Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei izjavio je večeras da vlada američkog predsjednika Donalda Trampa &nbsp;"nije dostojna" bilo kakvog kontakta ili saradnje sa Islamskom Republikom i kao "potpunu laž" odbacio glasine da je Iran preko posrednika slao poruke Vašingtonu.
- Amerikanci čak izdaju svoje saveznike. Štite kriminalnu bandu koja vlada Palestinom- poručio je Hamnei narodu preko televizije aludirajući na podršku SAD Izraelu, neprijatelju Teherana.
Iran i SAD, neprijatelji više od četiri decenije, u aprilu su uz posredovanje Sultanata Omana počeli pregovore o iranskom nuklearnom programu, izvoru stalne napetosti između Teherana i Zapada.
Zapadne zemlje i Izrael, zakleti neprijatelj iranskog režima, tvrde da Iran pokušava da proizvede nuklearno oružje, ali Teheran to snažno negira i tvrdi da nuklearnu tehnologiju razvija samo u civilne svrhe.
Ti razgovori su prestali zbog iznenadnog napada Izraela na Iran 13. juna koji je pokrenuo 12-dnevni rat te dvije države, tokom kojeg su SAD intervenisale bombardovanjem tri velika iranska nuklearna centra.
Ajatolah je danas pohvalio "jedinstvo" iranskog naroda tokom tog rata protiv Izraela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zatražio je od japanske premijerke Sane Takaiči da izbjegne dalju eskalaciju spora sa Kinom tokom razgovora ove sedmice, naveli su izvori upoznati sa tim, pošto nastoji da očuva krhko primirje u trgovinskom ratu sa Pekingom.
Takaiči je ovog mjeseca svojim izjavama u parlamentu izazvala najveći diplomatski spor sa Pekingom u posljednjih nekoliko godina, kada je rekla da bi hipotetički kineski napad na Tajvan mogao da dovede do japanske vojne reakcije, što je izazvalo bijes u Kini.
Tokom telefonskog razgovora u utorak, Tramp je rekao da ne želi dalju eskalaciju, navela su dva izvora iz japanske vlade, koji su tražili da ostanu anonimni zbog osjetljivosti teme.
Prema riječima jednog od izvora, Tramp nije iznio konkretne zahtjeve Takaiči, što ukazuje da nije ponovio poziv Pekinga da se izjave povuku. Japan to nije učinio, navodeći da su ti komentari u skladu s dugogodišnjom politikom.
Glavni sekretar kabineta Japana, Minoru Kihara, danas je odbio da komentariše ove navode.
Neki zvaničnici u Tokiju već dugo strahuju da bi Tramp mogao biti spreman da oslabi podršku Tajvanu zarad trgovinskog sporazuma sa Kinom, što bi moglo da ohrabri Peking i izazove sukob u istočnoj Aziji.
- Za Trampa su odnosi između SAD i Kine najvažniji - rekao je Kazuhiro Maedžima, profesor američke politike na Univerzitetu Sofija. „Japan je oduvijek bio tretiran kao sredstvo ili karta za upravljanje tim odnosom“.
Trampov telefonski razgovor sa Takaiči uslijedio je odmah nakon razgovora sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, tokom kojeg je Si rekao da je „povratak Tajvana Kini“ ključni dio vizije Pekinga o svjetskom poretku, prenijela je zvanična novinska agencija Xinhua.
Tajvan pod demokratskom upravom, koji odbacuje kineske tvrdnje o suverenitetu i ističe da samo njegov narod može odlučivati o budućnosti ostrva, isključio je takav povratak.
Tramp nije komentarisao navodne razgovore sa Sijem o Tajvanu, već je naglasio da dvije najveće svjetske ekonomije imaju „izuzetno snažne“ odnose i da rade na finalizaciji sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma.
- Odnosi Sjedinjenih Država i Kine su veoma dobri, a to je takođe veoma dobro i za Japan, koji je naš dragi i bliski saveznik - navodi se u saopštenju Bijele kuće pripisanom Trampu, nakon pitanja agencije Reuters.
Potpisali su, kako se dodaje, sjajne trgovinske sporazume sa Japanom, Kinom, Južnom Korejom i mnogim drugim državama.
- I svijet je u miru. Hajde da tako i ostane - piše.
Trampovo javno ćutanje o rastućem sporu između Japana i Kine, u kojem je Peking pozvao svoje građane da ne putuju u Japan, nanoseći udarac turizmu, dodatno je uznemirilo Tokio.
Kabinet japanske premijerke uputio je agenciju Reuters na zvanični sažetak razgovora Takaiči i Trampa, u kojem se navodi da su lideri razgovarali o odnosima SAD i Kine, ali bez dodatnih detalja.
Zahtjev koji je Tramp uputio Takaiči da smanji tenzije sa Pekingom prvi je objavio Wall Street Journal.

1250x600

1084x550

Tramp tražio od Japana da izbjegne eskalaciju spora sa Kinom

Istražitelji, predvođeni zajedničkom operativnom grupom Federalnog istražnog biroa (FBI) za borbu protiv terorizma, tražili su u četvrtak razloge koji su naveli avganistanskog imigranta da puca na dva vojnika Nacionalne garde samo nekoliko blokova od Bijele kuće u, kako su naveli zvaničnici, "zasjedi" uoči Dana zahvalnosti.
Dva vojnika, dio militarizovane misije za sprovođenja zakona koju je prije nekoliko mjeseci naredio predsjednik Donald Tramp, a koju su zvaničnici Distrikta Kolumbija osporili na sudu, smještena su u bolnicu u kritičnom stanju.
Osumnjičenog, koji je ranjen u razmjeni vatre prije hapšenja, identifikovalo je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost kao avganistanskog državljanina Rahmanulaha Lakanvala.
Tramp, koji se u vrijeme napada nalazio u svojoj rezidenciji na Floridi, objavio je snimljenu video izjavu u kojoj je pucnjavu nazvao "činom zla, činom mržnje i činom terora". On je naveo da će njegova administracija "ponovo ispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju kasnije je saopštila da je na neodređeno vrijeme obustavila obradu svih zahteva za imigraciju avganistanskih državljana "dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provjere".
Prema podacima Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, Lakanval je ušao u SAD 2021. u okviru Operacije saveznici su dobrodošli, programa iz vremena Bajdenovog mandata za preseljenje hiljada Avganistanaca koji su pomagali SAD tokom rata u Avganistanu i plašili se odmazde talibanskih snaga koje su preuzele kontrolu nad njihovom domovinom poslije povlačenja SAD.
EnBiSi njuz, pozivajući se na razgovor s neimenovanim rođakom osumnjičenog, izvijestio je rano u četvrtak da je Lakanval služio u avganistanskoj vojsci 10 godina zajedno sa američkim specijalnim snagama i da je dio tog vremena bio stacioniran u Kandaharu.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti nije uključilo druge detalje o njegovom imigracionom dosijeu, ali je zvaničnik Trampove administracije koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan rekao da je Lakanval podnio zahtjev za azil u decembru 2024. i da je odobren 23. aprila ove godine, tri mjeseca pošto je Tramp stupio na dužnost. Lakanval (29), koji je živio u državi Vašington, nije imao poznatu kriminalnu prošlost, rekao je zvaničnik.
Pucnjava se dogodila u podne ispred stanice metroa u užurbanoj komercijalnoj zoni, nekoliko blokova od Bijele kuće. Agenti Tajne službe su odmah poslije pucnjave stavili predsjedničku vilu pod bezbjednosnu blokadu kao mjeru predostrožnosti.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Pit Hegset je rekao da je predsjednik tražio da se pošalje još 500 vojnika Nacionalne garde da se pridruže više od 2.000 vojnika Garde koji su prethodno angažovani u glavnom gradu.
Potpredsjednik Džej Di Vens, koji je u srijedu bio u Kentakiju, naveo je na mreži Iks (X) da je pucnjava dokazala da je imigraciona politika Trampove administracije bila opravdana.
- Moramo udvostručiti napore da deportujemo ljude koji nemaju pravo da budu u našoj zemlji - rekao je on.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer, koja se otvoreno sukobila sa Trampom oko raspoređivanja trupa Garde u gradu, rekla je novinarima nekoliko sati nakon incidenta: "Ovo je ciljana pucnjava".
Na istom brifingu za novinare Džef Kerol, izvršni pomoćnik načelnika Vašingtonske metropolitanske policijske uprave, rekao je da su dva vojnika Garde bila napadnuta iz "zasjede" i da je napadač izgleda djelovao sam.
- Dva vojnika, pripadnici Nacionalne garde Zapadne Virdžinije, bili su u "patroli visoke vidljivosti" ispred ulaza u stanicu metroa kada je osumnjičeni došao iza ugla, izvukao oružje i odmah pucao na njih dvojicu - rekao je Kerol.
Poslije razmjene vatre, drugi pripadnici Nacionalne garde savladali su osumnjičenog, dodao je on.
Tramp je u avgustu rekao da naređuje raspoređivanje Nacionalne garde u borbi protiv kriminala u gradu za koji je rekao da je postao nebezbjedan, uprkos prigovorima zvaničnika Distrikta Kolumbija koji su osporili taj potez na sudu kao kršenje kontrole lokalne samouprave.
Pucnjava u srijedu dogodila se pet dana pošto je savezni sudija donio presudu kojom se privremeno sprečavaju trupe Nacionalne garde da obavljaju dužnosti sprovođenja zakona u okrugu bez odobrenja gradonačelnika, ali je sudija suspendovala dejstvo svoje naredbe do decembra kako bi dozvolila žalbu Trampovoj administraciji.
Tramp je rasporedio trupe u nekoliko drugih gradova u kojima su demokrate na vlasti – Los Anđelesu, Čikagu, Portlandu i Memfisu – kako bi se borile protiv, kako on navodi, bezakonja i nasilnih nemira zbog obračuna s ilegalnom imigracijom.
Demokratski lideri tih gradova optužili su Trampa da izmišlja izgovore za militarizovanu demonstraciju sile radi kažnjavanja političkih protivnika.

FBI istražuje motiv napadača na dvojicu gardista blizu Bijele kuće

Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu Rahmanulah Lakanval (29) služio je sa američkim vojnicima u Avganistanu prije nego što je 2021. godine došao u Sjedinjene Američke Države, potvrdio je njegov rođak.
Lakanval je, prema njegovim riječima, proveo 10 godina u avganistanskoj vojsci, dijelom i u bazi u Kandaharu, gdje je podržavao američke specijalne snage, piše EnBiSi (NBC).
Rođak je istakao da "ne može da vjeruje" da bi Lakanval mogao da počini napad.
Prema četvorici visokih policijskih zvaničnika upoznatih sa istragom, Lakanval je u srijedu oko 14.15 sati otvorio vatru nedaleko od Bijele kuće, teško ranivši dva pripadnika Nacionalne garde koji su bili u patroli.
Osumnjičeni je u pucnjavi ranjen i nalazi se u bolnici. Zvaničnici navode da je u pitanju bila ciljana pucnjava.
Rođak je rekao da je Lakanval u SAD stigao u septembru 2021. godine, pet mjeseci nakon povlačenja američkih trupa iz Avganistana.
Živio je u Belingemu, u saveznoj državi Vašington, sa suprugom i petoro djece.
Rođak je rekao da sa Lakanvalom nije razgovarao nekoliko mjeseci.
Posljednji put kada su razgovarali Lakanval je radio za Amazon i Amazon Fleks.
Kompanija nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Ministarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem navela je da je osumnjičeni u SAD ušao u okviru operacije "Dobrodošli saveznici", programa administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena za relokaciju ranjivih Avganistanaca i onih koji su sarađivali sa američkim snagama.
<h2>SAD obustavile obradu imigracionih zahtjeva za Avganistance</h2>
Predsjednik Sjedijnenih Američkih Država Donald Tramp rekao je da napadač mora da "plati najveću moguću cijenu" i pozvao je na ponovno ispitivanje svih Avganistanaca koji su ušli u SAD tokom Bajdenove administracije.
Organizacija "AfganEvak" saopštila je da avganistanski saveznički kadrovi prolaze kroz rigorozne bezbjednosne provjere i da "izolovani nasilni čin jedne osobe ne može da definiše cijelu zajednicu".
Kasno sinoć, Služba za državljanstvo i imigraciju SAD obustavila je obradu svih imigracionih zahtjeva vezanih za avganistanske državljane dok se ne sprovede dodatna revizija bezbjednosnih procedura.
Dvoje pripadnika Nacionalne garde koji su upucani ispred Bijele kuće još su živi, ali su u kritičnom stanju, rekao je sinoć na konferenciji za novinare načelnik vašingtonske policije Džef Kerol.

Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu služio sa američkim trupama u Avganistanu

Nakon što su svjetski mediji prenijeli da su dvojica pripadnika Nacionalne garde SAD preminuli, najnovije informacije američkih zvaničnika pokazuju da su vojnici u kritičnom stanju.
- Dvojica pripadnika Nacionalne garde koji su danas upucani preminuli su - saopštio je guverner Zapadne Virdžinije Patrik Morisi, prenio je nešto ranije BiBiSi (BBC).
Međutim i BiBiSi i SiEnEn (CNN) korigovali su svoje naslove i vijesti, navodeći da sada nije poznato stanje dvojice američkih vojnika, odnosno da li su preminuli ili se još bore za život.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpreminuli-pripadnici-nacionalne-garde-upucani-blizu-bijele-kuce&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovi hrabri stanovnici Zapadne Virdžinije izgubili su živote služeći svojoj zemlji - napisao je guverner nešto ranije na društvenim mrežama,a potom saopštio da zvaničnici dobijaju "različite izvještaje" o stanju upucanih i da će "objaviti dodatne informacije čim ih budu imali".
Dodao je da Zapadna Virdžinija nikada neće zaboraviti njihovu službu i žrtvu.
- Zahtijevaćemo punu odgovornost za ovaj užasan čin - kazao je Morisi.
FBI direktor je kazao da su su u kritičnom stanju, što su najnovije informacije.
Podsjetimo, dva pripadnika Nacionalne garde upucana su u ulici u blizini Bijele kuće. Policija je saopštila da je jedna osumnjičena osoba u pritvoru. Na terenu je i FBI.
Predsjednik SAD Donald Tramp je saopštio i da je napadač teško povrijeđen.
Nije još poznato kako je došlo do pucnjave, kao i ko je napadač na pripadnike Nacionalne garde.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.
SiEnEn navodi da je osumnjičeni prišao gardistima djelujući kao da ih cilja, i prvo je pucao u jednog od njih koji je bio na svega nekoliko metara, prema izjavama tri izvora iz policije.
Jedan izvor je rekao, kako navodi SiEnEN, da je osumnjičeni potom pucao u drugog gardistu koji je pokušao da se sakrije iza nadstrešnice autobuske stanice.
Izvor je dodao za ovaj medij da osumnjičeni ne sarađuje sa istražiteljima i da pri hapšenju nije imao ličnu identifikaciju.

Pripadnici Nacionalne garde u kritičnom stanju, svjetski mediji prethodno prenijeli da su preminuli

Sudija iz Džordžije trajno je danas prekinuo vođenje postupka protiv predsjednika SAD Donalda Trampa i još nekoliko ljudi koji se odnosio na njihovo miješanje u džordžijske izborne rezultate američkih predsjedničkih izbora 2020. godine, a to je učinio nakon što je tužilac, koji je preuzeo slučaj, saopštio da neće nastaviti sa krivičnim gonjenjem.
Time je propao posljednji pokušaj da se Tramp na sudovima kazni za pokušaj da svoj izborni poraz 2020. godine od Džozefa Bajdena naknadno pretvori u pobjedu.
Slučaj je postao poznat po tome što je Fani Vilis, tužiteljka okruga Fulton u saveznoj državi Džordžija, skinuta sa ovog slučaja zbog ljubavne veze sa specijalnim tužiocem kojeg je izabrala da vodi slučaj.
Sudija Skot Makafi u cjelosti je odbacio slučaj, odlukom koja je ima samo jedan pasus, a nakon što ga je izvršni direktor Tužilačkog savjeta Džordžije Pit Skandalakis obavijestio da neće nastaviti krivično gonjenje.
Skandalakis je preuzeo je slučaj prošlog mjeseca pošto je u septembru propao pokušaj Fani Vilis da se pred Vrhovnim sudom Džordžije izbori za povratak na čelo istrage, i nakon što on nije uspio da nađe nikog ko bi preuzeo slučaj protiv Trampa i saoptuženih.
Tramp se u januaru vratio u Bijelu kuću. Tada je specijalni tužilac Ministarstva pravde Džek Smit odustao od savezne optužnice protiv Trampa koja ga je teretila za kovanje zavjere sa ciljem preokretanja rezultata predsjedničkih izbora iz 2020. godine, ali i za držanje povjerljivih dokumenata u svojoj kući na Floridi. Smit se pozvao na dugogodišnju politiku Ministarstva da se protiv aktivnog predsjednika ne podižu optužnice.
U dopisu džordžijskom sudu, Skandalakis je ocijenio da je slučaj koji je vodio Smit „najjači i za krivično gonjenje najpodobniji protiv onih koji su pokušali da preokrenu rezultate predsjedničkih izbora iz 2020. godine i spriječe sertifikaciju (elektorskih) glasova (na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa, 6. januara 2021. godine, kada je masa Trampovih lojalista upala na Kapitol)“.
Skandalakis je napisao da je optužnica iz Džordžije u slučaju koji je vodila Fani Vilis „bila začeta u Vašingtonu, ne u državi Džordžija“, pa je „federalna vlada adekvatno mjesto za ovo krivično gonjenje, a ne država Džordžija“.
Ovaj direktor nestranačkog tužilačkog udruženja se požalio i na to da je tek nedavno dobio svu dokumentaciju iz slučaja – 101 kutiju i osam gigabajta materijala na hard disku, i da nije imao vremena da sve to prouči, što je po njegovim riječima bilo u javnom „legitimnom interesu za rezultat“ pokrenutog postupka.
Fani Vilis je slučaj protiv Trampa i saoptuženih vodila preko džordžijskog zakona o zabrani reketiranja.
Trampova odbrana je tražila njeno skidanje sa slučaja nakon što je otkriveno da je u januaru 2024. godine bila u ljubavnoj vezi sa Nejtanom Vejdom, specijalnim tužiocem kojeg je lično odabrala da vodi slučaj. Prema navodima Trampovih advokata, oni su bili u sukobu interesa.
Vejd i Vilis su izvedeni pred sud da svedoče o detaljima veze i rekli da se njihova veza okončala prije pokretanja postupka.
Sudija je ukorio Vilis, ali je nije diskvalifikovao. Vejd je podnio ostavku, a Vilis je skinuta sa slučaja u decembru 2024. godine odlukom Apelacionog suda Džordžije, jer se „čini da se ponašala neprikladno“.
Vrhovni sud Džordžije odbio je da se bavi njenim slučajem, odbacivši žalbu koju je podnijela.

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Dva pripadnika američke Nacionalne garde upucana su danas u blizini Bijele kuće, saopštila je američka sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.
Incident se dogodio u blizini metro stanice Faragut i dolazi usred kontroverzne odluke administracije Donalda Trampa o raspoređivanju trupa Nacionalne garde u glavnom gradu SAD.
U tom području su viđena vozila hitnih službi, prenosi Gardijan.
Lokalna policija je objavila da je situacija sada mirna i da se jedan osumnjičeni nalazi u pritvoru.&nbsp;
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit saopštila je medijima da je Tramp upoznat sa situacijom i da će aktivno pratiti dalja dešavanja u vezi sa incidentom.
Kako je ranije objavio SiEnEn (CN), više osoba je upucano u Vašingtonu, među kojima i pripadnici Nacionalne garde Sjedinjenih Država.
Metropolitanska policija Vašingtona objavila je na mreži Iks (X) da su na mjestu pucnjave u tom području i savjetovala građane da ga izbjegavaju.
Nacionalna garda nije odmah odgovorila na zahtev SiEnEna za komentar. Okolnosti pucnjave za sada nisu jasne, navodi ovaj medij.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.
SiEnEn je kontaktirao Pentagon, Nacionalnu gardu, Bijelu kuću i metropolitansku policiju Vašingtona za komentar.

Pucnjava blizu Bijele kuće: Dva pripadnika američke Nacionalne garde pogođena hicima, uhapšen osumnjičeni

Izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof doći će u Moskvu sljedeće nedjelje, saopštio je Kremlj, u jeku užurbanih napora da se učvrsti mirovni predlog koji podržavaju SAD, a u pogledu koga su zabrinuti mnogi Ukrajinci, kao i evropski lideri.
Sastanak u Moskvi jeu &nbsp;srijedu potvrdio savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov, nekoliko sati pošto je američki predsjednik Donald Tramp nagovijestio da će Vitkof, vjerovatno zajedno sa predsjednikovim zetom Džaredom Kušnerom, otići u rusku prijestonicu.
Očekuje se da će se Vitkof, investitor u nekretnine bez diplomatskog iskustva, koga je Tramp zadužio da vodi napore za pronalaženje kraja rata u Rusiji, sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što će biti njihov šesti susret od januara. Ušakov nije rekao da li će Kušner biti dio delegacije.
- Što se tiče Vitkofa, mogu reći da je postignut preliminarni dogovor da će on doći u Moskvu sljedeće nedjelje- rekao je Ušakov ruskoj državnoj televiziji.
Ta posjeta će uslijediti poslije višednevnih pregovora između američkih, ukrajinskih i ruskih zvaničnika – u Kijevu, Ženevi i Abu Dabiju – koji su pokrenuti pošto je procurio američki plan prošle nedjelje.
Prvobitna verzija od 28 tačaka odražava tvrde stavove koje je Rusija zauzela bar od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. To je uznemirilo ukrajinske zvaničnike – i navodno razgnijevilo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog – koji je potom razgovarao s američkim zvaničnicima.
Zasad ima naznaka da je Ukrajina pristala na neke od predloga, ali neka od glavnih spornih pitanja i dalje nisu riješena.
Neke od najglasnijih kritika – koje dolaze od ukrajinskih zvaničnika i drugih stručnjaka – američkog plana fokusirale su se na to zašto se čini da se plan poklapa s dugogodišnjim maksimalističkim stavovima Rusije.
- Zahvaljujući radu Ukrajine, SAD i nas u Ženevi, sada imamo početnu tačku. Znamo da se ruski način razmišljanja nije promijenio od vremena Jalte. Moramo biti jasni da ne može biti jednostranog komadanja suverene evropske države- rekla je u srijedu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen .
Čovjek koji predvodi napore Kremlja, Kiril Dmitrijev, školovan na Harvardu, otišao je u Majami u oktobru na sastanke, navodno s Vitkofom i Kušnerom.
Procurili telefonski razgovor, koji je objavio Blumberg njuz (Bloomberg News) u utorak, pojačao je te zabrinutosti.
Prema Blumbergovom transkriptu, Vitkof je rekao Ušakovu u telefonskom razgovoru 14. oktobra da bi zajedno trebalo da rade na planu za prekida vatre i da Putin treba da pokrene to pitanje s Trampom.
U izjavi novinarima u predsjedničkom avionu, Tramp je izgleda djelimično potvrdio taj razgovor, rekavši da nije pregledao izvještaje, ali da je čuo da su to bili "standardni pregovori".
- Morate reći, gledajte, oni ovo žele, morate ih u to ubijediti. Pretpostavljam da on govori isto Ukrajini, jer svaka strana mora da daje i uzima- rekao je Tramp.
Na pitanje zašto je razgovor procurio, Ušakov je rekao "Da bi se omeli (razgovori), vjerovatno. Malo je vjerovatno da je to urađeno da bi se poboljšali odnosi."
Ruski zvaničnici su rekli da još nisu dobili zvaničnu kopiju američkog plana. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov ranije je rekao da Moskva čeka da SAD dostave "privremenu" verziju modifikovanog plana.
- Onda ćemo vidjeti- rekao je Lavrov u Moskvi.
Lavrov je takođe naznačio oprez Rusije prema svakom planu koji bi bio promijenjen kako bi odražavao ukrajinski stav i ukazao je na avgustovski samit između Trampa i Putina u Ankoridžu, na Aljasci, kada je Tramp izgleda podržao ruske tvrdnje.
Ako je dopunjeni plan "izbrisao duh i slovo Enkoridža", rekao je Lavrov, "onda će to biti fundamentalno drugačija situacija".

Vitkof dolazi u Moskvu na razgovore o Ukrajini

Američki sekretar vojske Den Driskol kaže da se ukrajinske snage nalaze u sve težoj situaciji i da bi, bez dogovora, mogle da pretrpe direktan poraz od Rusije.
Navodno, Sjedinjene Američke Države više ne mogu da obezbjeđuju dovoljno oružja tempom koji je Ukrajini potreban, dok je verzija mirovnog plana koju je Driskol predstavio u Kijevu ocijenjena kao "kapitulacija pred Moskvom".
Ujedno, u administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa postoji ozbiljan raskol oko pristupa završetku rata – dio zvaničnika traži jači pritisak na Kijev da popusti, dok drugi insistiraju da Rusija mora snositi posledice kao agresor, piše En-Bi-Si.

SAD: Ukrajini prijeti direktan poraz od Rusije

Sjedinjene Američke Države i Ukrajina izradile su revidirani okvir za mirovni sporazum, a Kijev je načelno prihvatio predložene uslove. Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uskoro doputovati u Vašington, iako tačan datum još nije poznat. Iz Kijeva poručuju da i Evropa mora učestvovati u donošenju sigurnosnih odluka, ali upozoravaju da bi trenutni optimizam mogao kratko trajati.
<h3>Mogući sastanak na Dan zahvalnosti</h3>
Dopisnik Skaj njuza Mark Stoun prenosi da je sve vjerovatnije da će se Donald Tramp i Volodimir Zelenski sastati u Bijeloj kući tokom Dana zahvalnosti, 27. novembra. Savjetnici ukrajinskog predsjednika navode da je on spreman da otputuje u SAD „prije kraja novembra“ kako bi potpisao revidirani sporazum, ukoliko se postigne konačno usaglašavanje.
Na ceremoniji tradicionalnog pomilovanja ćurke, Donald Tramp izjavio je da „napredak postoji“ i da vjeruje da su dvije strane „vrlo blizu dogovora“.
<h3>Poruke Zelenskog i stav Ukrajine</h3>
Prema navodima Rojtersa, Zelenski je poručio državama tzv. „koalicije voljnih“ da je Ukrajina spremna ići naprijed sa sporazumom, ali da Evropa mora biti neposredni učesnik u svim sigurnosnim rješenjima. Ukrajina je takođe naglasila da je potrebno riješiti osjetljiva pitanja na sastanku Zelenskog i Trampa, posebno imajući u vidu da Rusija poručuje da neće prihvatiti sporazum koji se udaljava od njenih ciljeva.
<h3>Sastanci uoči mirovnog procesa</h3>
Britanski premijer Kir Starmer razgovarao je u utorak sa Zelenskim uoči sastanka „koalicije voljnih“. Starmer će biti domaćin državama koje su pripravljene da podrže Ukrajinu u traženju održivog mirovnog rješenja. U međuvremenu, rusko bombardovanje nastavilo se tokom noći, uz najmanje šest poginulih u Ukrajini, dok su djelovi Kijeva ostali bez vode i struje.
Ukrajinske snage izvele su napad dronom na Rostovsku oblast, u kojem su navodno poginule tri, a ranjeno osam osoba. Napadi su uslijedili nakon razgovora američkih i ukrajinskih zvaničnika u Ženevi, gdje je razmatran mirovni plan koji je predložila administracija Donalda Trampa. Ukrajina i evropski saveznici protive se nacrtu od 28 tačaka, smatrajući da daje prevelike ustupke Moskvi.
Zelenski je nakon razgovora sa Starmerom izjavio da su vidljivi „solidni rezultati“, ali da predstoji još mnogo posla.
<h3>Američko-ruski kontakti i očekivanja</h3>
Američki ministar vojske Den Driskol sastao se u Abu Dabiju s ruskim zvaničnicima kako bi razgovarali o posljednjim događajima nakon ženevskih susreta. Prema riječima visokog ukrajinskog zvaničnika Rustema Umerova, očekuje se da će Zelenski doputovati u Vašington prije kraja novembra „kako bi dovršio finalne korake i postigao dogovor sa predsjednikom Trampom“.

SAD i Ukrajina usaglasile novu verziju okvira za mirovni sporazum, Zelenski načelno prihvatio

Poslanik PES-a Darko Dragović je u emisiji “Argumenti” istakao da su glavni krivci što nijesu izabrane sudije Ustavnog suda predsjednik države i opozicija, jer nijesu ispoštovali međusobni dogovor. Poslanica DPS-a Zoja Bojanić-Lalović pak smatra da je većina imala dovoljan broj poslanika da izabere sudije i problem je upravo u toj većini, a ne u opoziciji.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin smatra da je Ustavni odbor bio mjesto na kojem je trebalo voditi dijalog i izabrati najbolje kandidate. Poslanik SD-a Nikola Zirojević je kazao da su podržali kandidata predsjednika države, jer nijesu mogli da nađu nikakvu konekciju sa partijama za razliku od kandidata koje je predložio Ustavni odbor.
Kako je naglasio Dragović, od početka su glasali za kandidate koje je predložio Ustavni odbor Jovana Jovanovića i Mirjanu Radović, jer su učestvovali u tom izboru, i smatrali da je sve što je prethodilo tom glasanju dalo dovoljno materijala da ih podrže. Očiglednio je da tako nijesu mislili svi u parlamentu.
- Što se tiče izbora predsjednika Jakova Milatovića, kandidatkinje Mirjane Vučinić, mi smo u prvom krugu bili jedinstveno uzdržani, a u drugom jedan dio bio za podršku, a jedna dio nije glasao ili bio uzdržan. Dobili smo informaciju da će opozicija da glasa za Vučinić, mi smo vidjeli da ako se ispoštuje taj dogovor od nas ne zavisi ništa. Imali smo rasprave u okviru kluba i određeni su smatrali da treba glasati za sve kandidate, drugi nijesu željeli da učestvuju u jednoj takvoj trgovini predsjednika države. Desilo se da taj dogovor između predsjednika i opozicije nije ispoštovan i niko ne može da targetira PES za to što nijesu izglasane sudije Ustavnog suda -naglasio je Dragović.
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović je istakla da je odgovornost na parlamentarnoj većini.&nbsp;
- Zakonopisac je predvidio da se izbor sudija ostvaruje dvotrećinski, a u vlasti ima dovoljan broj poslanika da mogu i bez glasova opozicije da izaberu sudije. Tako da je jasno da je problem upravo u toj većini. Ustavopisac je predvidio da bude ovaj odnos snaga da bi došlo do razgovora vlasti i opozicije, a toga nije bilo. Nijednom nam se nijesu obratili. Za Vučinić smo prvi put glasali na osnovu njene biografije i ne vidim odgovornost opozicije, ako vladajuća većina ima dovoljan broj da izabere sudije - kazala je ona.
Bojanić Lalović dodaje da što se tiče nedolaska šest poslanika DPS na sjednicu, dio nije došao iz zdravstvenih razloga, a drugi zbog obaveza preuzetih ranije.
- Evo da se zna i kako funkcioniše parlament. Mi ne znamo kada će se desiti glasanje, zakaže se u tri sata, pa se pomjera, jer nema parkinga, ne karikiram. Mi smo recimo juče dobili poziv za sjutrašnju sjednicu 28. novembra, a dnevni red ćemo saznati na sjednici. Eto tako to funkcioniše. Tako da nije bilo političkih kalkulacija, i nije bilo razloga da ne dođemo na sjednicu kako se to želi predstaviti - objasnila je Bojanić Lalović.
Poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin naveo je su se na Ustavnom odboru mogla postaviti pitanja i donijeti odluke.&nbsp;
- Predsjednikov izbor je diskreciono pravo, a izostao je postupak da objasni zašto je kandidatkinja Vučinić najbolje rješenje, iako ne može da izdrži čitav mandat od 12 godina. Tu je trebalo da se da dobar razlog zašto baš ona, a to nije dobro iskomunicirano. Iz DPS kažu da je nedostajao dijalog, što znači da su ga imali sa Milatovićem. Pristalica sam da je bio potreban pravi parlamentarni dijalog, a to je na Ustavnom odboru. Nakon što je predsjednik dao predlog kandidata više nije bilo prostora za dijalog - smatra Rovčanin.
Kako je kazao očekivao je da će proći oba kandidata Ustavnog odbora. BS nije htjela da podrži nijednog kandidata, jer su htjeli jednog sudiju iz redova njihovog naroda i njihov stav je bio poznat.
- Ustavni odbor će u ponedjeljak raspisati poziv za jednog kandidata i nadam se da će biti pameti da se nađu modeli i dobro iskomunicira i izabere kandidat. Važno je da imamo Ustavi sud sa integritetom, koji će biti imun na sve uticaje - naveo je Rovčanin.
Poslanik SD-a Nikola Zirojević je istakao da kada smo dobili ovoliko brojnu Vladu, rečeno je da je to zbog toga da se obezbijedi kvalifikovana većina kako bi se lakše donosile odluke, pa, između ostalog, i odluka o popunjavanju Ustavnog suda.
- Imamo većinu koji broju od 51 do 54 poslanika, zavisno kako se koji dan osjećaju poslanici te većine, da li joj pripadaju ili ne, a onda sa druge strane imate tu većinu koja nije u stanju da obezbijedi dovoljan broj da se izabere sudija. Na Ustavnom odboru se ne dogovaramo, jer tamo je većina iz vlasti i možemo da pričamo, ali biće onako kako hoće ta većina. Mi smo se opredijeli za kandidatkinju Vučinić na osnovu njene profesionalne preferencije, jer da smo gledali ko je predlaže nikada je ne bi glasali. Nijesmo mogli da nađemo nikakvu konekciju njenu sa bilo kojom partijom, a javna je tajna da je kandidat koji je prošao blizak koaliciji Za budućnost Crne Gore, a kandidatkinja koja nije prošla, bilo je upitno da li je ispunjavala uslove, jer je kandidatkinja PES-a. Tako da u PES-u treba da vide ko ih je namagarčio i zašto - kazao je Zirojević.
Dodao je da ne postoji nijedan argument da su opozicija i predsjednik države krivi za ovu situaciju, te da se sada vidi kako može Ustavni odbor biti ažuran i već u ponedjeljak se zakazala nova sjednica iako se ranije znalo čekati i po godinu dana.
I on je ponovio da nijesu do sada nikada imali jasnu satnicu kada će biti glasanje, a poslanici imaju obaveze i van parlamenta i vjeruje da su zbog takvog odnosa odgovornih u skupštini i izostali sa sjednice.
Bojanić Lalović se nadovezala dodajući da među poslanicima ima ljekara i profesora koji imaju svoje obaveze i to što ne znaju dnevni red sjednica, pa se desi da odsustvuju, što je odgovornost vlasti.
Dragović je demantovao da su Radović i Jovanović kandidati bilo koje partije.

Dragović: Za neizbor sudija kriva opozicija i predsjednik države; Bojanić Lalović: Problem je, ipak, u većini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će se ukrajinska i delegacija SAD sastati ove sedmice kako bi razradile formulu o kojoj se razgovaralo u Ženevi, a koja se odnosi na uspostavljanje mira i obezbjeđivanje bezbjednosnih garancija Kijevu.
- Naš tim, zajedno sa američkim predstavnicima, sastaće se krajem ove sedmice kako bismo nastavili usklađivati tačke o kojima smo pregovarali u Ženevi, u formatu koji će nas voditi ka putu mira i bezbjednosnih garancija- rekao je Zelenski u svom večernjem video-obraćanju.
Dodao je da će ukrajinska delegacija biti „dobro pripremljena i usmjerena na konkretan rad“.
Zelenski je takođe najavio nove razgovore sljedeće sedmice u kojima će učestvovati obje delegacije, kao i on lično, ali nije iznosio detalje.
- Sljedeće sedmice biće održani važni razgovori, ne samo s našom delegacijom, već i sa mnom. Pripremamo čvrstu osnovu za te razgovore. Ukrajina će čvrsto stajati na svojim nogama. Uvijek će stajati- naglasio je Zelenski.

Zelenski: Ukrajinska i delegacija SAD razradiće formulu mira ove sedmice

U Podgorici je, u prethodnih deset dana, palo znatno više kiše od uobičajene za ovo doba godine, a nagli porast količine vode doveo je do zamućenja pojedinih izvorišta.
- U Podgorici je od početka mjeseca palo više od 300 litara vode, a prosječna količina nešto je ispod 250. Već je nadmašen taj prosjek, ali u principu ne treba do sjutra očekivati da ta količina osjetno poraste kada se i zaključuje količina padavina za mjesec novembar. Najviše je palo u Cetinju. preko 600 litara, preko 500 litara u Kolašinu, znači cijela CG je dobila poprilično dobre količine padavine tokom novembra- kazao je za TV Podgorica meteorolog Dušan Pavićević.
Novembar je, ističe, mjesec sa najviše kiše u godini.
- Znao je on da se razlikuje, bilo je slučajeva da u Podgorici padne 1 ili 2 litra tokom cijelog mjeseca ali prosjek je blizu 250 litara. Na Cetinju je znalo da padne i preko 1000 litara ali u svakom slučaju ovaj novembar je jedan od kišovitijih u sedamdesetogodišnjoj istoriji mjerenja- ističe Pavićević, prenosi Gradski portal.
Ipak, velike kiše su iza nas, poručio je Pavićević.
- Sjutra na jugu može poneka kap pasti, na sjeveru poneka pahulja, ali glavnina padavina je prošla, malo je osvježilo. Na jugu se neće prethodnih dana mijenjati, dok će na sjeveru biti hladno i dnevna temperatura biće nešto prijatnija. Uz prestanak kiše, naredne sedmice će i temperature biti primjerene ovom dijelu godine- zaključio je Pavićević.

Pavićević: Ovaj novembar jedan od kišovitijih u sedamdesetogodišnjoj istoriji mjerenja

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

Neprimjereno je da neko od poslanika najavljuje hapšenja i to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi, ali i tužilaštvu koje bi trebalo da reaguje, jer ako političari i poslanici imaju neke informacije u smislu najave o akcijama hapšenja bilo koga, nevezano za to da li postoje dokazi ili ne, to jako narušava ugled samog tužilaštva i šalje poruku javnosti da je tužilaštvo pod određenom političkom kontrolom i da su političari ti, a ne tužioci, koji odlučuju kada će se i protiv koga pokrenuti postupak - ocijenio je za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je juče u Skupštini Crne Gore da je ono što je do sada ulovljeno samo predjelo, a da država prema dezert, te da "nijedno ime neće biti preskočeno".
Na koga se sprema lov i otkud to zna poslanik pitanje je koje niko iz izvršne vlasti ne postavlja. Još važnije - da li poslanici najavljuju akcije policije i tužilaštva i ko, zaista, odlučuje šta će biti na njihovoj agendi.
Radulović upozorava da je ćutanje prećutna saglasnost i da ozbiljno narušava ugled države pred međunarodnim partnerima.
- To jeste jedan vid zastrašivanja, koji me ne iznenđauje, nije prvi put. Uglavnom dolazi sa istih adresa - naveo je Radulović.&nbsp;
Da retorika i odnos Demokrata izazivaju pažnju međunarodne zajednice pokazalo je pismo upozorenja koje su Ujedinjene nacije poslale Vladi.&nbsp;
Naveli su da su napadi Demokrata na advokata Veselina Radulovića i direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević ozbiljan slučaj zastrašivanja.&nbsp;
Tri specijalne izvjestiteljke UN-a za nezavisnost sudija, slobodu izražavanja i branioce ljudskih prava ocijenile su da takvi napadi imaju „zastrašujući efekat“ i da ne postoje informacije da je vlast preduzela bilo kakvu istragu.&nbsp;
Vlada je ćutala duže od propisanih 60 dana. Kada je pismo iz UN-a objavljeno bez njihove reakcije, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović udostojio se da odgovori.
Radulović ćutanje Vlade tumači kao jednu prećutnu saglasnost sa svime što se radi u bezbjednosnom sektoru, odnosno šta radi partija koja ga kontroliše.&nbsp;
- Nije me to iznenadilo, ali je zaslužilo reakciju i Vlade i državnog tužilaštva. Tu su osim uvreda i kleveta bili navodi koji se mogu tumačiti kao ozbiljne prijetnje - istakao je Radulović.&nbsp;
Nije ga iznenadilo što je Vlada odćutala to u roku koji im je ostavljen, a danas je objavljeno pismo koje je izvršna vlast poslala naknadno specijalnim izvjestiteljkama.&nbsp;
- Podsjetilo me na onu izreku da ne kune majka sina što se kocka, nego što se vadi. Tako izgleda dopis Ibrahimovića đe citira odredbe zakona i navodi da Vlada prati razvoj događaja i ne želi da se miješa, iako to nije predmet zahtjeva specijalnih izvjestiteljki. One traže da se Vlada izjasni šta su uradili povodom napada koji je rukovodstvo bezbjednosnog sektora uputilo na račun Gorjanc Prelević i moj račun. Vlada nije uradila ništa i ružno je za imidž države kada se na jedan takav način odgovori na dopis jedne tako važne adrese - ocijenio je Radulović.
Upravo zato, prema njegovim riječima, to više nije samo politički problem, već pitanje međunarodne reputacije države.&nbsp;
Da situacija nikad nije bila tako ozbiljna, dodaje, pokazuju i brojke - UN i Evropska unija oglasili su se tri puta. Crnogorska Vlada nijednom.&nbsp;
U zemlji koja se i dalje predstavlja kao najozbiljniji kandidat za Evropsku uniju političke prijetnje, institucionalno ćutanje i ignorisanje upozorenja najviših međunarodnih adresa se normalizuju, a poruke o "lovu" i "dezertima" ostaju bez ikakvog odgovora
Da su parlamentarne klupe postale poligon za politička suđenja bez procesa ocijenio je i poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.
On je juče u Skupštini Crne Gore kazao da se u Zakonodavnom domu krši pretpostavka nevinosti, a trebalo bi tu najglasnije da se govori o članu Ustava koji govori o tome.
- I to imamo priliku da čujemo svaki dan. Ne govori se o optuženima ili osumnjičenima nego se automatskio presudi ljudima za cijeli život i njima i njihovim porodicama - naveo je Huter.
Prilog novinarke TV E Amre Tahirović.

Radulović: Neprimjereno da neko od poslanika najavljuje hapšenja, to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi

Danko Savić (61), koji je uhapšen zbog sumnje na učestvovanje u oružanim formacijama Rusije, je nekadašnji pripadnik kozačkog pokreta i, kako je ranije objavio Radio Slobodne Evrope, Vojske Jugoslavije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-danilovgradanin-osumnjicen-za-ucestvovanje-u-oruzanim-formacijama-rusije-na-racunu-imao-milion-i-po-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u junu ove godine uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdanilovgrad-pronadeno-vise-od-12-kilograma-eksploziva-municija-optika-amblemi-i-falsifikovane-legitimacije-uhapsena-jedna-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom pretresa lokacija koje je Savić koristio, tada je pronađeno 12,2 kilograma eksploziva, 33 komada municije, optika za noćno osmatranje, dvije radio stanice, legitimacije sa različitim imenima, gas maska, vojne oznake, pečati, epolete i amblemi...
Hapšen je i 2018. godine kada je kod njega pronađeno oružje, trotil (vrsta eksploziva), panciri i vojna oprema.
Među oduzetim predmetima, kod njega su 30. juna pronađene i značke Granične jedinice Vojske Jugoslavije koje su bile zadužene za odbranu pograničnih područja i karaula. Ove jedinice su učestvovale u ratovima krajem devedesetih.
Ove značke dostupne su na <a href="https://www.limundo.com/kupovina/Kolekcionarstvo/Znacke/Militarija/Granicne-jedinice-vojske-Jugoslavije/44048653/AukcijaNijeNadjena" target="_blank">prodajnim platformama</a> za nekoliko eura.
Savić se ranije deklarisao kao ataman (kozački vojni zapovjednik) i dovodio u vezu sa Balkanskom kozačkom vojskom, koja navodno djeluje kao ogranak Centralne kozačke vojske Rusije, bliske predsjedniku Vladimiru Putinu.
Ataman Crne Gore kozački pukovnik Slobodan Pejović je potvrdio za RSE da je Savić bio vojno lice, rekavši da je iznenađen arsenalom oružja koji je kod njega pronađen.
- Znam ga kao mirnog i dobrog čovjeka. Ne vjerujem da je išta radio da bi to zloupotrijebio - rekao je on za RSE ranije.
Naveo je i da Savić od prije četiri godine nije njihov član.
- Zbog nekih neslaganja oni su osnovali drugu organizaciju, Kozačko bratstvo Crne Gore - dodao je on.
Kod Savića su pronađeni i simboli i dokumentacija Crnogorskog kozačkog bratstva.
<h2>Šta se zna o Crnogorskom kozačkom bratstvu?</h2>
Javno dostupni registri potvrđuju da je kao nevladina organizacija Crnogorsko kozačko brastvo osnovano 2. jula 2021. u Nikšiću.
Osnivač Crnogorskog kozačkog bratstva Jovan Burić je u izjavi za RSE potvrdio da su osnovani 2021. rekavši da je to bila "kratkotrajna organizacija koja je brzo prestala s radom".
Istakao je da nisu bili dio šire balkanske kozačke mreže i da su djelovali samostalno.

Tag: sad

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Tramp tražio od Japana da izbjegne eskalaciju spora sa Kinom

FBI istražuje motiv napadača na dvojicu gardista blizu Bijele kuće

Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu služio sa američkim trupama u Avganistanu

Pripadnici Nacionalne garde u kritičnom stanju, svjetski mediji prethodno prenijeli da su preminuli

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Pucnjava blizu Bijele kuće: Dva pripadnika američke Nacionalne garde pogođena hicima, uhapšen osumnjičeni

Vitkof dolazi u Moskvu na razgovore o Ukrajini

SAD: Ukrajini prijeti direktan poraz od Rusije

SAD i Ukrajina usaglasile novu verziju okvira za mirovni sporazum, Zelenski načelno prihvatio

Dragović: Za neizbor sudija kriva opozicija i predsjednik države; Bojanić Lalović: Problem je, ipak, u većini

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Zelenski: Ukrajinska i delegacija SAD razradiće formulu mira ove sedmice

Pavićević: Ovaj novembar jedan od kišovitijih u sedamdesetogodišnjoj istoriji mjerenja

PRATITE TVe UŽIVO