Ministarstvo pravde SAD otvorilo je danas federalnu istragu u vezi sa građanskim pravima povodom ubistva Aleksa Pretija, stanovnika Mineapolisa kojeg su prije šest dana usmrtili federalni agenti, rekli su zvaničnici savezne vlade.
- Tragamo za svime što bi moglo da baci svjetlost na ono što se desilo toga dana i u danima i sedmicama prije toga - rekao je novinarima zamjenik glavnog tužioca SAD Tod Blanš, koji nije objasnio zašto je ministarstvo odlučilo da sprovede ovakvu istragu u vezi sa ubistvom Pretija, ali ne i sa ubistvom Rene Gud koju je 7. januara takođe u Mineapolisu ubio pripadnik Službe za carine i imigracije (ICE).
Jedino je rekao da je odsjek za ljudska prava pri ministarstvu ne istražuje svako ubistvo koje počine pripadnici snaga reda i mira, i da moraju postojati okolnosti činjenice koje "opravdavaju istragu".
- Predsjednik Donald Tramp je više puta rekao: "Naravno, ovo je nešto što ćemo da istražimo" - rekao je Blanš u vezi sa ubistvom Pretija.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti saopštilo je danas da će FBI voditi federalnu istragu Pretijevog ubistva.
Ministarka ovog resora Kristi Noem je sinoć najavila ovu promjenu, jer je prvobitno istragu, kako je ona govorila, trebalo da vodi njeno ministarstvo, to jest jedna njena agencija.
Portparolka ministarstva unutrašnje bezbjednosti Triša Meklaflin rekla je da će agencija za istrage unutrašnje bezbjednosti pomagati FBI-ju.
Još jedna agencija tog ministarstva, ona za carine i graničnu zaštitu, sprovodi svoju intentu istragu ubistva Pretija, u kojeg su pucala dva pripadnika Granične patrole.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ministarstvo pravde SAD otvorilo civilnu istragu u vezi sa ubistvom Aleksa Pretija u Mineapolisu

Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško izjavio je 30. januara da kontakti Moskve i Vašingtona o sporazumu START 3 nisu prekinuti, dok Rusija i dalje čeka odluku i službeni odgovor Sjedinjenih Američkih Država o produženju ograničenja.
Gruško je u razgovoru s novinarima naglasio da su već poslani svi signali i izjave u vezi sa Sporazumom o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja START 3 između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
- Želimo da se ta temeljna ograničenja poštuju, rok nije postavljen. Ako Sjedinjene Američke Države izaberu drugačiji put, to za nas neće biti katastrofa, imamo vlastite programe koji će biti provedeni - prenijela je agencija RIA Novosti njegove riječi.
On je dodao da Moskva mirno reagira na sve izjave koje dolaze s američke strane.
S druge strane, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je 26. januara da prijedlog Rusije Sjedinjenim Američkim Državama da ograničenja iz Sporazuma START budu produžena za godinu dana nakon 5. februara ostaje na snazi. Istovremeno je zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev poručio da Sjedinjene Američke Države imaju rok do 5. februara da donesu odluku o produženju ovog sporazuma.
Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je 22. januara da Rusija još nije dobila zvaničan odgovor Sjedinjenih Američkih Država na prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina o produženju sporazuma.
Navela je da se Moskva zbog toga može osloniti isključivo na javne izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Rusi tvrde da se i dalje vode pregovori sa SAD-om o kontroli nuklearnog naoružanja

Sjedinjene Američke Države (SAD), zahvatio je danas novi talas protesta, na kojima su studenti pozvali na generalni štrajk i masovne demonstracije, tražeći povlačenje federalnih agenata Službe za imigraciju i carine (ICE) iz Minesote.
&nbsp;Protesti su izbili nakon što su dva američka državljanina, Aleks Preti i Rene Gud, ubijeni u januaru tokom operacija ICE-a, izazivajući ogorčenje širom zemlje, prenosi Rojters.
&nbsp;Demonstracije, koje su počele prošlog petka u Mineapolisu, zahvatile su i druge velike gradove, uključujući Njujork, Los Anđeles, Čikago i Vašington, dok su studenti širom SAD-a organizovali šetnje i štrajkove u znak protesta zbog, kako tvrde, nasilnih taktika ICE-a.
&nbsp;Demonstranti su pozvali na opšti štrajk uz slogane „Ni na posao, ni u školu, ni u kupovinu“ i „Zaustavite finansiranje ICE-a“.
&nbsp;U Mineapolisu su demonstracije eskalirale nakon što je prošle sedmice ubijen 37-godišnji medicinski radnik Aleks Preti, što je izazvalo burne reakcije i pozive na smanjenje prisustva federalnih agenata u tom području.
&nbsp;Operacija „Metro Surge“, koja je u Minesotu poslala tri hiljade agenata, izazvala je eskalaciju sukoba sa demonstrantima.
&nbsp;Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa dala je mješovite signale u vezi s operacijom.&nbsp;
&nbsp;Tom Homan, „car za granicu“ američkog predsjednija, rekao je u četvrtak da će operacije biti ograničene na ciljana hapšenja, dok je kasnije uveče sam Tramp rekao da ne planira povlačenje agenata, nazvavši Pretija „provokatorom“.
&nbsp;Takođe, na društvenim mrežama objavljeno je da je Preti bio u sukobu s agentima sedmicu prije njegove smrti, što je izazvalo dodatnu kontroverzu.
&nbsp;Na protestima u Mineapolisu i drugim gradovima, organizatori su pozvali na direktnu akciju, s ciljem vršenja pritiska na administraciju da zaista sprovede smanjenje broja agenata i smanji upotrebu nasilja u operacijama ICE-a.
&nbsp;U Džordžiji je 90 srednjih škola organizovalo štrajk, dok su u Arizoni i Koloradu škole zatvorene zbog velikog broja izostanaka učitelja i učenika.
&nbsp;Demonstracije dolaze u trenutku kada je javna podrška Trampovoj imigracionoj politici pala na najniži nivo u njegovom drugom mandatu, prema nedavnom istraživanju Rojters/Ipsos.

Širom SAD-a protesti zbog djelovanja ICE-a

Američki predsjednik Donald Tramp izabrao je danas Kevina Vorša da vodi Federalne rezerve, kada se četvorogodišnji mandat aktuelnog predsjednika Džerouma Pauela završi u maju.
Vorš je bivši guverner Feda, a bio je kandidat za predsjednika i u vrijeme Trampovog prvog mandata. Otvoreno kritikuje Centralnu banku zbog kamatnih stopa i očekuje se da će podržati niže referentne kamate kada preuzme funkciju.
Njegovo imenovanje dolazi usred rastuće zabrinutosti oko nezavisnosti FED-a, nakon Trampovih sve češćih napada na Pauela posljednjih mjeseci, prenosi BiBiSi (BBC).
Pauel je naljutio Trampa time što nije dovoljno brzo smanjio kamatne stope, a savezni tužioci su nedavno protiv njega pokrenuli i krivičnu istragu zbog svjedočenja koje je dao Senatu o renoviranju zgrada FED.
Vorš je bio guverner FED-a od 2006. do 2011. godine, a ponovo se pojavio posljednjih nedjelja kao potencijalni izbor za najvišu funkciju, dok su rasle spekulacije o tome ko će zamijeniti Pauela.
Objavljujući nominaciju, Tramp je rekao da će Vorš „ostati zapamćem kao jedan od najvećih predsjednika FED-a, možda i najveći“.
Voršovo imenovanje treba da odobri Senat i ako bude izabran preuzeće kormilo FED-a u napetom trenutku, dok ekonomisti i investitori sa Vol Strita pažljivo prate ugrožavanje autonomije Centralne banke.
Vorš je član desničarskog Huverovog instituta i bio je otvoreni kritičar FED-a, a eskalirao je retoriku otkako se pojavio kao kandidat za najvišu poziciju, pa je čak išao toliko daleko da je pozivao na „promjenu režima“.

Tramp izabrao novog predsjednika Federalnih rezervi

Kubanci se ubrzano pokušavaju osloniti na vlastite snage dok američka vlada steže ekonomski obruč, u potezu za koji stručnjaci kažu da je osmišljen kako bi podstakao narodni ustanak i doveo novu vlast. Oštar rast američkih sankcija već je gušio Kubance kada su ključne isporuke nafte iz Venecuele bile prekinute nakon što su SAD napale tu južnoameričku zemlju i uhapsile njenog čelnika. Dugoročne posljedice zaustavljenih isporuka nafte još nisu u potpunosti stigle na naplatu Kubi, ali njeni stanovnici ne čekaju. Neki postavljaju solarne panele, dok drugi uzgajaju vlastite usjeve ili se vraćaju jednostavnijem načinu života, onom koji ne ovisi o tehnologiji i nafti. - Tako preživljavaš. Najbolje je oslanjati se na sebe - kaže Hoze Angel Mendez Faviel. Mendez se nedavno preselio iz centra Havane na farmu u ruralnoj zajednici Bakuranao zbog čestih nestanaka struje na Kubi. Na farmi može kuvati na drva i ugalj, što je nezamislivo u zamračenom gradskom stanu. Kaže da ne zna šta da misli o prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa upućenim Kubi, ali ne želi ništa prepustiti slučaju. Pravi zalihe benzina, uglja i hrane, koje je počeo uzgajati prije tri mjeseca na svojoj farmi. Mendez razmišlja i o tome da otkupi starog konja kojeg je ranije prodao kada je prešao na motorizovanu opremu za prevoz povrća koje prodaje na lokalnim pijacama. - Konju ne treba gorivo. Moramo se vratiti unazad - kazao je Mendez. Prije nego što su SAD napale Venecuelu i poremetile isporuke nafte Kubi, ostrvo se već borilo s hroničnim nestancima struje, rastom cijena i nedostatkom osnovnih potrepština. Dok stručnjaci upozoravaju na potencijalno katastrofalnu ekonomsku krizu, neki se pitaju je li Kuba na ivici pucanja. Za Trampa, koji je u četvrtak potpisao izvršnu uredbu kojom bi se uvela carina na svu robu iz zemalja koje prodaju ili osiguravaju naftu Kubi, to je gotovo sigurno. - Kuba je zaista nacija koja je vrlo blizu potpunog sloma - nedavno je izjavio Tramp. No Kubanci se podsmjehuju takvoj tvrdnji, posebno oni koji se sjećaju takozvanog "Specijalnog perioda", kada je smanjenje sovjetske pomoći izazvalo oskudicu 1990-ih, koja se ublažila kada je Venecuela postala saveznik pod bivšim predsjednikom Hugom Čavezom. Jadijan Silva, medicinski tehničar i vozač starog američkog automobila koji je vidio kako je turizam drastično pao, kaže da Kubanci nisu naivni. - Imamo probleme i znamo da imamo mnogo problema. Ali kad se nešto dogodi na Kubi, to je zato što ljudi zaista smatraju da se to treba desiti. Ne zato što neko sa strane kaže: "Uradite ovo" - rekao je Silva. Nedavno, desetine hiljada Kubanaca zapalili su baklje i pridružile se godišnjem maršu u čast nacionalnog heroja Hozea Martíja. Mnogi od njih bili su studenti univerziteta. - Mi smo dostojanstven narod, narod željan napretka i prosperiteta, koji ne vjeruje u prijetnje i ne plaši se nikakvih odmazdi neprijatelja. Ako budemo morali uzeti oružje u ruke, mi ćemo biti prve koje će to učiniti - rekla je Šejla Ibatao Ruiz, 21-godišnja studentkinja prava. Prije početka marša, voditelj programa obratio se masovnoj publici u kojoj je bio i kubanski predsjednik Miguel Dijaz-Kanel. - Ovo nije čin nostalgije, nego poziv na akciju - poručila je Lica Elena Gonzalez Desdin, predsjednica Federacije studenata univerziteta, u govoru u kojem je spomenula i Trampa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130190132_2f9b8f16c433a60dc5dda6fdc89220d21b3a69d692ba8aa7785aaad9dd97d1fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260130190132_2f9b8f16c433a60dc5dda6fdc89220d21b3a69d692ba8aa7785aaad9dd97d1fb" data-rendition-name="original" width="7646" height="5098" loading="lazy" alt="Kuba"> <figcaption>Farmer na Kubi, 28. januar 2026.(Photo: AP Photo/Ramon Espinosa)Copyright 2026 The Associated Press. All right reserved</figcaption> </figure>  Dan kasnije, zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau istakao je da SAD prihvataju Martíja "jer je dijelio onu strast koju i mi imamo za slobodu". - Nadamo se da će do 2026. godine Kubanci konačno moći ostvarivati svoja temeljna prava i slobode - rekao je Landau u srijedu u snimljenoj poruci puštenoj na manjem okupljanju u ambasadi SAD-a u Havani. On je dodao da "komunistički režim Kastra se ljulja, neće još dugo potrajati".&nbsp; - Nakon 67 godina neuspjele revolucije koja je izdala kubanski narod, vrijeme je za promjene za kojima ljudi na ostrvu čeznu - rekao je on. Prošlog septembra Angel Eduardo pokrenuo je mali biznis za ugradnju solarnih panela. Nazvao ga je "Con Voltage", riječju koja na Kubi ima dvostruko značenje i može označavati da je nešto urađeno dobro. Kaže da mu je dozlogrdilo učenje u mraku i činjenica da je morao pisati u svesku umjesto na računaru kako bi stekao diplomu inženjera automatizacije i upravljanja. Eduardo je počeo spajati dijelove kako bi upalio jednu sijalicu u svom domu, a zatim je, zahvaljujući kombinaciji pomoći prijatelja, Chat GPT-a i društvenih mreža, naučio kako instalirati solarne sisteme. Dosad je ugradio desetine sistema širom Kube, prosječno od jedne do dvije instalacije dnevno od novembra, na otoku gdje dnevna potražnja za strujom u prosjeku prelazi 3.000 megavata, dok je u udarnim terminima dostupno tek oko polovine toga. Eduardo kaže da je zabilježio nagli rast poziva ljudi iz Havane koji žele solarne sisteme otkako su isporuke nafte iz Venecuele poremećene. O razvoju biznisa razmišlja i 62-godišnja Niuvis Bueno Zavala. Penzionisana prevoditeljica ruskog jezika za kubansku vladu danas vodi malu drvenu kućicu pored mora u kojoj prodaje piće, ali ne i hranu. &nbsp;- Nikada mi nije bilo ovako teško. Uvijek se nađe neka ruka koja nam pomogne. Ali sada te ruke ne mogu doći do nas. Blokirani smo sa svih strana - kaže ona. Mnogi Kubanci osuđuju embargo, među njima i penzionisani pilot Pedro Karbonel. Ovaj 73-godišnjak je nedavno čekao više od dva sata da kupi benzin. Kaže da se Kubanci moraju nastaviti boriti. - Ako nemamo goriva, vozićemo bicikle - poručio je, prisjećajući se kako su Kubanci mnogo hodali tokom Specijalnog perioda.&nbsp; - Naše vino je gorko. Ali to je naše vino. Razumijete? I ne želimo da iko sa strane dođe ovdje i govori nam kako da pijemo naše vino - poručio je on.

Kubanci se snalaze za goli život dok SAD pojačava pritisak kako bi srušio vlast

Američko Ministarstvo pravde je u petak objavilo znatno veći broj dokumenata iz istražnih dosijea o Džefrija Epstina, nastavljajući objave u skladu sa zakonom čiji je cilj da se utvrdi šta je država znala o seksualnom zlostavljanju maloljetnica koje je počinio ovaj finansijer i o njegovim vezama sa bogatim i moćnim osobama.
Zamjenik ministra pravde Tod Blanš saopštio je da Ministarstvo u najnovijem paketu objavljuje više od tri miliona stranica dokumenata, kao i više od 2.000 video-snimaka i 180.000 fotografija. Datoteke, koje su postavljene na internet-stranicu Ministarstva, obuhvataju dio od nekoliko miliona stranica koje su, kako su naveli zvaničnici, bile zadržane tokom prve objave u decembru.
Dokumenti su objavljeni na osnovu Zakona o transparentnosti Epstinovih dosijea, usvojenog nakon višemjesečnog javnog i političkog pritiska, kojim se vlasti obavezuju da otvore spise o preminulom finansijeru, kao i o njegovoj povjerljivoj saradnici i bivšoj djevojci Gilejn Maksvel.
- Današnja objava označava kraj izuzetno sveobuhvatnog procesa identifikacije i revizije dokumenata kako bismo osigurali transparentnost prema američkoj javnosti i poštovanje zakona - rekao je Blanš na konferenciji za medije na kojoj je najavio objavu.
Nakon što je Ministarstvo pravde propustilo rok koji je Kongres odredio za 19. decembar za objavljivanje svih spisa, angažovane su stotine pravnika kako bi pregledali dokumenta i utvrdili šta mora biti redigovano, odnosno zacrnjeno, radi zaštite identiteta žrtava seksualnog zlostavljanja.
Među materijalima koji se i dalje zadržavaju nalazi se i dio informacija koje bi mogle ugroziti eventualne tekuće istrage ili otkriti identitete i lične podatke o potencijalnim žrtvama. Blanš je naveo da su sve žene, osim Makvel, uklonjene sa video-snimaka i fotografija koje su objavljene u petak.
Ministarstvo je saopštilo da je broj dokumenata podložnih reviziji porastao na oko šest miliona, uključujući duplikate.
Uoči Božića Ministarstvo pravde je već objavilo desetine hiljada stranica dokumenata, uključujući fotografije, transkripte intervjua, evidencije telefonskih poziva i sudske spise. Mnogi od tih materijala već su ranije bili javno dostupni ili su bili znatno redigovani.
Ti zapisi uključivali su ranije objavljene dnevnike letova koji pokazuju da je Donald Tramp letio Epstinovim privatnim avionom tokom 1990-ih godina, prije zahlađenja njihovih odnosa, kao i više fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona. Ni Tramp, republikanac, ni Klinton, demokrata, nijesu javno optuženi za bilo kakvo nezakonito postupanje u vezi sa Epstinom, a obojica tvrde da nijesu znali za njegovo zlostavljanje maloljetnica.
U paketu objavljenom prošlog mjeseca nalazili su se i transkripti svjedočenja agenata FBI-ja pred velikom porotom, u kojima su opisani intervjui sa nekoliko djevojčica i mladih žena koje su navele da su bile plaćane da obavljaju seksualne radnje za Epstina.
Epstin je oduzeo sebi život u zatvorskoj ćeliji u Njujorku u avgustu 2019. godine, mjesec nakon što je optužen za federalnu trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.
Tokom 2008. i 2009. godine Epstin je služio zatvorsku kaznu na Floridi nakon što se izjasnio krivim za podvođenje osobe mlađe od 18 godina radi prostitucije. Tada su istražitelji prikupili dokaze da je seksualno zlostavljao maloljetnice u svojoj kući u Palm Biču, ali je kancelarija američkog tužioca pristala da ga ne goni po težim federalnim optužbama u zamjenu za njegov pristanak na blaže optužnice na nivou savezne države.
Godine 2021. savezna porota u Njujorku proglasila je Maksvel, britansku društvenu ličnost, krivom za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije zbog pomaganja u vrbovanju nekih od Epstinovih maloljetnih žrtava. Ona trenutno služi kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u zatvorskom kampu u Teksasu, nakon što je premještena iz saveznog zatvora na Floridi. Maksvel negira bilo kakvu krivicu.
Američki tužioci nikada nijesu podigli optužnice protiv bilo koje druge osobe u vezi sa Epstinovim zlostavljanjem djevojčica, ali je jedna od njegovih žrtava, Virdžinija Roberts Džifri, u sudskim postupcima tvrdila da ju je, kada je imala 17 i 18 godina, slao na seksualne odnose sa brojnim političarima, poslovnim magnatima, uglednim akademicima i drugima, koji su svi negirali njene optužbe.
Među osobama koje je optužila bio je i britanski princ Endrju, danas poznat kao Endrju Mauntbaten-Vindzor, nakon što je skandal doveo do toga da mu budu oduzete kraljevske titule. Andrew je negirao da je imao seksualni odnos sa Giuffre, ali je spor riješio vansudskim poravnanjem za iznos koji nije objavljen.
Džifri je prošle godine oduzela sebi život na svom imanju u Zapadnoj Australiji, u 41. godini života.

Ministarstvo pravde SAD-a objavljuje tri miliona stranica iz svojih Epstinovih dosjea

Još jedan spor oko teritorije uzdrmao je već napete odnose SAD-Kanada i ovo nije rezultat prijetnje Donalda Trampa da svoj sjeverni sused pretvori u 51. saveznu državu.
Ove nedjelje, kanadski lider Mark Karni ponovo je pozvao Trampa da „poštuje kanadsku suverenitet“ nakon što je Fajnenšel tajms izvijestio da su zvaničnici Stejt departmenta tri puta od aprila prošle godine razgovarali sa liderima grupe koja želi da se pokrajina Alberta osvoji od Kanade.
Grupa, nazvana Alberta Prosperity Project, zagovara referendum o nezavisnosti Alberte i, prema objavi na X-u jednog od njenih lidera, planira da od američkih zvaničnika u Ministarstvu finansija zatraži kredit od 500 milijardi dolara za „podršku prelazu ka slobodnoj i nezavisnoj Alberti“.
Zvaničnik Bijele kuće umanjio je ulogu SAD-a u ovom procesu rekavši za CNN da se „zvaničnici administracije sastaju sa brojnim grupama civilnog društva. Nije dato nikakvo odobrenje niti obavezujuća podrška“.
Ipak, izvještaji su izazvali novi gnijev u Kanadi, koja pokušava da pokaže jedinstven stav protiv carina i prijetnji Trampove administracije prema svojoj teritoriji. Lider Britanske Kolumbije, susjedne pokrajine, uporedio je kontakte grupe iz Alberte sa „izdajom“.
Šta je poznato o pokretu za nezavisnost Alberte i kolika je vjerovatnoća da pokrajina stvarno otcijepi ostatak Kanade.
<h2>Šta je Alberta?</h2>
Alberta je pokrajina bogata naftom u zapadnom dijelu Kanade, otprilike veličine Teksasa.
Sa oko pet miliona stanovnika, pokrajinu presijeca planinski lanac Stenovih planina, a među turističkim destinacijama su Banff i Jezero Luiz.
Pokrajina ima jedinstveni politički i kulturni identitet, oblikovan snažnim energetskim i poljoprivrednim sektorima, posvećenošću ekonomskom individualizmu i niskim porezima. Često je nazivaju „energetskom pokrajinom“ jer naftne peščare Alberte čine oko 84 odsto ukupne proizvodnje sirove nafte u Kanadi.
Politički, Alberta se smatra utvrđenjem konzervativizma u Kanadi, iako su njeni urbani centri, Kalgari i Edmonton, progresivniji.
Premijerka Alberte, Danijele Smit, bila je prijateljski nastrojena prema Trampu i drugim republikancima, te je posjetila predsjednikov privatni klub Mar-a-Lago prošlog januara. Ovo se dešava iako su njene kolege u drugim pokrajinama udruženi protiv Trampa i njegovih prijetnji da anektira Kanadu i naruši njenu ekonomiju.
<h2>Zašto separatisti žele nezavisnost od Kanade?</h2>
Separatisti iz Alberte već dugo osjećaju da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u Otavi.
Oni tvrde da napori savezne vlade da zaustavi klimatske promjene koče naftnu industriju Alberte, da plaćaju više nego što dobijaju nazad kroz savezne poreze i da njihove konzervativne vrijednosti bivaju potisnute od strane liberalnijih i naseljenijih istočnih pokrajina.
- Zapadna otuđenost postoji još od konfederacije, a sigurno od kada je Alberta postala pokrajina 1905. godine - rekao je Majkl Solberg, partner u strateškoj konsultantskoj firmi New West Public Affairs, koji je služio kao politički savetnik u vladi bivšeg premijera Stivena Harpera.
- Ipak, ona obično jača u periodima kada Albertanci osjećaju da Otava donosi odluke koje direktno ugrožavaju njihov način života - rekao je Solberg.
Ubrzo nakon što su Karni i liberali u aprilu 2025. godine osvojili saveznu vlast zahvaljujući talasu anti-Tramp sentimenta, albertski parlament je usvojio zakon koji olakšava organizovanje referenduma o nezavisnosti.
Međutim, separatistički pokret nema lidera ni strukturisanu kampanju i „pokreće ga mali broj glasnih aktivista, uglavnom pojačanih na internetu“, rekao je Solberg. Nijedna od separatističkih političkih partija trenutno nema poslanike u albertskom parlamentu.
<h2>Kako je Tramp uticao na pokret?</h2>
Povratak Trampa, konzervativca koji podržava naftnu industriju, u Bijelu kuću podigao je duh secesionističkog pokreta i, za neke, čak promijenio njegov krajnji cilj.
Na skupu za nezavisnost Alberte prošlog leta, koji je pratila CNN, pristalice su nosile MAGA-stil kape “Make Alberta Great Again”, hvaleći Trampa kao “najveće američko bogatstvo Severne Amerike” i potencijalnog saveznika separatista.
Dok je većina učesnika želela da Alberta postane potpuno nezavisna država, neki su podržavali i drugu mogućnost: da Alberta postane 51. američka savezna država.
U februaru se pojavio bilbord duž autoputa između Kalgarija i Edmontona, pozivajući posmatrače da kažu premijerki Smit da Alberta treba “Pridružiti se SAD-u!”, preko slike na kojoj ona rukuje sa Trampom. Bilbord je finansirala grupa koja koristi slogan “Kanađani za 51. državu.”
Najviši zvaničnici Trampove administracije takođe su pokazali podršku Albertcima koji žele nezavisnost.
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je u intervjuu za desničarsku televiziju Real America’s Voice prošle nedjelje da je Alberta “prirodni partner SAD-a.”
- Imaju odlične resurse. Albertanci su veoma nezavisni ljudi. Ljudi žele suverenitet. Žele ono što SAD već imaju - rekao je, dodajući da je čuo da bi uskoro mogao biti održan referendum.
Besent je tvrdio da Kanada neće dozvoliti Alberti da izgradi naftovod do Pacifika, i rekao: “Mislim da bismo ih trebali pustiti da se priključe SAD-u.”
<h2>Koliko je vjerovatno da će Alberta napustiti Kanadu?</h2>
- Veoma je vjerovatno da će Alberta raspisati referendum o nezavisnosti - rekao je Solberg.&nbsp;
Do sada su samo dva puta kanadske pokrajine organizovale takav plebiscit, oba puta u frankofonskom Kvebeku. Najnoviji put, 1995. godine, glasači su vrlo tankom većinom odlučili da ostanu u Kanadi.
- Svi znakovi ukazuju na referendum ove jeseni o tome da li Alberta treba ostati u Konfederaciji. Ulog je ogroman i sve počinje da izgleda stvarno - rekao je Solberg.
Druga separatistička grupa, Stay Free Alberta, prikuplja potpise za peticiju kojom traži od pokrajinske vlade da raspisuje referendum, a neki sastanci su privukli velike mase. Grupa ima rok do maja da prikupi 177.732 potpisa od ovlašćenih birača.
Ipak, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je podrška nezavisnosti Alberte relativno niska. Januaraska anketa Pollara Strategic Insights pokazala je da samo 19 odsto Albertanaca podržava secesiju.
Međutim, značajan deo ljudi koji podržavaju referendum mogli bi biti „simbolični separatisti,“ rekla je Lori Vilijams, profesorka političkih nauka na Mount Royal University u Kalgariju.
- Neki od ljudi koji stoje u redu da potpišu peticiju kako bi prisilili referendum o odcjepljenju rekli su da jednostavno žele da pošalju poruku Otavi, kako bi Alberta imala jaču pregovaračku poziciju - rekla je ona.
Druga građanska peticija, sa suprotnog stava, već je odobrena i prikupila je više od 400.000 potpisa.
Neki od najglasnijih kritičara ideje dolaze iz autohtonih zajednica, čiji su ugovori sa kanadskom državom stariji od pokrajine Alberta. Pod pritiskom te zajednice, vlada je u zakon o referendumu ugradila odredbu koja garantuje njihova ugovorna prava bez obzira na ishod.
Smit, liderka pokrajine, rekla je da ne podržava secesiju, ali je odbila da osudi one koji lobiraju za nju, nazivajući njihove žalbe „legitimnim.“
Čak i ako bi referendum prošao, proces odcjepljenja bio bi „izuzetno složen i destabilizujući,“ rekao je Solberg.
- Ne postoji plan puta za to šta bi odcjepljenje podrazumijevalo. Ovo su neriješena pitanja, ili barem još nemaju dobre odgovore, a pravni i ekonomski rizici ostaju ogromni - dodao je Solberg.

Separatistička grupa traži pomoć od Trampa da se odvoji od Kanade: Šta je sve poznato

Najmanje 85 ljudi stradalo je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) od posljedica sniježne oluje i niskih temperatura koje su se spuštale do 40 stepeni ispod nule, saopštili su američki zvaničnici.
Polovina smrtnih slučajeva prijavljena je u Tenesiju, Misisipiju i Luizijani, a dok su neki od njih pripisani hipotermiji, za druge se sumnja da su povezani sa izlaganjem ugljen-monoksidu zbog izvora toplote koji su korišćeni u područjima u kojima nije bilo struje, prenosi AP.
Više od 230 hiljada domova i preduzeća bilo je bez struje do protekle noći, prema podacima veb-sajta za praćenje nestanaka Poweroutage.us, nakon zimske oluje koja je velika područja SAD zahvatila proteklog vikenda.
Meteorolozi najavljuju da će temperatura ispod nule potrajati na istoku SAD do februara i da postoji velika vjerovatnoća obilnih sniježnih padavina u Sjevernoj i Južnoj Karolini, Virdžiniji i sjeveroistočnoj Džordžiji ovog vikenda.
Snijeg je, kako navode, moguć i u djelovima Sjeverne Karoline i duž istočne obale, od Merilenda do Mejna.
Sa još jednim talasom opasne hladnoće koji od danas kreće ka jugu SAD, stručnjaci upozoravaju da se povećava rizik od hipotermije za stanovnike u djelovima Misisipija i Tenesija koji ulaze u šesti dan bez struje, na temperaturama ispod nule.
Američka Nacionalna meteorološka služba saopštila je da će arktički vazduh koji se kreće ka jugoistoku danas prouzrokovati pad već niskih temperatura na minus deset stepeni Celzijusa u gradovima poput Nešvila, gdje je više od 79 hiljada domova i preduzeća i dalje bez struje, skoro sedmicu nakon što je ogromna oluja donijela snijeg i led širom istočnog dijela SAD.
Stotine pripadnika Nacionalne garde mobilisano je u četvrtak u Misisipiju i Tenesiju kako bi očistili ruševine i pomogli ljudima zaglavljenim u automobilima ili u kućama.
Guverner Misisipija Tejt Rivs rekao je da trupe Nacionalne garde dostavljaju obroke, ćebad i druge zalihe kamionima i helikopterima, a guverner Tenesija Bil Li je kazao da su spasilačke jedinice podijelile više od 600 jedinica zaliha za grijanje i više od 8,3 hiljade litara benzina i dizela.

Najmanje 85 ljudi stradalo u SAD od posljedica sniježne oluje

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će uvesti nove carine svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom, čime je eskalirao kampanju pritiska protiv komunističke vlasti tog ostrva, koje je dugogodišnji neprijatelj Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Tramp nije precizirao carinske stope, niti je izdvojio zemlje čiji bi proizvodi mogli da se suoče sa američkim carinama, javlja Rojters.
Kubanska Vlada je ubrzo nakon njegove najave upozorila da naredba prijeti da parališe proizvodnju električne energije, poljoprivrednu proizvodnju, vodosnabdevanje i zdravstvene usluge, na ostrvu koje već osjeća posljedice teške ekonomske krize, prenosi Tanjug.&nbsp;
- Koji je cilj? Genocid nad kubanskim narodom. Sve sfere života će biti ugušene od američke vlade - navela je kubanska Vlada u saopštenju koje je pročitano u večernjim vijestima na kubanskim televizijama.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel rekao je ranije da Vašington nema moralni autoritet da nametne sporazum Kubi, nakon što je Tramp predložio da Vlada tog ostrva postigne sporazum sa SAD.

Tramp zaprijetio carinama svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom

Članovi Senata SAD iz opozicione Demokratske stranke zaprijetili su da će danas izazvati djelimičnu blokadu finansiranja federalne vlade ako vladajući republikanci i Bijela kuća ne pristanu da ograniče mjere protiv imigranata koje sprovodi predsjednik Donald Tramp.
Demokrate u Senatu, gornjem domu Kongresa SAD, zaprijetile su da će danas blokirati usvajanje zakona o finansiranju Ministarstva unutrašnjih poslova i nekoliko vladinih agencija, što bi vladu dovelo korak bliže djelimičnoj blokadi finansiranja, navodi Asošiejted pres.
Dok atmosfera u zemlji ključa zbog nedavnih ubistava dvoje demonstranata u Mineapolisu, koje su počinili pripadnici Imigracione i carinske službe (ICE), gnjevni senatori demokrata traže da policajci budu bez maski i da moraju da se predstave i da imaju sudske naloge sa razlozima za hapšenje.
Ako ti zahtjevi ne budu ispunjeni, demokrate navode da su spremne da blokiraju usvajanje zakona o budžetu Ministarstva unutrašnjih poslova i nekoliko agencija, tako što neće dati glasove koji su republikancima potrebni, usljed čega bi sutra u ponoć počela djelimična blokada finansiranja federalne vlade.
Lider demokrata u Senatu Čak Šumer rekao je sinoć da demokrate neće dati neophodne glasove za usvajanje tog akta dok se Imigraciona i carinska služba „ne obuzda i ne reformiše“.
- Američki narod podržava sprovođenje zakona i podržava bezbjednost granica, ali ne podržava da ICE teroriše naše ulice i ubija američke građane - kazao je Šumer.

SAD: Demokrate prijete blokadom finansiranja vlade zbog ICE-a

Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je novom ministru odbrane Mihailu Fedorovu povjerio tri ključna zadatka: jačanje protivvazdušne odbrane, rješavanje prakse prisilnog novačenja nazvane "busifikacija" te uređenje vojnih ugovora i nabavki.
Pojam "busifikacija" odnosi se na praksu nasilnog privođenja muškaraca u dobi za mobilizaciju na javnim mjestima i njihovog prevoženja autobusima u vojne kancelarije radi regrutacije. Ova metoda izazvala je veliku kontroverzu u Ukrajini, koja nastoji osigurati dodatne snage za odbranu od ruskih napada.
Zelenski je naglasio da je Mihailu Fedorovu, koji je ove godine prešao s funkcije ministra za digitalnu transformaciju na čelo Ministarstva odbrane Ukrajine, povjerio zadatak da uredi prisilnu mobilizaciju, ojača protivvazdušnu odbranu i riješi probleme s vojnim ugovorima.
- Postoje tri ključna zadatka koja sam postavio ministru odbrane Fedorovu. Prvi je zatvaranje neba. Zatvaranje neba je važno u svakom slučaju, bez obzira na to kako se situacija razvija. To je vrlo složeno, zato je prioritet broj jedan - rekao je Zelenski.
Tačka broj dva je, kako dodaje, riješiti pitanje busifikacije.
Kao trajni prioritet Zelenski je istakao nabavku dronova i artiljerije. Naveo je da se ranije smatralo kako bespilotne letilice mogu zamijeniti artiljeriju, ali da je sada jasno da Ukrajini trebaju i jedno i drugo.
- Razumijemo da je ovo složeno pitanje, projektili dugog dometa. artiljerija kratkog dometa, sama po sebi, više nije učinkovita. Zato što je zona djelovanja već veća, šira od mogućnosti projektila - dodao je Zelenski.
Ubrzo nakon posljednjeg imenovanja, Fedorov je upozorio na krizu ljudstva u Ukrajini, navodeći da se 2 miliona Ukrajinaca vodi kao traženo zbog izbjegavanja mobilizacije, dok je dodatnih 200.000 vojnika evidentirano kao odsutno bez odobrenja.

Zelenski novom ministru odbrane Fedorovu zadao tri prioriteta, prvi cilj pojačati prisilnu mobilizaciju

Venecijanska laguna suočava se s dramatičnom invazijom meduze Mnemiopsis leidyi, poznate i kao "morski orah", koja se razmnožila u ogromnim količinama.
Ona začepi ribarske mreže i proždire ključne djelove morskog lanca ishrane. Ova želatinozna životinja, porijeklom iz zapadnog Atlantika, najvjerovatnije je stigla u Jadran balastnim vodama teretnih brodova, a zatim brzo kolonizovala velike djelove venecijanske lagune, prenose Nezavisne.
Naučnici sa Univerziteta u Padovi i italijanskog Nacionalnog instituta za okeanografiju i primijenjenu geofiziku (OGS), u dvogodišnjem istraživanju objavljenom u časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science u januaru 2026. godine, utvrdili su da je ova vrsta sada rasprostranjena širom cijele lagune i da se nalazi na listi 100 najštetnijih invazivnih vrsta na svijetu.
Poznata je i po tome što jede sopstveno potomstvo. Međutim, glavna prijetnja ne leži u njenom izgledu, već u apetitu. Izuzetno je proždrljiva i hrani se ribljim jajima, larvama riba i planktonom - osnovnim elementima ekosistema lagune.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FOGS.it%2Fposts%2F1760952951688989%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Otežava ribolov i smanjuje ulov</h2>
Ribari već prijavljuju ozbiljne probleme. Meduze uspiju da začepe mreže, što otežava ribolov i smanjuje ulov. Jadranska ribarska industrija, vrijedna milijarde eura i poznata po uzgoju školjki, dagnji i drugih morskih plodova, suočava se sa sve većim gubicima.
Naučnici upozoravaju da klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju. Toplije vode i optimalan nivo saliniteta stvaraju idealne uslove za masovno razmnožavanje u kasno proljeće i tokom kasnog ljeta i rane jeseni.
- Tekuće klimatske promjene mogle bi stvoriti sve povoljnije uslove za ovu vrstu, povećavajući njeno prisustvo u velikim grupama i rizik za čitav ekosistem lagune - navode autori studije.
Ovo nije prvi invazivni uljez u Jadranu. Region se već bori sa eksplozijom populacije plavih rakova (Callinectes sapidus), još jedne atlantske vrste koja je takođe stigla balastnim vodama. Plavi rakovi kidaju školjke, dagnje i ribarske mreže, nanoseći milionske štete, prenosi Daily Mail.

Tag: sad

Ministarstvo pravde SAD otvorilo civilnu istragu u vezi sa ubistvom Aleksa Pretija u Mineapolisu

Rusi tvrde da se i dalje vode pregovori sa SAD-om o kontroli nuklearnog naoružanja

Širom SAD-a protesti zbog djelovanja ICE-a

Tramp izabrao novog predsjednika Federalnih rezervi

Kubanci se snalaze za goli život dok SAD pojačava pritisak kako bi srušio vlast

Ministarstvo pravde SAD-a objavljuje tri miliona stranica iz svojih Epstinovih dosjea

Separatistička grupa traži pomoć od Trampa da se odvoji od Kanade: Šta je sve poznato

Najmanje 85 ljudi stradalo u SAD od posljedica sniježne oluje

Tramp zaprijetio carinama svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom

SAD: Demokrate prijete blokadom finansiranja vlade zbog ICE-a

Ministarstvo pravde SAD otvorilo civilnu istragu u vezi sa ubistvom Aleksa Pretija u Mineapolisu

Zelenski novom ministru odbrane Fedorovu zadao tri prioriteta, prvi cilj pojačati prisilnu mobilizaciju

Rusi tvrde da se i dalje vode pregovori sa SAD-om o kontroli nuklearnog naoružanja

(FOTO) Grad na Jadranu pod najezdom proždrljive invazivne vrste

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO