Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nije predložio nikakav kompromis oko suvereniteta tokom razgovora o Grenlandu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom u Davosu - tvrdi portparolka Alijanse Alison Hart.
Ona je, kako piše Rojters, navela da će saveznici u Sjevernoatlantskoj alijansi kolektivno raditi na bezbjednosti Arktika.
U saopštenju stoji i da će pregovori Danske, Grenlanda i SAD nastaviti sa „ciljem da Rusija i Kina nikada ne steknu ekonomsko ili vojno uporište na Grenlandu“.
Kako je saopšteno, razgovori među saveznicima o okvirnom sporazumu koji su postigli američki predsjednik i generalni sekretar NATO-a ukazuju na to da se treba fokusirati na obezbjeđivanje arktičke bezbjednosti kroz kolektivne napore saveznika, posebno sedam arktičkih saveznika.
Podsjetimo, Tramp je objavio juče postizanje dogovora o rješavanju pitanja Grenlanda.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postavili smo okvir za budući dogovor o Grenlandu, pa čak i širem regionu Arktika. Ovo rješenje, ako do njega dođe, biće odlično za SAD i sve članice NATO-a. Na osnovu ovog sporazuma neću uvoditi carine od 1. februara kao što sam najavio - rekao je Tramp.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Portparolka NATO-a tvrdi: Rute nije Trampu predložio nikakav kompromis oko suvereniteta Grenlanda

Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Tramp održao je oštar govor, tokom kojeg je, između ostalog, uputio niz kritika na račun evropskih lidera, kao i NATO alijanse, jer SAD, kako je ponovio u više navrata, od tog saveza nikad ništa nijesu dobile, a zauzimanje Grenlanda je sve što žele.
Ipak, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, saopštio je da, usljed postizanja okvirnog dogovora o sporazumu koji se odnosi na Grenland, ali i čitavu arktičku regiju, Evropi neće uvoditi carine povezane s ostrvom, čijim je stupanjem na snagu od 1. februara ranije zaprijetio.
Komentarišući govor u Davosu, vojni analitičar Aleksandar Radić <a href="https://www.antenam.net/clanak/radic-tramp-nastupio-ostrije-nego-sto-je-bilo-ko-ocekivao-ide-direktno-protiv-evrope">u izjavi za Antenu M</a> ističe da je Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao i otkrio im sve karte.
- Sada je jasno da nema teorija zavjera, nema potrebe za nekim dubinskim analizama. Tramp ide direktno protiv Evrope, postavlja svoje uslove i kompromisa nema - ocjenjuje sagovornik Antene M.
Pred američkim saveznicima je, kako naglašava, težak izbor.
- Naravno da je sada svakome od dosadašnjih američkih saveznika postavljen jedan vrlo težak izbor – da li ostati i dalje prijatelj najjačeg na svijetu, naročito sada kada se razgoropadio i lupa šakom o sto, ili pokušati pronaći neki svoj put - ukazuje Radić.
Kada je Evropa u pitanju, podvlači da ona može da se oslanja na savezništvo zemalja koje su članice Evropske unije.
- I to je za njih racionalno i izlaz. Ali biće veliki problem kako će se postaviti zemlje od Kanade koja je na Trampovoj svježoj mapi dio Sjedinjenih Američkih Država, pa tamo do Pacifika, recimo Australije, Novog Zelanda – zemalja koje imaju vrlo snažne motive da budu prijatelji Amerikanaca, ali teško da će moći da prihvate da se slože sa idejom teritorijalne ekspanzije - zaključuje Radić.

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

Kina je tokom drugog Trampovog mandata pokazala samouvjerenost i ekonomsku otpornost, uprkos oštrom trgovinskom sukobu prvih mjeseci. Ključnu ulogu u smirivanju tenzija odigrala je diplomatija i dijalog na najvišem nivou.
Nekoliko dana prije nego što je američki predsjednik Donald Tramp u utorak obilježio prvu godinu povratka u Bijelu kuću, Kina je objavila niz ekonomskih podataka koji ukazuju na otpornost njene ekonomije uprkos trgovinskom pritisku iz Sjedinjenih Država.
Druga najveća svjetska ekonomija zabilježila je u 2025. rast od pet odsto, čime je ispunjen godišnji cilj vlade, prenosi <a href="https://www.dw.com/sr/kako-je-kina-postigla-ravnote%C5%BEu-sa-sad-pod-trampom/a-75585605" target="_blank">Dojče vele.</a> Podaci objavljeni prošle sedmice pokazali su i rekordan trgovinski suficit od gotovo 1,2 biliona dolara.
Analitičari ocjenjuju da taj suficit, podstaknut plasmanom kineske robe – na tržišta van SAD – pokazuje da kineski proizvodi svojim cijenama i dalje ostaju konkurentni na globalnom nivou i da je Peking uspio da ublaži posljedice Trampove trgovinske politike. 
- Administracija Donalda Trampa možda je ušla u mandat sa uvjerenjem da može da iskoristi svoju ekonomsku moć kako bi Kinu usmjerila u određenom političkom pravcu - kaže Amanda Sjao, direktorka programa za kineske studije u konsultantskoj kući Eurasia Group.
- Ali Peking raspolaže sopstvenim instrumentima pritiska koji mogu da pariraju Vašingtonu.
Peking je Trampu uzvraćao istom mjerom
Trampov pristup Kini sve više se doživljava kao manje ideološki, a više usmjeren na ekonomsku i tehnološku konkurenciju – pomak koji je vidljiv i u najnovijoj Strategiji nacionalne bezbjednosti SAD, objavljenoj u decembru, piše Dojče vele.
Na samom početku drugog mandata, Tramp je uveo takozvane recipročne carine širom svijeta, a nakon što je Peking uzvratio istom mjerom, ubrzo je obnovljen i trgovinski rat sa Kinom.
Vrhunac trgovinskog spora uslijedio je u aprilu, kada su SAD uvele carine i do 145 odsto na kinesku robu, a Kina odgovorila podizanjem ukupnih carina na isti nivo i uvela kontrolu izvoza kritičnih rijetkih minerala.
- U suštini, obje strane su napunile oružje i uperile ga jedna u drugu - kaže Sjao, prije nego što su shvatile razmjere štete koju bi takav razvoj događaja naneo ekonomijama obje zemlje.
Nakon prve runde trgovinskih pregovora u maju, obje strane su popustile, carine su smanjene i trenutno iznose oko 30 odsto na obje strane.
Međusobne kontrole i ravnoteža
- Peking je zaista preuzeo rizik odlučivši da uzvrati Trampu. Taj pristup se pokazao opravdanim kada se Vašington povukao i opredijelio za popuštanje tenzija - kaže Sjao, dodajući da Peking sada može da zaključi da je tvrda linija bila ispravna.
Djao Daming, profesor međunarodnih studija na Narodnom univerzitetu Kine u Pekingu, kaže da je Kina, u poređenju sa Trampovim prvim mandatom, sada nastupila sa „većim samopouzdanjem" u suočavanju sa „potencijalnim neizvjesnostima iz Vašingtona".
Na ekonomskom i trgovinskom planu, Kina i SAD su nakon godinu dana strateškog nadvlačenja uspostavile određeni nivo „međusobnih kontrola i ravnoteže", rekao je Djao za Dojče vele.
Uprkos razlikama – dijalog na vrhu
Od otvorenog sukoba do opreznog trgovinskog primirja – odnosi SAD i Kine pomjerili su se ka stabilizaciji, iako strateško rivalstvo ostaje.
Tokom 2025. Tramp je intenzivirao kontakte na najvišem nivou sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom, uključujući četiri telefonska razgovora i jedan susret uživo.
Takva diplomatija na samom vrhu igrala je ključnu ulogu u stabilizaciji odnosa tokom protekle godine, ocjenjuje Djao, naglašavajući značaj dijaloga uprkos razlikama.
Tramp je sastanak sa Sijem u oktobru u Busanu, u Južnoj Koreji, ocijenio sa „12 od 10", dok je Si pozvao obje strane da se fokusiraju na dugoročne koristi saradnje i da ne upadnu u „začarani krug odmazde".
Strateška računica iza trgovinskog primirja
Sa strateške tačke gledišta, trenutno primirje može da posluži kao koristan „međuprostor" i za Vašington i za Peking.
Prema riječima Amande Sjao, cilj Pekinga je da „iskoristi taj prostor kako bi se doveo u bolju poziciju za buduće nadmetanje sa SAD".
U međuvremenu, i Vašingtonu je potreban predah kako bi izgradio lance snabdijevanja kritičnim rijetkim mineralima. „Dok to ne postigne, SAD će željeti da zadrže relativno stabilne odnose sa Kinom", dodaje Sjao.
Možda čak četiri susreta Trampa i Sija ove godine
Tokom 2026. očekuju se čak četiri susreta Trampa i Sija, uključujući Trampovu državnu posjetu Pekingu u aprilu i uzvratnu posjetu Sija Vašingtonu kasnije tokom godine. Dvojica lidera će se, po svemu sudeći, sastati i na samitu APEK-a u Šenženu u novembru, kao i na samitu G20 u Majamiju u decembru. Osim Trampove posjete Pekingu, Kina još nije potvrdila prisustvo predsjednika Sija na preostala tri sastanka.
Analitičari koji su govorili za Dojče vele i dalje su optimistični da će stabilnost odnosa SAD i Kine potrajati i tokom 2026. posebno zato što nivo međusobne ekonomske zavisnosti ostaje nepromijenjen.
Ipak, Trampova nepredvidivost može da se ispolji na drugim poljima, dok Peking pažljivo vaga svoje strateške interese.
Venecuela, Grenland i pitanje Tajvana
Nedavne vojne akcije Vašingtona, uključujući svrgavanje lidera Venecuele i Trampove ambicije u vezi sa Grenlandom, stvorile su, kako kaže Sjao, „pogodno okruženje da Kina pojača svoju praksu prisile".
Iako Kina vjerovatno neće promijeniti svoju računicu kada je riječ o mogućoj invaziji na Tajvan – samoupravni demokratski ostrvski entitet koji smatra svojim – Trampovi potezi mogli su da učvrste uvjerenje u Pekingu da je sila presudna.
Peking sada „možda vjeruje da može dodatno da pojača pritiske… bez značajnih troškova" i da „velike sile mogu da zanemare međunarodno pravo", zaključuje Sjao.

1250x600

1084x550

DW: Od sukoba do primirja - kako je Kina postigla ravnotežu sa SAD

Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen izjavio je danas da će Danska nastaviti saradnju sa SAD oko Grenlanda, ali da neće praviti kompromise u pogledu osnovnih principa oko teritorije, piše britanski list Gardijan.
- U godini 2026. ne trgujete ljudima, već između ljudi - izjavio je Rasmusen, i dodao da će Danska nastaviti diplomatske razgovore sa SAD, ali da nije spremna da pravi kompromis u vezi sa svojim osnovnim principima o teritoriji.
On je naveo da nije gledao govor predsjednika SAD Donalda Trampa u Davosu, već se samo informisao o najvažnijim stvarima.
Rasmusen kaže da je "samo po sebi pozitivno" to što se Tramp obavezao da neće koristiti silu zbog Grenlanda, i ojcenjuje da je američki predsjednik i dalje odlučan da preuzme kontrolu nad autonomnim ostrvom, koje je dio Kraljevine Danske.
Dodao je da Trampove ambicije i dalje ostavljaju otvorena pitanja s obzirom na članstvo Danske u savezu NATO, a samim tim i Grenlanda.
Danski ministar je odbacio Trampove kritike, rekavši da je Danska sačuvala Grenland od kineskog uticaja.

Danski ministar: Nastavljamo saradnju sa SAD oko Grenlanda, bez kompromisa u pogledu teritorije

Donald Tramp i njegova porodica su za godinu drugog predsjedničkog mandata zaradili više od 1,4 milijarde dolara, objavio je Njujork tajms.
Uredništvo Njujork tajmsa je istaklo da su brojke možda Ii veće, pošto značajan dio Trampovih prihoda nije potpuno javno dostupan.
Istraživanje američkog dnevnog lista je pokazalo da je porodica Tramp zaradila najmanje 23 miliona dolara samo od davanja licence za korišćenje Trampovog imena u inostranstvu.
Prva dama Amerike Melanija Tramp dobiće 28 miliona dolara, koliko je Amazon pristao da plati za dokumentarac o njoj, koji će se uskoro pojaviti u bioskopima.
Tehnološke i medijske kompanije donijele su porodici Tramp prihode od 90,5 miliona dolara na ime raznih odšteta i pravnih poravnanja. Katar je Trampu obezbijedio avion vrijedan 400 miliona dolara, koji američki predsjednik koristi kao predsjednički avion “Air Force One”, a koji planira da zadrži pošto napusti Bijelu kuću.
Najveća zarada je porodici Tramp došla iz kriptovaluta. Trampovi su iz poslova sa kriptovalutama izvukli najmanje 867 miliona dolara, a Njujork tajms navodi da je moguće da se radi i o većem iznosu.
Erik Tramp je u intervjuu Fajnenšl tajmsu priznao da porodična zarada od kriptovaluta najvjerovatnije premašuje javne procjene.
Sve u svemu, Trampova imovina poslije povratka u Bijelu kuću je 16.822 puta veća od imovine prosječnog američkog domaćinstva, pored toga što je stupio na dužnost kao najbogatiji predsjednik u američoj istoriji.
Trampova Organizacija trenutno sprovodi 20 projekata u inostranstvu, uključujući luksuzni hotel u Omanu, poslovnu kulu u zapadnoj Indiji i planirani golf teren u blizini Rijada u Saudijskoj Arabiji.
Mnogi od ovih projekata zavise od saradnje s vlastima tih zemalja, i već su donijeli milione porodici Tramp. Rojters piše da je, u međuvremenu, američka vlada preduzela korake u korist ovih zemalja.
Kao primjer se navodi smanjenje carina koje je SAD uvela Vijetnamu i to samo mjesec pošto je počela izgradnja 1,5 milijardi dolara vrijednog golf rizorta u blizini Hanoja, koji niče pod Trampovim brendom. S druge strane, vijetnamske vlasti su progurale ovaj projekat iako je bio u suprotnosti s lokalnim zakonom.
Tramp tuži sve redom i od tih tužbi dobro zarađuje. Poravnanja postignuta sa kompanijama kao što su Iks (X), EjBiSi njuz (ABC News), Meta, Jutjub (Youtube) i Paramaunt (Paramount) donijele su ukupno desetine miliona eura na ime vansudskih poravnaja.
U slučaju Trampa darivanje predsjednika i spoljna politika su otvoreno dovedeni u vezu. Pošto mu je Katar poklonio avion vrijedan 400 miliona dolara, predsjednik je javno ponudio zaštitu ovoj zalivskoj zemlji.
- Zaštitićemo ovu državu - rekao je Tramp tokom putovanja u Dohu.
<h2>Kriptovalute i napredni čipovi za milijarde s Bliskog istoka</h2>
Rojters je izvijestio da Trampovi poslovi sa kriptovalutama dozvoljavaju američkim i stranim investitorima da ulažu u digitalnu imovinu povezanu s članovima porodice, što otvara put za direktan priliv novca Trampovima.
Jedan od primjera takvog poslovanja je investiciona firma podržana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je objavila da planira da uloži dvije milijarde dolara u kompaniju povezanu s Trampom. Ova poslovna odluka donijeta je neposredno prije nego što je američka administracija odobrila pristup UAE naprednim američkim poluprovodničkim čipovima.
Istraživački novinar Njujork tajms Ras Batner, koji posljednjih 20 godina prati finansije i poslove Donalda Trampa, rekao je za SiEnEn (CNN) da je ova suma veća od svega što je stekao na osnovu nasljeđa, rijalitija “Šegrt” i licenci za “Šegrta” u “zlatnim danima” njegovog biznisa.
- Oni su otvoreni za biznis i redovno se šire, posebno u oblasti kriptovaluta. Svoju kompaniju za društvene mreže su transformisali u kompaniju za kriptovalute, a sada to pretvaraju u nekakvu kompaniju za energetiku. Pokušavaju da prigrabe svaki mogući biznis kako bi profitirali od ovog perioda - kazao je istraživački novinar Njujork tajmsa.
On ističe da najveći dio novca u sektoru kriptovaluta dolazi anonimno, iz inostranstva, a da javnost nema uvid u to ko su ulagači. Dodaje da su investitori često iz zemalja koje imaju određene interese u odnosima s Američkim Sjedinjenim Državama, kao što su Emirati.
- Izabrali su (UAE) da koriste Trampovu kriptovalutu kako bi platili dvije milijarde dolara vrijednu investiciju. U vrijeme kada je ta valuta bila nova, nedokazana i borila se na tržištu. To je stavilo 80 do 100 miliona dolara u džepove Trampovih - istakao je novinar.

Tramp u prvoj godini drugog mandata zaradio 1,4 milijarde dolara

Učesnici panela "Može li Evropa da brani samu sebe" Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu saglasili su se da postoje tenzije unutar Sjevernoatlanstske alijanse (NATO), ali da se one mogu prevazići dijalogom, kao i da se ne sme dozvoliti da Ukrajina bude kolateralna šteta debate o Grenlandu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da trenutno u Alijansi postoje tenzije, ali toga je bilo i ranije - navodeći kao primjer Grčku i Tursku.
- Neću to komentarisati, ali jedni način da se te tenzije reše je diplomatija - rekao je Rute i naglasio da vjeruje da će se pitanje Grenlanda riješiti na prijateljski način, jer glavno pitanje nije to arktičko ostrvo, već Ukrajina.
Dok mi ovdje razgovaramo, ruski dronovi i projektili napadaju energetsku infrastrukturu Ukrajine, predočio je Rute.
Rute je rekao da je od 1949. godine NATO alijansa evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, koji je važan za odbranu ne samo Evrope, već i SAD, Arktirka i Atlantika.
Rute je rekao da je NATO sjevernoatlantska alijansa i da već tu ima mnogo posla, pa se ne bi izjašnjavao o američkom Odboru za mir u Gazi i nečemu što je van Atlantika.
On je, na ponovljeno pitanje o tenzijama između članica Alijanse, rekao da svi treba da budu uvereni da se radi na tome "iza scene, bez javnosti i bez komentara o Grenlandu".
- Jedini način je smislena diplomatija. Arktik i tu je Donald Tramp u pravu. Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku, od osam država koje imaju prava, sedam su članice NATO - rekao je Rute.
Rute je predočio i da evropske zemlje unutar NATO ne bi izdvajale pet odsto za odbranu da nije bilo Donalda Trampa.
Predsjednik Poljske Karol Navrocki ocijenio je da je NATO stabilan, solidan, dodajući da su Sjedinjene Države najvažniji bilateralani partner Poljske.
On je iznio očekivanje da će problemi između partnera u Alijansi biti riješeni na diplomatski način, jer je Grenland strateška tačka u geopolitičkoj borbi sa Rusijom.
Na pitanje o planu B ako ne bude dogovora o tom ostrvu, Navrocki je dodao da ipak veruje u diplomatiju, NATO, i saradnju unutar Evropske unije.
Navrocki je, govoreći o tome da li je Ukrajina koletarlna šteta pitanja Grenlanda, naglasio da je to pitanje važno za Poljsku i istočno krilo NATO.
- Problem oko Grenlanda ne znači da ne mislimo o Ukrajini, podržavamo je. Zadovoljan sam, jer se, iako možda sporo, krećemo ka miru. Ne plašim se da smo zbog Grenlanda zaboravili na Ukrajinu - naglasio je on.
Predsjednik Finske Aleksander Stub rekao je da Mark Rute može da smiri tenzije oko Grenlanda i unutar Alijanse, navodeći da su u transatlanstkim odnosnima odnosi direktni i komunikacioni kanali dobri.
- Imamo različite faze - deeskalacije i eskalacije ka deesklaciji - dodao je on i naglasio da Evropa može da se brani, ali nije precizirao da li to može da učini i bez učešća SAD.
- Moramo da razumemo da se ratovi vode na bojnom polju, ali se dobijaju kod kuće - rekao je Stub iznoseći kapacitete finske vojske, pripremljenosti za odbranu, ali ne samo vojske već i civila i njihove zaštite.
Stub ističe i da se ratovi ne vode procentima, već sposobnostima za odbranu.
Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Stub je ukazao da je to to strateški neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Ono što je Rusija postigla u četiri godine je da uzme 20 odsto ukrajinske teritorije sa milion žrtava, unuštenom ekonomijom, a brine me ruska nevoljnost da okonča taj rat. Sa druge strane, Putin je učinio da se NATO proširi, da povećamo izdvajanja za odbranu i da se Ukrajina okrene Evropi - konstatovao je Stub.
Predsjednica Evropske investicione banke Nadia Kalvinjo rekla je da je EU super sila u istraživanjima, univerzitetima, tehnologiji, ali do sada nije to bio slučaj u odbrani, jer je EU pre svega projekat mira.
- Treba nam vremena za to, ali i tada treba težiti mirovnim rješenjima, multilateralnosti, zajedničkom prosperitetu i stabilnosti, jer to od nas očekuju naša djeca i unuci - naglasila je Kalvinjo.

Rute: Tramp je u pravu, Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u Davosu da je Evropa "potpuno spremna da djeluje ako bude potrebno" zbog prijetnje carinama američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa Grenlandom.
- Prijetnja dodatnim carinama iz bezbjednosnih razloga je jednostavno pogrešna - rekla je Fon der Lajen.
Ona je dodala da se evropski lideri sastaju u četvrtak kako bi razgovarali o odgovoru na prijetnju američkog predsjednika, prenosi BiBiSi (BBC).
- Evropa više voli dijalog i rješenja, ali smo potpuno spremni da djelujemo, ako je potrebno, jedinstveno, hitno i odlučno - rekla je predsjednica Evropske komisije.
Fon der Lajen je ocijenila i da je došlo do promjene u međunarodnom poretku koja "nije samo seizmička već trajna".
- Sada živimo u svijetu koji definiše sirova moć - rekla je Fon der Lajen, dodajući i da je imperativ da Evropa dobije "nove poluge moći".
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je u petak da razmatra uvođenje novih carina zemljama koje se protive njegovoj ambiciji da anektira Grenland.

Fon der Lajen: Evropa spremna da djeluje nakon Trampove prijetnje carinama zbog Grenlanda

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči uputio je danas prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) nakon krvavog obračuna Teherana sa demonstrantima, piše agencija AP.
Aragči je upozorio da će Iran "uzvratiti svim što ima ako bude ponovo pod napadom", u trenutku kada se američka grupa nosača aviona kreće iz Azije ka Zapadu, ka Bliskom istoku.
Šef iranske diplomatije je iznio prijetnju u članku objavljenom u listu Volstrit džurnal. On je ponovio da je "nasilna faza nemira trajala manje od 72 sata" i okrivio iranske demonstrante za nasilje.
- Za razliku od uzdržanosti koju je Iran pokazao u junu 2025, naše moćne oružane snage nemaju problema da uzvrate svim što imaju ako se ponovo nađemo pod napadom. Ovo nije prijetnja, već realnost koju smatram da moram eksplicitno da prenesem, jer kao diplomata i veteran, prezirem rat - napisao je Aragči, misleći tu na dvanaestodnevni rat koji je Izrael pokrenuo protiv Irana.
Kako je rekao, "sukob će biti žestok, obuhvatiće širi region i imaće uticaj na obične ljude širom svijeta".
Abasu Aragčiju je otkazano učešće na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zbog situacije u Iranu.
- Iranski ministar spoljnih poslova neće prisustvovati Davosu. Iako je pozvan prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko nedjelja znači da nije ispravno da iranska vlada bude zastupljena u Davosu ove godine - saopštio je Svjetski ekonomski forum.

AP: Iranski ministar uputio do sada najdirektniju prijetnju SAD - uzvratiće svim što imaju

Američke dionice pretrpjele su velike gubitke u utorak nakon što je predsjednik Donald Tramp pojačao svoju retoriku o Grenlandu, prijeteći uvođenjem novih tarifa zemljama koje se protive prodaji danske teritorije Sjedinjenim Državama.
Prinosi američkih državnih obveznica naglo su porasli, a američki dolar pao je jer je Trampova prijetnja izazvala bijeg iz američke imovine. Danski penzioni operater AkademikerPension izjavio je u utorak da izlazi iz američkih državnih obveznica zbog finansijskih zabrinutosti oko američkog duga, prenosi SEEbiz.
Dow Jones Industrial Average pao je 840 bodova, odnosno oko 1,7 odsto. S&amp;P 500 pao je dva odsto, a Nasdaq Composite 2,5 odsto. Dnevni gubici poslali su S&amp;P 500 i Nasdaq niže na godišnjem nivou, pri čemu je prvi pao gotovo jedan odsto, a Nasdaq 1,2 odsto.&nbsp;
Indeks volatilnosti Cboe (VIX) - "mjerač straha" Wall Streeta - skočio je na najviši nivo od 20,69, nivo koji nije viđen od 25. novembra. Posljednji put se trgovalo iznad 20.
Tramp je u subotu u objavi na Truth Social objavio da će se osam američkih članica NATO-a suočiti s rastućim tarifama dok se ne postigne dogovor o potpunoj kupovini Grenlanda. Tarife će početi od deset odsto 1. februara i porasti na 25 odsto 1. juna, rekao je Trump.
Tramp je zatim zaprijetio uvođenjem 200 odsto tarifa na francuska vina i šampanjac usred izvještaja da predsjednik zemlje, Emanuel Makron, nije voljan pridružiti se njegovom takozvanom Odboru za mir.&nbsp;
&nbsp;Tramp je takođe kritikovao Ujedinjeno Kraljevstvo, nazivajući plan britanske vlade da preda suverenitet nad ostrvima Chagos, od kojih je jedan lokacija britansko-američke vojne baze, Mauricijusu "činom velike gluposti".&nbsp;
On je rekao da je taj potez "još jedan u vrlo dugom nizu razloga nacionalne sigurnosti zašto Grenland mora biti preuzet".

Težak pad indeksa nakon novih Trampovih izjava

Kanadski premijer Mark Karni iskoristio je govornicu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu kako bi uputio oštru poruku podrške suverenitetu Grenlanda, ali i upozorio svijet na urušavanje međunarodnog poretka.
Pozivajući se na čuveni esej Vaclava Havela, Karni je poručio da srednje sile više ne smiju pristajati na igre velikih sila.
Govoreći u Švajcarskoj, Karni je Arktik nazvao „centralnim frontom“ u evoluirajućoj globalnoj borbi za moć. Naglasio je da Kanada u potpunosti podržava pravo Grenlanda da odlučuje o svojoj budućnosti i da stoji rame uz rame s Danskom u odbrani arktičkog suvereniteta, direktno se suprotstavljajući američkim ambicijama.
<h2>Trampove prijetnje i „Zlatna kupola“</h2>
Tenzije su porasle nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je Grenland potreban Sjedinjenim Američkim Državama iz „razloga nacionalne bezbjednosti“, opisujući ostrvo kao ključno za izgradnju takozvanog odbrambenog projekta „Zlatna kupola“ (Golden Dome). Namjere Vašingtona opisane su kao „otvoreno prisvajačke“, što je Grenland, autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, više puta odbio.
Kao odgovor na evropsko odbijanje prodaje ostrva i najave Danske o jačanju vojne saradnje s evropskim saveznicima, Tramp je zaprijetio ekonomskim ratom. Najavio je uvođenje carina od 10 odsto, koje bi mogle porasti i do 25 odsto, za niz zemalja, uključujući Dansku, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, sve dok se ne postigne dogovor o „potpunoj kupovini Grenlanda“.
Kanadski premijer je istakao da Otava „snažno protestuje“ protiv ovih carina i upozorio da velike sile sve češće koriste ekonomiju kao oružje.
<h2>Havelov „piljar“ i kraj iluzija</h2>
U filozofskom dijelu govora, koji je privukao veliku pažnju, Karni je citirao esej „Moć nemoćnih“ bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela iz 1978. godine. Iskoristio je Havelovu metaforu o piljaru (prodavcu voća) koji u izlog stavlja parolu „Proleteri svih zemalja, ujedinite se“, ne zato što u nju vjeruje, već kako bi izbjegao nevolje i uklopio se u sistem.
- Sistem ne opstaje samo zahvaljujući nasilju, već i zbog učešća običnih ljudi u ritualima za koje znaju da su lažni. Havel je to nazvao životom u laži - rekao je Karni.
Povezujući to sa savremenom geopolitikom, Karni je upozorio da su države godinama „držale natpise u izlozima“, pretvarajući se da međunarodni poredak zasnovan na pravilima i dalje funkcioniše, iako su svi znali da najjači — naročito Sjedinjene Američke Države — uvijek mogu iznuditi izuzeće.
- Prijatelji, vrijeme je da društva i države skinu te natpise. Ta pogodba više ne funkcioniše. Iluzija počinje da se raspada - poručio je Karni, aludirajući na to da se svijet ne smije potčiniti velesilama koje slabije prisiljavaju da trpe njihovu samovolju.
<h2>„Ako nijesmo za stolom, na meniju smo“</h2>
Karni je upozorio da se srednje sile moraju hitno koordinirati kao odgovor na eroziju globalnih normi.
- Ako velike sile napuste čak i privid pravila i vrijednosti zarad nesmetane potrage za moći i interesima, koristi od transakcionizma postaće teže ostvarive. Ako nijesmo za stolom, onda smo na meniju - bio je jasan kanadski premijer.
Istakao je da se Kanada prilagođava novom sistemu kroz nova strateška partnerstva, uključujući ona s Kinom i Katarom, kao i pregovore s Indijom i državama ASEAN-a.
Napomenuo je da je Kanada imala koristi od starog međunarodnog poretka, uključujući i „američku hegemoniju“, ali je upozorio da je taj sistem sada prerastao u nešto daleko opasnije.
- Nazovimo stvari pravim imenom: to je sistem sve intenzivnijeg rivalstva velikih sila, u kojem najmoćniji ostvaruju svoje interese koristeći ekonomsku integraciju kao sredstvo prisile - rekao je, ukazujući na svijet u kojem su tržišta i trgovina pretvoreni u oružje, umjesto da služe zajedničkoj saradnji.
Zaključio je odbacivanjem nostalgije za posthladnoratovskim poretkom.
- Znamo da se stari poredak neće vratiti. Ne treba da žalimo za njim. Nostalgija nije strategija. Vjerujemo da iz ovog loma možemo izgraditi nešto bolje, snažnije i pravednije - dodao je Karni.
Ovaj govor predstavlja jasan signal da Kanada, suočena s pritiscima Sjedinjenih Američkih Država, koje Kanadu u retorici ponekad svode na „51. saveznu državu“, bira put „vrijednosnog realizma“ i strateške autonomije.

Karni ruši iluzije o starom svjetskom poretku: "Ako nijeste za stolom, onda ste na meniju"

Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije na kojoj će Crna Gora zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje sa Evropskom unijom održaće se u Briselu, u ponedjeljak 26. januara 2026. godine.
- Ovo je više nego dobra vijest za Crnu Goru. Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je nakon današnje sjednice Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ministarka je pojasnila da je riječ o poglavlju 32 - Finansijski nadzor koje se odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Gorčević je ukazala na veoma pozitivan odnos Kipra koji predsjedava Savjetom Evropske unije, a koji, kako je istakla ministarka, zakazivanjem Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom već u januaru, potvrđuje svoju opredijeljenost ispunjavanju cilja o članstvu Crne Gore u Uniji do 2028. godine.
- I ne samo Kipar kao predsjedvajuća članica, već i sve ostale države članice Evropske unije, glasanjem za zatvaranje još jednog poglavlja sa Crnom Gorom već početkom godine, istinski potvrđuju svoju posvećenost proširenju i jačanju Evropske unije. Samim tim države članice vrlo jasno iskazuju i svoju odlučnost da Crna Gora postane 28. članicom do 2028. godine - zaključila je Gorčević.
Zatvaranje poglavlja 32 - Finansijski nadzor predstavlja važan iskorak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i jasan signal povjerenja koje Evropska unija ima u sposobnost naših institucija da štite finansijske interese države i EU, te da odgovorno i transparentno upravljaju javnim sredstvima. Riječ je o još jednom poglavlju iz Klastera 1 - Temeljna prava, čijim zatvaranjem dodatno jačamo ukupnu vjerodostojnost reformskog procesa.
- Ovaj uspjeh dolazi nakon zatvaranja Poglavlja 5 - Javne nabavke, u kojem je Evropska komisija prepoznala zrelost sistema i konkretne rezultate reformi, potvrđujući visok nivo povjerenja u crnogorske institucije kada je riječ o kontroli i transparentnosti trošenja javnog novca. Zatvaranjem Poglavlja 32 Crna Gora pravi važan korak dalje ka ispunjavanju završnih kriterijuma za zatvaranje Klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, kao i poglavlje statistike, koja predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa - navela je ona.
Poseban značaj ovog poglavlja ogleda se, kako je kazala, u unapređenju sistema unutrašnjih finansijskih kontrola, jačanju nezavisnosti i kapaciteta Državne revizorske institucije, zaštiti finansijskih interesa EU i eura od falsifikovanja, što dodatno potvrđuje povjerenje Evropske unije u naš institucionalni okvir i sposobnost da preuzmemo obaveze članstva.&nbsp;
- Osnivanjem budžetske inspekcije dodatno smo ojačali kontrolu trošenja javnih sredstava i poslali jasnu poruku da je zaštita finansijskog poslovanja i javnog novca jedan od ključnih prioriteta Vlade Crne Gore - navela je ona.

Gorčević: Crna Gora u ponedjeljak zatvara još jedno pregovaračko poglavlje

Turistička ponuda Budve predstavljena je na međunarodnom sajmu turizma CMT u Štutgartu.
Na tom sajmu putovanja, koji je jedan od najvećih u Evropi, Budva je bila dio zajedničkog štanda Crne Gore. &nbsp;
- Budva je promovisana kao destinacija koja nudi cjelogodišnji doživljaj, od ljetnjih odmora na plažama do kulturnih i sportskih događaja tokom zime. Poseban akcenat stavljen je na aktivni turizam - planinarenje, biciklizam i outdoor avanture koje privlače sve veći broj posjetilaca - saopšteno je iz Turističke organizacije Budva (TOB).
Učešće na sajmu potvrdilo je da Budva zauzima značajno mjesto na međunarodnoj turističkoj mapi, a veliko interesovanje posjetilaca pokazuje da je grad prepoznat kao atraktivna destinacija tokom cijele godine.
Sajam CMT svake godine okuplja više od dvije hiljade izlagača iz cijelog svijeta i privlači preko 250 hiljada posjetilaca, čime se potvrđuje kao jedna od ključnih platformi za promociju turističkih destinacija i inspiraciju putnika. &nbsp;
- Poseban fokus stavljen je na paket aranžmane i destinacijske ponude, zatim na aktivni turizam, ali i na segmente karavana, kamp-prikolica, kampera, motornih vozila i prateće opreme - zaključuje se u saopštenju.

Budva predstavila ponudu na sajmu turizma CMT u Štutgartu

U luci Šenđin, u Medovskom zalivu u Albaniji, biće postavljena spomen-ploča u znak sjećanja na crnogorske dobrovoljce stradale u Prvom svjetskom ratu.&nbsp;
To će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, biti učinjeno zahvaljujući zalaganju predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
- Svečano otkrivanje spomen-ploče planirano je tokom zvanične posjete predsjednika Milatovića Albaniji u martu ove godine. Upravo se u 2026. godini navršava 110 godina od Medovske tragedije, kada je 6. januara 1916. godine u moru stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca koji su iz Sjeverne Amerike krenuli ka domovini u odbranu njene slobode - naveli su oni u saopštenju.
Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas nije realizovana.
- Tek su se, uz institucionalnu podršku i diplomatski angažman predsjednika Jakova Milatovića, stvorili uslovi da se sjećanje na pale junake dostojanstveno obilježi. Njihova žrtva svjedoči o bezrezervnoj privrženosti domovini i borbi za slobodu kao temeljnim vrijednostima crnogorskog društva. Stoga, postavljanje spomen-ploče u Medovi u godini kada se obilježava 110 godina od ovog tragičnog događaja predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema crnogorskoj istoriji - istakli su u kabinetu Milatovića.

Milatović postavlja spomen-ploču poginulim crnogorskim junacima u Medovi

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici donijela je rješenje o prestanku mandata direktora Uprave za željeznice Denisa Lukača i njegovog pomoćnika Demira Nurkovića, a mandat je produžen Savi Laketiću na mjestu v.d. direktora Poreske uprave.
Mandat je produžen v.d. sekretaru Ministarstva javnih radova Darku Vukoviću, a utvrđen je i prijedlog za opoziv Milene Šofranac Ljubojević sa dužnosti izvanredne i opunomoćene ambasadorke Crne Gore u Italiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Rimu, na Malti i u San Remu - takođe na nerezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Rimu.
Na sjednici kojom je presjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, mandat je produžen Đorđiju Ivanoviću na poziciji vršioca dužnosti sekretara Ministarstva pravde.
Vlada je donijela i rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za stanovanje u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Radmile Lainović i postavila je za vršiteljku dužnosti direktorice Uprave za legalizaciju bespravnih objekata.
Vlada je razriješila članicu Komisije za praćenje realizacije Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori Milenu Milović, i imenovala Ninu Vukotić za novu članicu Komisije.
Radica Zeković je određena za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, a Jelenu Davidović za punomoćnicu - predstavnicu državnog kapitala na XLVI vanrednoj Skupštini akcionara „Montenegroberza“ AD Podgorica.
Vlada je Lani Radunović produžila mandat na mjestu v. d. generalne direktorice Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Radmili Ivanović na poziciji v. d. generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor i zaštitu finansijskih interesa EU u Ministarstvu finansija, Ivanu Ivaniševiću na mjestu v. d. generalnog direktora Generalnog direktorata za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova, te Gazmendu Cuci na poziciji v.d. &nbsp;sekretara Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Vlada je produžila mandat i v.d. generalnog direktora Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Arbenu Xhurreti.
Donijeto je rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava dr Ljudmile Popović, a mandat je produžen v.d. generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i pravnu tekovinu EU u Ministarstvu evropskih poslova Denisu Vukotiću.
Vlada je odredila Nikolu Labovića za punomoćnika-predstavnika državnog kapitala na X vanrednoj sjednici Skupštine akcionara AD "Plodovi Crne Gore".

Tag: sad