Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

U Mineapolisu je tokom protesta zbog smrti Rene Nikol Gud, 37-godišnjakinje koju je u srijedu ustrijelio agent Američke imigracione i carinske službe (ICE), uhapšeno najmanje 29 osoba, a jedan policajac je lakše povrijeđen.
Oko hiljadu ljudi izašlo je u petak naveče na ulice kako bi izrazilo nezadovoljstvo, a protesti protiv imigracionih službi održavaju se širom SAD-a.
Protestanti su se okupili ispred hotela Kenapi, gdje su navodno boravili agenti ICE-a. Policija je okupljanje proglasila nezakonitim, navodeći da su neki nasilno ušli u hotel. Na snimkama se vidi kako koriste jaka svjetla, zviždaljke i bubnjeve, a neki bacaju led, snijeg i kamenje na policajce i vozila. Dva hotela su napadnuta – prozori su razbijeni, a na zidovima ispisani grafiti.
Gradonačelnik Mineapolisa, Džejkob Frej, pohvalio je većinu protestanata kao mirne, ali je upozorio da će svi koji uništavaju imovinu ili ugrožavaju druge biti uhapšeni. Načelnik policije Brajan O’Hara potvrdio je da su svi uhapšeni kasnije pušteni, a policija je masovni skup rastjerala oko jedan sat ujutro, primjenjujući „disciplinovan i suzdržan odgovor“.
U subotu su tri kongresmenke iz Minesote – Ilhan Omar, Keli Morison i Endži Krejg – pokušale obići postrojenje ICE-a, ali im je ulazak uskraćen. Kongresmenke su optužile ICE i Ministarstvo domovinske sigurnosti za ometanje nadzora članova Kongresa.
Protesti su izbijeli nakon što je Rene Gud ubijena u svom automobilu. Snimke incidenta pokazuju kako agent ICE-a prilazi vozilu i naređuje joj da izađe, a zatim puca nekoliko puta dok se automobil kreće prije nego što se zabije u rub ulice.

Mineapolis: Masovni protesti nakon smrti Rene Gud koju je ubio agent ICE-a

Zvaničnici američke savezne države Minesota saopštili su da su pokrenuli vlastitu istragu o ubistvu američke građanke koju je u srijedu u Mineapolisu upucao agent Službe za imigraciju i carinu (ICE).
Rene Nikol Gold (37), majka troje djece, ubijena je tokom pojačanih imigracionih racija koje je sprovodila administracija američkog predsjednika Donalda Trampa.
Kako prenosi Anadolija, lokalna tužiteljka i državni tužilac najavili su zajedničku istragu kako bi prikupili i sačuvali dokaze u vezi sa slučajem.
Zvaničnici su naveli da su bili u stalnom kontaktu nakon što je FBI povukao saradnju, kao i da su zajedno tražili put naprijed koji bi omogućio transparentnost potrebnu građanima Minesote.

Minesota pokreće istragu o ubistvu koje je počinio američki agent za imigracije

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je danas da je saradnja SAD i Venecuele dobra i da je zbog toga otkazao drugi talas napada na zemlju.
- SAD i Venecuela dobro sarađuju, posebno kada je u pitanju obnova naftne i gasne infrastrukture, u mnogo većem, boljem i modernijem obliku. Zbog ove saradnje, otkazao sam ranije očekivani drugi talas napada, koji izgleda da neće biti potreban - napisao je Donlad Tramp na svojoj društvenoj mreži Trut soušal.
On je dodao da će svi američki vojni brodovi ipak ostati blizu Venecuele, iz "bezbjednosnih razloga".
Tramp je takođe pohvalio nedavno oslobađanje političkih zatvorenika u Venecueli.
- Venecuela oslobađa veliki broj političkih zatvorenika kao znak "traženja mira". Ovo je veoma važan i pametan gest - naveo je Tramp.
Kako javlja agencija Asošiejted pres, Venecuela je juče oslobodila brojne istaknute opozicione ličnosti, aktiviste i novinare.

Tramp: SAD i Venecuela dobro sarađuju, otkazao sam očekivani drugi talas napada

Predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da bi za SAD „moglo biti pitanje izbora“ između ostvarivanja svoje ambicije da preuzmu kontrolu nad Grenlandom i očuvanja NATO-a.
Predsjednik SAD je u dvodjelnom intervjuu za New York Times 7. januara odgovarao na pitanje da li mu je važnije da preuzme Grenland ili da sačuva 76 godina staru vojnu alijansu, prenosi Politiko (POLITICO).
To je pitanje posljednjih dana postalo naročito bitno za evropske saveznike SAD, s obzirom na to da su Donald Tramp i njegovi saradnici pojačali retoriku o prisvajanju samoupravne danske teritorije.
Tramp nije direktno odgovorio, ali je priznao da bi njegova administracija možda morala da bira između dvije opcije, objavio je NYT u štampanom izdanju.
Na pitanje zašto želi da SAD kontrolišu Grenland, Tramp je rekao: „Zato što mislim da je to psihološki potrebno za uspjeh. Vlasništvo ti daje nešto što ne možeš dobiti putem zakupa ili ugovora. Vlasništvo donosi stvari i elemente koje ne možeš dobiti samo potpisivanjem dokumenta."
Predsjednik SAD je takođe rekao NYT da se ne osjeća odgovornim pred međunarodnim pravom i da ga ograničava samo njegova savjest.
- Moj moral. Moj razum. To je jedino što me može zaustaviti. Ne trebam međunarodno pravo - dodao je.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je 5. januara da bi američka invazija na Grenland označila kraj vojne alijanse.
- Ako SAD izaberu da vojno napadnu drugu NATO zemlju, onda sve staje, uključujući NATO i bezbednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - rekla je ona.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, u svom godišnjem govoru o spoljnjoj politici u četvrtak, takođe je rekao da se Vašington „postepeno udaljava od nekih saveznika i oslobađa od međunarodnih pravila koja je ranije promovisao“.
Tramp, koji je dugo skeptičan prema NATO-u, ovog je puta dodatno doveo u pitanje svoju posvećenost alijansi, rekavši da nije uvjeren da bi NATO pomogao SAD u kriznoj situaciji.
- Sumnjam da bi NATO bio tu za nas ako bi nam zaista bili potrebni - napisao je na Truth Social, iako je dodao da će SAD nastaviti da podržavaju svoje NATO saveznike.

Tramp: Možda ćemo morati da biramo - preuzeti Grenland ili sačuvati NATO

Trgovinski sporazum Indije sa Sjedinjenim Američkim Državama je odložen jer indijski premijer Narendra Modi nije telefonirao američkom predsjedniku Donaldu Trampu kako bi zaključili sporazum o kojem su pregovarali, saopštio je američki ministar trgovine Howard Lutnick.
Trgovinski pregovori su propali prošle godine, a Tramp je u avgustu udvostručio tarife na indijsku robu na 50 odsto, što je najviša stopa na svetu, uključujući imovinu od 25 odsto kao odmazdu za indijsku kupovinu ruske nafte, prenosi B92.&nbsp;
- Sve je bilo uređeno i trebalo je da Modi da pozove predsjednika. A njima je bilo neprijatno da to urade. Dakle, Modi nije pozvao - rekao je Lutnick u intervjuu za podkast All-In, američku emisiju koja se fokusira na poslovanje i tehnologiju.
Tramp je pojačao pritisak za razgovore upozoravajući ove sedmice da bi tarife mogle dalje da porastu, osim ako Indija ne ograniči uvoz ruske nafte, prenosi SEEbiz.
Taj korak je spustio indijsku rupiju na rekordno nizak nivo i uplašio investitore koji čekaju napredak u dvosmjernim pregovorima o trgovinskom sporazumu koji je i dalje nedostižan.
- Indija i dalje traži carinsku stopu koja bi bila između ponuda Vašingtona Britaniji i Vijetnamu koja je ranije bila dogovorena, ali ponuda je istekla - dodao je Lutnick.&nbsp;
Nju Delhi i Vašington su bili veoma blizu trgovinskog sporazuma prošle godine, ali je prekid komunikacije doveo do kolapsa svakog potencijalnog pakta.
Zvaničnik indijske vlade koji je učestvovao u razgovorima rekao je da Modi nije mogao da pozove Trampa iz straha da bi ga jednostrani razgovor "doveo u neprijatnu situaciju".

Odložen trgovinski sporazum Indije sa SAD

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je jedino ograničenje njegove moći kao vrhovnog komandanta njegov „lični moral“, čime je odbacio međunarodno pravo i druge mehanizme kontrole nad njegovom sposobnošću upotrebe vojne sile.
U opširnom intervjuu za Njujork tajms, Tramp je iznio svoje viđenje donošenja odluka u međunarodnoj sferi.
Kako prenosi Index, na pitanje da li postoje ikakva ograničenja u njegovom djelovanju u spoljnoj politici, Tramp je odgovorio: „Da, postoji jedna stvar. Moj lični moral. Moj sopstveni um. To je jedina stvar koja me može zaustaviti.“
Dodao je da mu međunarodno pravo nije potrebno jer ne želi da povređuje ljude.
Iako je kasnije priznao da bi njegova administracija trebalo da se pridržava međunarodnog prava, jasno je stavio do znanja da će on biti konačni arbitar o tome kada se takva pravila primjenjuju na SAD.&nbsp;
„Zavisi od vaše definicije međunarodnog prava“, rekao je.
Snaga ispred zakona
Ovakva procjena sopstvene slobode u korišćenju vojne, ekonomske ili političke moći predstavlja do sada najdirektnije priznanje Trampovog svjetonazora.
U njegovoj srži je ideja da nacionalna snaga, a ne zakoni, sporazumi i konvencije, treba da bude odlučujući faktor u međunarodnim sukobima.
Ipak, priznao je postojanje određenih ograničenja na domaćem terenu, iako je istovremeno sprovodio strategiju kažnjavanja institucija koje mu se ne dopadaju, osvete političkim protivnicima i raspoređivanja Nacionalne garde u gradove uprkos protivljenju lokalnih zvaničnika.
Prinudna diplomatija na djelu
Tramp je jasno pokazao da koristi svoju reputaciju nepredvidivosti i spremnosti na brzu vojnu akciju kako bi vršio pritisak na druge države. Tokom intervjua primio je poziv od kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, koji je bio zabrinut zbog Trampovih prijetnji o mogućem napadu na Kolumbiju, sličnom onom na Venecuelu.
„Mi smo u opasnosti jer je prijetnja stvarna. Izrekao ju je Tramp“, rekao je Petro za Njujork tajms neposredno prije poziva. Taj razgovor bio je primjer prinudne diplomatije na djelu, a dogodio se svega nekoliko sati nakon što su Tramp i državni sekretar Marko Rubio povukli SAD iz desetina međunarodnih organizacija.
Tokom razgovora, Tramp je zvučao samouvjerenije nego ikada. Istakao je uspjeh napada na iranski nuklearni program, brzinu kojom je prošlog vikenda obezglavio venecuelansku vladu, kao i svoje planove za Grenland, koji je pod kontrolom Danske.
Na pitanje šta mu je veći prioritet – dobijanje Grenlanda ili očuvanje NATO-a – odbio je da direktno odgovori, ali je priznao da bi „to možda mogao biti izbor“. Njegov stav je da je transatlantski savez u suštini beskoristan bez SAD.
Predsjednikovo insistiranje da Grenland mora postati dio SAD ključan je primjer njegovog pogleda na svijet. Nije mu dovoljno samo ponovno otvaranje vojnih baza na tom strateški važnom ostrvu.
„Vlasništvo je veoma važno“, rekao je Tramp, posmatrajući Grenland okom maga za investiranje u nekretnine. Na pitanje zašto je potrebno posjedovati tu teritoriju, odgovorio je:&nbsp;
„Zato što smatram da je to psihološki potrebno za uspjeh. Mislim da vam vlasništvo daje nešto što ne možete dobiti zakupom ili ugovorom.“
Odnosi sa saveznicima i suparnicima
Tramp je norme uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata okarakterisao kao nepotreban teret za supersilu, odbacujući ideju da bi kineski lider Si Đinping ili ruski predsjednik Vladimir Putin mogli primijeniti sličnu logiku na štetu SAD. Prema njegovom mišljenju, američka moć je odlučujući faktor.
Tvrdio je da je jedino on uspio da natjera članice NATO-a da troše pet odsto BDP-a na odbranu. „Želim da ih dovedem u red“, rekao je.
„Ja sam taj koji ih je natjerao da troše više… Ali ako pogledate NATO i Rusiju, mogu vam reći – Rusija uopšte nije zabrinuta ni za jednu drugu zemlju osim za nas.“&nbsp;
Dodao je: „Bio sam veoma lojalan Evropi… Da nije bilo mene, Rusija bi sada imala cijelu Ukrajinu.“
Nije pokazao zabrinutost ni zbog činjenice da poslednji veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja sa Rusijom ističe za četiri nedjelje.
„Ako istekne, istekne“, rekao je. „Jednostavno ćemo napraviti bolji sporazum“, dodao je, insistirajući da i Kina mora biti uključena u buduće dogovore.
Presedan za Kinu i Rusiju?
Činilo se da Trampa ne brine da li bi Kina ili Rusija mogle iskoristiti njegovu odluku o slanju specijalnih snaga u Karakas radi uklanjanja Nikolasa Madura kao presedan za napad na Tajvan, odnosno Ukrajinu. Tvrdio je da je situacija u Venecueli bila drugačija.&nbsp;
„Ovo je bila stvarna prijetnja“, rekao je, ponavljajući tvrdnje da je Maduro slao članove bandi i drogu u SAD.
„Niste imali ljude koji su se slivali u Kinu… Niste imali sve loše stvari koje smo mi imali“, rekao je, odbacujući poređenje sa Tajvanom.&nbsp;
Na komentar da Si smatra Tajvan separatističkom prijetnjom, Tramp je odgovorio: „To je na njemu, šta će da uradi. Ali, znate, rekao sam mu da bih bio veoma nezadovoljan ako bi to uradio, i mislim da to neće uraditi. Nadam se da neće.“
Dodao je da smatra da se kineski lider ne bi usudio na takav korak dok je on predsjednik.
Ovlašćenja na domaćem terenu
Na unutrašnjem planu, Tramp je priznao da sudije imaju ovlašćenje da ograniče njegovu politiku, ali je već razmišljao o zaobilaznim rješenjima. Pomenuo je mogućnost da, ako Vrhovni sud poništi njegove carine, on može da ih preoblikuje u licence ili poreze.
Takođe je ponovio spremnost da se pozove na Zakon o pobuni (Insurrection Act) i rasporedi vojsku unutar SAD ako to smatra potrebnim. Do sada je, zaključio je, „zaista nisam osjetio potrebu za tim“.

Tramp: Moj lični moral jedino ograničenje u spoljnoj politici, NATO u suštini beskoristan bez SAD

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Američki Senat je danas sa 52 glasa za i 47 glasova protiv usvojio mjeru kojom se predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, Donaldu Trampu, onemogućava da samostalno nastavi sa vojnim akcijama u Venecueli.
Odluka je donijeta nakon što su Sjedinjene Američke Države 3. januara u Karakasu uhapsile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, optužujući ga za narkoterorizam. Preciznije, Senat je usvojio mjeru poznatu kao Rezolucija o ratnim ovlašćenjima (War Powers Resolution), za čije je usvajanje bila potrebna prosta većina. Važno je napomenuti da republikanci, stranka predsjednika Trampa, imaju većinu u Senatu.
Riječ je o mjeri koja podrazumijeva da predsjednik mora zatražiti odobrenje Kongresa SAD-a ukoliko ponovo želi vojno da djeluje u Venecueli. Donijeta je na prijedlog demokratskog senatora Tima Kejna i republikanskog senatora Randa Pola.
Pomenuta mjera ide na razmatranje u Predstavnički dom, gdje Republikanska stranka ima tijesnu većinu.
- Nemojte se zavaravati – bombardovanje glavnog grada druge države i svrgavanje njenog vođe predstavlja jasan i nedvosmislen čin rata. Nijedna ustavna odredba ne daje toliku moć predsjedniku - izjavio je Pol.
Američkim Ustavom propisano je da Kongres ima ovlašćenje da proglasi rat. Tramp i njegovi saveznici u Kongresu tvrde da nije bilo potrebe za konsultacijama sa Kongresom povodom akcije u kojoj je Maduro uhapšen, smatrajući da je riječ o sprovođenju zakona.
Senat u novembru prošle godine nije usvojio sličnu rezoluciju, i to nakon što su za nju glasali demokrate, kao i republikanski senator Rand Pol i njegova stranačka koleginica Liza Murkovski. Trampova administracija je mjesecima prije samog vojnog napada sprovodila pripreme za tu akciju.
Republikanska senatorka Suzan Kolins bila je među onima koji su danas glasali za rezoluciju, navodeći da ne podržava dugoročno slanje američkih snaga u Venecuelu i na Grenland bez odobrenja Kongresa, uprkos tome što podržava hapšenje Madura, prenosi CNBC.

Američki senatori izglasali: Tramp bez odobrenja Kongresa ne može sprovoditi vojne operacije u Venecueli

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: sad