CIA je procijenila da Ukrajina nije ciljala rezidenciju koju koristi ruski predsjednik Vladimir Putin u nedavnom napadu dronovima na sjeveru njegove zemlje, prema navodima američkih zvaničnika za SiEnEn (CNN).
Ovom procjenom je dovedena u pitanje tvrdnja koju je ruski lider iznio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu tokom telefonskog razgovora u ponedjeljak.
Direktor CIA-e Džon Retklif u srijedu je upoznao Trampa s tom procjenom, rekli su zvaničnici.
Rusija je u ponedjeljak javno iznijela optužbe da je Ukrajina pokušala pogoditi Putinov dom, a Tramp je novinarima rekao da mu je Putin to prenio tokom telefonskog razgovora.
U tom trenutku Tramp je rekao da ga je navodna akcija uznemirila, ostavljajući dojam da vjeruje ruskom lideru, iako je Ukrajina odlučno negirala da stoji iza bilo kakvog takvog napada.
- Ne sviđa mi se to. To nije dobro - rekao je Tramp, navodeći da je bio "veoma ljut" kada je čuo tu tvrdnju.
Priznao je da je "moguće" da je optužba lažna i da se takav napad nije dogodio, ali je potom dodao da mu je "Putin rekao da je to istina".
Izvori su naveli da je Retklif kasnije obavijestio Trampa da CIA ne vjeruje da je tvrdnja tačna.
Putinova tvrdnja o napadu, kao i naknadna američka procjena da ona nije tačna, pojavile su se u trenutku intenzivnih razgovora koje predvodi Tramp sa svojim izaslanicima s ciljem okončanja rata u Ukrajini.
Putin je iznio ovu optužbu dan nakon što se Tramp sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Mar-a-Lagu, te je nakon tog sastanka djelovao optimistično u pogledu napretka ka posredovanju mira u sukobu.
Neki evropski zvaničnici rekli su da je ova tvrdnja pokušaj Putina da sabotira mirovne napore, a da pritom ne izazove Trumpov bijes.
Drugi su takođe doveli u sumnju rusku tvrdnju. Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je u srijedu da je riječ o "namjernom skretanju pažnje".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CIA demantovala Putina, ali i Trampa: Ukrajina nije izvela napad na Putinovu rezidenciju u Moskvi

Novi gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani (34), glasni kritičar američkog predsjednika Donalda Trampa, Polaže danas zakletvu, prvog dana četvorogodišnjeg mandata koji predstavlja kao "novu eru" za najnaseljeniji grad u SAD.
Član Demokratske stranke i Demokratskih socijalista Amerike, 111. gradonačelnik Njujorka, služio je u Skupštini države Njujork prije izbora 4. novembra, gdje se zalagao za javni prevoz, obnovljive izvore energije i borio se protiv iseljenja, prenijela je britanska agencija Rojters (Reuters).
Kao dokaz svoje "posvećenosti radnicima koji svakodnevno održavaju grad u funkciji, Mamdani je izabrao da položi zakletvu na neobičnoj lokaciji - napuštenoj metro stanici Stara gradska kuća, koja se nalazi ispod Gradske kuće.
Ceremonija polaganja zakletve održaće se u maloj, privatnoj ceremoniji na stanici, koja je zatvorena 1945. godine.
Ceremonija, koja uključuje govore i muziku, planirana je na Trgu gradske kuće, kojoj će prisustvovati 4.000 gostiju, a biće prenošena uživo na ekranima duž Brodveja pod sloganom "Inauguracija nove ere".
Među prisutnima biće senator iz Vermonta Berni Sanders, vodeća ličnost lijevog krila Demokratske stranke, kojeg Mamdani smatra svojim glavnim izvorom inspiracije, kao i demokratska predstavnica Aleksandrija Okasio-Kortez, najmlađa žena ikada izabrana u Kongres SAD.
Gradonačelnik je prikupio rekordnih 2,6 miliona dolara (2,22 miliona eura) od oko 30.000 donatora za finansiranje tranzicije i svečanosti inauguracije.
Prvi muslimanski gradonačelnik Njujorka, Mamdani, vodio je inovativnu kampanju unutar Demokratske stranke, fokusirajući se na zamrzavanje stanarina, besplatan autobuski prevoz i brigu o djeci.
Osvojio je 50 odsto glasova protiv nezavisnog kandidata Endrua Kuoma i republikanca Kertisa Slive, na izborima koje je obilježila rekordna izlaznost od više od dva miliona birača. Njujork ima 8,5 miliona stanovnika.
Zohran Mamdani, rođen u Ugandi 1991. godine i naturalizovan američki državljanin 2018. godine, sin je indijsko-američke filmske rediteljke Majre Nair i Mahmuda Mamdanija, poznatog akademika specijalizovanog za političke nauke.

Novi gradonačelnik Njujorka danas polaže zakletvu

Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je danas poslije razgovora sa evropskim liderima da je mir u Ukrajini na vidiku a da nadu da se rat završi za nekoliko nedjelja daje to što su SAD po prvi put pokazale spremnost da daju garancije bezbjednosti Ukrajini i to uključući prisustvo američkih vojnika.
- Ključni efekat posljednjih dana je deklaracija američke spremnosti da SAD učestuvuju u garancijama bezbjednosti za Ukrajinu. Uključujući i prisustvo američkih trupa, npr. na granici ili na liniji podjele Ukrajine i Rusije. Te prilično izričite deklaracije pojavile su se prvi put- kazao je Tusk.
Evropski lideri zajedno sa predstavnicima NATO i premijerom Kanade ocijenili su danas na onlajn sastanku prvu rundu, kako je Tusk ;kazao sada već ozbiljnih mirovnih razgovora i sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa ovog vikenda.
- Mir je na vidiku. Govorim o predstojećim nedjeljama, ne mjesecima ili godinama- rekao je Tusk pred sjednicu poljske vlade.
Poljski premijer naglasio je da je mir tek na pomolu i da nije sto posto da će se te nade i ostvariti.
- Vidjećemo kako će biti dosljedni naši partneri s druge strane Atlantika. Predsjednik Zelenski je tu pokazao zaista dobru volju. Nužno je po njemu, što je razumljivo, da bude referendum. Ukrajinski narod morao ;bi da se složi kada je riječ o odluci o teritorijama.- rekao je Tusk i upozorio da istovremeno teritorijalna pitanja iziskuju spremnost Ukrajine da ide na kompromis.

Tusk: Mir na vidiku, prekretnica spremnost SAD da pošalju vojnike u Ukrajinu

Sjedinjene Američke Države danas su objavile da će dati dvije milijarde dolara UN-u za humanitarnu pomoć, dok administracija predsjednika Donalda Trampa nastavlja da smanjuje stranu pomoć i upozorava agencije UN da se "prilagode, smanje ili umru" u vrijeme novih finansijskih realnosti.
Taj iznos je samo mali djelić onoga što su SAD davale za humanitarnu pomoć u prošlosti ali odražava, kako administracija vjeruje, velikodušnu sumu koja će održati status SAD-a kao najvećeg hunaitarnog donatora na svijetu. Prema ovom dogovoru formira se krovni fond odakle će sredstva biti data pojedinim agencijama i prema prioritetima, a ključni zahtjev SAD je za drastične promjene širom svjetske organizacije što je alarmiralo mnoge humanitarne radinike i dovelo do oštrih redukcija programa i usluga.
Dvije milijarde dolara je samo djelić od tradicionalog američkog finansiranja programa koje podržavaju UN a koje je išlo do 17 miliona dolara godišnje posljednjih godina, prema UN podacima. Američki zvaničnici kažu da je samo osam do 10 milijardi dolara od te sume bilo u dobrovoljnim doprinosima. SAD takođe plaćaju milijarde dolara u godišnjim dospjelim davanjima vezanim za njihovočlansstvo u UN.
Kritičari takvog američkog stava kažu da su zapadna smanjenja pomoći kratkovida, da su pogurali milione ljudi ka gladi, raseljenju ili bolesti i naškodili takozvanoj mekoj moći SAD širom svijeta.
Ovim potezom se završava krizna godina za mnoge UN organizacije, kao što su agencije za izbjeglice, migraciju i hranu. Trampova administracija već je smanjila milijarde u američkoj stranoj pomoći što je podstaklo agencije da drastično smanje potrošnju, projekte pomoći i radna mjesta. Drugi tradicionalni zapadni donatori takođe su smanjili davanja.
Najavljena pomoć formulisana je u preliminarnom dogovoru sa UN kancelarijom za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) koju vodi Tom Flečer, bivši britanski diplomata i državni zvaničnik.
UN su glavni snabdjevači humanitarne pomoći i najveći primaoci američkog novca za humanitarne svrhe.
I dok SAD smanju svoju pomoć potrebe za tom pomoći su ogromno porasle širom svijeta - glad je registrovana ove godine u djelovima Sudana koji je pod sukobima i u Gazi, poplave, suše i prirodne katastrove koje mnogi naučnici pripisuju klimatskim promjenama odnijele su mnoge živote i oterale hiljade ljudi iz njihovih domova.
Ova smanjenja finansiranja imaće velike implikacije na agencije UN kao što je Međunarodna organizacija za migracije, Svjetski program za hranu i agencija za izbjeglice UNHCR. Te agencije već su primile milijarde dolara manje od SAD-a ove godine nego prema godišnjim izdvajanjima od prethodne administracije Džoa Bajdena, ili čak za vrijeme Trampovog prvog mandata.
Ideja sada je da kroz Flečerovu agenciju prolaze sva američka i druga sredstva za pomoć koja dalje mogu biti preusmjerene tim agencijama, umjesto da se raspu američki doprinosi na niz pojedinačnih apela za pomoć.
SAD hoće da vide tijelo sa konsolidovanijim vođstvom u UN sistemima za isporuku pomoći, rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta.
Prema planu Flečer i njegova kancelarija za koordinaciju će kontrolisati kako se novac distribuira agencijama, rekao je taj zvaničnik.
- Ovo humanitarno resetovanje u Ujedinjenim nacijama treba da isporući više pomoći sa manje poreskih dolara, da obezbijedi usmjereniju pomoć, podstaknutu rezultatima i usklađenu sa američkom spoljnom politikom - rekao je američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majkl Volc.
Stejt department je saopštio da se ovim sporazumom zahtjeva od UN da konsoliduju humanitarne funkcije da bi smanjile birokratske troškove, nepotrebno dupliranje i upliv ideologije.
- Pojedinačne UN agencije će morati da se prilagode, smanje ili umru - saopštio je Stejt deparment.
Stejt department je dodao da reforma nigde nije važnija nego u humanitarnim agencijama koje obavljaju neke od najkritičnijih poslova Ujedinjenih nacija.
- Današnji sporazum je kritičnan korak u tim reformama, balansirajući posvećenost predsjednika Trampa da SAD ostanu najvelikodušnija nacija na svijetu sa imperativom da se unese reforma u način na koji finansiramo, nadziremo i kako se integrišemo sa humnitarnim naporima UN - dodao je Stejt department.
U svom središtu reformski projekat će pomoći da se ustanove pulovi finansiranja koji mogu biti usmjereni ili na konkrente krize ili zemlje kojima je potrebna pomoć. Na početku će biti ciljano 17 zemalja koje uključuju Bangladeš, Kongo, Haiti, Siriju i Ukrajinu.
Jedna od zemalja sa najgorom situacijom Avganistan nije uključena, niti su uključene Palestinske teritorije za koje zvaničnici kažu da će biti pokrivene novcem koji proizilazi iz Trampovog mirovnog plana za Gazu, mada on još nije dovršen.
Ovaj plan pomoći koji se pripremao mjesecima proizilazi iz Trampovog dugogodišnjeg stava da svjetska organizacija mnogo obećava ali nije ispunila ta obećanja i po njegovom viđenju je suviše odstupila od svog originalnog mandata da spasava živote dok podriva američke interese, promoviše radikalne ideologije i ohrabruje rasipničku i nepotkrepljenu potrošnju.
Šef agencje OCHA Flečer je pohvali dogovor i rekao u saopštenju "U trenutku ogromne globalne napetosti Sjedinjene Američke Države su demonstrirale da su humanitarna supersila, nudeći nadu ljudima koji su sve izgubili."

SAD obećale dvije milijarde dolara za UN humanitarnu pomoć, nastavljaju sa rezovima u stranoj pomoći

Naš sastanak je bio odličan. Mislim da smo pokrili više od 95 odsto (pitanja) i da napravili progres ka tome da okončamo ovaj rat, najkrvaviji od Drugog svjetskog rata - kazao je američki predsjednik Donald Tramp nakon održanog sastanka sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Floridi gdje su razgovarali o najnovijiem mirnovnom prijedlogu za Ukrajinu.
Oni su sinoć imali i telefonski razgovor sa liderima država Evropske unije iz Trampovog odmarališta na Floridi. Tramp je uoči sastanka izjavio da vjeruje da i Kijev i Moskva žele da postignu dogovor i da su pregovori blizu završnih faza.
Američki predsednik rekao je sa kim su se sve čuli nakon svog sastanka - od čelnika NATO-a Marka Rutea do lidera EU.
Zelenski je bio konkretniji, navodeći da su postigli velike rezultate u mirnovnom planu od 20 tački, te da je 90 odsto dogovoreno. 
- Američko-ukrajinske bezbjednosne garancije su 100 odsto dogovorene. Bezbjednosne garancije između SAD-a, Evrope i Ukrajine su gotovo dogovorene. Vojna dimenzija je 100 odsto dogovorena. Plan za prosperitet se finalizuje. Razgovarali smo i o redosljedu narednih akcija. Saglasni smo da su bezbjednosne garancije ključna tačka u postizanju trajnog mira i naši timovi će nastaviti da rade na svim aspektima - rekao je Zelenski.
Dodao je da je Ukrajina spremna za mir i da će možda ukrajinska delegacija i evropski lideri posetiti Vašington u januaru.
Tramp je priznao da sudbina istočne Donbas regije, koju Rusija zahtijeva da Ukrajina preda, ostaje neriješeno pitanje.
- Sigurno je da je to jedno od velikih pitanja i mislim da smo bliže (rješenju) - naveo je Tramp.
SAD su predložile stvaranje „slobodne ekonomske zone“ u djelovima Donbas regije, iz kojih bi Ukrajina povukla svoje trupe u okviru pregovaranog mira sa Rusijom.
Tramp nije precizirao kada bi pregovori mogli da budu zavšreni, ali je rekao da ćemo "za nekoliko nedjelja znati - na jedan ili drugi način".
Dodao je da se mogu pojaviti neočekivana pitanja koja bi mogla da poremete cijeli proces.
- Može se desiti da jedan element, na koji trenutno ne mislite, bude veliki problem i poremeti sve. Vidite, ovo su veoma teški pregovori, razgovaramo o ovome već nedjeljama - istakao je Tramp.
<h2>Tramp: Kada ne bombarduje Zaporožje, Putin radi sa Ukrajincima na tome da otvoren nuklearku</h2>
Na pitanje da li je nuklearna elektrana Zaporožje bila predmet razgovora, Tramp je odgovorio potvrdno, te da je nuklearka u dobrom stanju i može početi s radom odmah.
- Može početi gotovo odmah. I to je jedna od stvari o kojima sam razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Razgovarali su o nuklearnoj elektrani koja je vjerovatno najveća na svijetu. I predsjednik Putin zapravo sarađuje sa Ukrajinom na tome da je otvore. Bio je veoma dobar u tom smislu. Želi da je vidi otvorenu. I nije je gađao raketama, nije je gađao ničim. To bi bila velika opasnost. Ali oni rade zajedno kako bi je otvorili. Znate, imaju 5.000 ljudi u toj elektrani. To je veliki korak kada je ne bombarduju. To je veliki korak - ocijenio je Tramp.
Rekao je da je sa Putinom telefonom razgovarao oko dva i po sata.
<h2>Tramp: Rusija bi pomogla u obnovi Ukrajine</h2>
Na pitanje da li može da vidi trilateralni sastanak između Rusije, SAD i Ukrajine, Tramp kaže da to može biti „u pravo vrijeme“.
- Putin želi da se to dogodi. Vrlo mi je jasno rekao, vjerujem mu - dodao je Tramp.
Ostavio je otvorenom mogućnost da dođe u Ukrajinu, na šta mu je Zelenski odgovorio da je uvijek dobrodošao.
Tramp je rekao da mu je Putin rekao da će "Rusija pomoći u obnovi Ukrajine".
- Zvuči pomalo čudno, ali objašnjavao sam predsjedniku (Putinu). Rusija želi da Ukrajina uspije, uključujući snabdijevanje energijom, električnom energijom i drugim stvarima po vrlo niskim cijenama. Mnogo dobrih stvari proizašlo je iz tog poziva danas - naveo je Tramp sinoć.
Upitan da li bi Rusija pristala na prekid vatre da bi se u Ukrajini održao referendum, Tramp kaže da na prekid vatre Rusija ne bi pristala.
- To je jedna od stvari na kojima radimo. Oni ne žele da stanu da se bore, za slučaj da će ponovo morati da počnu, što je mogućnost. Razumijem Putinovu poziciju. Ja sam na strani zaustavljanja rata, na strani mira. Mislim da je to problem koji će biti riješen - rekao je Tramp.
<h2>Šta se desilo uoči sastanka?</h2>
Bilo koji potencijalni mirovni sporazum zahtijevaće saglasnost Putina, koji je danas telefonom razgovarao sa Trampom. Dva lidera su se dogovorila da ponovo razgovaraju nakon sastanka Tramp-Zelenski, prenosi SiEnEN (CNN).
Tramp je Zelenskog dočekao u nedjelju popodne po lokalnom vremenu, rekavši novinarima da vjeruje da i Zelenski i Putin žele da postignu mirovni sporazum.
Na pitanje da li vjeruje da je Putin ozbiljan po pitanju mira, Tramp je za SiEnEn odgovorio potvrdno.
- Vjerujem - mislim da jeste, mislim da su obojica - dodao je Tramp.
Međutim, na pitanje da li sastanak može dovesti do dogovora, bio je oprezniji.
- Zavisi - vjerujem da imamo osnove za dogovor - rekao je Tramp, dodajući da je konflikt Rusije i Ukrajine „teško riješiti“, ali da će to završiti.
Tramp je odbio da spekuliše da li očekuje dogovor prije kraja godine.
Na pitanje o nastavku ruskog vazdušnog bombardovanja Ukrajine, Tramp je sugerisao da je Putin i dalje ozbiljan u namjeri da okonča rat, ističući da je i Ukrajina izvela sopstvene napade na Rusiju.
- Putin je veoma ozbiljan, mislim da to mogu reći. Vjerujem da je i Ukrajina izvela neke vrlo jake napade, i to ne kažem negativno, mislim da je vjerovatno moralo tako - kazao je Tramp.
Reporteri su mogli da slikaju dvije delegacije uoči ručka, gdje ih je Tramp pitao da li žele i oni da jedu i rekao im kako će "zatvoriti glavnu zgradu Mar-a-Laga radi sastanka".
To može signalizirati opušteniju atmosferu za današnje razgovore, koji se održavaju u raskošnoj trpezariji Trampovog kluba, umjesto u Ovalnoj kancelariji, ocjenjuje SiEnEn (CNN).

Tramp i Zelenski: Sastanak je bio odličan, "pokrili smo" oko 95 odsto pitanja

Najmanje jedna osoba je poginula, a druga je teško povrijeđena nakon što su se dva helikoptera srušila u Hamontonu, u američkoj državi Nju Džerzi.
- Policija je primila obavještenje o padu dva helikoptera. Jedan od helikoptera je bio u plamenu nakon toga - saopštile su opštinske vlasti Hamontona, prenio je EnBiSi njuz (NBC News).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fairmainengineer%2Fstatus%2F2005367773036150914%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2005367773036150914%7Ctwgr%5E0c63b40668777558b78f3477b436e2a4bd7011da%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Portparol opštinskih vlasti je potvrdio da je jedna osoba poginula u padu, a druga je prebačena u bolnicu sa teškim povredama opasnim po život.
Očevici navode da su čuli "glasan udarac" sličan zvuku sudara vozila u saobraćaju.
EnBiSi njuz je objavio snimak koji su očevici napravili i na kome se vidi helikopter koji se vrti u krugovima dok brzo gubi visinu.
- Okrenuo sam se i vidio kako se jedan helikopter okreće naopačke i zaranja u zemlju. Na sekundu je izgledalo kao da je drugi helikopter u redu, a onda sam čuo još jedan udarac, kao da je metal udarao o metal, i počeo je da se okreće van kontrole, i to je ono što vidite na snimku - rekao je autor snimka.

Sudar dva helikoptera u Nju Džerziju, poginula jedna osoba

Predsjednik SAD Donald Tramp je na platformi Truth Social izjavio da je razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom prije sastanka sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.
- Upravo sam imao dobar i veoma produktivan telefonski razgovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom - rekao je Tramp na platformi, prenosi BiBiSi (BBC).
Dodaje da će se sastanak sa Zelenskim održati u glavnoj trpezariji Mar-a-Laga i da su novinari pozvani da prisustvuju.
Rzagovor bi, prema našem vremenu, trebalo da počne oko 19 sati.
Kremlj je takođe potvrdio da je razgovor između dva lidera zaista održan.
Odvojeno, u ranijoj objavi, Tramp je pohvalio ulogu svoje administracije kao globalnog mirotvorca, pozivajući se na nedavno dogovoreni prekid vatre između Kambodže i Tajlanda, te sugerisao da je Ujedinjene nacije pružaju „malo pomoći“ u rješavanju sukoba, uključujući Ukrajinu.
- Možda su Sjedinjene Američke Države postale prave Ujedinjene nacije - rekao je Tramp.

Tramp uoči sastanka sa Zelenskim imao "veoma produktivan" telefonski razgovor sa Putinom

Kijev čini sve da okonča rat sa Rusijom, ali konačno obezbjeđivanje mira zavisiće od njegovih partnera, izjavio je danas, 28. decembra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
- Ovo su najaktivniji diplomatski dani u godini i mnogo toga se može riješiti prije Nove godine. Mi činimo sve da do toga dođe. Ali, odluka zavisi od partnera - napisao je Zelenski na svom nalogu na platformi Telegram.
On je dodao da bi ukrajinski partneri trebalo da povećaju pritisak na Moskvu, kako bi Rusija "osjetila posljedice agresije".
Zelenski je istakao da je Rusija tokom ove sedmice upotrijebila 94 rakete, više od 2.100 dronova i oko 800 navođenih bombi za napade protiv Ukrajine.
Prema njegovim riječima, na meti ruskih napada je prije svega energetska infrastruktura, kao i sve ono što omogućava normalan život ljudi.
- Naše spasilačke ekipe i stručnjaci rade 24 sata kako bi zaštitili živote i ponovo uspostavili snabdijevanje strujom, ali jednako važno je da sankcije protiv Rusije djeluju, kao i svaki vid političkog pritiska. Isto tako je značajna isporuka raketa za protivvazdušnu odbranu Ukrajine, i da svi finalizujemo korake koji će dovesti do kraja rata i garantovati bezbjednost - poručio je predsjednik Ukrajine.
Prema njegovim riječima, ovi koraci su tema o kojoj će danas razgovarati sa partnerima Kijeva.
Zelenski će kasnije danas na Floridi sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i sa njim razgovarati o okončanju rata u Ukrajini.
Sastanak je zakazan za 13 sati po lokalnom, odnosno u 19 sati po srednjeevropskom vremenu.
Zelenski je ranije najavio da će tokom sastanka u Trampovoj rezidenciji na Floridi razgovarati o sudbini spornog regiona Donbas, kao i o budućnosti nuklearne elektrane Zaporožje, prenosi Tanjug.
Zelenski, koji je u subotu uveče stigao na Floridu rekao je da se još uvijek nada da će ublažiti američki prijedlog o potpunom povlačenju ukrajinskih snaga iz Donbasa.
U slučaju neuspjeha, cijeli plan od 20 tačaka trebalo bi da se stavi na glasanje u sklopu referenduma, kako bi se omogućilo da Rusija pristane na 60-dnevno primirje, navodi Aksios.

Zelenski uoči sastanka sa Trampom: Ovo su ključni dani za kraj rata

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Hiljade letova je odgođeno, a više stotina je otkazano nakon što je područje Njujorka pogodilo snježno nevrijeme.
Više od 3.900 letova unutar Sjedinjenih Američkih Država (SAD) odgođeno je od jutros, prema podacima FlightAwarea, koji prati kašnjenja i otkazivanja letova u stvarnom vremenu.
Otprilike 770 američkih letova za subotu je otkazano, a letovi s Međunarodnog aerodroma Džon F. Kenedi u Njujorku, aerodroma LaGuardia i Međunarodnog aerodroma Njuvark Liberti u Nju Džerziju bili su najteže pogođeni.
Federalna uprava za avijaciju upozorila je na kašnjenja letova do gotovo tri sata navodeći kao razlog snijeg i led.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul proglasila je vanredno stanje i pozvala na izuzetan oprez tokom trajanja oluje.
- Molimo vas da nastavite pratiti lokalnu vremensku prognozu, izbjegavate nepotrebna putovanja, a ako morate putovati, preduzmite sve potrebne mjere opreza kako biste osigurali siguran dolazak na odredište - rekla je u saopštenju.
Nacionalna meteorološka služba predvidjela je da će se olujni sistem intenzivirati kako se bude brzo kretao prema Atlantiku.

Snijeg izazvao kolaps u Njujorku, odgađa se veliki broj letova

Američki proizvođač električnih automobila Tesla namjerava da ove godine poveća proizvodnju u fabrici blizu Berlina, uprkos teškoj tržišnoj situaciji u Njemačkoj.
Proizvodnja je već rasla u svakom kvartalu prošle godine kako je planirano, rekao je direktor fabrike Andre Thierig u intervjuu za dpa.
"Stoga s optimizmom gledamo u novu godinu i očekujemo daljnji rast", rekao je Thierig, prenosi SEEbiz.
Prema navodima kompanije, oko 11 hiljada zaposlenih u gigafabrici u saveznoj državi Brandenburg proizvodi oko pet hiljada vozila sedmično, što je ekvivalentno oko 250 hiljada vozila godišnje.
"Uspjeli smo da osiguramo radna mjesta ovdje i nikada nas nijesu pogodili prekidi proizvodnje ili otpuštanja kao druge industrijske lokacije u Njemačkoj", rekao je Thierig.
Lokacija je proširena prošle godine značajnim ulaganjima ne samo u lansiranje modela, već i u izgradnju nove zgrade za predserijska vozila.
Kanada je takođe dodata kao tržište, što kupcima u toj zemlji omogućuje kupovinu vozila po nižoj cijeni, jer ne podliježu višim američkim uvoznim carinama.
Automobilska industrija nalazi se u globalnoj krizi profitabilnosti. U Njemačkoj se tržište električnih automobila ponovo oporavilo, ali Tesli je i dalje teško. Od januara do novembra prošle godine registrovano je 17,36 hiljada novih Teslinih automobila, prema podacima Savezne uprave za motorni promet, što je smanjenje od oko 48 odsto u poređenju s istim periodom prošle godine.

Tesla planira povećanje proizvodnje u njemačkoj fabrici

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić indirektno je danas potvrdio da mađarska kompanija MOL pregovara sa ruskom stranom o kupovini Naftne industrije Srbije (NIS), prenosi Beta.
On je u izjavi novinarima ispred skupštine Srbije, u takozvanom Ćacilendu pretvorenom u privremeno novogodišnje seoce, rekao da će NIS odmah nakon praznika početi da nabavlja i prerađuje naftu, a da će Rafinerija početi da radi punom parom oko 18. januara.
- Nadam se da će dotle Rusi i Mađari da svoj posao završe - rekao je Vučić, izrazivši istovremeno nadu da će goriva biti sasvim dovoljno za sve potrebe u zemlji.

Vučić potvrdio da Mađari ulaze u NIS umjesto Rusa, pregovori u toku

Slovenac Domen Prevc pobijedio je danas u Garmiš-Partenkirhenu, na drugoj stanici novogodišnje turneje Četiri skakaonice.
Prevc, koji je prije tri dana slavio i u Oberstdorfu, do pobjede došao je skokovima od 143 i 141 metar, za koje je dobio 303,1 bod.
Kao drugoplasirani završio je Austrijanac Jan Erl skokovima dužine 141 i 131,5 metara i zbirom od 287,7 bodova.
Mjesto na podijumu izborio je i trećeplasirani Austrijanac Stefan Embašer skokovima od 134 i 141,5 metara, za koje je sakupio 287,1 bod.
Na četvrtom mjesto završio je Japanac Ren Nikaido &nbsp;(137,5/138), peti je bio njegov sunarodnik Rjoju Kobajaši (130,5/141), a šesti Njemac Feliks Hofman (134/136).
Takmičenje u Garmiš-Partenkirhenu ostaće u sjenci nove diskvalifikacije Slovenca Timija Zajca zbog "nepropisne dužine odijela".
Iz istog razloga diskavlifikovan je i u Obersdofru.
Prevc je, nakon dvije startne pobjede, vodeći u plasmanu novogodišnje turnrje sa 619,8 bodova.
Erl zauzima zauzima drugo mjeesto sa 584,8, dok je treći Embašer sa 578,3 boda.
Prevc zauzima čelnu poziciju i u generalnom poretku Svjetskog kupa sa 1.050 bodova.
Kobajaši je drugi sa 736, dok treće mjesto zauzima Njemac Filip Rajmund sa 581 bodom.
Takmičenje se seli u Austriju, a biće nastavljeno 4. januara u Insbruku.

Prevc nastavio dominaciju, Zajc ponovo suspendovan

Prvi dan 2025. godine u Crnoj Gori nije počeo slavljem, već pucnjima. Umjesto vatrometa i novogodišnjih zagrljaja, Cetinje je probudio zvuk metaka – planirani, ubilački rafali. Tog 1. januara ugašeni su životi 13 nedužnih ljudi, među njima i dvoje djece. Grad koji je decenijama bio sinonim za radost i tradiciju zanijemio je, a Nova godina dobila je značenje koje će Cetinjani nositi zauvijek. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, za Televiziju E ističe da je nedospustivo da nakon dva masovna ubistva sa 23 žrtve, u najtežim zločinima mirnodopske Crne Gore, i dalje nema &nbsp;odgovornosti.
Masovni ubica Aco Martinović punih šest sati sijao je strah i smrt ulicama Cetinja, dok je policija tragala za njim bez uspjeha. Na kraju nije uhapšen – presudio je sam sebi. I godinu kasnije, javnost čeka odgovor na ključno pitanje: da li je zločin mogao – tačnije, morao – biti zaustavljen ranije?
U trenucima dok su se građani zatvarali u svoje domove, strahujući za goli život, u javnosti se otvorila i druga slika – lice nefunkcionalnog bezbjednosnog sistema. Crna Gora je očekivala odgovornost. Umjesto toga, dobila je izostanak političkih poteza.
Na komemorativnu sjednicu u Vladinom domu nijesu došli premijer Milojko Spajić, potpredsjednici Aleksa Bečić i Momo Koprivica, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, niti ijedan ministar iz redova Demokrata i Nove srpske demokratije. Premijer je sa vanredne konferencije poručio da je riječ o „udaru na samu srž društva“ i najavio mjere kontrole oružja, ali na pitanja o političkoj odgovornosti nije bilo odgovora.
U danima nakon zločina studenti okupljeni oko grupe „Kamo śutra“ organizovali su proteste zbog, kako su naveli, nerada i neodgovornosti institucija. Podršku su im pružili brojni građani. Umjesto dijaloga, mladi su bili izloženi targetiranju i pritiscima, što je dovelo do postepenog gašenja grupe. Mjeseci kasnije, istrage se i dalje vode bez jasnih informacija, a ostavki nije bilo.
<h2>Cetinje ne zaboravlja ni Medovinu</h2>
Tragedija na Cetinju nije prva koju pamti Crna Gora. U avgustu 2022. godine u naselju Medovina, Vuk Borilović ubio je deset osoba, među njima i dječake Mašana i Marka. Porodice žrtava tada su tražile zakon koji bi nosio ime ubijene djece – zakon koji bi značio strože kazne, obavezna psihološka vještačenja i oduzimanje oružja nasilnicima. Iako je obećan, zakon nikada nije usvojen.
Zbog toga su roditelji i bližnji stajali mjesecima na Kruševom ždrijelu – na kiši, suncu i vjetru – tražeći pravdu i odgovornost. Među njima bila je i Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u Medovini, koja je za svoju istrajnost dobila Nagradu za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu.
- Želim svoj djeci svijeta sreću, ali cetinjskoj djeci treba da se vrati osmijeh. Ja sam stajala na Kruševom ždrijelu da bih vratila toj djeci osmijeh, jer više nijesu cetinjski parkovi sa onim smijehom dječijim. Oni se boje od pucnja petarde. Taj grad je ranjen. Svima koji su komentarisali kako ne treba – opraštam, jer nijesu znali što pričaju. Bilo je padova, bilo je momenata kada mi nije bilo do života, ali sada po prvi put kažem: neka mi samo Bog da da stavim tačku za ovo što sam se borila, i ne treba mi više ni jedan sekund posle toga - kazala je Pejović.
<h2>Cetinje ne traži sažaljenje – traži da se pamti</h2>
Godinu nakon masakra, Cetinje i dalje živi sa tišinom koja para uši. Ulice su iste, ali ljudi nijesu. Svaki prasak, svaka sirena i svaka petarda podsjećaju na dan kada je grad izgubio dio sebe. Imena žrtava ne žive samo na spomen-pločama – žive u praznim školskim klupama, nedovršenim porukama i u pogledima onih koji više nemaju kome da se nadaju.
<h2>U mirnodopskoj eri &nbsp;stradalo 23 ljudi, među njima četvoro djece - bez odgovornosti</h2>
Prvi januar 2025. i masovno ubistvo od 12. avgusta 2023. godine predstavljaju, kako ističe bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, dva najteža zločina u mirnodopskoj istoriji Crne Gore.
– U ta dva masovna ubistva smrtno je stradalo 23 lica, na jedan monstruozan način, a ono što je najtragičnije jeste da su stradalo i četiri djeteta – kazao je Janjušević.
On navodi da je ovakva krivična djela izuzetno teško spriječiti.
– Ova masovna ubistva se u policijskoj terminologiji zovu amok-ubistva – masovna ubistva više od četiri lica. Prema istraživanjima pojedinih policijskih organizacija, prvenstveno iz SAD-a, karakteriše ih to da masovni ubica ta ubistva ne čini na mah, već ih dugo priprema. Ta ubistva je teško spriječiti – objašnjava on.
Prema njegovim riječima, savremeni sistemi i države moraju fokus staviti na prevenciju:
– Tu je primarno potrebna multisektorska aktivnost, ne samo policijske organizacije, nego i sistema zdravstva, tužilaštva i sudstva.
Govoreći o zločinu u Medovini, Janjušević smatra da nakon njega nije urađena kvalitetna analiza na nivou državnih institucija.
– I onda se dogodilo da se nakon dvije i po godine desilo još teže masovno ubistvo, kada je smrtno stradalo 13 lica – podsjeća on.
Za njega je, dodaje, nevjerovatno da ni nakon drugog masakra niko iz bezbjednosnog sektora nije podnio ostavku.
– To je jedna nevjerovatna situacija, da se čovjek zapita u kakvom društvu živimo. Takav nedostatak empatije, kada niko od čelnika bezbjednosnog sektora, primarno političkih lidera, nije osjetio potrebu da preuzme objektivnu odgovornost. Ne zbog toga što su oni lično odgovorni, već zato što su se u njihovom resoru desila dva najteža zločina u mirnodopskoj eri Crne Gore – ističe Janjušević.
Posebno problematičnim smatra činjenicu da se na komemorativnoj sjednici nijesu pojavili lideri bezbjednosnog sektora, kao ni premijer.
– To je, vjerujte, situacija koju je teško objasniti običnom građaninu – kaže on.
Janjušević podsjeća da je Savjet za građansku kontrolu rada policije nedavno usvojio zaključke u vezi sa posljednjim masovnim ubistvom.
– Tamo je konstatovano da su postojali određeni propusti kada je u pitanju rad policije i da su neke stvari ostale nejasne. Ono što sam ja primijetio jeste da je u trenutku masovnog ubistva bilo samo 11 policijskih službenika u CB Cetinje, i to je zaista nedopustivo imajući u vidu bezbjednosnu situaciju u tom gradu. Premijer je nekoliko mjeseci prije toga izjavio da na Cetinju imamo preko 120 pripadnika suprotstavljenih kriminalnih grupa, bila je novogodišnja noć i značajan broj gostiju, a da bude samo 11 policajaca – to je zaista nedopustivo – navodi on.
Kao drugi, možda i ključni propust, navodi situaciju u trenutku kada je izvršilac lociran.
– Došlo je do nesporazuma oko same lokacije objekta u kojem se dogodio zločin. Nesporazum između građanina koji je prijavio događaj dežurnoj službi i policijskog službenika koji je bio dežurni, jer je policijski službenik shvatio da je lokacija u Bajicama. Pa su policijski službenici otišli na tu lokaciju i izgubili dragocjeno vrijeme. To je bio ključni momenat zašto je ubica na četiri druge lokacije ubio 13 lica, među kojima i dvoje djece – objašnjava Janjušević.
Govoreći o protestima koji su uslijedili, podsjeća na studentske demonstracije grupe „Kamo sjutra“.
– Jedna neformalna studentska grupa organizovala je proteste sa nekoliko osnovnih zahtjeva, ali je nekoliko dana nakon prvog protesta izdato brutalno saopštenje jednog političkog subjekta koji je napao organizatore, primarno tvrdeći da iza njih stoje organizovane kriminalne grupe ili opozicione partije, što ničim nijesu dokazali. Poslije mjesec dana, ovi studentski protesti su prestali sa aktivnošću, ali su već početkom februara grupa građana Cetinja i porodice žrtava organizovali proteste na Kruševom ždrijelu – podsjeća on.
Dodaje da je veoma indikativno to što niko od predstavnika aktuelne političke elite nije primio protestante.
– Tek nakon devet mjeseci primio ih je predsjednik Vlade i rekao im da će njihovi zahtjevi biti razmatrani za 15 dana. Međutim, ti zahtjevi, osim navodno jednog, nijesu realizovani – ističe Janjušević.
U zaključku naglašava:
– Smatram da nakon prvog zločina nije urađena kvalitetna analiza državnih institucija. Da bi se prevenirala ovakva masovna ubistva, u svim državama svijeta najbitnija je prevencija.

Janjušević: Analiza institucija izostala, ostavki nije bilo

Da klerikalizacija države Crne Gore metastazira i prijeti njenom uništenju kao sekularne i građanske države potvrđuje i najnovija odluka Vlade Crne Gore od 29.12. 2025. godine da nastavi da finansira rad vjerskih škola Medrese „Mehmed Fatih“ i vjerske škole Gimnazija „Sveti Sava”. Za 2025. godinu Vlada svakoj od ovih škola iz budžeta dodjeljuje po 800 hiljada eura.
Za svoju odluku Vlada se pozvala na član 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i član 56, stav 2, Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Oba Zakona predviđaju da licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Imaju pravo!
Ovdje se logično nameće pitanje da ako licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore, da li privatne licencirane laičke škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju isto pravo? Da napomenem da je Ustavom Crne Gore zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu (član 8 Ustava).
Ustavni sud bi morao da razmotri ustavnost članova ovih Zakona koji predviđaju finasiranje rada vjerskih škola u odnosu na član Ustava 14 o odvojenosti vjerskih zajednica od države. Dobro bi bilo da razmotre po ovom pitanju rješenja sudova u Sjedinjenim Američkim Dražavama, Francuskoj i Sloveniji.
Pošto pomenuti zakoni predviđaju da vjerske škole imaju pravo na finansiranje iz budžeta, postavlja se pitanje ko je odlučio da se ovim školama dodijeli novac, da ostvare to pravo? Odgovor je: Vlada, ali na osnovu čega? Na osnovu ispunjenja neustavnih zakonskih rješenja? Ne treba zaboraviti da je Vlada finansirala za osnivanje školu "Sveti Sava" i u godini kada nijesu imali učenika i nastave.
Očigledno je da Vlada oboljela od Crkva Srbije, da je klerikalizacija države u fazi metastastke bolesti. Crkvi Srbije se poklanja zemlja diljem Crne Gore, dodjeljuju joj se sredstva iz budžeta i evo gradi vjerska škola.
Ministar pravde koji će potpisati rješenje o transferu novca školama trebalo bi da odgovori na sljedeća pitanja: sa kim Vlada sklapa sporazum o finansiranju škole, sa vjerskom zajednicom ili sa školom? Opštim zakonom o obrazovanju je propisano da se taj ugovor potpisuje sa školom. Potpisuje li se sa Medresom? Da li je Medresa dobila licencu da bi imala pravo na finansiranje? Da li se zna, kada je u pitanju licenca, koliki broj učenika može da godišnje upiše vjerska gimnazija "Sveti Sava"? Ne zna, jer toga u licenci nema, ali to ne smeta ni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
Kako su Vlada i ministar pravde donijeli odluku da se "Medresi" i vjerskoj gimnaziji za godinu dodijeli isti iznos sredstava? Postoji li neki pravilnik za dodjelu sredstava za finansiranje rada škola, da li Ministar pravde zna da ove škole imaju različite uslove za rad, da imaju različit broj učenika i angažovanih nastavnika? Da li je Ministru poznato da Zakon o slobodi vjeroispovijeti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica propisuje da se vjerske škole finansiraju srazmjerno broju učenika?
Ministarstvo finansija se pridružuje ovom bezakonju i daje pozitivno mišljenje za podršku vjerskim obrazovnim ustanovama, iako u budžetu za 2025. nijesu bila predviđena sredstva za to.
I na kraju, nešto neočekivano i neviđeno do sada. "U konačnom, ministar pravde mr Bojan Božović zaključiće sa vjerskim školama Ugovore o finansiranju tih obrazovnih ustanova u narednom petogodišnjem periodu."
Ko je došao na ideju i zašto da se uradi ovako nešto i može li to da se uradi i bude zakonito? Mandat ova Vlade prestaje 2027. godine, a Vlada potpisuje ugovor o finansiranju škola do 2030? Jedan od odgovora može biti ono što sam već napisao da je ova Vlada oboljela od Crkve Srbije i da se oni ne liječe od te bolesti.

Ima li kraja bezakonju?

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz promjenljivu oblačnost u sjevernim predjelima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana ili tokom noći u slabljenju.
Jutarnja temperatura od minus 11 do tri, najviša dnevna od minus osam do osam stepeni.

Danas pretežno sunčano, do osam stepeni

Uzet je istorijski kontekst, diversifikacija svih haplogrupa, raznolikost svih markera i došli su do zaključka da su Petrovići najvjerovatnije sa područja sjeverno od Skadra i da pripadaju malisorskim korpusu, starobalkanska koja je opstala milenijumima na tom prostoru - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istraživač i predsjednik Udruženja ,,Crnogorski DNK kod” Arben Murić.
Pored testiranja muških i ženskih linija se Udruženje bavi, objašnjava Murić, autosomalnim testiranjem, a autosomalna testiranja su par hromozoma koji čine fenotip, kako neko izgleda čine ta 22 hromozoma.
- Bitno je kada se hromosomi analiziraju, pošto se nasljeđuju i od oca i od majke i mješavina tih hromozoma može da nam ukaže na porijeklo odakle potičemo, ko smo, šta smo i kakvu genetsku strukturu i mješavinu imamo u nama, bitni su kao dopuna u drugim i ostalim istraživanjima genetskim koje radimo u Crnoj Gori i šire - rekao je Murić.
Tri testirana muškarca iz porodice Petrović, na sopstveni zahtjev, dodaje Murić, jer su htjeli da znaju o svom porijeklu, o kome se godinama manipuliše.
Kaže da su istraživanjem pokušali da dublje dođu do korijena crnogorske dinastije Petrović, što su i uspjeli analizom Petrovića na dubinske testove i dodatno prebacili te testove na jače baze podataka gdje su upoređivali sa ostalim uzorcima na filogenetskim stablima.&nbsp;
- Filogenetsko stablo je stablo čovječanstva koje nam pokazuje kako je tok ljudske evolucije razgranat kroz istoriju i kroz vrijeme i onda smo mogli da ih pozicioniramo na jednoj od tih grana, faktički genetskom forenzikom smo došli do njihovih markera, do ljudi koji se sa njima podudaraju, inače muškaraca koji nemaju veze sa Petrovićima ali se podudaraju u toj liniji. Na osnovu tih studija smo mogli da dođemo do pravog zaključka odakle Petrovići mogu da potiču… Shvatili smo da uzorak iz Albanije i Grčke imaju istog pretka i isto porijeklo kao Petrovići, oni su se razgranali, dok je grupa ljudi iz Crne Gore koja je nosila taj marker ostala u Crnoj Gori - zaključio je Murić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBBw_HoxfzQ0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Murić: Genetskom forenzikom smo došli do markera porodice Petrović

Predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindzi Hojl prihvatio je poklon (sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu) od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića „isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima“.
To je, između ostalog, odgovoreno iz Hojlovog kabineta, politikološkinji za informisanje, novinarki, bivšoj odbornici u nikšićkom parlamentu Tatjani Knežević Perišić, na otvoreno pismo koje mu je uputila 5. decembra, iskazujući oštar protest zbog toga što je od Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je, na mjestu Njegoševe, podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori.
<h2>NEMA POLITIČKIH KONOTACIJA</h2>
- Predsjednik Hojl želi da Vam se zahvali na Vašem nedavnom pismu i na tome što ste s njim podijelili svoje viđenje. Molimo Vas da budete uvjereni da je prihvatanje poklona bilo zamišljeno isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima. Ujedinjeno Kraljevstvo cijeni svoje dugogodišnje prijateljstvo s Crnom Gorom i prepoznaje značaj međusobnog poštovanja u našim odnosima. Vaše zabrinutosti su pažljivo razmotrene i ostajemo posvećeni njegovanju dijaloga i saradnje koji odražavaju zajedničke principe i vrijednosti naših država – piše u dopisu koji je Knežević Perišić juče stigao iz Hojlovog kabineta.
Knežević Perišić zahvalila je na odgovoru ističući da se nada da je Hojl „u potpunosti razumio zabrinutost koju je željela iznijeti povodom prihvatanja poklona - naime, slike dugo srušene kapelice koju je sagradio Aleksandar Karađorđević tokom perioda okupacije Crne Gore“.
<h2>SIMBOL OKUPACIJE</h2>
- Takođe, želim jasno naglasiti da politika koju danas promoviše predsjednik Skupštine Crne Gore gospodin Andrija Mandić počiva na istom historijskom okviru koji je postavio Aleksandar Karađorđević početkom dvadesetog vijeka — politika koja je imala za cilj uskraćivanje Crnogorcima državnosti, prisvajanje naše slavne istorije i nasilno uklanjanje svih koji se nijesu slagali sa uništenjem crnogorske države. Upravo u ovom kontinuitetu simbolika poklona postaje posebno problematična i uznemirujuća – istakla je Knežević Perišić juče u dopisu Hojlovom kabinetu.
Objasnila je da joj je „iz tog razloga, kao Crnogorki koja je duboko svjesna i ponosna na svoju nacionalnu istoriju“, bilo „teško gledati kako gospodin Hojl prihvata tu sliku s osmijehom“.
- Za nas, ona je simbol okupacije Crne Gore, ubijanja njenih građana, rušenja kuća i progona. Smatram da je od presudne važnosti da se ovakve stvari sagledaju u kontekstu historijske i nacionalne osjetljivosti. Zahvaljujem vam na pažnji i nadam se da će se ovaj aspekt razmotriti sa dužnim uvažavanjem – napisla je Knežević Perišić.
A osim Hojlu, ona se 5. decembra protestnom notom obratila Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva, od kojih do danas nije dobila odgovor.
<h2>OTVORENO PISMO</h2>
Ona je Hojla, u pismu 5. decembra, podsjetila da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“.
- Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije – istakla je ona, pored ostalog.
Zamolila je Hojla da poštuje „osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje“.
- Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je u tom pismu Knežević Perišić.
Hojl nije Mandiću vratio dar, ali su, očito, u njegovom kabinetu ozbiljno razmotrili pismo Knežević Perišić i odgovorili joj da je poklon primljen isključivo kao gest pristojnosti.
Tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK Mandić je, 4. decembra, uručujući dar Hojlu, - sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu, krivotvorio istorijske činjenice, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.

Tag: sad