Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa pojačava pritisak na Moskvu kako bi se vratila za pregovarački sto. Ministar odbrane Pit Hegset u srijedu je, na sastanku NATO-a u Briselu, upozorio Kremlj na mogućnost uvođenja "troškova" zbog nastavka agresije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nada se da će uvjeriti Trampa da dodatno pojača pritisak odobravanjem američkih dalekometnih projektila za udare na dublje teritorije Rusije, tokom svoje posjete Vašingtonu u petak.
- Ako u kratkom roku ne bude puta ka miru, Sjedinjene Američke Države sa saveznicima preduzeće potrebne korake kako bi Rusiji nametnule cijenu zbog njene kontinuirane agresije - rekao je Hegset evropskim kolegama na sastanku, čiji je cilj bio obezbjeđivanje dodatne vojne pomoći za Kijev.
On je dodao: - Ako budemo morali preduzeti taj korak, Ministarstvo rata SAD-a je spremno da učini svoj dio na načine na koje to samo Sjedinjene Američke Države mogu.
Kako Tramp signalizira da će ponovo fokus staviti na rat u Ukrajini, razmatra se mogućnost slanja dalekometnih krstarećih raketa tipa Tomahawk u Kijev, kao oblik pritiska na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ukrajina je već nanijela štetu ruskim naftnim postrojenjima pomoću svojih dalekometnih dronova, ali rakete bi mogle izazvati još veću štetu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nakon NATO sastanka Hegset upozorio Moskvu: Ako uskoro ne bude mira, Amerika će reagovati onako kako samo mi možemo

Američki državni sekretar Marko Rubio pozvao je danas vlasti Kube da puste 700 političkih zatvorenika.
- Pozivamo na momentalno puštanje više od 700 nepravedno pritvorenih političkih zatvorenika i pozivamo međunarodnu zajednicu da nam se pridruži u pozivu kubanskom režimu na odgovornost za zlostavljanja i štetan uticaj u regiji- saopštio je Rubio.
On je izrazio zadovoljstvo zbog dolaska kubanskog disidenta Hose Danijela Ferera u Majami.
- Drago nam je što je Ferer sad slobodan od represije režima... Nakon godina zlostavljanja, mučenja i prijetnji smrću na Kubi- piše u Rubiovom saopštenju.

SAD pozvale Kubu da pusti 700 političkih zatvorenika

Kineske vlasti saopštile su da su najnovije američke carine na kinesku robu "licemjeran potez, ali je odustala od novih dažbina na američke proizvode.
Predsjednik Sjedinjenjih Država Donald Tramp u petak je najavio dodatne tarife na uvoz iz Kine i kontrolu izvoza za cjelokupan ključni softver proizveden u SAD do 1. novembra.
Obnovljene trgovinske tenzije potresle su Volstrit, dovodeći do pada akcija velikih tehnoloških kompanija.
Tenzije su zabrinule strane kompanije koje zavise od kineske proizvodnje prerađenih rijetkih minerala i mogle bi da poremete samit između Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga kasnije ovog mjeseca, prenosi Reuters.
Kinesko ministarstvo trgovine je saopštilo da su kineske kontrole izvoza rijetkih minerala, koje je Tramp u petak nazvao "iznenađujućim i veoma neprijateljskim", uslijedile nakon niza američkih mjera koje su uvedene nakon bilateralnih trgovinskih razgovora u Madridu prošlog mjeseca.
Peking je kao primjere naveo dodavanje kineskih kompanija na crnu listu američke trgovine i uvođenje lučkih taksi od strane Vašingtona na brodove povezane sa Kinom.
- Ove akcije su ozbiljno naškodile interesima Kine i narušile atmosferu za bilateralne ekonomske i trgovinske razgovore. Kina se snažno tome protivi- saopštilo je Ministarstvo.
Zvanični Peking nije eksplicitno povezao ove američke akcije sa svojim ograničenjima na izvoz ključnih minerala, navodeći da su kineska ograničenja motivisana zabrinutošću zbog vojne primjene ovih metala u vrijeme "čestih oružanih sukoba".
Peking je takođe odustao od objavljivanja odgovarajućeg nameta na uvoz SAD u Kinu, za razliku od ranije ove godine, kada su obje strane progresivno povećavale carine jedna drugoj.
- Prijetnje uvođenjem visokih carina u trenutku nisu pravi način za postupanje. Stav Kine o carinskim ratovima je uvijek bio dosljedan: ne želimo da se borimo, ali se ne plašimo borbe- saopštilo je ministarstvo.
U saopštenju se dodaje da će Kina preduzeti odgovarajuće mjere ako SAD "ne isprave svoj kurs".

1250x600

1084x550

Kina optužila SAD za podizanje trgovinskih tenzija

Portparol kineskog Ministarstva trgovine saopštio je da Kina želi da „uspostavi mehanizam dijaloga o kontroli izvoza“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, radi „bezbjednosti i stabilnosti globalnih lanaca snabdijevanja“.
Peking je ove sedmice prekinuo krhko trgovinsko primirje sa Vašingtonom, najavljujući sveobuhvatna ograničenja na izvoz proizvoda koji sadrže i najmanje tragove kineskih rijetkih minerala. Američki predsjednik Donald Tramp burno je reagovao, zaprijetivši odmazdom kroz uvođenje carina od 100 odsto i novih ograničenja na izvoz ključnog softvera. Takođe je poručio da „nema razloga“ za susret sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, planiran kasnije ovog mjeseca.
Kako piše Politico, ova odluka predstavlja novu, do sada najtežu eskalaciju napetosti između dvije najveće svjetske ekonomije, koja bi mogla poništiti višemjesečne napore na stabilizaciji odnosa. Podsjetimo, SAD i Kina su već ovog proljeća međusobno uvele trocifrene carine.
Kinesko Ministarstvo trgovine objavilo je u četvrtak najopsežniji set mjera kontrole izvoza rijetkih minerala do sada. Novi propisi omogućavaju Pekingu da ograniči ne samo pošiljke sirovina i magneta, već i gotovih uređaja koji ih sadrže – od ajfona i električnih vozila do senzora borbenih aviona.
„Kina pokazuje svoju moć i želi dokazati da može postati ključna tačka uskog grla globalne trgovine“, izjavio je Everet Ajsenstat, bivši zamjenik direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta Bijele kuće tokom Trampovog prvog mandata. Zbog važnosti kineskih minerala za svjetsku industriju, nova pravila Kini zapravo daju mogućnost veta nad velikim dijelom globalne proizvodnje. U praksi, Peking dobija alat kojim može paralizovati čitave industrijske lance snabdijevanja.
Nakon Trampove najave odmazde, američke berze reagovale su naglim padom – indeks S&amp;P 500 opao je za više od dva odsto, što je najveći dnevni pad od aprila. Bivši američki zvaničnici ocjenjuju kineski potez kao „sofisticiranu demonstraciju sile“, kojom Peking testira Trampovu spremnost na strateško razmišljanje.
„Mi igramo šah na dvije dimenzije, dok Peking igra na četiri“, izjavila je Liza Tobin, bivša direktorka za Kinu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost. Jedan visoki funkcioner Bijele kuće rekao je za Politico, pod uslovom anonimnosti, da „predsjednik lično diktira spoljnu politiku“ i da „istorija pokazuje kako više ljudi u timu ne znači nužno i bolje rezultate“.
Tramp i Si trebalo je da se sastanu krajem mjeseca na marginama azijsko-pacifičkog samita u Južnoj Koreji, u pokušaju da se odnosi stabilizuju prije roka 10. novembra, kada je planiran novi krug carina. Međutim, sve je izvjesnije da će taj susret biti otkazan.
Kreg Singlton iz Fondacije za odbranu demokratija kaže da je riječ o scenariju „u kojem se kinesko samopouzdanje sudara sa američkim nestrpljenjem“. Dodaje da će dalji razvoj situacije – eskalacija ili smirivanje tenzija – zavisiti od reakcija Pekinga u narednim danima.
Nove kineske zabrane obuhvataju i ograničenja na izvoz tehnologija koje se koriste u preradi rijetkih minerala, poput rudarenja i topljenja, dok se kineskim državljanima zabranjuje pružanje „značajne pomoći“ sličnim operacijama u inostranstvu.
„Ovo je kao da su nam prislonili pištolj na glavu“, izjavio je za Politico Džefri Gerc, bivši direktor za međunarodnu ekonomiju u Savjetu za nacionalnu bezbjednost tokom Bajdenove administracije. „Kina ne kaže da će sve prekinuti odmah, ali jasno stavlja do znanja da to može učiniti kad god poželi – i to postaje njen pregovarački adut.“
Tramp je još u februaru naložio povećanje domaće proizvodnje minerala, ali stručnjaci upozoravaju da će biti potrebne godine da SAD razviju sopstvene kapacitete. „Ovaj problem traje već 20 godina, a ljudi ni ne shvataju koliko zavisimo od Kine“, izjavio je jedan američki industrijski izvor za Politico. Bredli Martin iz RAND korporacije dodaje: „Kina računa na to da mi nećemo moći brzo reagovati – i da će neravnoteža ranjivosti potrajati godinama.“
Uprkos zaoštravanju retorike, Peking ipak pokazuje interesovanje za smirivanje tenzija. Portparol kineskog Ministarstva trgovine izjavio je da Kina želi „uspostaviti mehanizam dijaloga o kontroli izvoza“ sa SAD-om, u cilju „bezbjednosti i stabilnosti globalnih lanaca snabdijevanja“.
Mark Buš, profesor na Univerzitetu Džordžtaun i bivši savjetnik američke administracije, ocijenio je da „Kina zapravo nudi kombinaciju mrkve i štapa“. „Ona sugeriše da želi stabilne lance snabdijevanja – ali pod uslovima koji joj daju kontrolu.“
Tramp je, pak, u petak uveče ostavio otvorenu mogućnost susreta sa Sijem i nagovijestio da bi početak novih carina, planiran za 1. novembar, mogao biti „manevarski prostor“ za dogovor. U suprotnom, upozorio je, američka ekonomija mogla bi osjetiti ozbiljne posljedice, s obzirom na stalnu zavisnost od kineskog uvoza industrijskih materijala i potrošačke robe.

Kina udara gdje najviše boli: Evo kojim proizvodima prijeti totalna blokada

Četiri osobe su ubijene, a najmanje 12 drugih je ranjeno u pucnjavi koja se dogodila u rano jutros u gradu Liland, u saveznoj državi Misisipi, SAD.
Gradonačelnik Lilanda Džon Li rekao je zaCBS News a se pucnjava dogodila oko ponoći i da su četiri ranjene osobe helikopterom prebačene u lokalne bolnice.&nbsp;
Za sada nema informacija o njihovom zdravstvenom stanju.
Niko još nije uhapšen, a istraga je u toku.
Li je rekao da se pucnjava dogodila u glavnoj ulici, dok su se u tom trenutku u gradu nalazili ljudi koji su došli na proslavu povodom utakmice za povratak bivših učenika srednje škole Liland.
Na sajtu školskog distrikta navedeno je da je srednja škola Liland tog dana trebalo da igra utakmicu protiv srednje škole Čarlston.

Pucnjava u Miisippiju, četvoro mrtvih i 12 povrijeđenih. Napadač u bjekstvu

Sjedinjene Američke Države zaprijetile su 10. oktobra uvođenjem sankcija i drugih kaznenih mjera protiv svake zemlje koja glasa za uvođenje poreza na ugljenik u pomorskom prometu putem agencije Ujedinjenih nacija.
- Snažno ćemo se boriti za zaštitu naših ekonomskih interesa nametanjem troškova državama ako podrže “Okvir neto nulte emisije” (Net Zero Framework) -navodi se u zajedničkoj izjavi američkog državnog sekretara Marca Rubia i njegovih kolega iz ministarstava energetike i prometa koju je prenio AFP.
Članovi Međunarodne pomorske organizacije (IMO) sa sjedištem u Londonu sljedeće će sedmice glasati o usvajanju sporazuma Okvira neto nulte emisije (NZF) usmjerenog na smanjenje globalnih emisija ugljenika iz brodarskog sektora.
Vašington je, međutim, predlog opisao kao nametanje “globalnog poreza na ugljik svijetu”.
Od povratka na vlast u januaru, američki predsjednik Donald Tramp promijenio je vašingtonski kurs prema klimatskim promjenama, osuđujući ga kao “prevaru” i potičući korištenje fosilnih goriva deregulacijom.
U izjavi su Rubio, ministar energetike Kris Rajt i ministar prometa Šon Dafi rekli da Trampova administracija “nedvosmisleno odbacuje” prijedlog NZF-a.
Zaprijetili su nizom kaznenih mjera protiv zemalja koje glasaju za okvir, uključujući vizna ograničenja, blokiranje ulaska plovila registrovanih u tim zemljama u američke luke, nametanje komercijalnih kazni i razmatranje sankcija dužnosnicima.
- Sjedinjene Države će poduzeti mjere za nametanje ovih mjera protiv zemalja koje sponzorišu ovaj evropski neokolonijalni izvoz globalnih klimatskih propisa - navodi se u izjavi. 
&nbsp;

SAD prijeti sankcijama zemljama koje su za oporezivanje ugljenika u brodarstvu

Budžetska služba Bijele kuće saopštila je danas da su počela masovna otpuštanja federalnih službenika, što pojačava pritisak na demokrate da prekinu blokadu finansiranja vlade, javlja agencija Asošiejted pres.
Direktor Kancelarije za upravljanje i budžet Rasel Vout objavio je na društvenoj mreži X da su "smanjenja radne snage" počela, dok je portparol Kancelarije saopštio da su smanjenja "značajna", ali nije naveo detalje.
Bijela kuća je najavila velika otpuštanja neposredno prije početka blokade rada vlade 1. oktobra, koja je počela jer republikanci i demokrate nisu mogli da se dogovore oko budžeta. Federalnim službama poručeno je da budžetskoj službi na provjyeru dostave planove za smanjenje broja zaposlenih.
Republikanci u Senatu su više puta pokušavali da nagovore demokrate da glasaju za privremeni zakon o obnovi rada. Oni su to odbili, jer insistiraju da se očuva važeći državni plan zdravstvenog osiguranja.
Nije bilo znakova da su vodeći demokratski i republikanski lideri u Senatu uopšte razgovarali o načinu rješavanja zastoja. Umjesto toga, lider republikanske većine u Senatu Džon Tjun nastavio je pritisak na dio demokrata koji bi možda bio spreman da popusti.

U SAD počela masovna otpuštanja federalnih službenika

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija i SAD još imaju dovoljno vremena da se dogovore o produženju sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja Novi START za još godinu dana, "ako ima dobre volje" za to, javlja Asošiejted pres.
Putin je rekao da se nada da će se Moskva i Vašington složiti da produže sporazum iz 2010. godine za još godinu dana, nakon što on istekne idućeg februara.
Sporazum ograničava zemlje na najviše 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih raketa i bombardera.
Putin je takođe pohvalio napore američkog predsjednika Donalda Trampa za mir uprkos tome što nije dobio Nobelovu nagradu za mir.
Na pitanje novinara da li misli da je Tramp nepravedno preskočen za nagradu u korist venecuelanske opozicione liderke Marije Korine Mačado, Putin je odgovorio da nije on taj koji odlučuje, ali je dodao da je Nobelov komitet u prošlosti dodjeljivao nagradu onima koji su malo postigli da pomognu globalnom miru.
On je pohvalio Trampove napore za prekid vatre u Gazi i u Ukrajini.
- On zaista mnogo čini da riješi tako složene krize koje traju godinama, pa čak i decenijama - rekao je Putin i dodao da bi, ako se sporazum o prekidu vatre u Gazi sprovede, on bio "istorijsko" dostignuće.
Putin je naveo da je na samitu na Aljasci u avgustu rekao Trampu da mu je potrebno više vremena za razmišljanje i razgovor sa saveznicima Rusije, kada je riječ o okončanju rata u Ukrajini.

Putin: Rusija i SAD još imaju vremena za dogovor o produženju sporazuma o nuklearnom naoružanju

Danska energetska kompanija Orsted saopštila je da ukida dvije hiljade radnih mjesta i da se povlači sa američkog tržišta vjetroenergije.
Kompanija Orsted saopštila je da će do kraja 2027. ukinuti oko dvije hiljade radnih mjesta i postepeno preusmjeriti svoje poslovanje isključivo na evropsko tržište vjetroenergije, prenosi Tanjug.&nbsp;
U saopštenju Orsted navodi da je smanjenje broja zaposlenih dio šireg plana za povećanje konkurentnosti i racionalizaciju strukture poslovanja.
Kompanija očekuje da će u narednim godinama završiti nekoliko velikih vjetroparkova na moru, ali napominje da će im za narednu fazu razvoja biti potrebno znatno manje radne snage.
Ova odluka dolazi neposredno nakon završetka emisije akcija vrijedne 9,4 milijarde USD, čime kompanija jača bilans i priprema se za restrukturalizaciju.
Orsted je posljednjih godina pretrpio značajne gubitke na američkom tržištu. Kombinacija rastućih troškova, zastoja u lancima snabdijevanja i promjena energetske politike pod administracijom predsjednika Donalda Trumpa natjerala je dansku firmu da odustane od planiranih projekata u Sjedinjenim Američkim Državama.
Na evropskom tržištu, međutim, kompanija planira da zadrži vodeću ulogu kroz ulaganja u Sjevernom moru, Baltičkom regionu i Velikoj Britaniji, gdje ima aktivne projekte ukupnog kapaciteta od više od deset gigavata.

Evropski gigant napušta Ameriku

Cijene nafte zadržale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima na nivou od 66 dolara, balansirajući između ublaženog geopolitičkog rizika za snabdijevanje s Bliskog istoka i pojačane kineske nabave za zalihe.
Na londonskom tržištu je cijena barela nakon podne bila niža 18 centi nego na zatvaranju trgovine u srjedu i iznosila je 66,07 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 20 centi nižoj cijeni, od 62,35 dolara, prenosi SEEbiz.
Pažnju tržišta zaokupio je u četvrtak sporazum palestinskog Hamasa i Izraela o sprovođenju prve faze plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu.
Predstavnici Hamasa i Tel Aviva potpisali su sporazum u glavnom gradu Egipta, utanačivši puštanje na slobodu zatočenika. Izraelske oružane snage trebalo bi da se povuku iz Gaze i omogućiti ulazak konvoja s humanitarnom pomoći.
Obustava sukoba mogla bi označiti i početak normalizacije prometa kroz Crveno more i Sueski kanal.
Jemenski pokret Ansar Allah ometa plovidbu komercijalnih brodova s odredištem u izraelskoj luci Eilat, uslovljavajući ukidanje blokade obustavom izraelskih vojnih operacija u Gazi i dostavom humanitarne pomoći Palestincima.
Brodovi su se zbog blokade okrenuli znatno dužoj ruti oko Rta dobre nade, koja je nosila i veće troškove.
Primirje između Hamasa i Izraela moglo bi tako ublažiti rizik po snabdjevanje i transport iz ključne proizvodne regije.
Ulagači su u četvrtak proučavali i mješovite podatke o američkim zalihama.
Zalihe sirove nafte porasle su prošlu sedmicu 3,7 miliona barela, pokazali su u srijedu zvanični podaci ministarstva energije. Zalihe benzina smanjile su se 1,6 miliona barela, a zalihe destilata, uključujući dizel i lož ulje, za dva miliona barela, signalizirajući snažnu potražnju za gorivom.
Trgovce ipak brinu znakovi obilnog snabdijevanja.
Tankeri su utovarili čak 1,2 miliona barela nafte i na putu su prema odredištima, prema procjeni firme Vortexa.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu poskupio 41 cent, na 66,92 dolara.

Cijene nafte se zadržale na 66 dolara

Ministarstvo zdravlja u Gazi kaže da je od Izraela primilo tijela još 45 Palestinaca što je još jedan uslov u sprovođenju primirja.
Nije jasno da li su to tijela Palestinaca umrlih u pritvoru u Izraelu ili su ih izraelske trupe odnijele iz Gaze. Tokom cijelog rata izraelska vojska je iskopavala mrtve tragajući za tijelima Izraelaca, talaca palestinskog Hamasa s kojim je ratovala.
Zvaničnici u bolnici Naser su potvrdili dolazak tri kamiona s tijelima. Sa tim brojem do sada su predata tijela 90 Palestinaca.
Po sporazumu o primirju, Hamas je predao Izraelu 20 izarelskih talaca i treba da mu preda tijela 28 mrtvih, a do sada je predao osam tijela. Izrael je saopštio da od četiri tijela talaca predatih juče, jedno nije tijelo taoca.
Po sprazumu, Izrael je u ponedjeljak oslobodio nešto manje od 2.000 Palestinaca iz svojih zatvora, i takođe predaje tijela.
Sporazum o primirju koji je predložio predsjednik SAD Donald Tramp predviđa predaju svih talaca, živih i mrtvih do roka koji je istekao u ponedjeljak. Hamas potom mora da da informacije o mrtvim taocima i pokuša da ih preda što prije.
Hamas i Crveni krst su saopštili da je vraćanje tijela talaca teško zbog velikog razaranja Gaze, i Hamas je rekao posrednicima u postizanju primirja da su neka tijela u oblastima pod kontrolom izraelskih trupa, kojima nema pristup.

Izrael predao još 45 tijela Palestinaca

Ujedinjene nacije (UN) traže drastično povećanje humanitarne pomoći za Gazu, navodeći da stotine kamiona sa pomoći, kojima je dozvoljen ulazak u razorenu enklavu nakon primirja između Hamasa i Izraela, nijesu dovoljni da bi se ublažila humanitarna katastrofa.
Zamjenik generalnog sekretara UN za humanitarna pitanja Tom Flečer rekao je u intervjuu za Rojters da hiljade humanitarnih vozila moraju ulaziti svake sedmice kako bi se spriječila dalja katastrofa.
- Imamo 190 hiljada tona potrepština koje čekaju ulazak na granici i želimo ih dostaviti. Riječ je o esencijalnoj hrani koja spašava živote - rekao je Flečer.
Dvogodišnji izraelski vazdušni i kopneni rat protiv palestinske militantne grupe Hamas natjerao je skoro svih 2,2 miliona stanovnika Gaze da napuste svoje domove, a glad je prisutna na sjeveru, prema svjetskim organizacijama.
Izraelski zvaničnici su saopštili da je 600 kamiona odobreno za ulazak u blokiranu teritoriju u okviru trenutnog sporazuma o primirju koje je postignuto uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD).&nbsp;
Flečer je to nazvao „dobrom polaznom tačkom“, ali je istakao da to nije dovoljno da zadovolji sve potrebe.&nbsp;
Flečer je pozvao da se više od 50 međunarodnih nevladinih organizacija, uključujući Oxfam i Norveško vijeće za izbjeglice, pusti da dostave pomoć, navodeći da je to pitanje pokrenuto sa Izraelom, SAD i drugim regionalnim partnerima.
- Ne možemo dostaviti potrebne količine bez njihovog prisustva i angažmana. Stoga želimo da ponovo budu unutra. Zalažemo se u njihovo ime - rekao je Flečer.
On je pozdravio ponudu Palestinske samouprave koju podržava zapad da odigra ulogu u ponovnom otvaranju prelaza Rafa na granici s Egiptom kako bi se olakšala dostava pomoći.
Očekuje se da će granični prelaz biti otvoren sjutra nakon odgađanja koje je nametnuo Izrael zbog, kako je rekao, sporosti Hamasa da vrati tijela poginulih talaca u sklopu sporazuma o prekidu vatre.

UN traži od Izraela da dozvoli masovni ulazak humanitarne pomoći u Gazu

Palestinski pokret Hamas potvrdio je da će večeras predati posmrtne ostatke još dvojice izraelskih talaca u Pojasu Gaze, u skladu sa sporazumom o primirju između Hamasa i Izraela, javlja Anadolija.
Naoružano krilo pokreta, Brigade Al-Qassam, saopštilo je u kratkoj izjavi da će tijela biti predata u 22 sati po lokalnom vremenu (19 GMT).
Hamas je naglasio da je ispunio svoje obaveze u okviru sporazuma o primirju.
- Otpor se pridržavao onoga što je dogovoreno – isporučio je sve žive taoce koje je držao i sva tijela do kojih je mogao doći - navodi se u saopštenju grupe.
Dodaje se da su za pronalaženje i izvlačenje preostalih tijela potrebni značajni napori i specijalizovana oprema, te da Hamas "intenzivno radi na zatvaranju tog pitanja".
Prošle sedmice, američki predsjednik Donald Tramp objavio je da su Izrael i Hamas postigli dogovor o prvoj fazi plana koji je predstavio 29. septembra, s ciljem uspostave primirja u Gazi, oslobađanja svih izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike i postepenog povlačenja izraelskih snaga iz cijelog Pojasa Gaze. Prva faza sporazuma stupila je na snagu u petak.
U okviru tog dogovora, Hamas je oslobodio 20 živih izraelskih talaca i predao tijela osam u zamjenu za skoro 2.000 palestinskih zatvorenika.
Druga faza plana predviđa uspostavljanje novog mehanizma vlasti u Gazi bez učešća Hamasa, formiranje multinacionalnih snaga i razoružanje pokreta Hamas.

Hamas večeras predaje posmrtne ostatke još dvojice izraelskih talaca

Ko je kriv odgovaraće, niko ne može pobjeći od odgovornosti. Ako budemo došli do toga da se ono što je dio postupka nađe u medijima i da to bude predmet javne poruge i diskreditacije - svako je onda predmet: i ko je u ovoj sali i ko nije - poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković tokom sjednice Skupštine a govoreći u posljednjoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Toga, podvlači on, ima na pretek.
- Kada bismo mi počeli da objavljujemo što misle predstavnici parlamentarne većine jedni o drugima - vjerujte mi da ne bi bilo prijatno. Kada bismo govorili o određenoj aferi u Beranama, mislite li da bi bilo prijatno da to izađe u javnost? Što se dešavalo u Češkoj u određenim motelima? Mislite li da takvi snimci treba da ugledaju svjetlo dana i da ne treba imati moralni kompas ili kod đe treba kazati ovo je granica ili linija preko koje ne treba otići? Mislite li da ne znamo što se dešava po hotelima u Beogradu? Mislite li da ne znamo ko se na tim adresama sastaje i raspravlja o Crnoj Gori? Mislite li da ne znamo ko je predmet ucjena različite prirode i da to ne treba da ugleda svjetlost dana? Mislite li da ne znamo što se priča po bazenima u Zeti đe prisustvuju određeni tužioci? Mislite li da ne znamo kako su određeni tužioci umiješani u određene kriminalne radnje koje se tiču šverca cigareta? - pitao je Živković.
Pošto je, kako je rekao, brana pukla sad ćemo, poručuje Živković, gledati sve.
- Treba sve o nama da izađe to kraja i nije nikakav problem - jer neka mi neko u ovoj prostoriji ljudski kaže da nema neku poruku sa nekim biračem koju nije razmijenio kao što se navodi u naredbi za istragu. Ovo ne govorim kao političar nego kao čovjek. Ako smo došli do toga: onda će 90 odsto političke scene završiti u zatvoru. Ovdje je neko sebi u tužilaštvu ispisao novu optužnicu đe se tajne informacije saopštavaju medijima koji treba da služe za diskreditaciju političkih subjekata i na taj način preuređuje politička scena - naglasio je Živković.
Izdržaće, poručuje, udar što se tiče politike.
- Oni koji danas u tužilaštvu misle da ne postoji nešto iznad zakona - postoji - u Crnoj Gori su to običaj i tradicija. Za nas običaj i tradicija imaju mnogo veću vrijednost nego zakon. Mi smo spremni u ovoj bici da idemo do kraja. Što god bila posljedica naše borbe: bila to smrt ili zatvor. Ko udari jednom na čast ovih ljudi, budite sigurni da ćemo odgovoriti mnogo žešće nego što iko misli - zaključio je Živković.

Živković: Mislite li da bi bilo prijatno da u javnost izađe što se dešavalo u motelima u Češkoj, da su određeni tužioci umiješani u radnje koje se tiču šverca cigareta, ko je predmet različitih ucjena?

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna- kazao je u Višem sudu u nastavku odbrane suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega Tužilaštvo tereti da je radio u interesu te mafijaške grupe a osim njega na optuženičkoj klupi su i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je na ročištu detaljno analizirao preostale četiri tačke optužnice ističući da su kreatori iznijeli neistine.
- Činjenično stanje ne podržava tezu da sam štitio Zvicera i ostale. Te zaključke ne podržava nijedan dokaz koji je tretiran u optužnici a biće dokaza koje svoje mjesto nijesu našli u optužnici i koji govore suprotno - kazao je Čađenović.
Jasno je, prema njegovim riječima, da nikada nije postao član nijedne kriminalne organizacije, već suprotno da je "gonio, procesuirao sve osobe za koje je postojala osnovana sumnja da su počinile neko krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
- Kod mene nije bilo povlašćenih, niti je bilo osoba kojima sam učinio neku uslugu. Odluke sam doniosio na osnovu svog znanja,dokaza i na osnovu ovlašćenja koja su mi data ZKP-om - rekao je Čađenović.
Dok je bio specijalni tužilac, ukazao je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, da je podnio više od 40 optužnica i sve su potvrđene.
On je zatražio da sud izvrši uvid u te optužne akte.
U tim optužnicama procesuirao je osobe iz kavačke, škaljarske grupe i osobe koje za koje je postojala sumnja da su počinila krivična djela iz nadležnosti SDT.
- Ponavljam podizao sam i pokretao postupke protiv osoba iz kavačke kriminalne grupe. Ili ja nijesam shvatio ulogu u kriminalnoj organizaciji ili organizator nije obavijestio svoje saradnike da sam im i ja član. Prvi sam tužilac koji je procesuirao osobe iz te grupe i to je predmet još iz 2016. godine - naveo je Čađenović.
Iako taj period nije obuhvaćen optužnicom on je taj podatak naveo da bi, kako je rekao, pokazao kakav je odnos bio prema njegovom navodnom nalogodavcu (Zviceru) od tada pa sve dok je radio.
On je podsjetio kako su u porukama članovi tog klana govorili o njemu, kakve monstruozne prijetnje iznose da će ga ubiti, osakatiti...Čađenović je upitao da li se tako govori o osobi koja ih štiti?!
On je ustvrdui da kad je pristigla skaj komunikacije prioritet su bila teška krivična djela. Smatrao je, kako objašnjava, da osim poruka treba da postoje i materijalni dokazi koji će potkrijepiti to što proizilazi iz tih razgovora.
-Kada su stigle skaj komunikacije naložio sam Odsjeku za organizovani kriminalne da sistematizuju sve podatke o nestalim i ubijenim osobama a što nijesmo riješili. Više od 25 predmeta je navedeno u tim dokumentima i proslijedili smo ih Europolu na pretragu podataka. Na tom spisku ćete naći gdje su potencijalni izvršioci osobe iz kavačkog klana. Eto tako sam ih štitio - naglasio je suspendovani tužilac. Objasnio je da je za te predmete a u razgovoru sa tadašnji direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom formiran istražni tim koji će napraviti taj spisak.
Čađenović je naveo i da za vrijeme koje mu se ootužnicom stavlja na teret realizovao tri predmeta za pokušaj ubistva Milića Šakovića, ubistvo Nikole Stanišića i predmet za ubistvo Hodžića i Spahića.
- Tužilac je kreirao fantaziju koja nema utemeljenje u dokazima. Da sam štitio Zvicera i članove te grupe je prevara kreatora optužnice da sam bilo što radio u njihovom interesu, uklanjao izveštaj Europola, prekrajao ih po svojoj volji i izostavljao određene komunikacije. Ovo je najveća laž kreatora optužnice - kazao je Čađenović.
Kategoričan je bio da se sve komunikacije nalaze u spasima predmeta konstatujući da policija prilikom pretresa njegove kancelarije nije evidentirala predmete koji su bili u radu, dokumentaciju a nijesu ni "vidjei desktop na kojem je radio svakodnevno".
Suđenje se nastavlja 20. oktobra kada će Čađenović nastaviti odbranu.

Tag: sad

Nakon NATO sastanka Hegset upozorio Moskvu: Ako uskoro ne bude mira, Amerika će reagovati onako kako samo mi možemo

SAD pozvale Kubu da pusti 700 političkih zatvorenika

Kina optužila SAD za podizanje trgovinskih tenzija

Kina udara gdje najviše boli: Evo kojim proizvodima prijeti totalna blokada

Pucnjava u Miisippiju, četvoro mrtvih i 12 povrijeđenih. Napadač u bjekstvu

SAD prijeti sankcijama zemljama koje su za oporezivanje ugljenika u brodarstvu

U SAD počela masovna otpuštanja federalnih službenika

Putin: Rusija i SAD još imaju vremena za dogovor o produženju sporazuma o nuklearnom naoružanju

Evropski gigant napušta Ameriku

Cijene nafte se zadržale na 66 dolara

Nakon NATO sastanka Hegset upozorio Moskvu: Ako uskoro ne bude mira, Amerika će reagovati onako kako samo mi možemo

Izrael predao još 45 tijela Palestinaca

UN traži od Izraela da dozvoli masovni ulazak humanitarne pomoći u Gazu

Hamas večeras predaje posmrtne ostatke još dvojice izraelskih talaca

PRATITE TVe UŽIVO