Principi međunarodnog prava važe za sve, uključujući i Sjedinjene Američke Države (SAD).
To je danas izjavio njemački ministar finansija i vicekancelar Lars Klingbajl osvrnuvši se na prijetnje predsjednika Donalda Trampa da bi mogao da preuzme Grenland.
- Isključivo je na Danskoj i Grenlandu da odluče o budućnosti Grenlanda. Teritorijalni suverenitet i integritet moraju se poštovati - rekao je Klingbajl uoči odlaska u Vašington, gdje će učestvovati na sastanku ministara finansija Grupe sedam najrazvijenijih ekonomija (G7).
Eventualno američko vojno preuzimanje ovog arktičkog ostrva bogatog mineralima, koje bi bilo oduzeto Danskoj, dugogodišnjem savezniku, izazvalo bi snažne potrese unutar NATO-a i dodatno produbilo jaz između Trampa i evropskih lidera.
- Bezbjednost na Arktiku jačamo zajedno, kao saveznici u NATO-u, a ne jedni protiv drugih - poručio je Klingbajl.
Sastanak G7 zakazan za ponedjeljak biće fokusiran na pristup ključnim mineralima, u trenutku kada zapadne zemlje nastoje da smanje zavisnost od Kine, imajući u vidu poteze Pekinga da uvede stroge kontrole izvoza rijetkih zemnih elemenata.
Klingbajl je rekao da Njemačka ima snažan interes da proširi međunarodnu saradnju u ovoj oblasti, kako bi ojačala sigurnost snabdijevanja, smanjila zavisnosti i obezbijedila pouzdane ekonomske okvirne uslove.
- Zato je važno da se konsultujemo sa međunarodnim partnerima i - gdje god je to moguće - djelujemo zajednički - rekao je on.
Kina dominira lancem snabdijevanja ključnim mineralima, prerađujući između 47 i 87 odsto bakra, litijuma, kobalta, grafita i rijetkih zemnih elemenata, navodi Međunarodna agencija za energiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemački ministar finansija: Međunarodno pravo važi za sve, uključujući i SAD

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

U Mineapolisu je tokom protesta zbog smrti Rene Nikol Gud, 37-godišnjakinje koju je u srijedu ustrijelio agent Američke imigracione i carinske službe (ICE), uhapšeno najmanje 29 osoba, a jedan policajac je lakše povrijeđen.
Oko hiljadu ljudi izašlo je u petak naveče na ulice kako bi izrazilo nezadovoljstvo, a protesti protiv imigracionih službi održavaju se širom SAD-a.
Protestanti su se okupili ispred hotela Kenapi, gdje su navodno boravili agenti ICE-a. Policija je okupljanje proglasila nezakonitim, navodeći da su neki nasilno ušli u hotel. Na snimkama se vidi kako koriste jaka svjetla, zviždaljke i bubnjeve, a neki bacaju led, snijeg i kamenje na policajce i vozila. Dva hotela su napadnuta – prozori su razbijeni, a na zidovima ispisani grafiti.
Gradonačelnik Mineapolisa, Džejkob Frej, pohvalio je većinu protestanata kao mirne, ali je upozorio da će svi koji uništavaju imovinu ili ugrožavaju druge biti uhapšeni. Načelnik policije Brajan O’Hara potvrdio je da su svi uhapšeni kasnije pušteni, a policija je masovni skup rastjerala oko jedan sat ujutro, primjenjujući „disciplinovan i suzdržan odgovor“.
U subotu su tri kongresmenke iz Minesote – Ilhan Omar, Keli Morison i Endži Krejg – pokušale obići postrojenje ICE-a, ali im je ulazak uskraćen. Kongresmenke su optužile ICE i Ministarstvo domovinske sigurnosti za ometanje nadzora članova Kongresa.
Protesti su izbijeli nakon što je Rene Gud ubijena u svom automobilu. Snimke incidenta pokazuju kako agent ICE-a prilazi vozilu i naređuje joj da izađe, a zatim puca nekoliko puta dok se automobil kreće prije nego što se zabije u rub ulice.

Mineapolis: Masovni protesti nakon smrti Rene Gud koju je ubio agent ICE-a

Zvaničnici američke savezne države Minesota saopštili su da su pokrenuli vlastitu istragu o ubistvu američke građanke koju je u srijedu u Mineapolisu upucao agent Službe za imigraciju i carinu (ICE).
Rene Nikol Gold (37), majka troje djece, ubijena je tokom pojačanih imigracionih racija koje je sprovodila administracija američkog predsjednika Donalda Trampa.
Kako prenosi Anadolija, lokalna tužiteljka i državni tužilac najavili su zajedničku istragu kako bi prikupili i sačuvali dokaze u vezi sa slučajem.
Zvaničnici su naveli da su bili u stalnom kontaktu nakon što je FBI povukao saradnju, kao i da su zajedno tražili put naprijed koji bi omogućio transparentnost potrebnu građanima Minesote.

Minesota pokreće istragu o ubistvu koje je počinio američki agent za imigracije

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je danas da je saradnja SAD i Venecuele dobra i da je zbog toga otkazao drugi talas napada na zemlju.
- SAD i Venecuela dobro sarađuju, posebno kada je u pitanju obnova naftne i gasne infrastrukture, u mnogo većem, boljem i modernijem obliku. Zbog ove saradnje, otkazao sam ranije očekivani drugi talas napada, koji izgleda da neće biti potreban - napisao je Donlad Tramp na svojoj društvenoj mreži Trut soušal.
On je dodao da će svi američki vojni brodovi ipak ostati blizu Venecuele, iz "bezbjednosnih razloga".
Tramp je takođe pohvalio nedavno oslobađanje političkih zatvorenika u Venecueli.
- Venecuela oslobađa veliki broj političkih zatvorenika kao znak "traženja mira". Ovo je veoma važan i pametan gest - naveo je Tramp.
Kako javlja agencija Asošiejted pres, Venecuela je juče oslobodila brojne istaknute opozicione ličnosti, aktiviste i novinare.

Tramp: SAD i Venecuela dobro sarađuju, otkazao sam očekivani drugi talas napada

Predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da bi za SAD „moglo biti pitanje izbora“ između ostvarivanja svoje ambicije da preuzmu kontrolu nad Grenlandom i očuvanja NATO-a.
Predsjednik SAD je u dvodjelnom intervjuu za New York Times 7. januara odgovarao na pitanje da li mu je važnije da preuzme Grenland ili da sačuva 76 godina staru vojnu alijansu, prenosi Politiko (POLITICO).
To je pitanje posljednjih dana postalo naročito bitno za evropske saveznike SAD, s obzirom na to da su Donald Tramp i njegovi saradnici pojačali retoriku o prisvajanju samoupravne danske teritorije.
Tramp nije direktno odgovorio, ali je priznao da bi njegova administracija možda morala da bira između dvije opcije, objavio je NYT u štampanom izdanju.
Na pitanje zašto želi da SAD kontrolišu Grenland, Tramp je rekao: „Zato što mislim da je to psihološki potrebno za uspjeh. Vlasništvo ti daje nešto što ne možeš dobiti putem zakupa ili ugovora. Vlasništvo donosi stvari i elemente koje ne možeš dobiti samo potpisivanjem dokumenta."
Predsjednik SAD je takođe rekao NYT da se ne osjeća odgovornim pred međunarodnim pravom i da ga ograničava samo njegova savjest.
- Moj moral. Moj razum. To je jedino što me može zaustaviti. Ne trebam međunarodno pravo - dodao je.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je 5. januara da bi američka invazija na Grenland označila kraj vojne alijanse.
- Ako SAD izaberu da vojno napadnu drugu NATO zemlju, onda sve staje, uključujući NATO i bezbednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - rekla je ona.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, u svom godišnjem govoru o spoljnjoj politici u četvrtak, takođe je rekao da se Vašington „postepeno udaljava od nekih saveznika i oslobađa od međunarodnih pravila koja je ranije promovisao“.
Tramp, koji je dugo skeptičan prema NATO-u, ovog je puta dodatno doveo u pitanje svoju posvećenost alijansi, rekavši da nije uvjeren da bi NATO pomogao SAD u kriznoj situaciji.
- Sumnjam da bi NATO bio tu za nas ako bi nam zaista bili potrebni - napisao je na Truth Social, iako je dodao da će SAD nastaviti da podržavaju svoje NATO saveznike.

Tramp: Možda ćemo morati da biramo - preuzeti Grenland ili sačuvati NATO

Trgovinski sporazum Indije sa Sjedinjenim Američkim Državama je odložen jer indijski premijer Narendra Modi nije telefonirao američkom predsjedniku Donaldu Trampu kako bi zaključili sporazum o kojem su pregovarali, saopštio je američki ministar trgovine Howard Lutnick.
Trgovinski pregovori su propali prošle godine, a Tramp je u avgustu udvostručio tarife na indijsku robu na 50 odsto, što je najviša stopa na svetu, uključujući imovinu od 25 odsto kao odmazdu za indijsku kupovinu ruske nafte, prenosi B92.&nbsp;
- Sve je bilo uređeno i trebalo je da Modi da pozove predsjednika. A njima je bilo neprijatno da to urade. Dakle, Modi nije pozvao - rekao je Lutnick u intervjuu za podkast All-In, američku emisiju koja se fokusira na poslovanje i tehnologiju.
Tramp je pojačao pritisak za razgovore upozoravajući ove sedmice da bi tarife mogle dalje da porastu, osim ako Indija ne ograniči uvoz ruske nafte, prenosi SEEbiz.
Taj korak je spustio indijsku rupiju na rekordno nizak nivo i uplašio investitore koji čekaju napredak u dvosmjernim pregovorima o trgovinskom sporazumu koji je i dalje nedostižan.
- Indija i dalje traži carinsku stopu koja bi bila između ponuda Vašingtona Britaniji i Vijetnamu koja je ranije bila dogovorena, ali ponuda je istekla - dodao je Lutnick.&nbsp;
Nju Delhi i Vašington su bili veoma blizu trgovinskog sporazuma prošle godine, ali je prekid komunikacije doveo do kolapsa svakog potencijalnog pakta.
Zvaničnik indijske vlade koji je učestvovao u razgovorima rekao je da Modi nije mogao da pozove Trampa iz straha da bi ga jednostrani razgovor "doveo u neprijatnu situaciju".

Odložen trgovinski sporazum Indije sa SAD

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je jedino ograničenje njegove moći kao vrhovnog komandanta njegov „lični moral“, čime je odbacio međunarodno pravo i druge mehanizme kontrole nad njegovom sposobnošću upotrebe vojne sile.
U opširnom intervjuu za Njujork tajms, Tramp je iznio svoje viđenje donošenja odluka u međunarodnoj sferi.
Kako prenosi Index, na pitanje da li postoje ikakva ograničenja u njegovom djelovanju u spoljnoj politici, Tramp je odgovorio: „Da, postoji jedna stvar. Moj lični moral. Moj sopstveni um. To je jedina stvar koja me može zaustaviti.“
Dodao je da mu međunarodno pravo nije potrebno jer ne želi da povređuje ljude.
Iako je kasnije priznao da bi njegova administracija trebalo da se pridržava međunarodnog prava, jasno je stavio do znanja da će on biti konačni arbitar o tome kada se takva pravila primjenjuju na SAD.&nbsp;
„Zavisi od vaše definicije međunarodnog prava“, rekao je.
Snaga ispred zakona
Ovakva procjena sopstvene slobode u korišćenju vojne, ekonomske ili političke moći predstavlja do sada najdirektnije priznanje Trampovog svjetonazora.
U njegovoj srži je ideja da nacionalna snaga, a ne zakoni, sporazumi i konvencije, treba da bude odlučujući faktor u međunarodnim sukobima.
Ipak, priznao je postojanje određenih ograničenja na domaćem terenu, iako je istovremeno sprovodio strategiju kažnjavanja institucija koje mu se ne dopadaju, osvete političkim protivnicima i raspoređivanja Nacionalne garde u gradove uprkos protivljenju lokalnih zvaničnika.
Prinudna diplomatija na djelu
Tramp je jasno pokazao da koristi svoju reputaciju nepredvidivosti i spremnosti na brzu vojnu akciju kako bi vršio pritisak na druge države. Tokom intervjua primio je poziv od kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, koji je bio zabrinut zbog Trampovih prijetnji o mogućem napadu na Kolumbiju, sličnom onom na Venecuelu.
„Mi smo u opasnosti jer je prijetnja stvarna. Izrekao ju je Tramp“, rekao je Petro za Njujork tajms neposredno prije poziva. Taj razgovor bio je primjer prinudne diplomatije na djelu, a dogodio se svega nekoliko sati nakon što su Tramp i državni sekretar Marko Rubio povukli SAD iz desetina međunarodnih organizacija.
Tokom razgovora, Tramp je zvučao samouvjerenije nego ikada. Istakao je uspjeh napada na iranski nuklearni program, brzinu kojom je prošlog vikenda obezglavio venecuelansku vladu, kao i svoje planove za Grenland, koji je pod kontrolom Danske.
Na pitanje šta mu je veći prioritet – dobijanje Grenlanda ili očuvanje NATO-a – odbio je da direktno odgovori, ali je priznao da bi „to možda mogao biti izbor“. Njegov stav je da je transatlantski savez u suštini beskoristan bez SAD.
Predsjednikovo insistiranje da Grenland mora postati dio SAD ključan je primjer njegovog pogleda na svijet. Nije mu dovoljno samo ponovno otvaranje vojnih baza na tom strateški važnom ostrvu.
„Vlasništvo je veoma važno“, rekao je Tramp, posmatrajući Grenland okom maga za investiranje u nekretnine. Na pitanje zašto je potrebno posjedovati tu teritoriju, odgovorio je:&nbsp;
„Zato što smatram da je to psihološki potrebno za uspjeh. Mislim da vam vlasništvo daje nešto što ne možete dobiti zakupom ili ugovorom.“
Odnosi sa saveznicima i suparnicima
Tramp je norme uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata okarakterisao kao nepotreban teret za supersilu, odbacujući ideju da bi kineski lider Si Đinping ili ruski predsjednik Vladimir Putin mogli primijeniti sličnu logiku na štetu SAD. Prema njegovom mišljenju, američka moć je odlučujući faktor.
Tvrdio je da je jedino on uspio da natjera članice NATO-a da troše pet odsto BDP-a na odbranu. „Želim da ih dovedem u red“, rekao je.
„Ja sam taj koji ih je natjerao da troše više… Ali ako pogledate NATO i Rusiju, mogu vam reći – Rusija uopšte nije zabrinuta ni za jednu drugu zemlju osim za nas.“&nbsp;
Dodao je: „Bio sam veoma lojalan Evropi… Da nije bilo mene, Rusija bi sada imala cijelu Ukrajinu.“
Nije pokazao zabrinutost ni zbog činjenice da poslednji veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja sa Rusijom ističe za četiri nedjelje.
„Ako istekne, istekne“, rekao je. „Jednostavno ćemo napraviti bolji sporazum“, dodao je, insistirajući da i Kina mora biti uključena u buduće dogovore.
Presedan za Kinu i Rusiju?
Činilo se da Trampa ne brine da li bi Kina ili Rusija mogle iskoristiti njegovu odluku o slanju specijalnih snaga u Karakas radi uklanjanja Nikolasa Madura kao presedan za napad na Tajvan, odnosno Ukrajinu. Tvrdio je da je situacija u Venecueli bila drugačija.&nbsp;
„Ovo je bila stvarna prijetnja“, rekao je, ponavljajući tvrdnje da je Maduro slao članove bandi i drogu u SAD.
„Niste imali ljude koji su se slivali u Kinu… Niste imali sve loše stvari koje smo mi imali“, rekao je, odbacujući poređenje sa Tajvanom.&nbsp;
Na komentar da Si smatra Tajvan separatističkom prijetnjom, Tramp je odgovorio: „To je na njemu, šta će da uradi. Ali, znate, rekao sam mu da bih bio veoma nezadovoljan ako bi to uradio, i mislim da to neće uraditi. Nadam se da neće.“
Dodao je da smatra da se kineski lider ne bi usudio na takav korak dok je on predsjednik.
Ovlašćenja na domaćem terenu
Na unutrašnjem planu, Tramp je priznao da sudije imaju ovlašćenje da ograniče njegovu politiku, ali je već razmišljao o zaobilaznim rješenjima. Pomenuo je mogućnost da, ako Vrhovni sud poništi njegove carine, on može da ih preoblikuje u licence ili poreze.
Takođe je ponovio spremnost da se pozove na Zakon o pobuni (Insurrection Act) i rasporedi vojsku unutar SAD ako to smatra potrebnim. Do sada je, zaključio je, „zaista nisam osjetio potrebu za tim“.

Tramp: Moj lični moral jedino ograničenje u spoljnoj politici, NATO u suštini beskoristan bez SAD

Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović tužio je direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića jer je, kako navodi, neistinama i uvredljivim tvrdnjama, iznijetim krajem jula u parlamentu, povrijedio njegov ugled, čast i dostojanstvo.
U tužbi za naknadu nematerijalne štete, bivši premijer precizirao je da ga je Šćepanović, u svojstvu direktora policije, vrijeđao i klevetao 28. jula tokom zasjedanja Skupštine i televizijskog prenosa uživo na Javnom servisu RTCG.
- Tuženi Lazar Šćepanović, u svojstvu direktora Uprave policije, iznio je neistinite i uvredljive tvrdnje na račun tužioca, izjavivši: ‘Rade Milošević je švercovao duvan i Vi sa njim... a i brzo ćete sa njim’. Ove riječi bile su jasno upućene tužiocu, izrečene bez ikakvog povoda, dokaza, ni pravnog, niti činjeničnog osnova. Cjelokupan događaj je bio direktno prenošen na Javnom servisu, te je navedena izjava postala dostupna široj javnosti. Osim toga, istu su prenijeli i brojni online mediji, uključujući i portal dnevnog lista Pobjeda, gdje se i danas nalazi objavljen predmetni članak - piše u tužbi u koju “Vijesti” imaju uvid.

Abazović tužio Šćepanovića, tvrdi da su mu povrijeđeni ugled i čast

U akcijama ulcinjske policije ovog vikenda su prekršajno procesuirane 94 osobe koje su vozile pod dejstvom alkohola, sankcionisano je pet operativno interesantnih osoba, oduzeto jedno vozilo, a identifikovano je i pet stranaca bez prijavljenog boravka.
- U akcijama „Alkohol“, „PAS“ i „Brzina“ kontrolisano je 126 vozila i vozača, od čega su 94 prekršajno sankcionisana. Podnijeto je osam prekršajnih prijava, izdato 86 prekršajnih naloga, a kontrolisano je i osam operativno interesantnih lica, od kojih je pet sankcionisano - saopšteno je iz Uprave policije.
Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, policijski službenici su sankcionisali pet operativno interesantnih lica: H.R. (54) iz Bijelog Polja, C.A. (34), D.R. (26), M.E. (37) i D.N. (32) iz Ulcinja.
- Od OIL - D.N. oduzeto je putničko motorno vozilo marke BMW, radi sprovođenja daljih provjera, u skladu sa zakonom - naglasili su oni.
U okviru ovih akcija su uhapšeni B.G. (38) iz Ulcinja, kod kojeg je testiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,60 g/kg u organizmu, kao i A.Z. (37) iz Bara, kod kojeg je utvrđeno prisustvo alkohola u koncentraciji od 1,47 g/kg.
I Ulcinjanin K.S. (41) uhapšen je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom marihuane, a Baranin H.J. (22) zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine.
- Prilikom sprovođenja lokalne akcije „Pojas“ policijski službenici su sankcionisali 45 od kontrolisanih 62 vozača, zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa - naveli su u policiji.
Tokom pojačanih aktivnosti sprovedena je i akcija „Mladost“, sa ciljem kontrole, otkrivanja i sprečavanja točenja alkohola maloljetnim licima, kao i nadzora nad poštovanjem zabrane učestvovanja maloljetnih lica u igrama na sreću. Tom prilikom je izvršen obilazak devet ugostiteljskih objekata i automat klubova.
- U navedenoj akciji kontrolisano je i pet lica, stranih državljana, za koja je utvrđeno da su na teritoriji opštine Ulcinj boravila bez prijavljenog boravka, zbog čega su protiv istih preduzete zakonom propisane mjere i radnje, te su lica proslijeđena inspektorima za strance u cilju preduzimanja daljih mjera i radnji - kazali su u policiji.

Ulcinj: Zbog vožnje u alkoholisanom stanju sankcionisane 94 osobe, identifikovano pet stranaca bez prijavljenog boravka, oduzeto jedno auto...

Na najvećim svjetskim berzama cijene dionica su u prvim sedmicama nove godine snažno porasle, pa su mnogi berzanski indeksi, kao S&amp;P 500 i STOXX 600, dostigli nove rekorde.&nbsp;
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 2,3 odsto na 49.504 boda, dok je S&amp;P 500 porastao 1,6 odsto na 6.966 bodova, a Nasdaq indeks 1,9 odsto na 23.671 bod, prenosi SEEbiz.
Rekordi Dow Jonesa i S&amp;P 500 zahvaljuju se rastu cijena dionica u rudarskom, energetskom, industrijskom i drugim sektorima koji su zaostajali za rastom tehnološkog sektora posljednjih godina.
Snažno su porasle i cijene dionica proizvođača oružja, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao da bi vojni budžet za narednu godinu trebalo da iznosi 1,5 biliona dolara, dok u ovoj godini iznosi oko 900 milijardi.
Posljednjih mjeseci cijene dionica u tehnološkom sektoru znatno osciliraju jer se ulagači plaše da je taj sektor precijenjen nakon višegodišnjeg rasta podstaknutog razvojem vještačke inteligencije.
I dok dio analitičara smatra da će i ove godine tehnološki sektor predvoditi po rastu, drugi smatraju da mu predstoji nestabilnost jer ulagače zabrinjavaju velike investicije i dugovi.
U prvoj sedmici ove godine nije bilo puno vijesti, a ulagači su najviše pažnje posvetili izvještaju o zapošljavanju.
U SAD-u je u decembru broj zaposlenih porastao 50 hiljada, manje nego u prethodnom mjesecu i manje nego što se očekivalo. Međutim, stopa nezaposlenosti pala je na 4,4 odsto, što pokazuje da situacija na tržištu rada nije tako loša.
Zbog toga ti podaci nijesu značajnije utjecali na očekivanja u vezi kamatnih stopa američke centralne banke.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,7 odsto na 10.124 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,9 odsto na 25.261 bod, a pariski CAC dva odsto, na 8.362 boda.
Mnogi evropski berzanski indeksi dostigli su rekordne nivoe, pa tako i STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica.
Zahvaljujući rastu najvećih svjetskih berzi, MSCI indeks svih svjetskih berzi dostigao je rekordnih 1.034 boda.

Tag: sad

Njemački ministar finansija: Međunarodno pravo važi za sve, uključujući i SAD

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Mineapolis: Masovni protesti nakon smrti Rene Gud koju je ubio agent ICE-a

Minesota pokreće istragu o ubistvu koje je počinio američki agent za imigracije

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

Tramp: SAD i Venecuela dobro sarađuju, otkazao sam očekivani drugi talas napada

Tramp: Možda ćemo morati da biramo - preuzeti Grenland ili sačuvati NATO

Odložen trgovinski sporazum Indije sa SAD

Tramp: Moj lični moral jedino ograničenje u spoljnoj politici, NATO u suštini beskoristan bez SAD

Abazović tužio Šćepanovića, tvrdi da su mu povrijeđeni ugled i čast

Njemački ministar finansija: Međunarodno pravo važi za sve, uključujući i SAD

Ulcinj: Zbog vožnje u alkoholisanom stanju sankcionisane 94 osobe, identifikovano pet stranaca bez prijavljenog boravka, oduzeto jedno auto...

Indeksi na rekordnim nivoima

PRATITE TVe UŽIVO