerodrome i luke u latinoameričkoj zemlji koji mogu biti napadnuti zbog njihove povezanosti sa trgovinom drogom.
Stručnjaci koje je intervjuisao Fajnenšel tajms naveli su tri scenarija za američke akcije protiv Venecuele. Među njima su raketni i bespilotni napadi na objekte koji podržavaju trgovinu drogom, operacija hvatanja predsjednika Nikolasa Madura ili njegovih najbližih saradnika, kao i invazija u punom obimu.
Ranije je Venecuela zatražila od Savjeta bezbjednosti UN da interveniše u situaciji sa Sjedinjenim Državama. Istovremeno vlasti zemlje počele su da pripremaju odrede za vođenje gerilskog ratovanja u slučaju invazije američkih snaga.

Tramp naredio rat protiv "narko-terorista": SAD pokreću vojnu operaciju "Južno koplje"

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp sinoć je potpisao akt kojim je okončano najduže zatvaranje vlade u istoriji Sjedinjenih Država, samo nekoliko sati nakon što je Predstavnički dom glasao za ponovno pokretanje obustavljene pomoći za hranu, isplatu plata za stotine hiljada saveznih radnika i oživljavanje oslabljenog sistema kontrole vazdušnog saobraćaja.
Dom, u kojem većinu imaju republikanci, usvojio je paket sa 222 glasa „za“ i 209 „protiv“, uprkos oštrom protivljenju demokrata, koji su ogorčeni jer dugotrajni zastoj nije doveo do dogovora o produženju saveznih subvencija za zdravstveno osiguranje.
Glasanje je održano prvog dana zasijedanja Doma nakon sredine septembra, a time je pokrenut i proces za izjašnjavanje o objavljivanju svih neklasifikovanih dokumenata koji se odnose na pokojnog osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, nešto čemu se Tramp do sada protivio.
Demokratkinja Adelita Grihalva, koja je u septembru pobijedila na vanrednim izborima za mjesto u Arizoni koje je pripadalo njenom pokojnom ocu, Raulu Grihalvi, položila je zakletvu. Ona je obezbijedila posljednji potpis potreban za peticiju kojom se Predstavnički dom prisiljava da glasa o pitanju Epstinovih dokumenata, nekoliko sati nakon što su demokrate objavile novi set tih materijala.
Paket finansiranja takođe bi omogućio osmorici republikanskih senatora da potražuju stotine hiljada dolara odštete zbog navodnih povreda privatnosti koje su proizašle iz savezne istrage o napadu na Kapitol 6. januara 2021. godine, koji su izvele Trampovi pristalice.
Dom, pod kontrolom republikanaca, usvojio je paket sa 222 glasa „za“ i 209 „protiv“, a Trampova podrška u velikoj mjeri je ujedinila njegovu partiju uprkos snažnom protivljenju demokrata, koji su ogorčeni jer zastoj koji su pokrenule njihove kolege u Senatu nije donio dogovor o produženju subvencija za zdravstveno osiguranje.
Trampov potpis na zakonu, koji je Senat odobrio ranije ove nedjelje, omogućiće povratak saveznih radnika koji su bili bez posla tokom 43 dana zatvaranja, počev od danas, iako još nije jasno koliko brzo će se sve vladine službe i operacije u potpunosti obnoviti.
- Ne smijemo dozvoliti da se ovo ikada ponovi - rekao je Tramp u Ovalnom kabinetu tokom kasnonoćne ceremonije potpisivanja, koju je iskoristio da kritikuje demokrate. Ovo, dodaje on, nije način da se vodi zemlja.
Sporazum produžava finansiranje do 30. januara, čime federalna vlada nastavlja put kojim svake godine dodaje oko 1,8 triliona dolara na postojeći dug od 38 triliona.
- Osjećam se kao da sam živio epizodu ‘Sajnfelda’. Proveli smo 40 dana i još ne znam koja je bila radnja - rekao je republikanski predstavnik Dejvid Švajkert iz Arizone, poredeći način na koji je Kongres rukovao zatvaranjem sa zapletima popularnog američkog sitkoma iz devedesetih.
Zaista je, kaže, mislio da će ovo trajati 48 sati.
- Ljudi će reći svoje, iskoristiti trenutak da izbace bijes i vratićemo se poslu... Šta se sada dešava kad je bijes postao politika? - naveo je on.
Kraj zatvaranja uliva određenu nadu da će se usluge, naročito one presudne za vazdušni saobraćaj, uspjeti oporaviti na vrijeme za talas putovanja tokom praznika Dana zahvalnosti, do kojeg su samo dvije nedjelje. Obnova pomoći za hranu milionima porodica takođe bi mogla rasteretiti kućne budžete i omogućiti veće troškove kako sezona božićne kupovine ulazi u pun zamah.

Tramp potpisao akt o okončanju najduže blokade američke vlade u istoriji

Venecuela je saopštila da pokreće "masovnu mobilizaciju“ vojnog osoblja, kao odgovor na gomilanje američkih ratnih brodova i trupa u Karipskom moru.
Kopnene, vazdušne, pomorske i rezervne snage će izvoditi vježbe do srijede, naveo je ministar odbrane Vladimir Padrino Lopez, koji je odluku opisao kao odgovor na "imperijalističku prijetnju“ koju predstavlja gomilanje američkih snaga, prenosi SiEnEn (CNN).
Pored redovnih vojnih jedinica, u vježbama će učestvovati i Bolivarska milicija, rezervne snage sastavljene od civila koje je stvorio bivši predsjednik Ugo Čavez, a nazvane su po Simonu Bolivaru, revolucionaru koji je donio nezavisnost brojnim latinoameričkim zemaljama od Španije.
Padrino Lopez, koji je naređenje pripisao predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru, rekao je da je cilj vježbe da se „optimizuju komandovanje, kontrola i komunikacije“ i obezbijedi odbrana zemlje.
Ovaj potez dolazi u vrijeme rastućih tenzija između dvije zemlje, dok se gomilanje američkih snaga nastavlja. Američka mornarica je u utorak objavila da je nosač aviona USS Džerald R. Ford, najveći američki ratni brod, stigao u operativnu zonu Južne komande SAD, koja obuhvata veći dio Latinske Amerike.
SAD predstavljaju gomilanje snaga u regionu kao borbu protiv trgovine drogom, ali Karakas vjeruje da zapravo pokušavaju da nametnu promjenu režima, a neki zvaničnici Trampove administracije su privatno priznali da je njihova strategija usmjerena na uklanjanje Madura.
Prošlog mjeseca, Tramp je rekao da je ovlastio CIA da djeluje u Venecueli i sugerisao je da razmatra mogućnost udara unutar zemlje, iako su zvaničnici administracije od tada rekli da SAD trenutno ne planiraju takvu akciju.
Konvencionalna vojska Venecuele ima oko 123.000 pripadnika, a Maduro je tvrdio da dobrovoljačke milicije sada imaju više od osam miliona ljudi, ali su stručnjaci doveli u pitanje i taj broj i kvalitet njihove obuke.
<h2>Velika Britanija prekinula razmjenu obavještajnih podataka sa SAD</h2>
Velika Britanija obustavila je razmjenu obavještajnih podataka sa Sjedinjenim Američkim Državama o brodovima za koja se sumnja da krijumčare drogu na Karibima, jer ne želi da bude saučesnik u američkim vojnim napadima koje smatra nezakonitim, objavio je SiEnEn.
Ta odluka predstavlja značajan prekid saradnje sa najbližim saveznikom i partnerom i naglašava rastući skepticizam oko zakonitosti američke vojne kampanje u Latinskoj Americi.
Godinama je Velika Britanija, koje kontroliše niz teritorija na Karibima gdje ima obavještajne centre, pomagala Americi da locira sumnjive brodove, koje je onda presretala Obalska straža.
To je podrazumijevalo zaustavljanje brodova, pritvaranje posade i zapljenu droge, ali kada je američka vojska počela da izvoditi smrtonosne napade, Velika Britanija se zabrinula da bi obavještajni podaci koje je pružila mogli da se koriste za odabir meta, jer u Londonu smatraju da američki napadi, u kojima je do sada ubijeno 76 ljudi, krše međunarodno pravo.
Visoki predstavnik Ujedinjenih nacija za ljudska prava Folker Tirk izjavio je prošlog mjeseca da ti napadi krše međunarodno pravo i predstavljaju "vansudsko ubijanje", s čime se Velika Britanija saglasila.
Vlada SAD tvrdi da američka vojska može legalno ubijati osumnjičene trgovce drogom jer predstavljaju neposrednu prijetnju Amerikancima i tretiraju se kao "neprijateljski su borci" u "oružanom sukobu" sa SAD.
Skepticizam prema vojnoj kampanji izrazili su i visoki američki vojni funkcioneri. Komandant Južne komande SAD admiral Alvin Holsej ponudio je ostavku tokom sastanka prošlog mjeseca s ministrom odbrane Pitom Hegsetom, nakon što je postavio pitanja o zakonitosti napada. Epilog je da će napustiti tu funkciju u decembru, samo godinu nakon početka mandata.
Kanada se kao još jedan ključni saveznik SAD, koji je gotovo dvije decenije pomagao Obalskoj straži u presrijetanju osumnjičenih trgovaca drogom, takođe distancirala od američkih vojnih napada.

CNN: Venecuela pokreće masovnu mobilizaciju vojnog osoblja

Rusija i Sjedinjene Američke Države su sposobne da postignu dogovor o Ukrajini i zbog toga sastanak predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa u Budimpešti ostaje na dnevnom redu, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
- Mogu reći da su rusko-američki samit i velika mirovna konferencija u Budimpešti i dalje na dnevnom redu - rekao je Orban televiziji ATV, dodavši da je sastanak dvojice lidera samo odložen, a ne otkazan, prenosi Tass.
Prema njegovim riječima, samit bi mogao da se održi "nešto kasnije", jer "američko-ruski sporazum o Ukrajini nije nemoguć“, zbog toga što, koliko on zna, dvije strane nastavljaju da razgovaraju o tome.
- Znamo gdje su zastali i šta treba promijeniti, a ja pokušavam da budem od pomoći Rusima u ovoj oblasti kako bih osigurao postizanje sporazuma, jer nisam napustio mirovnu misiju - kazao je Orban.
Orban je sugerisao da je trenutno glavna prepreka rješavanju oružanog sukoba u Ukrajini "teritorijalno pitanje“.
Podsjetio je da su Donjecka i Luganska Narodna Republika, kao i Zaporoška i Hersonska oblast, postale dio Rusije nakon referenduma održanih tamo 2022. godine, što je unijeto i u Ustav, ali je dodao da neke od tih teritorija ostaju pod ukrajinskom kontrolom.

Orban: Sastanak Trampa i Putina odložen, a ne otkazan

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je danas da bi ukidanje carina koje je uveo gotovo svim zemljama svijeta moglo koštati zemlju više od tri biliona dolara.
- Vrhovni sud dobio je pogrešne brojke. U slučaju negativne odluke o carinama gubitak bi, uključujući investicije koje treba da se ulože i povraćaj sredstava, bio veći od tri biliona dolara, što nikada ne bismo mogli da nadoknadimo. To bi bila nenadoknadiva šteta za nacionalnu bezbjednost i imalo bi razarajuće posljedice po budućnost naše zemlje - neodrživo - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Sudski procesi su pokrenuti kada je više kompanija tužilo vladu zbog uvođenja carina, tvrdeći da su one nezakonite i da im nanose velike štete u poslovanju. Apelacioni sud okruga Kolumbija je 29. avgusta presudio da Tramp nema ovlašćenja da uvede neke carine koje je uveo, nakon čega se federalna administracija obratila Vrhovnom sudu.
Nakon prvog ročišta, koje je pred Vrhovnim sudom održano 5. novembra, neke sudije su izrazile sumnje u zakonitost carina.

Tramp upozorava Vrhovni sud: Ukidanje carina bi uništilo američku ekonomiju

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 12 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe teže povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Baru, Herceg Novom, Tivtu i Rožajama.
Izdato je 619 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 86 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za dan 12 saobraćajki, teže povrijeđene dvije osobe

Cijena kafe tipa arabica od početka godine je porasla oko 28 odsto, dok je sredinom novembra dostigla oko 419 centi po funti, što je dodatnih tro odsto više nego početkom mjeseca.
Rast cijene rezultat je smanjenih globalnih zaliha i otežanog snabdijevanja, prenosi SEEbiz. 
Prema podacima Međunarodne organizacije za kafu (ICO), globalni izvoz u tekućoj godini pao je 0,3 odsto na 138,6 miliona vreća. Ispodprosječne padavine u Brazilu smanjile su prinose i kvalitet zrna, dok je uragan u srednjoj Americi uništio dio zaliha.
Kašnjenja u otpremi zbog nedostatka kontejnera dodatno ograničavaju ponudu, a jačanje brazilskog reala dodatno poskupljuje kafu jer smanjuje izvoznu isplativost proizvođača. 
Do kraja godine očekuje se stabilizacija cijena arabice u rasponu od 400 do 430 centi po funti.

Kafa od početka godine skuplja 28 odsto

Podgoričanin V. S. uhapšen je u mjestu Dragalj u Kotoru jer je upravljao vozilom brzinom brzinom 183 km/h, na dionici puta gdje je ograničenje 80 km/h.
Vozač je priveden sudiji za prekršaje, koji mu je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 900 eura zbog prekoračenja dozvoljene brzine.

Podgoričanin će platiti kaznu od 900 eura jer je vozio 183 km/h

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ta organizovana kriminalna grupa koja pokušava da prekraja volju građana Crne Gore, da utiče na političke prilike u Crnoj Gori je “avački klan”. To u razgovoru za centralnu informativnu emsiju 24 Sata na Televiziji E kaže predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
 
Smatra da bezbjednost Crne Gore i regiona ozbiljno ugrožava jedan klan, koji, kako kaže nije ni škaljarski, niti, kavački klan, već klan Aleksandra Vučića, koji će gubitkom vlasti izgubiti i slobodu.&nbsp;
 
- To je model radikalskih vlasti i radikalskog vladanja Aleksandra Vučića. Kad ima duboku krizu u Srbiji, po uzoru na svog političkog oca Vojislava Šešelja, krizu pokušava da izmjesti u region i da onda kaže “sad ste našli da me rušite, vidite šta rade našem narodu u BiH, vidite šta se dešava u Crnoj Gori, dajte molim vas da mi probamo nekako sad da se homogenizujemo ovdje, ja ću to da uradim najbolje samo da spasim ono što se spasiti može”, a u suštini pokušava da ponovo rasproda neki vitalni interes Republike Srbije ili neki nacionalni srpski interes u regionu - naveo je Milivojević.
 
Dodaje da se prvi put na političkoj sceni Srbije se pojavila politička snaga koja je proizvela pad Vlade, a to je univerzitetsko studentski pokret.
- Mi živimo u državi u kojoj je napravljena tijesna sprega između vrha režima i organizovanog kriminala, to je jedna od definicija mafije. Aleksandar Vučić nije ugrožen samo u Srbiji, ugrožena je njegova dominacija i njegov veoma štetan uticaj na čitav region. On je preprepreka normalnom životu ne samo nas u Srbiji, već i ovdje u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. On kao prepreka i prijetnja, opasnost po odvijanje normalnog života i mora da bude politički uklonjen posle ovih protesta - rekao je Milivojević.
Podsjeća da je Demokratska stranka u januaru na poziv studenata napustila srpski parlament, jer nijesu htjeli da, kako kaže, glume fasadu i demokratski dekor u takozvanom političkom životu.
Vjeruje da je moguće artikulisati opravdano narodno nezadovoljstvo i gnjev, da ne eskalira u krajnji stadijum bijesa.
- Jedino mjesto gdje ovog trenutka Aleksandar Vučić ima većinu, pored “Ćacilenda”, one antropološke, ljudske deponije i onog moralnog brloga, je Narodna skupština. Snažno podržavamo univerzitetsko studentsku listu, smatramo da je ta lista izabrana na najdemokratskiji način, ne postoji demokratskiji način od ovoga da se ljudi neposredno izaberu kao kandidati za poslanike, koji će riješiti duboku političku i društvenu krizu u kojoj se Srbija nalazi. Ne želimo da se kandidujemo na izborima, smatramo da je ta lista snaga koja uživa &nbsp;najveće povjerenje građana Srbije i podržaćemo ih bezrezervno svojim kapacitetima i svim resursima koje Demokratska stranka ima - istako je Milivojević.
Poručuje da je od izuzetne važnosti da ljudi u regionu shvate da Aleksandar Vučić nije Srbija, jer se ne može staviti, kako kaže, znak jednakosti između režima Aleksandra Vučića i Srbije.&nbsp;
- Podržavati Aleksandra Vučića i voljeti Srbiju istovremeno nije moguće, ne možete ga podržavati bilo da živite u Srbiji, bilo da živite u Crnoj Gori. Ili ste za mafiju, ili ste za Srbiju. Ako neko kaže da podržava Aleksandra Vučića i čak &nbsp;živi u Crnoj Gori pa njega proglašava svojim predsjednikom, on radi suprotno vitalnim nacionalnim interesima Crne Gore i Republike Srbije - naglasio je Milivojević.
 
Komentarišući Izvještaj Evropske komisije o Srbiji, Milivojević kaže da je Srbija zaustavljena na evropskom putu i da nazaduje zbog organizovanja paramilitarnih kampova za obučavanje moldavskih državljana za preuzimanje vlasti na dan izbora u toj zemlji.&nbsp;
Podsjeća da je to najlošiji izvještaj od početka pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom, zbog apsolutnog izostanka vladavine prava, medijskih sloboda, fer izbora i, kako kaže mnogih stvari koji su preduslov za civilizovano društvo.
- Aleksandar Vučić ide po svijetu i tvrdi da se u Srbiji dešava neka obojena revolucija, iako je to autentična pobuna srpske mladosti i srpskih građana, koja nema nikakve veze ni sa Rusijom, ni sa Moskvom, ni sa Briselom, ni sa Vašingtonom, već je to nešto što se kod nas dešava kao spontan odgovor na ovakvu autokratsku tiransku vladavinu i izdajničku vladavinu. S druge strane Vučić pokušava da utiče na političke prilike u Moldaviji, to je radio i u Crnoj Gori. Slao je svoje ljude sa koferima novca koji su hapšeni ovdje u Crnoj Gori, ne bi li prekrojio izbornu volju i uticao na političke prilike u Crnoj Gori. Svi ti ljudi koji rade za račun Aleksandra Vučića shvataju da je njemu vrijeme odbrojano. Mnogi koji su se do prekjuče zavjetovali njemu na vjernost, koji su dolazili na vojne parade u Srbiju, brukajući funkciju koju imaju u Crnoj Gori, sada mu polako okreću leđa i peru ruke od njega, poput Milorada Dodika i nekih političara ovdje u Crnoj Gori - rekao je Milivojević.

Milivojević: Bezbjednost u Crnoj Gori narušava jedan klan, nije škaljarski, niti kavački, već ,,avački”

Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Šćekić: Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legalno ni legitimno, suprotno ne mogu tvrditi ni srpski izvori

Mještani Botuna podigli su šator na ulazu u naselje, poručujući da su spremni svakodnevno da dežuraju, ukoliko bude potrebno, kako bi spriječili izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBA8z1JZ4TZg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako su rekli mještani koje je Portal ETV zatekao na licu mjesta, djeluju preventivno jer sumnjaju da Glavni grad neće čekati referendum 14. decembra na kome će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, već da je moguće da s radovima krenu ranije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7ieGFupAuU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Podigli smo jutros u 10 sati šator od dva polja, postavićemo i još tri naprijed ako bude trebalo, blokiraćemo ulicu i niko preko ovog znaka za Botun neće moći da prođe - kazao je Portalu ETV mještanin Botuna Milan Raičković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5" data-rendition-name="original" width="1057" height="592" loading="lazy" alt="Milan Raičković"> <figcaption>Milan Raičković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  On je poručio ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, gradonačelniku Glavnog grada Saši Mujoviću i direktoru Vodovoda i kanalizacije Aleksandru Nišaviću da granicu Botuna neće preći. - Radunović dobro zna đe je Botun kad mu trebaju glasovi, i on i Andrija Mandić. Kad treba da se rješava ovo pitanje niko ne podržava Botun. Na ovoj lokaciji gdje su planirali sigurno neće graditi kolektor - poručio je Raičković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDsxsbE5FnQI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještanin Boris Ćetković poručio je da će biti na straži dok se Zaćani ne izjasne na referendumu o postrojenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e" data-rendition-name="original" width="1150" height="649" loading="lazy" alt="Boris Ćetković"> <figcaption>Boris Ćetković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Ako većina bude da se gradi kolektor, mi ćemo se povući. Ali ako ishod bude na našoj strani - tu je kraj - rekao je Ćetković za Portal ETV. Mještanin Radomir Milić smatra da je Podgorica imala vremena i prostora da u svojoj opštini gradi kolektor po, kako tvrde u Glavnom gradu, evropskim standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3" data-rendition-name="original" width="1712" height="810" loading="lazy" alt="Radomir Milić"> <figcaption>Radomir Milić(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Mogli su ga davno napraviti kad su uništili "Radoje Dakić", "Marko Radović", Duvanski kombinat. To je sve na potezu današnjeg kolektora. Zašto svaki trovač vazduha mora da bude u Zeti? Graditi septičku jamu ukdvorištu komšije je i neljudski i nepošteno. Na kraju, to niko ne bi dopustio. Svjesni smo da je kolektor potreban, ali ne na ovoj lokaciji - kazao je za Portal ETV Milić. Milić je pozvao premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića da razgovaraju sa mještanima i da pokušaju zajednički da nađu rješenje. Podršku današnjim aktivnosti pružili su im predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović.&nbsp;

Tag: sad

Maduro upozorava Amerikance: "Hoćete li novu Gazu u Južnoj Americi?"

SAD zakonom zabranjuje gotovo sve proizvode od konoplje

Zaharova: Jako smo zabrinuti zbog ovog što radi SAD, to je opasan presedan

„Potpuno objavljivanje fajlova bi možda pomoglo Trampu“: Gardijan o slučaju Epstin

Mandić u SAD: Mnogo očekujemo od administracije Trampa

Tramp naredio rat protiv "narko-terorista": SAD pokreću vojnu operaciju "Južno koplje"

Tramp potpisao akt o okončanju najduže blokade američke vlade u istoriji

CNN: Venecuela pokreće masovnu mobilizaciju vojnog osoblja

Orban: Sastanak Trampa i Putina odložen, a ne otkazan

Tramp upozorava Vrhovni sud: Ukidanje carina bi uništilo američku ekonomiju

Maduro upozorava Amerikance: "Hoćete li novu Gazu u Južnoj Americi?"

Za dan 12 saobraćajki, teže povrijeđene dvije osobe

Kafa od početka godine skuplja 28 odsto

Podgoričanin će platiti kaznu od 900 eura jer je vozio 183 km/h

PRATITE TVe UŽIVO