Zvanični Peking reagovao je na posljednje izjave predsjednika SAD Donalda Trampa o preuzimanju Grenlanda.
Podsjećamo, Tramp je u više navrata pominjao kako postoji prijetnja da uticaj Kine ili Rusije preovlada na području Arktika.
- Volim i kineski i ruski narod. Ali ne želim da budu naši susjedi na Grenlandu. To se neće desiti-- rekao je Tramp.
Iz kineskog ministarstva vanjskih poslova poručili su kako je "međunarodno pravo, utemeljeno na ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih nacija, temelj aktuelnog međunarodnog poretka i da ono mora biti poštovani".
"Pozivamo Sjedinjene Američke Države da prestanu da koriste takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor za ostvarivanje sopstvenih interesa- &nbsp;kazao je portparol tog ministarstva Guo Đijakun.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Peking odgovorio Trampu: Prestanite da koristite takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor

Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije dodatno se zaoštravaju zbog Grenlanda, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio uvođenje carina evropskim zemljama koje su u tu oblast poslale vojne snage. Otvara se pitanje kako će Evropska unija odgovoriti i da li prijeti dalja eskalacija odnosa, prenosi HRT.
<h3>Trampove ucjene</h3>
Poslanik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Stier poručio je da Evropa mora zauzeti čvrst stav, ostajući otvorena za saradnju sa SAD-om, ali bez pristajanja na ucjene. Evropski parlament je zbog toga odlučio da suspenduje ratifikaciju sporazuma o carinama sa SAD-om, dok Evropsko vijeće razmatra sve dostupne opcije.
- Ne treba paničiti, treba imati u vidu da Tramp sa sopstvenom bazom ne bi imao podršku za avanturu u Grenlandu, ali su vremena zaista nepredvidiva i teška- kazao je Stier.
<h3>Avdagić: Invazija nije realna</h3>
Spoljnopolitički analitičar Denis Avdagić ocijenio je da invazija na Grenland u ovom trenutku nije realna opcija. Naveo je da za takav scenario ne postoji podrška američke javnosti, niti pravni osnov koji bi Tramp mogao da iskoristi, uz napomenu da postoji i otpor u Senatu i Kongresu.
- Izjave koje Tramp daje i potezi koje povlači često nijesu usmjereni isključivo na tu temu, već imaju širi politički cilj. U Davos dolazi sa velikom delegacijom i to je poluga pritiska prema EU. Treba igrati mudro i hladne glave. Poziv na upotrebu ‘trgovinske bazuke’ je jedna krajnost, dok je druga da se sjedne za sto i razgovara- rekao je Avdagić, dodajući da je na Grenlandu trebalo uspostaviti NATO misiju.
<h3>Jakovina: Odnosi s Danskom ozbiljno narušeni</h3>
Istoričar Tvrtko Jakovina sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra da u Trampovoj retorici „nije riječ o igri zbog nečega drugog“. Ocjenjuje da su odnosi sa Danskom nakon ovakvih izjava ozbiljno narušeni, te ističe da se pritom zanemaruje stav samih Grenlanđana.
- Možda svega šest odsto stanovništva želi da bude dio Sjedinjenih Američkih Država, dok većina teži nezavisnosti, iako su svjesni da bezbjednost mogu imati jedino u savezu sa Danskom ili SAD-om. To, međutim, ne znači da žele da postanu dio SAD-a- kazao je Jakovina.
Komentarišući ideju o kupovini Grenlanda, Jakovina podsjeća da takvi presedani postoje u istoriji, ali upozorava na njihovu neprihvatljivost u savremenom svijetu.
- Mi smo u 21. vijeku i izašli smo iz takvog sistema 1945. godine. Ako budemo rušili poredak koji je tada uspostavljen, lako se možemo vratiti praksama iz 19. vijeka- zaključio je on.

1250x600

1084x550

Jakovina: Ako SAD kupi Grenland, to će biti presedan koji bi vratio svijet u XIX vijek

Tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana i dalje su visoke, nakon što je tvrda linija na vlasti u Teheranu obnovila neprijateljsku retoriku i zaprijetila antivladinim demonstrantima „najstrožim kaznama“, uključujući i moguća pogubljenja.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan — koga su mnogi ranije smatrali relativno umjerenim među iranskim liderima — u nedjelju je upozorio da bi napad na vrhovnog vođu zemlje, ajatolaha Alija Hamneija, doveo do „totalnog rata“.
- Napad na velikog vođu naše zemlje jednak je ratu punih razmjera sa iranskom nacijom- naveo je Pezeškijan u objavi na društvenim mrežama.
Hamnei je u govoru u subotu pohvalio Pezeškijanovu ulogu u suzbijanju nedavnih protesta, priznajući da je tokom demonstracija ubijeno „nekoliko hiljada“ ljudi.
Američki predsjednik Donald Tramp istakao se među zapadnim liderima kritikama iranskog režima zbog brutalnog obračuna s antivladinim demonstrantima.
<h3>„Novo vođstvo“ za Iran</h3>
Tramp je u subotu izjavio za Politiko da je Hamnei odgovoran za „potpuno razaranje zemlje i primjenu nasilja na nivoima kakvi nikada ranije nijesu viđeni“, dodajući da je došlo vrijeme da se u Iranu potraži „novo vođstvo“.
Posljednji izazov teokratskoj vlasti izbio je 28. decembra 2025. godine, kada su demonstranti, nezadovoljni teškom ekonomskom situacijom, izašli na ulice, što je ubrzo preraslo u masovne proteste širom zemlje. Tramp je u početku upozorio da su SAD „spremne i naoružane“ da djeluju ukoliko iranske bezbjednosne snage nastave da ubijaju demonstrante.
Kasnije je, povodom izvještaja o predstojećim pogubljenjima, zaprijetio „veoma snažnom akcijom“ ukoliko demonstranti u Iranu budu obješeni.
Tramp je potom izjavio da odlaže vojni napad nakon što je Iran, prema njegovim tvrdnjama, otkazao 800 pogubljenja, iako Teheran nije potvrdio taj broj, niti je naveo da su pogubljenja trajno obustavljena.
Norveška organizacija za ljudska prava u Iranu saopštila je da su bezbjednosne snage ubile najmanje 3.000 demonstranata, dok je američka organizacija HRANA procijenila potvrđeni broj žrtava na 3.308, uz više od 24.000 hapšenja. Ta organizacija je dodala da se dodatnih 4.382 slučaja i dalje istražuju.
Različite aktivističke grupe navode da je stvarni broj žrtava znatno veći, ali blokada interneta i ograničen pristup informacijama otežavaju nezavisnu provjeru podataka.
<h3>„Najteže“ kazne</h3>
Portparol iranskog pravosuđa Asgar Džahangir nagovijestio je da pogubljenja i dalje ostaju moguća.
- Određene radnje su okvalifikovane kao mohareb, što spada među najteže kazne u islamskom pravu- rekao je on u nedjelju na konferenciji za novinare. Mohareb, odnosno vođenje rata protiv Boga, prema iranskom zakonodavstvu kažnjava se smrću.

Tenzije između SAD-a i Irana na ivici eskalacije: Teheran prijeti demonstrantima represijom i najstrožim kaznama

Države članice Evropske unije (EU) razmatraju mogućnost uvođenja carina Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u vrijednosti od 93 milijarde EUR, kao odgovor na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa prema NATO saveznicima koji se protive njegovom planu da preuzme Grenland, piše Financial Times (FT), pozivajući se na izvore.&nbsp;
&nbsp;Prema izvorima FT-a, druga opcija uključuje ograničavanje američkih kompanija na tržištu EU.&nbsp;
&nbsp;Kako se navodi u izvještaju, mjere odmazde se pripremaju kako bi evropski lideri imali pregovaračku snagu na ključnim sastancima sa Trumpom tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ove sedmice, prenosi Tanjug.&nbsp;
&nbsp;Planirane mjere uključuju ranije pripremljenu listu carina, koja je bila obustavljena do 6. februara radi sprečavanja eskalacije, kao i EU instrument protiv prinude koji bi mogao da ograniči američke investicije i usluge, uključujući velike tehnološke kompanije.&nbsp;
&nbsp;Paket odmazde je obustavljen u avgustu kada je EU postigla trgovinski sporazum sa SAD-om, iako izvještaj sugeriše da će njegova šestomjesečna suspenzija isteći narednog mjeseca, osim ako je Evropska komisija (EK) ne produži.&nbsp;
&nbsp;Ambasadori EU sastali su u Briselu kako bi pripremili zajednički odgovor na Trampovu najavu da će od 1. februara uvesti carine u iznosu od deset odsto na proizvode iz osam evropskih zemalja zbog njihovih aktivnosti na Grenlandu.&nbsp;
&nbsp;Tramp je zaprijetio uvođenjem carina od deset odsto od 1. februara na robu iz Velike Britanije, Norveške i šest država EU uključenih u arktičke vojne vježbe na Grenlandu.&nbsp;

FT: EU razmatra povratne carine prema SAD-u zbog Grenlanda

Američki sekretar za zdravstvo i socijalne usluge Robert F. Kenedi Mlađi govorio je o ishrani predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa u podkastu, a između ostalog je poručio da je iznenađen jer je "još živ zbog otrova koji često konzumira".
Tokom gostovanja u podcastu "The Katie Miller Podcast", koji vodi supruga zamjenika šefa osoblja Bijele kuće Stivena Milera, Kenedi je upitan ko ima najviše "neuračunljive prehrambene navike".
Nakon kratke pauze odgovorio je da je to "predsjednik".
- On ima konstituciju božanstva. Ne znam kako je još živ, ali jeste - rekao je Kenedi o Trampu, za kojeg je naveo da jede stvarno lošu hranu, poput Mekdonaldsa, slatkiša i dijetalne koka kole.
On je rekao i kako se Tramp u Bijeloj kući hrani zdravije, ali jede brzu hranu kada putuje jer joj vjeruje i ne želi se razboljeti dok je na putu.
- On želi da jede hranu velikih korporacija jer im vjeruje. Ne želi da se razboli dok je na putu - rekao je Kenedi.
Dodaje da je, ako putujete s njim, steknete utisak da se cijeli dan puni otrovom.
- I ne znate kako uopšte hoda, a kamoli da je najenergičnija osoba koju je iko od nas ikada upoznao - naveo je Kenedi.
Nakon Trampovog godišnjeg ljekarskog pregleda prošlog aprila, njegov ljekar je naveo da je u odličnom zdravstvenom stanju. Tramp je novinarima poručio da se osjeća da je "u veoma dobroj formi".
Kenedi je veliki dio mandata posvetio pokušajima da promijeni ishranu Amerikanaca, uključujući pozive na ograničavanje unosa šećera i prerađene hrane. Prošle sedmice je Bijela kuća predstavila nove prehrambene smjernice, prikazane kroz "naopako okrenutu" piramidu, u kojoj su povrće, voće, proteini, mliječni proizvodi i zdrave masti na vrhu, a cjelovite žitarice na dnu

Kenedi Mlađi o Trampovoj ishrani: Iznenađen sam da je još živ zbog otrova koje konzumira, ima konstituciju božanstva

Portparol britanskog premijera Kira Starmera saopštio je da je premijer danas telefonom razgovarao sa Donaldom Trampom.
- Premijer je ponovio svoj stav o Grenlandu. Rekao je da je bezbjednost na krajnjem sjeveru prioritet za sve saveznike u NATO-u, kako bi se zaštitili evroatlantski interesi - naveo je portparol, prenosi BiBiSi (BBC).
Dodao je da je takođe rekao da je pogrešno uvoditi carine saveznicima zbog nastojanja da se obezbijedi kolektivna bezbjednost NATO saveznika.
Portparol je dodao da je Starmer danas razgovarao i sa premijerkom Danske Mete Frederiksen, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, kao i sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
Starmer je, dodao je, dosljedno isticao da je Grenland „dio Kraljevine Danske i da je njegova budućnost pitanje Grenlanđana i Danaca“.
Ubrzo nakon što je Tramp u subotu najavio uvođenje carina za osam evropskih saveznika, Starmer je potvrdio svoj stav, što predstavlja rijetku javnu kritiku američkog predsjednika.
- Uvođenje carina saveznicima zbog nastojanja da se obezbijedi kolektivna bezbjednost NATO saveznika potpuno je pogrešno. Naravno, o tome ćemo direktno razgovarati sa administracijom Sjedinjenih Američkih Država - napisao je Starmer na društvenim mrežama.
Britanska ministarka kulture Lisa Nendi jutros je izjavila da Ujedinjeno Kraljevstvo neće praviti ustupke po ovom pitanju.
Ona je rekla da su Trampove prijetnje „duboko nekorisne i kontraproduktivne“ i ocijenila da je sa Bijelom kućom potrebna „ozbiljna, zrela rasprava“ o ovom pitanju, koje Tramp smatra pitanjem nacionalne bezbjednosti.

Starmer razgovarao sa Trampom: Američku najavu carina nazvao "pogrešnom"

Države članice Evropske unije razmatraju mogućnost uvođenja carina Sjedinjenim Američkim Državama u vrijednosti od 93 milijarde eura kao odgovor na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa prema NATO saveznicima koji se protive njegovom planu da preuzme Grenland, piše danas Fajnenšal Tajms (FT), pozivajući se na izvore.
Prema izvorima FT-a, druga opcija uključuje ograničavanje američkih kompanija na tržištu EU.
Kako se navodi u izvještaju, mjere odmazde se pripremaju kako bi evropski lideri imali pregovaračku snagu na ključnim sastancima sa Trampom tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ove nedjelje.
Planirane mjere uključuju ranije pripremljenu listu carina, koja je bila obustavljena do 6. februara radi sprečavanja eskalacije, kao i EU instrument protiv prinude koji bi mogao da ograniči američke investicije i usluge, uključujući velike tehnološke kompanije.
Paket odmazde je obustavljen u avgustu kada je EU postigla trgovinski sporazum sa SAD, iako izvještaj sugeriše da će njegova šestomjesečna suspenzija isteći sljedećeg mjeseca, osim ako je Evropska komisija ne produži.
Ambasadori EU sastali su večeras u Briselu kako bi pripremili zajednički odgovor na Trampovu najavu da će od 1. februara uvesti carine u iznosu od deset odsto na proizvode iz osam evropskih zemalja zbog njihovih aktivnosti na Grenlandu.

FT: EU razmatra uzvratne carine prema SAD od 93 milijarde eura zbog Grenlanda

Pentagon je naredio oko 1.500 aktivnih vojnika da budu spremni za moguću intervenciju u Minesoti, gdje savezne vlasti sprovode veliku operaciju sprovođenja imigracionih zakona, rekla su u nedjelju dvojica odbrambenih zvaničnika.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti vojnih planova, naveli su da su dvije pješadijske jedinice 11. vazdušno-desantne divizije američke vojske dobile naređenje da se pripreme za raspoređivanje. Jedinica je bazirana na Aljasci i specijalizovana je za djelovanje u arktičkim uslovima.
Jedan odbrambeni zvaničnik rekao je da su vojnici u pripravnosti da budu poslani u Minesotu ako predsjednik Donald Tramp aktivira Zakon o pobuni, rijetko korišteni zakon iz 19. vijeka koji mu omogućava da angažuje aktivnu vojsku u ulozi policije.
Ovaj potez dolazi samo nekoliko dana nakon što je Tramp zaprijetio da će upravo to učiniti kako bi ugušio proteste protiv njegove imigracione ofanzive.
U saopštenju poslanom imejlom, glavni portparol Pentagona Šon Parnel nije negirao da su naređenja izdata, te je poručio da je vojska "uvijek spremna da izvrši naređenja vrhovnog komandanta ako bude pozvana".
Televizija EjBisi njuz (ABC News) prva je objavila ovu informaciju.
Tramp je u četvrtak na društvenim mrežama poručio da će aktivirati zakon iz 1807. godine "ako korumpirani političari Minesote ne budu poštovali zakon i ne zaustave profesionalne agitatora i pobunjenike da napadaju patriote iz ICE-a, koji samo pokušavaju raditi svoj posao".
Dan kasnije je, čini se, povukao prijetnju, rekavši novinarima u Bijeloj kući da trenutno nema razloga da ga primijeni.
- Ako bi mi bio potreban, koristio bih ga. Vrlo je moćan - rekao je Tramp.
On je više puta tokom oba svoja mandata prijetio da će aktivirati Zakon o pobuni. Godine 2020. tako je prijetio da će ga koristiti kako bi ugušio proteste nakon što je Džordž Flojd ubijen tokom policijske intervencije u Mineapolisu, a posljednjih mjeseci prijetio je da će ga iskoristiti i protiv imigracionih protesta.
Zakon je posljednji put aktivirao predsjednik Džordž Buš 1992. godine kako bi ugušio nerede u Los Anđelesu nakon oslobađajuće presude četvorici bijelih policajaca optuženih za premlaćivanje Rodnija Kinga.
Guverner Minesote Tim Volc, demokrata i česta meta Trampove kritike, pozvao je predsjednika da odustane od slanja dodatnih trupa.
- Uputio sam direktan apel predsjedniku: Spustimo tenzije. Prekinite ovu kampanju odmazde. Ovo nismo mi - poručio je Volc prošle sedmice na društvenim mrežama.

Tramp prijeti u vlastitoj državi: Vojska stavila 1.500 vojnika u pripravnost za moguću intervenciju u Minesoti

Članice NATO saveza neće se pozivati na član 5. u slučaju da Sjedinjene Američke Države odluče da vojnom akcijom zauzmu Grenland, izjavio je danas bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske general Pjer de Vilije listu „Žurnal du dimanš".
- Bezbjednosni kišobran koji je do sada postojao zahvaljujući članu 5 raspada se zbog najava američkog predsjednika Donalda Trampa, ali budimo jasni - nećemo se pozivati na taj član da bismo se borili protiv Sjedinjenih Država, koje su centralni stub NATO saveza - rekao je De Vilije.
On je naveo da Sjedinjene Države finansiraju više od 50 odsto svih troškova NATO saveza, zbog čega neće biti rata koji bi vodile druge članice Sjevernoatlantskog saveza protiv Amerike, prenosi Tass.
Francuski general je dodao da je ograničeni kontingent francuskih vojnika poslat na Grenland samo da "procijeni situaciju" i pripremi se za moguće raspoređivanje većih kontingenata.
- Da li je ovo adekvatan odgovor na zahtjeve Sjedinjenih Država, budućnost će pokazati. Moramo pokazati solidarnost unutar EU, prilagoditi se novoj situaciji i pokazati neophodnu snagu, čak i ako ona nije na nivou one koju imaju Sjedinjene Države - rekao je de Vilije.
Prema njegovim riječima, prethodni svjetski poredak, kojim su upravljale međunarodne organizacije, ustupio je mjesto „zakonu sile“.
On smatra da Tramp teži širenju teritorije SAD, zbog čega evropske zemlje moraju „pokazati čvrstinu“, jer će u suprotnom biti doživljene kao slabe i postaće „plijen jačih“.
De Vilije ukazuje da su evropske zemlje „spremne da vode vojne operacije, ali ne i rat“, zbog čega se mora ubrzati naoružavanje evropskih vojski, ali bi obnavljanje njihove sposobnosti da vode ratove moglo da traje oko 10 godina.

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske: NATO se neće boriti sa SAD ako zauzmu Grenland

Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmusen i norveški ministar vanjskih poslova Espen Bart Eide obratili su se javnosti nakon zajedničke izjave osam NATO zemalja pogođenih prijetnjama carina od američkog predsjednika Donalda Trampa.
U izjavama koje je prevela Danska radiotelevizija DR, Eide ovo naziva "istorijskim i dramatičnim vremenom" i opisuje Trampove carine kao prijetnje.
Međutim, ministar vanjskih poslova dodaje da Norveška i njeni saveznici neće dopustiti da budu pod pritiskom. Rasmusen navodi nedavnu sigurnosnu operaciju "Arctic Endurance" kao primjer posvećenosti Danske i njenih partnera zaštiti tog područja.
- I to je dovelo do ovih carina. I to je vrlo, vrlo paradoksalno - rekao je on.
On se upravo vratio s puta u Vašington kada je Tramp izdao najnoviji paket carina te je naveo da je imao konstruktivan razgovor s Trampovim zvaničnicima.
Dodaje da se nada nastavku ovih razgovora "kako bi predsjednik odustao od svoje ideje da preuzme Grenland". On takođe navodi da američka objava dolazi u isto vrijeme kada evropski saveznici pokušavaju riješiti zadatak "za koji Tramp smatra da smo ga zapostavili".
Danska premijerka Mete Frederiksen pohvalila je podršku koju Danska i Grenland dobijaju od evropskih zemalja zbog prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da uvede nove carine u svojoj namjeri da preuzme kontrolu nad ovom arktičkom ostrvskom teritorijom.
- Zadovoljna sam dosljednim porukama ostatka kontinenta: Evropa se neće ucjenjivati - napisala je Frederiksen u izjavi u nedjelju.
Poručila je i da "mi nismo oni koji traže sukob" te da je jasnije da je ovo pitanje koje "nadilazi vlastite granice".
Švedski premijer Ulf Kristerson je naglasio da evropske zemlje "neće dopustiti da budu ucijenjene".
- Ovo je pitanje Evropske unije koje utječe na mnogo više zemalja nego samo na one koje su sada izdvojene - naveo je Kristersson u objavi na Iksu (X) u subotu.

Evropa sve glasnija protiv američkih izjava, poruke su jednoglasne: "Ne tražimo sukob, ali nećemo biti ucijenjeni"

U Rafineriji nafte Pančevo započete su startne aktivnosti koje će omogućiti ponovno uspostavljanje komercijalnog rada proizvodnih postrojenja, a prva isporuka naftnih derivata iz rafinerije očekuje se 27. januara, objavio je danas NIS.
Startne aktivnosti se, kako je navedeno, odvijaju prema utvrđenom rasporedu, u skladu sa internim procedurama kompanije i uz poštovanje najviših ekoloških standarda i pravila bezbjednosti i zdravlja na radu.
Imajući u vidu uvezene količine sirove nafte, kao i sirovu naftu proizvedenu na domaćim naftnim poljima, planirano je da rafinerija radi tokom cijelog februara, dok će dalji rad biti usklađen sa odlukama o omogućavanju operativnih djelatnosti kompanije.

NIS: Počele startne aktivnosti u Rafineriji u Pančevu, isporuka derivata od 27. januara

JU Centar za kulturu Prijestonice Cetinje raspisao je javni nagradni konkurs za originalni savremeni dramski tekst u žanru komedije, koji se realizuje u okviru Festivala komedije i zabave FunFest Cetinje 2026.
Pravo učešća na konkursu imaju crnogorski državljani, a prijavljeni tekstovi moraju biti originalni, neobjavljeni i neizvođeni.
Konkurs je anoniman, te se radovi dostavljaju pod šifrom, a svaki autor može prijaviti najviše dva dramska teksta. Za najbolji dramski tekst predviđena je nagrada koja uključuje Plaketu FunFest Cetinje, novčani iznos od 3.000 eura, kao i otkup imovinskih autorskih prava na period od sedam godina – navodi se u Fejsbuk objavi Centra.
Rok za dostavljanje radova je 15. april 2026. godine, dok će dodjela nagrade biti upriličena tokom održavanja FunFest-a Cetinje 2026.
Sve dodatne informacije o konkursu dostupne su na zvaničnom sajtu Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, a zainteresovani se mogu obratiti i putem mejla centarzakulturu@cetinje.me.

Centar za kulturu raspisao javni konkurs za dramski tekst u žanru komedije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se Ustavnom sudu i zatražio da se izjasni o ustavnosti i zakonitosti daljeg vršenja funkcije sutkinje Desanke Lopičić, nakon što ona 23. januara 2026. godine ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
- Kao što Vam je poznato, postupajući po obavještenju Ustavnog suda Crne Gore, akt broj 555/25 od 26. juna 2025. godine, raspisao sam i sproveo postupak predlaganja Skupštini Crne Gore kandidata za sudiju Ustavnog suda koji će zamijeniti doskorašnju sutkinju Desanku Lopičić. Taj akt se nalazi u skupštinskoj proceduri i biće sprovedeno drugo glasanje o kandidatu kojeg sam predložio- &nbsp;navodi se u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko.
Napominje da je, u međuvremenu, sutkinji Lopičić istekao dvanaestogodišnji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skupština Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije. Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, čija je ustavnost, u najmanju ruku, upitna, Skupština Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu dana.
- Međutim, na osnovu uvida u Vaš akt broj 962/24-1 od 11. decembra 2024. godine, koji ste uputili Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, može se konstatovati da gospođa Lopičić 23. januara 2026. godine navršava 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime ispunjava uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Podsjećam da je, na osnovu istog akta i pozivajući se na istovjetne razloge, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore u decembru 2024. godine zaključio da je bivša sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju, nakon čega je predsjednik Skupštine Crne Gore konstatovao prestanak njene funkcije- kazao je Milatović.
Kako ističe, imajući u vidu ustavnu obavezu Ustavnog suda u pogledu obavještavanja Skupštine Crne Gore o činjenicama koje se odnose na nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje sudija tog suda, a u kontekstu pomenutog stava Skupštine Crne Gore koji je zauzet prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović, cijeni da je opravdano da Ustavni sud razmotri sljedeće:
- da li 23. januara 2026. godine nastupaju okolnosti koje mogu uticati na dalje izvršenje odluke Skupštine Crne Gore od 28. decembra 2025. godine, kojom je omogućeno sutkinji Lopičić da, bez obzira na istek ustavnog mandata i konstatovan prestanak funkcije od strane Skupštine, nastavi da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda;
- da li se stiču uslovi da o utvrđenim činjenicama obavijestite Skupštinu Crne Gore, kako bi taj državni organ preispitao dalju pravnu održivost odluke od 28. decembra 2025. godine, tj. preispitao da li gospođa Lopičić može obavljati poslove sudije Ustavnog suda i nakon ispunjenja uslova za starosnu penziju.
- Ukazujem na dodatnu činjenicu da je bivša sutkinja Đuranović u momentu penzionisanja bila sudija u punom ustavnom mandatu, za razliku od trenutne situacije sa gospođom Lopičić, kojoj je zbog isteka mandata već konstatovan prestanak sudijske funkcije od strane Skupštine Crne Gore- poručio je predsjednik.
Nesporno je, navodi Milatović, da sve navedeno može imati negativne posljedice po vladavinu prava, ukoliko Skupština Crne Gore ne bude dosljedno pratila ranije zauzete stavove. Naime, ukoliko je bivšoj sutkinji Đuranović prekinut Ustavom utvrđeni mandat zbog nastupanja razloga koji se odnose na ispunjenje uslova za starosnu penziju, onda bi dalje obavljanje funkcije sudije Ustavnog suda od strane bivše sutkinje kojoj je već konstatovan prestanak funkcije, a nakon ostvarivanja zakonskih uslova za starosnu penziju, dovelo u pitanje djelovanje i Ustavnog suda i Skupštine Crne Gore.
Milatovič je poručio da je uvjeren da će Ustavni sud uzeti u obzir sve navedeno, posebno imajući u vidu da je, shodno odredbi člana 149 stav 3 Ustava Crne Gore, Ustavni sud nadležan da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i da o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavještava Skupštinu.
- Cijenim da je veoma važno da kroz mehanizme institucionalne saradnje jačamo načelo vladavine prava u Crnoj Gori, unapređujemo pravnu sigurnost i obezbjeđujemo konzistentnost u djelovanju državnih organa. Stoga je neophodno da svaku negativnu praksu koja narušava ostvarivanje navedenih ciljeva jasno prepoznamo i, u okviru utvrđenih ustavnih i zakonskih nadležnosti, efikasno eliminišemo iz pravnog i institucionalnog poretka”, stoji u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio Ustavnom sudu- zaključuje se u saopštenju Predsjednika

Tag: sad

Peking odgovorio Trampu: Prestanite da koristite takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor

Jakovina: Ako SAD kupi Grenland, to će biti presedan koji bi vratio svijet u XIX vijek

Tenzije između SAD-a i Irana na ivici eskalacije: Teheran prijeti demonstrantima represijom i najstrožim kaznama

FT: EU razmatra povratne carine prema SAD-u zbog Grenlanda

Kenedi Mlađi o Trampovoj ishrani: Iznenađen sam da je još živ zbog otrova koje konzumira, ima konstituciju božanstva

Starmer razgovarao sa Trampom: Američku najavu carina nazvao "pogrešnom"

FT: EU razmatra uzvratne carine prema SAD od 93 milijarde eura zbog Grenlanda

Tramp prijeti u vlastitoj državi: Vojska stavila 1.500 vojnika u pripravnost za moguću intervenciju u Minesoti

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske: NATO se neće boriti sa SAD ako zauzmu Grenland

Evropa sve glasnija protiv američkih izjava, poruke su jednoglasne: "Ne tražimo sukob, ali nećemo biti ucijenjeni"

NIS: Počele startne aktivnosti u Rafineriji u Pančevu, isporuka derivata od 27. januara

Centar za kulturu raspisao javni konkurs za dramski tekst u žanru komedije

Milatović zatražio izjašnjenje Ustavnog suda o statusu sutkinje Lopičić

Peking odgovorio Trampu: Prestanite da koristite takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor

PRATITE TVe UŽIVO