Zvanični Peking reagovao je na posljednje izjave predsjednika SAD Donalda Trampa o preuzimanju Grenlanda.
Podsjećamo, Tramp je u više navrata pominjao kako postoji prijetnja da uticaj Kine ili Rusije preovlada na području Arktika.
- Volim i kineski i ruski narod. Ali ne želim da budu naši susjedi na Grenlandu. To se neće desiti-- rekao je Tramp.
Iz kineskog ministarstva vanjskih poslova poručili su kako je "međunarodno pravo, utemeljeno na ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih nacija, temelj aktuelnog međunarodnog poretka i da ono mora biti poštovani".
"Pozivamo Sjedinjene Američke Države da prestanu da koriste takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor za ostvarivanje sopstvenih interesa- &nbsp;kazao je portparol tog ministarstva Guo Đijakun.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Peking odgovorio Trampu: Prestanite da koristite takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor

Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije dodatno se zaoštravaju zbog Grenlanda, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio uvođenje carina evropskim zemljama koje su u tu oblast poslale vojne snage. Otvara se pitanje kako će Evropska unija odgovoriti i da li prijeti dalja eskalacija odnosa, prenosi HRT.
<h3>Trampove ucjene</h3>
Poslanik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Stier poručio je da Evropa mora zauzeti čvrst stav, ostajući otvorena za saradnju sa SAD-om, ali bez pristajanja na ucjene. Evropski parlament je zbog toga odlučio da suspenduje ratifikaciju sporazuma o carinama sa SAD-om, dok Evropsko vijeće razmatra sve dostupne opcije.
- Ne treba paničiti, treba imati u vidu da Tramp sa sopstvenom bazom ne bi imao podršku za avanturu u Grenlandu, ali su vremena zaista nepredvidiva i teška- kazao je Stier.
<h3>Avdagić: Invazija nije realna</h3>
Spoljnopolitički analitičar Denis Avdagić ocijenio je da invazija na Grenland u ovom trenutku nije realna opcija. Naveo je da za takav scenario ne postoji podrška američke javnosti, niti pravni osnov koji bi Tramp mogao da iskoristi, uz napomenu da postoji i otpor u Senatu i Kongresu.
- Izjave koje Tramp daje i potezi koje povlači često nijesu usmjereni isključivo na tu temu, već imaju širi politički cilj. U Davos dolazi sa velikom delegacijom i to je poluga pritiska prema EU. Treba igrati mudro i hladne glave. Poziv na upotrebu ‘trgovinske bazuke’ je jedna krajnost, dok je druga da se sjedne za sto i razgovara- rekao je Avdagić, dodajući da je na Grenlandu trebalo uspostaviti NATO misiju.
<h3>Jakovina: Odnosi s Danskom ozbiljno narušeni</h3>
Istoričar Tvrtko Jakovina sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra da u Trampovoj retorici „nije riječ o igri zbog nečega drugog“. Ocjenjuje da su odnosi sa Danskom nakon ovakvih izjava ozbiljno narušeni, te ističe da se pritom zanemaruje stav samih Grenlanđana.
- Možda svega šest odsto stanovništva želi da bude dio Sjedinjenih Američkih Država, dok većina teži nezavisnosti, iako su svjesni da bezbjednost mogu imati jedino u savezu sa Danskom ili SAD-om. To, međutim, ne znači da žele da postanu dio SAD-a- kazao je Jakovina.
Komentarišući ideju o kupovini Grenlanda, Jakovina podsjeća da takvi presedani postoje u istoriji, ali upozorava na njihovu neprihvatljivost u savremenom svijetu.
- Mi smo u 21. vijeku i izašli smo iz takvog sistema 1945. godine. Ako budemo rušili poredak koji je tada uspostavljen, lako se možemo vratiti praksama iz 19. vijeka- zaključio je on.

1250x600

1084x550

Jakovina: Ako SAD kupi Grenland, to će biti presedan koji bi vratio svijet u XIX vijek

Tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana i dalje su visoke, nakon što je tvrda linija na vlasti u Teheranu obnovila neprijateljsku retoriku i zaprijetila antivladinim demonstrantima „najstrožim kaznama“, uključujući i moguća pogubljenja.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan — koga su mnogi ranije smatrali relativno umjerenim među iranskim liderima — u nedjelju je upozorio da bi napad na vrhovnog vođu zemlje, ajatolaha Alija Hamneija, doveo do „totalnog rata“.
- Napad na velikog vođu naše zemlje jednak je ratu punih razmjera sa iranskom nacijom- naveo je Pezeškijan u objavi na društvenim mrežama.
Hamnei je u govoru u subotu pohvalio Pezeškijanovu ulogu u suzbijanju nedavnih protesta, priznajući da je tokom demonstracija ubijeno „nekoliko hiljada“ ljudi.
Američki predsjednik Donald Tramp istakao se među zapadnim liderima kritikama iranskog režima zbog brutalnog obračuna s antivladinim demonstrantima.
<h3>„Novo vođstvo“ za Iran</h3>
Tramp je u subotu izjavio za Politiko da je Hamnei odgovoran za „potpuno razaranje zemlje i primjenu nasilja na nivoima kakvi nikada ranije nijesu viđeni“, dodajući da je došlo vrijeme da se u Iranu potraži „novo vođstvo“.
Posljednji izazov teokratskoj vlasti izbio je 28. decembra 2025. godine, kada su demonstranti, nezadovoljni teškom ekonomskom situacijom, izašli na ulice, što je ubrzo preraslo u masovne proteste širom zemlje. Tramp je u početku upozorio da su SAD „spremne i naoružane“ da djeluju ukoliko iranske bezbjednosne snage nastave da ubijaju demonstrante.
Kasnije je, povodom izvještaja o predstojećim pogubljenjima, zaprijetio „veoma snažnom akcijom“ ukoliko demonstranti u Iranu budu obješeni.
Tramp je potom izjavio da odlaže vojni napad nakon što je Iran, prema njegovim tvrdnjama, otkazao 800 pogubljenja, iako Teheran nije potvrdio taj broj, niti je naveo da su pogubljenja trajno obustavljena.
Norveška organizacija za ljudska prava u Iranu saopštila je da su bezbjednosne snage ubile najmanje 3.000 demonstranata, dok je američka organizacija HRANA procijenila potvrđeni broj žrtava na 3.308, uz više od 24.000 hapšenja. Ta organizacija je dodala da se dodatnih 4.382 slučaja i dalje istražuju.
Različite aktivističke grupe navode da je stvarni broj žrtava znatno veći, ali blokada interneta i ograničen pristup informacijama otežavaju nezavisnu provjeru podataka.
<h3>„Najteže“ kazne</h3>
Portparol iranskog pravosuđa Asgar Džahangir nagovijestio je da pogubljenja i dalje ostaju moguća.
- Određene radnje su okvalifikovane kao mohareb, što spada među najteže kazne u islamskom pravu- rekao je on u nedjelju na konferenciji za novinare. Mohareb, odnosno vođenje rata protiv Boga, prema iranskom zakonodavstvu kažnjava se smrću.

Tenzije između SAD-a i Irana na ivici eskalacije: Teheran prijeti demonstrantima represijom i najstrožim kaznama

Države članice Evropske unije (EU) razmatraju mogućnost uvođenja carina Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u vrijednosti od 93 milijarde EUR, kao odgovor na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa prema NATO saveznicima koji se protive njegovom planu da preuzme Grenland, piše Financial Times (FT), pozivajući se na izvore.&nbsp;
&nbsp;Prema izvorima FT-a, druga opcija uključuje ograničavanje američkih kompanija na tržištu EU.&nbsp;
&nbsp;Kako se navodi u izvještaju, mjere odmazde se pripremaju kako bi evropski lideri imali pregovaračku snagu na ključnim sastancima sa Trumpom tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ove sedmice, prenosi Tanjug.&nbsp;
&nbsp;Planirane mjere uključuju ranije pripremljenu listu carina, koja je bila obustavljena do 6. februara radi sprečavanja eskalacije, kao i EU instrument protiv prinude koji bi mogao da ograniči američke investicije i usluge, uključujući velike tehnološke kompanije.&nbsp;
&nbsp;Paket odmazde je obustavljen u avgustu kada je EU postigla trgovinski sporazum sa SAD-om, iako izvještaj sugeriše da će njegova šestomjesečna suspenzija isteći narednog mjeseca, osim ako je Evropska komisija (EK) ne produži.&nbsp;
&nbsp;Ambasadori EU sastali su u Briselu kako bi pripremili zajednički odgovor na Trampovu najavu da će od 1. februara uvesti carine u iznosu od deset odsto na proizvode iz osam evropskih zemalja zbog njihovih aktivnosti na Grenlandu.&nbsp;
&nbsp;Tramp je zaprijetio uvođenjem carina od deset odsto od 1. februara na robu iz Velike Britanije, Norveške i šest država EU uključenih u arktičke vojne vježbe na Grenlandu.&nbsp;

FT: EU razmatra povratne carine prema SAD-u zbog Grenlanda

Američki sekretar za zdravstvo i socijalne usluge Robert F. Kenedi Mlađi govorio je o ishrani predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa u podkastu, a između ostalog je poručio da je iznenađen jer je "još živ zbog otrova koji često konzumira".
Tokom gostovanja u podcastu "The Katie Miller Podcast", koji vodi supruga zamjenika šefa osoblja Bijele kuće Stivena Milera, Kenedi je upitan ko ima najviše "neuračunljive prehrambene navike".
Nakon kratke pauze odgovorio je da je to "predsjednik".
- On ima konstituciju božanstva. Ne znam kako je još živ, ali jeste - rekao je Kenedi o Trampu, za kojeg je naveo da jede stvarno lošu hranu, poput Mekdonaldsa, slatkiša i dijetalne koka kole.
On je rekao i kako se Tramp u Bijeloj kući hrani zdravije, ali jede brzu hranu kada putuje jer joj vjeruje i ne želi se razboljeti dok je na putu.
- On želi da jede hranu velikih korporacija jer im vjeruje. Ne želi da se razboli dok je na putu - rekao je Kenedi.
Dodaje da je, ako putujete s njim, steknete utisak da se cijeli dan puni otrovom.
- I ne znate kako uopšte hoda, a kamoli da je najenergičnija osoba koju je iko od nas ikada upoznao - naveo je Kenedi.
Nakon Trampovog godišnjeg ljekarskog pregleda prošlog aprila, njegov ljekar je naveo da je u odličnom zdravstvenom stanju. Tramp je novinarima poručio da se osjeća da je "u veoma dobroj formi".
Kenedi je veliki dio mandata posvetio pokušajima da promijeni ishranu Amerikanaca, uključujući pozive na ograničavanje unosa šećera i prerađene hrane. Prošle sedmice je Bijela kuća predstavila nove prehrambene smjernice, prikazane kroz "naopako okrenutu" piramidu, u kojoj su povrće, voće, proteini, mliječni proizvodi i zdrave masti na vrhu, a cjelovite žitarice na dnu

Kenedi Mlađi o Trampovoj ishrani: Iznenađen sam da je još živ zbog otrova koje konzumira, ima konstituciju božanstva

Portparol britanskog premijera Kira Starmera saopštio je da je premijer danas telefonom razgovarao sa Donaldom Trampom.
- Premijer je ponovio svoj stav o Grenlandu. Rekao je da je bezbjednost na krajnjem sjeveru prioritet za sve saveznike u NATO-u, kako bi se zaštitili evroatlantski interesi - naveo je portparol, prenosi BiBiSi (BBC).
Dodao je da je takođe rekao da je pogrešno uvoditi carine saveznicima zbog nastojanja da se obezbijedi kolektivna bezbjednost NATO saveznika.
Portparol je dodao da je Starmer danas razgovarao i sa premijerkom Danske Mete Frederiksen, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, kao i sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
Starmer je, dodao je, dosljedno isticao da je Grenland „dio Kraljevine Danske i da je njegova budućnost pitanje Grenlanđana i Danaca“.
Ubrzo nakon što je Tramp u subotu najavio uvođenje carina za osam evropskih saveznika, Starmer je potvrdio svoj stav, što predstavlja rijetku javnu kritiku američkog predsjednika.
- Uvođenje carina saveznicima zbog nastojanja da se obezbijedi kolektivna bezbjednost NATO saveznika potpuno je pogrešno. Naravno, o tome ćemo direktno razgovarati sa administracijom Sjedinjenih Američkih Država - napisao je Starmer na društvenim mrežama.
Britanska ministarka kulture Lisa Nendi jutros je izjavila da Ujedinjeno Kraljevstvo neće praviti ustupke po ovom pitanju.
Ona je rekla da su Trampove prijetnje „duboko nekorisne i kontraproduktivne“ i ocijenila da je sa Bijelom kućom potrebna „ozbiljna, zrela rasprava“ o ovom pitanju, koje Tramp smatra pitanjem nacionalne bezbjednosti.

Starmer razgovarao sa Trampom: Američku najavu carina nazvao "pogrešnom"

Države članice Evropske unije razmatraju mogućnost uvođenja carina Sjedinjenim Američkim Državama u vrijednosti od 93 milijarde eura kao odgovor na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa prema NATO saveznicima koji se protive njegovom planu da preuzme Grenland, piše danas Fajnenšal Tajms (FT), pozivajući se na izvore.
Prema izvorima FT-a, druga opcija uključuje ograničavanje američkih kompanija na tržištu EU.
Kako se navodi u izvještaju, mjere odmazde se pripremaju kako bi evropski lideri imali pregovaračku snagu na ključnim sastancima sa Trampom tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ove nedjelje.
Planirane mjere uključuju ranije pripremljenu listu carina, koja je bila obustavljena do 6. februara radi sprečavanja eskalacije, kao i EU instrument protiv prinude koji bi mogao da ograniči američke investicije i usluge, uključujući velike tehnološke kompanije.
Paket odmazde je obustavljen u avgustu kada je EU postigla trgovinski sporazum sa SAD, iako izvještaj sugeriše da će njegova šestomjesečna suspenzija isteći sljedećeg mjeseca, osim ako je Evropska komisija ne produži.
Ambasadori EU sastali su večeras u Briselu kako bi pripremili zajednički odgovor na Trampovu najavu da će od 1. februara uvesti carine u iznosu od deset odsto na proizvode iz osam evropskih zemalja zbog njihovih aktivnosti na Grenlandu.

FT: EU razmatra uzvratne carine prema SAD od 93 milijarde eura zbog Grenlanda

Pentagon je naredio oko 1.500 aktivnih vojnika da budu spremni za moguću intervenciju u Minesoti, gdje savezne vlasti sprovode veliku operaciju sprovođenja imigracionih zakona, rekla su u nedjelju dvojica odbrambenih zvaničnika.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti vojnih planova, naveli su da su dvije pješadijske jedinice 11. vazdušno-desantne divizije američke vojske dobile naređenje da se pripreme za raspoređivanje. Jedinica je bazirana na Aljasci i specijalizovana je za djelovanje u arktičkim uslovima.
Jedan odbrambeni zvaničnik rekao je da su vojnici u pripravnosti da budu poslani u Minesotu ako predsjednik Donald Tramp aktivira Zakon o pobuni, rijetko korišteni zakon iz 19. vijeka koji mu omogućava da angažuje aktivnu vojsku u ulozi policije.
Ovaj potez dolazi samo nekoliko dana nakon što je Tramp zaprijetio da će upravo to učiniti kako bi ugušio proteste protiv njegove imigracione ofanzive.
U saopštenju poslanom imejlom, glavni portparol Pentagona Šon Parnel nije negirao da su naređenja izdata, te je poručio da je vojska "uvijek spremna da izvrši naređenja vrhovnog komandanta ako bude pozvana".
Televizija EjBisi njuz (ABC News) prva je objavila ovu informaciju.
Tramp je u četvrtak na društvenim mrežama poručio da će aktivirati zakon iz 1807. godine "ako korumpirani političari Minesote ne budu poštovali zakon i ne zaustave profesionalne agitatora i pobunjenike da napadaju patriote iz ICE-a, koji samo pokušavaju raditi svoj posao".
Dan kasnije je, čini se, povukao prijetnju, rekavši novinarima u Bijeloj kući da trenutno nema razloga da ga primijeni.
- Ako bi mi bio potreban, koristio bih ga. Vrlo je moćan - rekao je Tramp.
On je više puta tokom oba svoja mandata prijetio da će aktivirati Zakon o pobuni. Godine 2020. tako je prijetio da će ga koristiti kako bi ugušio proteste nakon što je Džordž Flojd ubijen tokom policijske intervencije u Mineapolisu, a posljednjih mjeseci prijetio je da će ga iskoristiti i protiv imigracionih protesta.
Zakon je posljednji put aktivirao predsjednik Džordž Buš 1992. godine kako bi ugušio nerede u Los Anđelesu nakon oslobađajuće presude četvorici bijelih policajaca optuženih za premlaćivanje Rodnija Kinga.
Guverner Minesote Tim Volc, demokrata i česta meta Trampove kritike, pozvao je predsjednika da odustane od slanja dodatnih trupa.
- Uputio sam direktan apel predsjedniku: Spustimo tenzije. Prekinite ovu kampanju odmazde. Ovo nismo mi - poručio je Volc prošle sedmice na društvenim mrežama.

Tramp prijeti u vlastitoj državi: Vojska stavila 1.500 vojnika u pripravnost za moguću intervenciju u Minesoti

Članice NATO saveza neće se pozivati na član 5. u slučaju da Sjedinjene Američke Države odluče da vojnom akcijom zauzmu Grenland, izjavio je danas bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske general Pjer de Vilije listu „Žurnal du dimanš".
- Bezbjednosni kišobran koji je do sada postojao zahvaljujući članu 5 raspada se zbog najava američkog predsjednika Donalda Trampa, ali budimo jasni - nećemo se pozivati na taj član da bismo se borili protiv Sjedinjenih Država, koje su centralni stub NATO saveza - rekao je De Vilije.
On je naveo da Sjedinjene Države finansiraju više od 50 odsto svih troškova NATO saveza, zbog čega neće biti rata koji bi vodile druge članice Sjevernoatlantskog saveza protiv Amerike, prenosi Tass.
Francuski general je dodao da je ograničeni kontingent francuskih vojnika poslat na Grenland samo da "procijeni situaciju" i pripremi se za moguće raspoređivanje većih kontingenata.
- Da li je ovo adekvatan odgovor na zahtjeve Sjedinjenih Država, budućnost će pokazati. Moramo pokazati solidarnost unutar EU, prilagoditi se novoj situaciji i pokazati neophodnu snagu, čak i ako ona nije na nivou one koju imaju Sjedinjene Države - rekao je de Vilije.
Prema njegovim riječima, prethodni svjetski poredak, kojim su upravljale međunarodne organizacije, ustupio je mjesto „zakonu sile“.
On smatra da Tramp teži širenju teritorije SAD, zbog čega evropske zemlje moraju „pokazati čvrstinu“, jer će u suprotnom biti doživljene kao slabe i postaće „plijen jačih“.
De Vilije ukazuje da su evropske zemlje „spremne da vode vojne operacije, ali ne i rat“, zbog čega se mora ubrzati naoružavanje evropskih vojski, ali bi obnavljanje njihove sposobnosti da vode ratove moglo da traje oko 10 godina.

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske: NATO se neće boriti sa SAD ako zauzmu Grenland

Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmusen i norveški ministar vanjskih poslova Espen Bart Eide obratili su se javnosti nakon zajedničke izjave osam NATO zemalja pogođenih prijetnjama carina od američkog predsjednika Donalda Trampa.
U izjavama koje je prevela Danska radiotelevizija DR, Eide ovo naziva "istorijskim i dramatičnim vremenom" i opisuje Trampove carine kao prijetnje.
Međutim, ministar vanjskih poslova dodaje da Norveška i njeni saveznici neće dopustiti da budu pod pritiskom. Rasmusen navodi nedavnu sigurnosnu operaciju "Arctic Endurance" kao primjer posvećenosti Danske i njenih partnera zaštiti tog područja.
- I to je dovelo do ovih carina. I to je vrlo, vrlo paradoksalno - rekao je on.
On se upravo vratio s puta u Vašington kada je Tramp izdao najnoviji paket carina te je naveo da je imao konstruktivan razgovor s Trampovim zvaničnicima.
Dodaje da se nada nastavku ovih razgovora "kako bi predsjednik odustao od svoje ideje da preuzme Grenland". On takođe navodi da američka objava dolazi u isto vrijeme kada evropski saveznici pokušavaju riješiti zadatak "za koji Tramp smatra da smo ga zapostavili".
Danska premijerka Mete Frederiksen pohvalila je podršku koju Danska i Grenland dobijaju od evropskih zemalja zbog prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da uvede nove carine u svojoj namjeri da preuzme kontrolu nad ovom arktičkom ostrvskom teritorijom.
- Zadovoljna sam dosljednim porukama ostatka kontinenta: Evropa se neće ucjenjivati - napisala je Frederiksen u izjavi u nedjelju.
Poručila je i da "mi nismo oni koji traže sukob" te da je jasnije da je ovo pitanje koje "nadilazi vlastite granice".
Švedski premijer Ulf Kristerson je naglasio da evropske zemlje "neće dopustiti da budu ucijenjene".
- Ovo je pitanje Evropske unije koje utječe na mnogo više zemalja nego samo na one koje su sada izdvojene - naveo je Kristersson u objavi na Iksu (X) u subotu.

Evropa sve glasnija protiv američkih izjava, poruke su jednoglasne: "Ne tražimo sukob, ali nećemo biti ucijenjeni"

Danska neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. To je odlučila Vlada ove skandinavske države.
Blumberg javlja da je razlog situacija oko Grenlanda i sve zategnutiji odnos između tamošnjih vlasti i administracije Donalda Trampa koji pokušava da preuzme ostrvo.
- Možemo da potvrdimo da Vlada Danske neće biti predstavljena u Davosu ove nedjelje. Predstavnici danske vlade dobili su poziv ove godine - navodi se u saopštenju.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp je krajem decembra pokrenuo pitanje pripajanja Grenlanda, uprkos oštrom protivljenju Danske i Evropske unije (EU).
Nakon što je nekoliko evropskih zemalja poslalo malu grupu vojnika na ostrvo, Tramp je najavio da će Danskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Holandiji i Norveškoj uvesti dodatne carine od 10 odsto zbog „opasne igre“, a da će one porasti na 25 odsto u junu ako se pitanje Grenlanda do tada ne riješi.
Svjetski ekonomski forum održaće se u Davosu, u Švajcarskoj, od 19. do 23. januara.

Zbog situacije sa Grenlandom neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

U aktuelnim geopolitičkim okolnostima, kada je prvi put u istoriji Evropska unija, zbog Grenlanda, u sukobu sa američkom administracijom, te situacijom u Venecueli i Iranu, teško je očekivati da će se evropske institucije koncentrisati na Crnu Goru i dešavanja u državi - ocijenila je za Antenu M bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.&nbsp;
Ipak, kako je kazala u Drugačijoj radio vezi, unutar institucija EU postoje funkcioneri koji su se zainteresovali za Crnu Goru.
- Mislim da je to najviše što se u ovom trenutku može očekivati i da bi za Crnu Goru bilo od velikog interesa da uspostavi dobru komunikaciju sa onim segmentima unutar Evropske unije i onim pojedincima i dijelovima organizacije koji pokazuju stvarni interes za Crnu Goru - poručila je Pusić.
<h2>Nema napretka bez političkog jedinstva u zapadnim vrijednostima&nbsp;</h2>
Pusić, koja je i članica tink tank organizacije WestBalkanNet, a čiju je analizu u stanju u Crnoj Gori Antena M juče ekskluzivno objavila, ističe da je za ispunjenje ovog cilja neophodno jedinstvo ključnih aktera. Ukoliko je riječ o jedinstvu u podršci suverenosti i samostalnosti Crne Gore, u stavu o odvojenosti crkve od države, o članstvu u EU, o nezavisnom sudstvu, slobodnim medijima, onda to znači napredak Crne Gore, ističe Pusić i dodaje da ipak postoji druga strana medalje.
- Cijeli problem u Crnoj Gori je što u političkim subjektima, prije svega mislim na Demokrate pod Bečićem i DF, koji je sad pod drugim imenom, u koaliciji pod Andrijom Mandićem, ne postoje politički akteri koji de facto podržavaju suverenost i samostalnost Crne Gore. To je trajni problem i po tome se Crna Gora razlikuje od svih drugih država koje su do sada postale članice EU - ističe sagovornica Antene M.
Akteri unutar EU, koji detaljnije prate proces proširenja, uvjerena je Pusić, su postali svjesni činjenice da sa Crnom Gorom, zbog njene lokacije, EU dobija značajnu geopolitičku prednost, ali da je iz istih razloga, na djelu i vrlo snažan interes Vučićevog režima u Srbiji i Putinovog u Rusiji.
- Njihov interes je dvostruk. S jedne strane geopolitički, zbog lokacije Crne Gore, a drugi je mogućnost destabilizovanja kako NATO-a, a tako i same Evropske unije. Moje mišljenje je da Vučićev režim, i ne samo režim već i cijelo društvo u velikoj mjeri, u Srbiji ne može zamisliti da Crna Gora bude članica Evropske unije, a da Srbija ne bude - smatra Pusić.
<h2>Granična policija kao polje političke manipulacije</h2>
Analiza WBN-a, navodi Pusić, jasno ukazuje na veliki problem koji se tiče političkog uticaja na sastav granične policije, što je, kako pojašnjava, u direktnoj vezi sa uvozom birača.
- Na svakim izborima, zavisno od toga koga imate na granici, lakše ili teže ćeteuvoziti autobusima glasače koji će se nakon glasanja vratiti ili u Republiku Srpsku ili u Srbiju. To je jedna priprema za mijenjanje političke volje izražene na izborima u Crnoj Gori, koja de facto više neće reflektovati stavove ljudi koji žive u Crnoj Gori, nego će se, obzirom na relativno mali broj stanovnika i glasača, modelirati po željama u prvom redu Srbije pa onda i Rusije - pojašnjava Pusić.
<h2>Botun - primjer planske destabilizacije države</h2>
Govoreći o situaciji u Botunu, Pusić istče da je to čisti primjer destabilizacije države zarad sprječavanja evropske intregracije.
- Mislim da tu nema nikakve sumnje. Stranke koje su aktivno uključene u organizaciju tih demonstracija i političari kao što su Knežević i Mandić, koji to podržavaju, imaju dugu i vrlo vidljivu i jasnu karijeru opstrukcije napretka Crne Gore prema članstvu EU - podsjeća Pusić.
Naglašava da je važno, dok god postoji većinska podrška građana članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jasno ukazivati da ovi akteri unutar vladajuće većine rade sve u suprotnosti sa onim što građani žele.&nbsp;
Komentarišući percepciju javnosti u kojoj se Milan Knežević doživljava kao ekstremni radikal, a Andrija Mandić kao dobar momak, Pusić kaže da je riječ o žrtvovanju piona zarad spašavanja važnije i djelotvornije figure.
- Ne treba previše obraćati pažnju na riječi, već mnogo više na djela. Dakle, što ti ljudi rade, a konkretno šta Andrija Mandić, kao predsjednik Parlamenta ali i kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost, radi. Posebnu pažnju treba obratiti na odluke tog Savjeta, na inicijative koje se stavljaju na dnevni red Skupštine, a još više one koje se guraju sa strane i ne stavljaju na dnevni red, a trebalo bi - navodi Pusić.
<h2>Opozicija ima respektabilnu podršku - ali se živa ne čuje</h2>
Govoreći o spekulacijama o rekonstrukciji crnogorske Vlade, koja bi podrazumijevala da proruske snage budu zamijenjene proevropskim, Pusić smatra da bi to bio spas u posljednji čas. Ali, kako dodaje, problem je što se proevropska opozicija po ovom pitanju ne oglašava.
- To je stranka koja ima respektabilnu podršku u crnogorskom društvu, a niti je vidite niti je čujete. Da bi oni ušči u takvu jednu koaliciju, morao bi postojati neki pritisak, zahtjev ili inicijativa sa njihove strane. To je jedna stvar. Drugo, prosrpske stranke sa snažnim vanjskim finansiranjem i podrškom iz Srbije i Rusije, ne koriste samo demokratske metode. Ja veoma sumnjam da bi oni dobrovoljno došli i kazali - bilo je lijepo dok je trajalo, mi sad izlazimo iz vlasti, a vi izvolite formirati neku drugu vlast. Dakle, za sve ovo bi trebalo da bude spreman i cijeli bezbjednosni aparat, koji bi morao biti pod kontrolom proevropskih snaga. Svi znamo da u ovom trenutku to nije tako - naglašava Pusić.
<h2>Etnofederalizacija Crne Gore smrtonosno opasna za opstanak države</h2>
U emisiji je bilo riječi i o aktivnostima manjinskih partija koje participiraju u Vladi, a koje svjesno ili ne, idu na ruku procesu etnofederalizacije Crne Gore, što je dalje u saglasju sa ciljevima koje je postavio prosrpski blok partija, a koje je u formi zahtjeva nedavno saopštio lider DNP-a Milan Knežević.
Na pitanje da li je realno da u velikosrpskom naumu o etnofederalizaciji Crne Gore, Albanci i naročito Bošnjaci, mogu računati da na dugi rok opstanu njihove enklave unutar, na taj način preuređene Crne Gore, Pusić naglašava da bi to bilo smrtonosno opasno za opstanak države.
- Ne mogu računati na to. Prvo, to je smrtonosno opasno za opstanak Crne Gore kao države. To zadire i uvijek će zadirati u arhitekturu države. Najbolji primjer je Dodik i Republika Sprska. Konačno, to je apsolutno protiv interesa pripadnika tih zajednica, ali kratkoročno u interesu lidera koji ih u ovom trenutku vode ili su dio vlasti - poručuje Pusić.
Takvim aranžmanom lideri postaju, navodi Pusić, bog i batina u svojoj zajednici.
- Građani tih malih zajednica više nijesu ravnopravni i ne podliježu zakonima i institucijama države Crne Gore. Na ovaj način takve zajednice postaju taoci njihovih lidera - zaključila je Pusić.

Pusić: Rekonstrukcija Vlade posljednja šansa za Crnu Goru

Međunarodni monetarni fond (MMF) podigao je prognozu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini, istakavši prilagođavanje firmi i privrede ublaženim američkim carinama i kontinuirana ulaganja u vještačku inteligenciju.
Svjetska ekonomija bi, prema najnovijim MMF-ovim prognozama, u ovoj godini trebalo da poraste 3,3 odsto. U oktobru je MMF prognozirao rast aktivnosti 3,1 odsto.
Tempo rasta trebalo bi da se zadrži na nivou iz prošle godine, uz blago podignutu procjenu prošlogodišnje stope rasta, za 0,1 procentni poen, prenosi Hina.
MMF očekuje ravnomjeran rast i u narednoj godini, po stopi od 3,2 odsto.
- Smatramo da je rast svjetske ekonomije i dalje prilično otporan - rekao je novinarima glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurinšas.
On je dodao da su prognoze za prošlu i ovu godinu bolje nego što su bile u oktobru 2024. godine, prije pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima.
- Dakle, moglo bi se reći da se svjetska ekonomija oporavlja od trgovinskih i carinskih poremećaja iz prošle godine i postiže bolje rezultate nego što smo očekivali, prije nego što je sve počelo - napomenuo je Gurinšas.
Firme su se, prem njegovim riječima, prilagodile višim američkim carinama preusmjeravanjem lanaca snabdijevanja, a Vlade su neke namete snizile trgovinskim sporazumima. Kina je pak preusmjerila izvoz na druga tržišta.
U eurozoni u cjelini, ekonomska aktivnosti trebalo bi ove godine da porasti 1,3 odsto, pokazuju podaci MMF-a.
MMF zimi i ljeti objavljuje samo prognoze za vodeće svjetske ekonomije, grupe i regije.

Međunarodni monetarni fond podigao prognozu rasta svjetske ekonomije

Informativnu emisiju "24 sata" na televiziji E, večeras vodi Amra Tahirović.
Tema dana: Optužbe iz Zete, tišina u Podgorici
Gošća emisije je Daliborka Uljarević, izvršna direktorica &nbsp;Centra za građansko obrazovanje.
U večerašnjem izdanju gledajte i:
- Bogojavljenje u Podgorici obilježeno uz veličanje osuđenog ratnog zločinca i četničke simbolike.
- Protesti u Botunu privremeno utihnuli, ali se politička kriza produbljuje – Opština Zeta optužuje gradonačelnika Podgorice za korupciju i traži reakciju tužilaštva; premijer Milojko Spajić bez odgovora dok rastu tenzije unutar parlamentarne većine.
- Sin bivšeg glavnog specijalnog tužioca Radan Katnić optužuje tužilaštvo za progon porodice; krivična prijava protiv njega odbačena.
- Tragedija u Španiji: desetine poginulih u iskliznuću vozova.
Emisiju "24 sata" gledajte večeras na Televiziji E od 19 sati.

Tag: sad