Sedamdeset odsto anketiranih Amerikanaca se ne slaže s postupanjem predsjednika Donalda Trampa prema Grenlandu, pokazalo je istraživanje agencije Associated Press (AP) i centra za istraživanje NORC. To je viša stopa od procenta onih koji se protive Trampovoj opštoj spoljnoj politici.
Istraživanje pokazuje da ni oko polovine Trampovih pristalica, članova Republikanske stranke, ne odobrava plan da se Grenland pretvori u američku teritoriju, što Tramp smatra ključnim za nacionalnu bezbjednost oko Sjevernog pola.Anketa je sprovedena od 5. do 8. februara, nakon što je Tramp odlučio da ukine povećane carine pojedinim evropskim zemljama koje je uveo da bi izvršio pritisak i pridobio podršku za akcije na Grenlandu.
Tramp tvrdi da je SAD-u potreban Grenland kako bi se suprotstavio prijetnjama Rusije i Kine u arktičkom regionu, uprkos tome što Vašington već ima svoju vojsku tamo.
On je krajem januara ipak odustao od prijetnji da će silom zauzeti Grenland, nakon što je rekao da je sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postignut okvir za sporazum o pristupu toj teritoriji.Iako Trampova politika prema Grenlandu nailazi na negodovanje građana, on i dalje nailazi na stabilno odobravanje svoje opšte spoljne politike.
Oko 40 odsto Amerikanaca odobrava Trampov pristup spoljnoj politici, dok mladi republikanci uglavnom ne odobravaju njegove planove i postupke.Oko 60 odsto republikanaca mlađih od 45 godina kaže da ne odobravaju Trampovo vođstvo na Grenlandu, a to smatra i 40 odsto starijih republikanaca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Istraživanje: 70 odsto Amerikanaca se ne slaže s politikom Trampa prema Grenlandu

Pregovori Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o mogućem bilateralnom sporazumu su u toku, sapošteno je iz Stejt Dipartmenta.
- Kao što je saopšteno u decembru s našim crnogorskim kolegama razgovaramo o potencijalnom bilateralnom sporazumu koji bi ojačao investicijsku, trgovinsku i sigurnosnu saradnju između SAD-a i Crne Gore- saopštili su iz Stejt Dipartmenta za Radio Slobodna Evropa.
&nbsp;Krajem prošle godine je iz američke ambasade u Podgorici saopšteno da SAD i Crna Gora počinju pregovore o postizanju bilateralnog sporazuma i da će se pregovori voditi u okviru Američko-crnogorskog ekonomskog dijaloga 2025.
- SAD je globalno prepoznat po ekonomskoj inventivnosti, inovacijama i pouzdanosti, a američke kompanije pokazuju sve veće interesovanje za poslovne prilike u rastućoj crnogorskoj ekonomiji- saopšteno je tada iz Ambasade.
&nbsp;Navodi se i da je cilj ovih pregovora da podstaknu veća ulaganja američkog privatnog sektora kako bi se kreirala nova radna mjesta u SAD-u i Crnoj Gori, ojačala uloga Crne Gore kao NATO saveznika i otvorile nove mogućnosti za prosperitet SAD-a, Crne Gore i šireg regiona.
&nbsp;U posljednjih godinu dana Crna Gora je potpisala četiri međudržavna sporazuma – sa Francuskom, Mađarskom i dva sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Stejt Dipartment: SAD nastavljaju pregovore o bilateralnom sporazumu sa Crnom Gorom

Vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavila je da su prihodi od carina 304 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, što je dovelo i do smanjenja budžetskog deficita.
Samo u januaru je putem carina prikupljeno ukupno 30 milijardi dolara, a od početka fiskalne godine 124 milijarde dolara, prenosi Tanjug.
Vlada je navela i da je zabilježila manji budžetski deficit nego prije godinu, što implicira da su više tarife u tome pomogle.
Deficit je u četvrtom mjesecu fiskalne godine iznosio oko 95 milijardi dolara, što je pad od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izvijestilo je Ministarstvo finansija.
Od početka godine, to je dovelo federalni gubitak do 697 milijardi dolara, što je pad od 17 odsto u odnosu na isti period fiskalne prošle godine.
Američki predsjednik Donald Tramp je prvi put uveo carine u aprilu prošle godine, sa opštom stopom na svu robu i usluge koje ulaze u SAD, zajedno sa nizom takozvanih recipročnih carina za pojedinačne zemlje.&nbsp;
Od tada Bijela kuća pregovara sa svojim trgovinskim partnerima, uz odustajanje od nekih agresivnijih nameta.
Prošlog novembra, američki Vrhovni sud je saslušao usmene argumente čime se osporava pokriće pod kojim je Tramp opravdao carine.
Iako je očekivano u januaru, Vrhovni sud još nije donio odluku, a u Bijeloj kući postoji zabrinutost da bi negativna presuda mogla da primora SAD da nadoknade do sada naplaćene carine.

Od carina čak 300 odsto više novca

Povjerenje Njemaca u SAD kao transatlantskog partnera 2016. godine bilo je na istorijskom maksimumu. Danas, deset godina kasnije, od toga je ostalo vrlo malo. To je poprilično povezano sa tim ko sjedi u Ovalnom kabinetu.
Kontrast teško da može biti veći: Kada je Barak Obama 2009. godine ušao u Bijelu kuću, u Njemačkoj je izazvao talas oduševljenja koji danas djeluje gotovo nestvarno. Nakon napetosti iz vremena Bušove ere, povjerenje je naglo poraslo: prema istraživanju koje je sproveo Pew Research Center, čak 93 odsto Nemaca vjerovalo je da će Obama„u svjetskoj politici uraditi pravu stvar“. Do danas je to ostao rekord.
Čak i 2016. godine, na kraju njegovog drugog mandata, 86 odsto građana mu je i dalje vjerovalo. SAD su pod njegovim vođstvom smatrane pouzdanim partnerom i moralnim uzorom, iako su skandali poput NSA afere, nakon otkrića uzbunjivača Edvarda Snoudena, bacili senku na odnose.
<h2>„Trampov šok" i pad imidža</h2>
Međutim, već nakon prve izborne pobjede Donalda Trampa 2016. godine, povjerenje u Njemačkoj naglo je palo. U veoma kratkom roku svelo se na minimum: pred kraj njegovog prvog mandata tek oko deset odsto ispitanika mu je vjerovalo.
Sličan trend zabilježen je i poslije njegove ponovne izborne pobjede. Dok je za vreme Obame većina Njemaca odnose sa SAD smatrala pozitivnim, sredinom 2025. godine čak 73 odsto ispitanika u Politbarometru javnog servisa ZDF ocijenilo je da su odnosi „loši". Prema novom istraživanju instituta Alensbah (Allensbach), oko dvije trećine Njemaca danas, pored Rusije i Kine, i SAD vidi kao „jednu od najvećih opasnosti za svjetski mir“.
<h2>Nepouzdan NATO partner?</h2>
Pad povjerenja povezan je ne samo sa ličnošću Donalda Trampa, već i sa radikalnom promenom kursa američke politike na više nivoa. Trampovi demokratski prethodnici Barak Obama i Džo Bajden uvijek su se oslanjali na NATO i EU kao pouzdane saveznike i naglašavali zajedništvo.
Donald Tramp, međutim, mnogo snažnije insistira na većem sopstvenom angažmanu i većim izdvajanjima Evropljana za odbranu kada je riječ o njihovoj bezbjednosti. U pregovorima o Ukrajini, SAD su pod Trampom više puta ignorisale evropske partnere. I spor oko Grenlanda doprinosi tome da se Sjedinjene Države u Njemačkoj sve više doživljavaju kao nepredvidiv akter.
Djelimično agresivna retorika američkog predsjednika dodatno je pojačala taj utisak. Već na jednom predizbornom skupu u februaru 2024. godine Tramp je izjavio da NATO partnerima koji ne izdvajaju dovoljno za svoju odbranu, u slučaju ruskog napada, ne bi pružio zaštitu. Umjesto toga, u takvom slučaju bi čak „ohrabrio“ Rusiju da učini „šta god želi“.
Takve izjave ostavile su snažan utisak na Njemce. Da bi SAD pružile vojnu pomoć ako bi neka evropska članica NATO bila napadnuta, danas vjeruje jedva trećina (32 odsto) ljudi u Njemačkoj.
<h2>Carinski spor primorava preduzetnike na preispitivanje</h2>
I Trampova agresivna carinska i ekonomska politika već je ostavila duboke tragove. Za većinu robe uvezene iz EU važi carinska stopa od 15 procenata. Za čelik i aluminijum ona iznosi čak 50 procenata. To teško pogađa i njemačke kompanije. Njihov izvoz u SAD opao je 2025. godine za više od devet procenata u odnosu na prethodnu godinu.
Direktne investicije nemačkih firmi u SAD između februara i novembra 2025. smanjene su za oko 45 procenata u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuje studija Instituta njemačke privrede (IW). Dodatne prijetnje carinama, na primjer u okviru spora oko Grenlanda, izazivaju dodatnu neizvjesnost.
- Uslovi poslovanja su se značajno pogoršali. Raspoloženje među njemačkim kompanijama tokom cijele godine se vidno pogoršalo - izjavio je za Dojče vele Roland Rode, stručnjak za SAD iz organizacije Germany Trade and Invest, svojevrsne nemačke agencije za promociju privrede. 
Iako se njemačke kompanije ne okreću u potpunosti od SAD kao tržišta, zbog nepredvidive trgovinske politike trenutno izbegavaju veće investicije u SAD.
<h2>Turizam i programi razmene naglo opadaju</h2>
Trampova oštra migrantska politika i znatno pooštreni uslovi za ulazak u zemlju dodatno su odvratili mnoge njemačke turiste. Iako su SAD i dalje najpopularnija destinacija Njemaca van Evrope, od januara do jula 2025. tamo je otputovalo svega oko 780.000 nemačkih turista - oko dvanaest procenata manje nego u istom periodu prethodne godine. 
- SAD imaju određeni imidž i simbolizuju slobodu i individualnost. Turisti ne žele da se suoče sa prizorima Nacionalne garde na ulicama Los Anđelesa i racijama protiv imigranata - objasnio je vazduhoplovni stručnjak Hajnrih Grosbongart za časopis „Virtšaftsvohe" (Wirtschaftswoche).
Američki planovi prema kojima bi strani turisti prilikom ulaska u SAD ubuduće morali da otkriju svoje onlajn aktivnosti iz posljednjih pet godina, kao i više izvještaja o njemačkim turistima koji su se iznenada našli u američkom pritvoru za deportaciju, dodatno odvraćaju mnoge ljude. Zbog toga je i broj prijava za đačke razmene sa SAD znatno opao. Pojedine organizacije bilježe pad i do 50 procenata.
<h2>Ipak nema trajnog raskida?</h2>
Gubitak povjerenja Njemaca u SAD, dakle, ogroman je na više nivoa. Ipak, on ne mora biti konačan, što pokazuje pogled na istorijski razvoj rejtinga američkih predsjednika u posljednjih 20 godina. 
Dok su oni kod republikanskih predsjednika Buša i Trampa bili izuzetno niski, odmah nakon izbora demokrata Obame i Bajdena ponovo su naglo porasli. Promjena u Ovalnom kabinetu, ili barem znatno više evropski orijentisana politika u Vašingtonu, mogla bi možda relativno brzo da vrati izgubljeno povjerenje.

„Opasnost za svjetski mir“: Više nema povjerenja u SAD

Američka ekonomija otvorila je dodatnih 130 hiljada radnih mjesta u januaru, nadmašivši tržišna očekivanja, što je znak poboljšanja na tržištu rada koje je u suprotnosti s nizom nedavnih sumornih izvještaja.
Podaci Zavoda za statistiku rada bili su gotovo dvostruko veći od 68 hiljada, koliko su predviđali ekonomisti koje je anketirao Bloomberg i znatno iznad revidiranih 48 hiljada dodanih prethodnog mjeseca, prenosi SEEbiz.
Stopa nezaposlenosti blago je pala 4,3 odsto.
Neočekivano pozitivan početak godine iznenadio je tržišta nakon što su nedavni izvještaji sugerisala da tržište rada slabi, s rastom otpuštanja, padom otvorenih radnih mjesta i porastom zahtjeva za nezaposlenošću.
- Ovo je bio nesumnjivo snažan izvještaj - rekao je Stephen Brown iz Capital Economicsa i dodao da je postojao širok raspon prognoza prije podataka, ali da, izgleda, niko nije bio u pravu.
Podaci će pomoći u potkrepljivanju argumenta odlazećeg predsjednika Federalnih rezervi, Jeromea Powella da tržište rada pokazuje „dokaze stabilizacije“, jer je centralna banka u januaru zaustavila kampanju smanjenja kamatnih stopa.
Prinosi američkih državnih obveznica porasli su, jer su investitori smanjili očekivanja smanjenja kamatnih stopa ove godine. Prinos na dvogodišnje obveznice, koji je posebno osjetljiv na monetarnu politiku, porastao je za čak 0,1 odstotni bod na 3,55 posto, što je najviši nivo u sedam dana.
Trgovci na tržištu terminskih ugovora, koji su se kladili na dva ili tri smanjenja kamatnih stopa, smanjili su očekivanja, pa su sada u cijenu uključena samo dva.

Američka ekonomija nadmašila očekivanja

Usred sve većih tenzija zbog mogućeg američkog vojnog udara na Iran, satelitski snimci pokazuju da su ulazi u nuklearna postrojenja Irana, poput kompleksa u Isfahanu, navodno zatrpani tonama zemlje. Satelitski snimak od 10. februara prikazuje ono što izgleda kao gomila zemlje koja ispunjava ulaze u tunelski kompleks u Centru za nuklearna istraživanja Isfahan, centralno područje Irana. Snimak iste lokacije iz 2024. godine prikazuje ulaze u tunele onako kako bi obično trebali izgledati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81" data-rendition-name="original" width="676" height="443" loading="lazy" alt="iran"></figure>  Posmatrači navode da je Iran donio odluku da zatrpa ulaze zemljom kao jednostavan način da oteža mogući upad specijalnih snaga u nuklearni kompleks. Nedavni satelitski snimci pokazuju i značajno gomilanje vojne opreme na bazama savezničkih snaga SAD‐a na Bliskom istoku, dok se vode pregovori o zaustavljanju iranskog nuklearnog programa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567" data-rendition-name="original" width="670" height="648" loading="lazy" alt="Iran"></figure>  Satelitski snimci pokazuju povećanje broja aviona u vazduhoplovnoj bazi Al-Udeid u Kataru 17. januara (lijevo) i 1. februara. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je 11. februara na obilježavanju 47. godišnjice Islamske revolucije rekao da Iran "ne teži posjedovanju nuklearnog oružja" i da je spreman na provjeru svojih tvrdnji. Teheran je odbio da dozvoli inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju tokom mjeseci pojačanih tenzija sa Sjedinjenim Državama oko iranskog nuklearnog programa.

Iran 'zatrpava' nuklearni kompleks, satelitski snimci otkrivaju gomilanje američkih snaga

Poljska i Italija neće se pridružiti Odboru za mir predsjednika SAD-a Donalda Trampa, saopštili su u srijedu Varšava i Rim, čime su se pridružili listi saveznika Vašingtona koji ostaju po strani.
Prvobitno osmišljen da učvrsti primirje u Gazi, Tramp vidi Odbor za mir kao tijelo sa širom ulogom u rješavanju globalnih sukoba, što neke zemlje zabrinjava jer strahuju da bi mogao postati rival Ujedinjenim nacijama.
To, zajedno s činjenicom da su Rusija i Bjelorusija pozvane da se pridruže, navelo je mnoge zapadne zemlje da zauzmu oprezan pristup.
- Uzimajući u obzir određene nacionalne rezerve u vezi sa oblikom odbora, u ovim okolnostima Poljska se neće pridružiti radu Odbora za mir, ali ćemo ga analizirati - rekao je premijer Donald Tusk na sjednici vlade.
„Naši odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama bili su i ostaće naš prioritet, pa ako se okolnosti promijene na način koji bi omogućio pridruživanje radu Odbora, ne isključujemo nijedan scenario“.
Tusk je kasnije u srijedu trebalo da se sastane sa svojim nacionalističkim rivalom, predsjednikom Karolom Navrockim, na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost, na čijem je dnevnom redu bio i Odbor za mir.
U međuvremenu, italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani takođe je u srijedu potvrdio da se Italija neće pridružiti.
- Ne možemo se pridružiti Odboru za mir jer postoji nepremostiva ustavna prepreka na strani Italije - rekao je za televizijski kanal Sky TG24.
- Međutim, ako bude potrebno raditi na naporima obnove usmjerenim na osiguranje mira na Bliskom istoku, spremni smo da to učinimo - dodao je.
Prema italijanskom ustavu, zemlja se može pridružiti međunarodnim organizacijama samo pod jednakim uslovima sa drugim državama - uslov za koji Rim smatra da nije ispunjen trenutnim statutom odbora, koji Trampu daje široka izvršna ovlašćenja.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja je bliska Trampu, prošlog mjeseca je izjavila da je od njega zatražila da izmijeni uslove Odbora za mir kako bi Italiji bilo omogućeno da se pridruži.

Poljska i Italija se neće pridružiti Trampovom odboru za mir

Američka državna tužiteljka Pem Bondi u srijedu će odgovarati na pitanja zastupnika u Kongresu o tome kako je Ministarstvo pravde postupalo s dosjeima vezanim za Džefrija Epstina, a koji su, uprkos pokušajima zatamnjivanja, otkrili osjetljive privatne informacije o žrtvama.
Bondi se suočava s novim talasom kritika proizašlih iz političke sage koja je obilježila njen mandat, nakon objave miliona dodatnih Epstinovih dokumenata koje su žrtve ocijenile kao površno obrađene i nepotpune.
Biće to prvi put da se glavna državna tužiteljka pojavi pred Kongresom nakon burnog saslušanja u oktobru, na kojem je više puta izbjegavala direktne odgovore i na kritike demokrata o njenim potezima uzvraćala sopstvenim političkim napadima.
Očekuje se da će je demokrati u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma oštro ispitivati kako je Ministarstvo pravde odlučivalo šta treba, a šta ne treba biti javno objavljeno u okviru "Epstein Files Transparency Acta", zakona koji je Kongres usvojio nakon što je ministarstvo u julu iznenada saopštilo da više neće objavljivati nove dosjee, iako je prethodno podiglo očekivanja konzervativnih influensera i teoretičara zavjere.
Bondi se neprestano bori da prevaziđe reakcije zbog načina na koji je vodila proces objave Epstinovih dosjea otkako je u februaru prošle godine u Bijeloj kući podijelila fascikle grupi influensera s društvenih mreža. Fascikle nisu sadržavale nikakva nova otkrića o Epstinu, što je dodatno pojačalo zahtjeve biračke baze predsjednika Donalda Trampa da se dosjei u potpunosti objave.
Saslušanje dolazi nekoliko dana nakon što su pojedini zastupnici posjetili jednu kancelariju Ministarstva pravde kako bi pregledali necenzurirane verzije dokumenata. U sklopu dogovora s Ministarstvom pravde, zastupnicima je omogućen uvid u više od tri miliona objavljenih fajlova u čitaonici s četiri računara, uz dozvolu da prave rukom pisane bilješke.
Demokrati optužuju Ministarstvo pravde da je zacrnilo informacije koje su trebale biti javne, uključujući i podatke koji bi mogli dovesti do pojačanog nadzora Epstinovih saradnika. Istovremeno, žrtve su osudile ministarstvo zbog nedosljednih ili potpuno izostavljenih začrnjivanja, što je rezultiralo nenamjernim objavljivanjem golih fotografija i drugih privatnih podataka o žrtvama.
Ministarstvo je stalo u odbranu posljednjeg paketa, u kojem je objavljeno više od tri miliona stranica dokumenata, kao i više od 2.000 videa i 180.000 fotografija. Asošijejted pres i druge medijske organizacije još pregledaju milione stranica, od kojih je veliki dio ranije bio povjerljiv.
Analiza dokumenata koju je proveo AP pokazuje da su istražitelji prikupili obilje dokaza da je Epstin seksualno zlostavljao maloljetne djevojčice, ali da su pronašli malo tragova da je ovaj dobro povezani finansijer vodio lanac trgovine seksom za moćne muškarce.&nbsp;
Videozapisi i fotografije zaplijenjeni u Epstinovim kućama u Njujorku, na Floridi i Djevičanskim Ostrvima nisu prikazivali žrtve u trenutku zlostavljanja niti su implicirali druge osobe u njegove zločine, naveo je jedan tužilac u dopisu iz 2025. godine.

Državna tužiteljka Bondi pred Kongresom zbog skandala s Epstinovim dokumentima

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je naredio dodatno povećanje carina za Švajcarsku od devet odsto jer mu se "nije svidio način na koji mu se jedna švajcarska liderka obratila" dok ga je pozivala da ukine carinu.
Tramp je u intervjuu za Foks biznis rekao da je ton Karin Keler-Suter, članice Švajcarskog saveznog vijeća, a koju je pogrešno nazvao premijerkom, smatrao "repetitivnim" i "agresivnim".
- Uveo sam carine od 30 odsto, što je vrlo nisko. Zatim sam primio hitan poziv od, vjerujem, premijerke Švajcarske, i ona je bila vrlo agresivna, ali ljubazna, ali i vrlo agresivna. Rekla je: "Gospodine, mi smo mala zemlja. Ne možemo ovo učiniti. Ne možemo ovo učiniti". Nisam je mogao skinuti s telefona - rekao je Tramp.
Ističe da je Keler-Suter konstantno ponavljala da je Švajcarska mala zemlja što ga je, kako kaže, dodatno iznerviralo.
- Nisam je mogao skinuti s telefona, pa je bilo 30 odsto. I nije mi se baš svidio način na koji je razgovarala s nama, pa sam joj umjesto smanjenja, povećao na 39 odsto - kazao je Tramp.
Slične primjedbe Tramp je dao nekoliko sedmica ranije na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je pokazao da ne zna da li Švajcarska ima premijera ili predsjednika.
- Pretpostavljam da premijerka, ne znam, predsjednik, premijerka je nazvala, žena. I ona je bila vrlo repetitivna. Rekla je: "Ne, ne, ne, ne možete to učiniti, 30 posto. Mi smo mala, mala zemlja". Ali ja sam rekao: Možda ste mali, ali imate veliki deficit" - istakao je Tramp.
Švajcarska nema premijera niti izvršnog predsjednika. Umjesto toga, zemljom kolektivno upravlja Federalno vijeće od sedam članova. Međutim, američki i švajcarski pregovarači su u novembru postigli preliminarni dogovor o smanjenju carinske stope na 15 odsto, a švajcarska industrija se obavezala da će investirati 200 milijardi dolara u Sjedinjene Države do kraja 2028. godine.

Tramp ne zna da li Švajcarska ima premijera: "Zvala me neka žena, bila je agresivna pa sam im povećao carine"

Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Novi izvještaj The Wall Street Journal po prvi put detaljno opisuje šta se dogodilo kada su se ukrajinski operateri dronova suočili s konvencionalnim snagama NATO-a tokom vježbe Hedgehog 2025 u Estoniji. Rezultati su bili katastrofalni za savez.
Hedgehog 2025 (na estonskom Siil 2025) okupila je više od 16.000 vojnika iz 12 NATO zemalja u scenariju simulirane ruske invazije širom Estonije.
Mali tim od oko 10 ukrajinskih operatera dronova, koji su igrali ulogu protivničkih snaga, simulirano je uništio 17 oklopnih vozila i izveo 30 udara na druge ciljeve za otprilike pola dana. Dva NATO bataljona praktično su eliminisana.
Autorski tekst objavljen u WSJ oslanja se na svjedočenja učesnika vježbe i estonskih zvaničnika iz oblasti odbrane.
Vježba je simulirala ruski upad preko estonske granice duge 294 kilometra s Rusijom, što je pokrenulo puni odgovor NATO-a prema članu 5. Vježba je trajala od 5. do 23. maja 2025. i uključivala tešku opremu poput britanskih tenkova Challenger 2, jurišnih helikoptera Apache i raketne artiljerije HIMARS. Međutim, najteža oprema nije bila presudna.
U jednom scenariju, borbena grupa od nekoliko hiljada vojnika, uključujući britansku brigadu i estonsku diviziju, pokušala je izvesti napad. Vježbe poput Hedgehoga osmišljene su da testiraju slabosti i ova ih je razotkrila. Tokom napredovanja, snage nisu uzele u obzir kako su dronovi učinili moderno bojište potpuno transparentnim.
Jedan učesnik rekao je za WSJ da se NATO borbena grupa "samo kretala unaokolo, bez ikakvog maskiranja, parkirajući šatore i oklopna vozila". Ishod? "Sve je bilo uništeno".
Tokom vježbe, Ukrajinci su prvi put na estonskom tlu koristili svoj sistem upravljanja bojištem Delta. Delta prikuplja obavještajne podatke u realnom vremenu s dronova, satelita, senzora i ljudskih izvora, zatim koristi vještačku inteligenciju za analizu podataka, identifikaciju ciljeva i koordinaciju udara između komandi i jedinica. Lanac djelovanja je brz: uoči, podijeli, pogodi — sve u roku od nekoliko minuta.
Jedan tim od oko 10 ukrajinskih operatera, u ulozi protivnika, izveo je kontraudar na NATO snage i simulirano uništio 17 oklopnih vozila te izveo dodatnih 30 udara na druge ciljeve za svega pola dana.
Protivničke snage, prema riječima Ajvara Haniotija (Aivar Hanniotti), koji je tokom vježbe koordinirao bespilotne sisteme za Estonsku odbrambenu ligu, "bile su sposobne eliminisati dva bataljona u jednom danu", tako da "u smislu vježbe, oni nakon toga praktično više nisu bili sposobni za borbu".
— NATO strana nije uspjela ni doći do naših timova dronova — rekao je Haniotti za WSJ. Ukupni rezultati za NATO snage opisani su kao "užasni".
Haniotti je predvodio protivničku jedinicu od oko 100 pripadnika, uključujući Estonce i Ukrajince, koja je rasporedila više od 30 dronova protiv NATO trupa na prostoru manjem od 10 kvadratnih kilometara. To je otprilike upola manje zasićenje dronovima nego što ukrajinske snage trenutno trpe na frontu.
Čak i uz manji obim izviđanja nego u stvarnim borbenim uslovima, Haniotti je rekao:
— Nije bilo mogućnosti da se sakriju. Vrlo lako smo pronalazili vozila i mehanizovane jedinice i brzo ih neutralisali udarnim dronovima.
Estonija je već znala da je stara manevarska doktrina mrtva.
Izvještaj WSJ-a potvrđuje ono što je estonski javni servis ERR News prenosio tokom same vježbe. Rezervni major Sten Reiman (Sten Reimann), koji je organizovao učešće sistema Delta, rekao je da je ključna lekcija jasna:
— Stare manevarske taktike, kretanje u velikim dnevnim konvojima, više jednostavno nisu održive na modernom bojištu — naveo je.
Haniotti je tada za ERR izjavio da je bojište "vrvjelo dronovima".
— Toliki broj dronova u zraku tokom vježbe nikada prije nisam vidio. Informacije s dronova prenosile su se u roku od nekoliko minuta — kazao je.
Sigurnosni ekspert i rezervni oficir Ilmar Raag, koji je tokom vježbe bio uz jednu od ukrajinskih grupa dronova, objavio je nakon toga zabrinjavajuću analizu. Ukrajinski piloti dronova procijenili su da bi samo Estoniji u ratnim uslovima bilo potrebno približno 200.000 dronova mjesečno, na osnovu trenutne ukrajinske potrošnje.
Ukrajina je povećala proizvodnju dronova s 2,2 miliona jedinica u 2024. na 4,5 miliona u 2025. NATO saveznici nisu ni blizu takvog industrijskog kapaciteta.
Vježba je također otkrila jaz u obuci. Tokom jednog angažmana, jedan estonski FPV dron uspio je pogoditi neprijateljski tenk. Ukrajinci koji su posmatrali rekli su da je do tog trenutka već 8 do 10 dronova trebalo biti u napadu, jer jedan gotovo nikada nije dovoljan. To nije kritika pojedinačnih operatera, već sistemski problem koji zahtijeva više sredstava, više pilota i temeljno drugačiji pristup strukturi snaga.
Važno je napomenuti: američke trupe nisu učestvovale u vježbi Hedgehog 2025. Evropski odbrambeni zvaničnici odbili su spekulisati o razlozima njihovog izostanka. Taj izostanak sam po sebi šalje snažnu poruku.
Ovaj izvještaj predstavlja do sada najozbiljnije javno upozorenje o jazu u spremnosti NATO-a za ratovanje dronovima.
Suština je brutalno jednostavna: deset ljudi s dronovima i laptopom koji pokreće sistem Delta eliminisalo je za pola dana više borbene moći nego što bi većina NATO bataljona generisala u sedmici konvencionalnih operacija.
To nije problem tehnologije. To je problem doktrine. NATO i dalje trenira, kreće se i ratuje kao da je nebo prazno. Ukrajina je još prije tri godine pokazala da nije.

Katastrofa NATO-a na vježbi u Estoniji: Deset Ukrajinaca "uništilo" dva bataljona i dokazali smrt starih doktrina

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate, jer su dio evropskog kontinenta i zato su potencijalno dio Evropske unije, kao i da o tome postoji konsenzus. Merc je to kazao na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, odgovarajući na pitanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na jednom od panela, o perspektivi proširenja.
Njemački kancelar je kazao da EU mora ponovo otvoriti strategiju kako da približi zemlje EU, rekavši da osjeća nelagodu zbog ophođenja prema aspirantima. Rekao je i da u sobi sjedi slon i da svi znaju ko je protiv toga, ali se to mora prevazići, aludirajući na Mađarsku, koja koči većinu dogovora EU po pitanju Ukrajine, a gdje će u aprilu biti parlamentarni izbori, koji mogu dovesti do smjene Orbana, prenosi<a href="https://rtcg.me/"> Portal RTCG</a>.
Predsjednik Jakov Milatović je kancelara pitao šta misli o dinamici pristupanja EU i da li vjeruje da je proširenje Unije dobro za konkurentnost Evrope na svjetskoj sceni.
Podsjetimo, Milatović je danas prisustvovao svečanom otvaranju Minhenske bezbjednosne konferencije, jednog od najuticajnijih globalnih foruma na kojem se oblikuju ključne politike bezbjednosti i definišu pravci buduće međunarodne saradnje.

Merc na pitanje Milatovića: Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s delegacijom Senata Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koju su činili senatori Rodžer Viker, Džin Šahin, Džejms Hajs, Kris Marfi, Mark Keli i Ruben Galjego.
Bećirović je poručio da je politika Milorada Dodika šovinistička i nastavak njegove antidejtonske i neodgovorne politike.
On i njegovi najbliži saradnici i dalje predstavljaju faktore destabilizacije Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Umjesto da prestane s antidejtonskim djelovanjem, Dodik ponovo zagovara opasnu politiku koja ugrožava mir, stabilnost i državu Bosnu i Hercegovinu. Evidentno je da njegovi potezi krše i američki Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, usvojen krajem 2025. godine, te je neophodno adekvatnim mjerama zaustaviti njegovo destabilizujuće djelovanje.
Tokom sastanka razgovarano je o energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, s naglaskom na projekat Južne gasne interkonekcije. Bećirović je istakao da Južna gasna interkonekcija predstavlja jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata za Bosnu i Hercegovinu, jer omogućava diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom, jačanje energetske nezavisnosti države i smanjenje sigurnosnih rizika.
— Radi se o projektu od državnog i geopolitičkog značaja, koji direktno doprinosi stabilnosti Bosne i Hercegovine i jačanju njene otpornosti na vanjske pritiske — naglasio je Bećirović.
Član Predsjedništva BiH je posebno podvukao da je snažna i kontinuirana podrška SAD-a ključna za uspješnu realizaciju ovog projekta, te da Južna gasna interkonekcija predstavlja konkretan primjer strateške saradnje Bosne i Hercegovine i SAD-a u oblasti energetike, sigurnosti i ekonomskog razvoja.
Američki senatori su potvrdili da SAD podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te su istakli važnost jačanja energetske otpornosti i strateških infrastrukturnih projekata koji doprinose dugoročnoj stabilnosti države i regiona.

Bećirović razgovarao sa šestoro američkih senatora: Dodikova šovinistička politika ugrožava mir i stabilnost BiH

U ruskom napadu dronovima poginula je jedna osoba, a šest povrijeđeno u luci u Odeskoj regiji.
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Kuleba napisao je na Telegramu da je Rusija pokrenula masovne napade na lučku i željezničku infrastrukturu.
- Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća, skladišta gnojiva i vozila, uključujući teretne vagone - rekao je Kuleba, dodajući da je napad izazvao požar.
Kuleba nije imenovao luku koja je napadnuta, prenosi Hina.
&nbsp;Objekti u tri crnomorske luke oko grada Odese česte su mete napada, a u regiji se nalaze i luke na rijeci Dunavu.
Regionalni guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je meta bila i energetska, industrijska i stambena infrastruktura u regiji.
On je ranije objavio da je napad uzrokovao "značajne" poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, grijanjem i vodom.
Guverner Volgogradske regije u Rusiji, Andrej Bočarov, rekao je putem Telegrama da je u Volgogradu i susjednim okruzima oštećeno nekoliko privatnih kuća i automobile, te da su tri osobe hitno prevezene u bolnicu.
On je kazao da su dronovi pogodili neka industrijska poduzeća u gradu i regiji, ne navodeći detalje.
Izvori iz industrije rekli su Rojtersu da je rafinerija nafte Volgograd u vlasništvu Lukoila, koja čini oko pet odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, obustavila preradu nafte u srijedu nakon što je izbio požar nakon napada koji je izvela Ukrajina.

Tag: sad