Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp razgovarao je o "nizu opcija" za preuzimanje Grenlanda, uključujući i upotrebu vojske, saopšteno je iz Bijele kuće, prenosi BBC.
Kako su za taj britanski medij rekli, preuzimanje Grenlanda je "prioritet nacionalne bezbjednosti".&nbsp;
- Predsjednik i njegov tim raspravljaju o nizu opcija za postizanje ovog važnog cilja vanjske politike i, naravno, korišćenje američke vojske uvijek je opcija koja je na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku - kazali su iz Bijele kuće, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tramp je tokom vikenda ponovio da je Grenland "potreban" SAD-u iz bezbjednosnih razloga, što je navelo dansku premijerku Mete Frederiksen da upozori da bi svaki napad SAD-a označio kraj NATO-a.
Iz Grenlanda su više puta naveli da ne žele da budu dio SAD-a.&nbsp;
Lideri vodećih evropskih zemalja izrazili su podršku Danskoj i Grenlandu, navodeći u zajedničkom saopštenju da to arktičko ostrvo pripada njegovom narodu.
Saveznici, uključujući Francusku i Njemačku, blisko sarađuju na planu kako odgovoriti ako SAD djeluju na temelju svoje prijetnje preuzimanjem Grenlanda.&nbsp;
Francuski ministar vanjskih poslova Žan Noel Barot rekao je da će se ta tema pokrenuti i na sastanku s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Poljske.
- Želimo preduzeti mjere, ali to želimo učiniti zajedno sa našim evropskim partnerima - kazao je on.
Izvor iz njemačke vlade odvojeno je rekao da Njemačka "blisko sarađuje sa drugim evropskim zemljama i Danskom na sljedećim koracima u vezi s Grenlandom".
Grenland, najveće ostrvo na svijetu sa populacijom od 57 hiljada ljudi, nije nezavisni član NATO-a, ali je obuhvaćen članstvom Danske u zapadnom vojnom savezu.
Američko preuzimanje Grenlanda vojnim putem od dugogodišnjeg saveznika Danske izazvalo bi šokove unutar NATO saveza i dodatno produbilo razdor između Trampa i evropskih lidera.
Protivljenje lidera nije odvratilo Trampa od razmatranja kako da Grenland učini američkim središtem u području za koje postoji sve veći interes Rusije i Kine.
Trampov interes, koji je prvi put izražen 2019. tokom njegovog prvog mandata, ponovno se probudio posljednjih dana nakon američkog hapšenja svrgnutog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Prema pisanju Rojtersa, anonimni visoki zvaničnik je rekao da Tramp i njegovi savjetnici razmatraju različite načine za preuzimanje Grenlanda.
Te opcije uključuju i direktnu kupovinu Grenlanda, ili sklapanja sporazuma o slobodnom udruživanju.
- Diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika u bilo čemu, kao i sklapanje dogovora. On voli dogovore. Dakle, ako se može postići dobar dogovor o preuzimanju Grenlanda, to bi definitivno bio njegov prvi instinkt - rekao je zvaničnik.
I američki državni sekretar Marko Rubio je kazao na tajnom brifingu da administracija ne planira invaziju na Grenland, već je umjesto toga spomenuo kupovinu ostrva od Danske, prenosi BBC.
Članovi Kongresa, među njima i republikanci, usprotivili su se komentarima administracije o Grenlandu, napominjući da je Danska, članica NATO-a, lojalni saveznik SAD-a.&nbsp;
Zvaničnici administracije kažu da je ostrvo ključno za SAD zbog svojih nalazišta minerala koji su važni za visokotehnološke i vojne primjene.
Grenland ima samoupravu od 1979. godine, a odbrana i vanjska politika su i dalje u rukama Danske.&nbsp;
Dok većina stanovnika ostrva podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje pripajanju SAD-u, koje tu već imaju vojnu bazu.

1250x600

1084x550

Bijela kuća: SAD razmatraju opcije za preuzimanje Grenlanda

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su danas u Atlantskom okeanu prazan tanker za naftu, koji plovi pod ruskom zastavom, a povezan je sa Venecuelom.
Rojters prenosi da je to dio nastojanja predsjednika SAD-a Donalda Trampa da kontroliše tokove nafte u Americi i prisili socijalističku vladu u Karakasu da postane njihov saveznik.
Nakon što su u subotu u napadu na Karakas zarobili venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, SAD nastavljaju da blokiraju brodove pod sankcijama kod te južnoameričke države, članice OPEC-a.
Američka obalska straža i vojska zaplijenile su tanker Marineru, koji je počeo ploviti pod zastavom Rusije, rekli su zvaničnici.
Ovaj potez nosi rizik dodatnog zaoštravanja odnosa sa Moskvom, koja je osudila postupke SAD-a u Venecueli.
Ruska državna televizija RT prikazala je sliku helikoptera koji leti u blizini tankera Marinera, prvobitno poznatog kao Bella-1, i objavila da izgleda kao da američke snage žele da se ukrcaju na prazan tanker koji je pod sankcijama SAD-a.

SAD zauzele tanker povezan s Venecuelom koji plovi pod ruskom zastavom

U Kopenhagenu se sinoć uz neuobičajene mjere bezbjednosti i tajnosti sastao državni vrh Danske kako bi dogovorio strategiju u grenlandskoj krizi. Nakon otprilike dva sata, pred novinare je izašao ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen i rekao da će zatražiti sastanak sa američkim kolegom Markom Rubiom kako bi se „razjasnio nesporazum“, piše Index.hr.
- Moramo razjasniti neke nesporazume koji su se dogodili. Vjerujemo da je ova situacija posljedica pogrešnog tumačenja. Na primjer, nije tačno da se ruski i kineski brodovi kreću oko Nuuka na Grenlandu- rekao je Rasmusen, dodajući da će zajedno sa Vivian Mocfeldt, ministarkom vanjskih poslova Grenlanda, otići u Vašington, ali da još ne zna kada će se to dogoditi.
Riječ je o očiglednom pokušaju smirivanja tenzija i znatno blažoj retorici u odnosu na nastupe danske premijerke Mette Frederiksen prethodnih dana, koja zbog okupljanja Koalicije voljnih u Parizu nije prisustvovala sastanku u Kopenhagenu.
Rasmusen je naglasio da „SAD ne može jednostavno dobiti Grenland“, ali je odmah dodao da se slaže sa mišljenjem američkog predsjednika Donalda Trampa da na Arktiku postoje određeni bezbjednosno-politički izazovi.
<h2>Saradnja može, predaja suvereniteta ne može</h2>
Izrazio je spremnost za saradnju i širenje američkog prisustva na Grenlandu, ali ne i za ustupanje suvereniteta nad najvećim ostrvom na svijetu. Ni prodaja Grenlanda, o kojoj se u posljednja 24 sata počelo govoriti u Vašingtonu, ne dolazi u obzir, naglasio je Rasmussen.
Sastanak u Kopenhagenu nije naišao na dobar odjek na Grenlandu. Pipaluk Linge, predsjednica Odbora za vanjsku i bezbjednosnu politiku grenlandskog parlamenta, izrazila je nezadovoljstvo što nijedan grenlandski predstavnik nije bio pozvan. Danski političari su odmah odgovorili da je problem bio u tome što su, zbog osjetljivosti teme, svi učesnici morali fizički biti prisutni u Kopenhagenu.
- Dakle, oni održavaju sastanak o nama – istorijski sastanak o nama – bez nas. To je neokolonijalistički pristup. Ova frustracija postoji među grenlandskim stanovništvom već mnogo godina. Zato se i želimo osamostaliti, jer nemamo osjećaj da smo ravnopravni. Ne želimo biti građani drugog reda- rekla je Linge za danski javni servis DR.
Dok ankete na ulicama danskih gradova pokazuju određeno nezadovoljstvo i razočaranje građana reakcijom danske vlade na američke pretenzije, danski stručnjaci za međunarodne odnose nemaju nikakvih iluzija o tome šta bi se dogodilo s Grenlandom ukoliko Tramp ustraje i postane agresivan u svojim namjerama.
<h2>„Američka ratna mašinerija je jednostavno prejaka“</h2>
„Ako SAD odluči da napadne Grenland, što je za sada teško zamislivo, ostali bismo sami. Niko neće ni prstom mrdnuti, u strogo vojnom smislu. Niko nam neće pomoći“, rekao je za DR Peter Viggo Jakobsen, docent na Institutu za strategiju i ratne studije pri Danskoj odbrambenoj akademiji.
Prema propisima, danska vojska bi morala da reaguje u slučaju napada bez čekanja naređenja iz Kopenhagena, ali Jakobsen smatra da bi svaka borba bila „potpuno besmislena“: „Grenland je veoma daleko, tamo je izuzetno hladno i uslovi za borbu su užasni. Američka ratna mašinerija je jednostavno prevelika i presnažna da bi se tu išta moglo učiniti.“
Na pitanje DR-a da li se onda podrška evropskih saveznika svodi samo na lijepe riječi, Jakobsen zaključuje: „Naravno, niko neće umirati za Grenland. Ni mi ne namjeravamo umirati za Ukrajinu. Dajemo joj novac i oružje, ali nećemo umirati. Ako Amerikanci napadnu, to će biti ‘game over’. A Grenlanđani će morati da se pomire s tim da imaju novog gazdu.“
<h2>„SAD neće vojno zauzeti Grenland“</h2>
S tim se slaže i Jakob Linnet Schmidt, doktorand na Danskom institutu za međunarodne studije i stručnjak za odbrambenu politiku, koji takođe ne vjeruje da će SAD oružanim snagama zauzeti Grenland, ali ako bi se to ipak dogodilo, ne vidi nikakvu šansu za danski uspjeh.
- Bilo bi samoubistvo ući u vojni sukob protiv SAD-a na Grenlandu. Čak i uz pomoć evropskih saveznika. Naravno, Danska ima više vojnih kapaciteta nego što Tramp priznaje kada se ruga sa psećim zapregama, ali to ipak nije dovoljno- rekao je Šmit za DR.

Hitan sastanak u Danskoj oko Grenlanda

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa upozorila je ministra unutrašnjih poslova Venecuele Diosdada Kabelja da bi se mogao naći na samom vrhu liste američkih meta, piše Rojters. Kako se navodi, Kabeljo bi mogao biti uklonjen sa te liste ukoliko pomogne privremenoj predsjednici Delsi Rodrigez da ispuni zahtjeve SAD-a i održi red nakon svrgavanja Nikolasa Madura.
Diosdado Kabeljo, koji kontroliše bezbjednosne snage optužene za kršenje ljudskih prava, jedan je od nekolicine Madurovih lojalista na koje se Trampova administracija privremeno odlučila osloniti kako bi se tokom tranzicionog perioda očuvala stabilnost, rekao je izvor upoznat sa razmišljanjem administracije.
Američki zvaničnici posebno su zabrinuti da bi Kabeljo, s obzirom na njegovu istoriju represije i rivalstvo sa Rodrigez, mogao djelovati kao faktor destabilizacije. Zbog toga nastoje da obezbijede njegovu saradnju, istovremeno tražeći načine da ga u konačnici uklone sa vlasti i pošalju u egzil, naveo je izvor koji je govorio pod uslovom anonimnosti.
U međuvremenu, preko posrednika je Kabelju poručeno da bi, ukoliko se usprotivi, mogao doživjeti sličnu sudbinu kao Maduro — lider koji je u subotu uhapšen u američkoj raciji i prebačen u Njujork kako bi se suočio sa optužbama za „narko-terorizam“ — ili da bi mu život mogao biti ugrožen, naveo je isti izvor.
Međutim, uklanjanje Kabelja moglo bi biti rizično, jer bi moglo podstaći provladine grupe, poznate kao kolektivosi, da izađu na ulice i izazovu haos koji Vašington želi da izbjegne. Njihova reakcija, međutim, mogla bi zavisiti od toga da li se osjećaju zaštićenim od strane drugih zvaničnika.
Na listi potencijalnih meta nalazi se i ministar odbrane Vladimir Padrino, koji je, poput Kabelja, u Sjedinjenim Američkim Državama optužen za trgovinu drogom i za kojeg je raspisana višemilionska novčana nagrada, prema navodima dva izvora.
- Ovo i dalje ostaje operacija sprovođenja zakona i još nijesmo završili - rekao je za Rojters jedan zvaničnik američkog Ministarstva pravde.
Američki zvaničnici saradnju Padrina smatraju ključnom za izbjegavanje vakuuma vlasti, s obzirom na njegovu kontrolu nad oružanim snagama. Smatraju da je on manje dogmatičan od Kabelja i skloniji da se povinuje američkim zahtjevima, istovremeno tražeći bezbjedan izlaz za sebe, rekao je izvor upoznat sa stavovima administracije.

Amerika ima novu metu u Venecueli: Moćnom ministru zaprijećeno da bi mogao završiti kao Maduro

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Karakas i Vašington postigli dogovor o izvozu venecuelanske sirove nafte u Sjedinjene Američke Države u vrijednosti od dvije milijarde dolara.
Prema njegovim ruhečima, cilj dogovora je preusmjeravanje isporuka sa Kine i sprječavanje većih rezova u proizvodnji nafte u Venecueli, prenio je AP.
Tramp je naveo da dogovor obuhvata između 30 i 50 miliona barela nafte koja je pod američkim sankcijama.
Kako je navedeno, Bijela kuća organizuje sastanak u petak sa rukovodiocima američkih naftnih kompanija, kako bi se razgovaralo o Venecueli.
Prema osobi upoznatoj sa planovima, koja je želela da ostane anonimna, sastanku u Bijeloj kući trebalo bi da prisustvuju predstavnici kompanija "Ekson", "Ševron" i "KonokoFilips".
S obzirom na to da se nafta trguje po ceni od oko 56 dolara po barelu, Trampova najavljena transakcija mogla bi da vredi i do 2,8 milijardi dolara.
SAD u proseku troše oko 20 miliona barela nafte i srodnih proizvoda dnevno, što bi značilo da bi isporuka iz Venecuele predstavljala ekvivalent oko dva i po dana američkog snabdijevanja.
Uprkos najvećim dokazanim rezervama sirove nafte na svetu, Venecuela trenutno proizvodi oko milion barela dnevno, znatno manje od prosječne dnevne proizvodnje SAD, koja je u oktobru iznosila 13,9 miliona barela.
Kancelarija za štampu venecuelanske vlade nije odgovorila na zahtjev za komentar o Trampovoj objavi.
Prema anketi sprovedenoj tokom vikenda, Amerikanci su podeljeni po pitanju hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura: oko četiri od deset ispitanika podržalo je slanje američke vojske, približno isti procenat bio je protiv, dok je ostatak neodlučan.
Gotovo polovina ispitanika protivi se tome da SAD preuzmu kontrolu nad Venecuelom i imenuju novu vladu, dok je velika većina navela da bi o budućem vođstvu trebalo da odlučuje narod Venecuele.
Maduro se u ponedjeljak pred američkim sudom izjasnio da nije kriv po saveznim optužbama za trgovinu drogom.
Američke snage uhapsile su njega i njegovu suprugu Siliju Flores u subotu u ranim jutarnjim satima, tokom racije na kompleks koji su obezbjeđivali kubanski stražari.

Tramp: SAD i Venecuela postigli dogovor o izvozu nafte vrijedan dvije milijarde dolara

Gornji dom američkog Kongresa ove nedjelje će, najvjerovatnije u četvrtak, glasati o mjeri kojom bi bila ograničena ratna ovlašćenja predsjednika Donalda Trampa u Venecueli, objavio je SiEnEn (CNN), pozivajući se na izvor koji je upoznat sa planom Senata.
Prema njegovim riječima, demokrate u Senatu imaju podršku republikanca Renda Pola, a očekuju da će ih podržati i senatorka iz Republikanske stranke Lisa Murkovski.
U toku su napori da se ubijedi još republikanskih senatora da se pridruže, rekla je osoba upoznata sa planovima.
Ako mjera ne bude usvojena, vodeće demokrate ozbiljno razmatraju mogućnost da to pitanje uvrste u paket budžetskih aranžmana, koji bi trebalo da se usvoji 30. januara, što bi dovelo do ozbiljnog sukoba.

Trampova ovlašćenja pod znakom pitanja: Senat glasa o mjeri u vezi sa Venecuelom

U Kubi su u ponedjeljak zastave još prije zore bile spuštene na pola koplja, u znak žalosti zbog smrti 32 pripadnika bezbjednosnih snaga za koje se kaže da su ubijeni u američkom vikend napadu u Venecueli, najbližem savezniku ove ostrvske države, izvijestila je agencija AP.
&nbsp;Dvije vlade su bile toliko bliske da su kubanski vojnici i agenti bezbjednosnih službi često bili telohranitelji venecuelanskog predsjednika, a venecuelanska nafta je godinama održavala ekonomski posrnulo kubansko ostrvo u teškoj situaciji.
Kubanske vlasti su tokom vikenda saopštile da su 32 pripadnika bezbjednosnih snaga poginuli u iznenadnom američkom napadu, ali nisu iznijeli detalje. Trampova administracija je otvoreno upozorila da će svrgavanje Madura pomoći u ostvarivanju još jednog višedecenijskog cilja: zadavanju konačnog udarca kubanskoj vladi.
Odvajanje Kube od Venecuele moglo bi imati katastrofalne posljedice po njene lidere, koji su u subotu pozvali međunarodnu zajednicu da se suprotstavi državnom terorizmu SAD.
U subotu je Tramp rekao da će bolesna kubanska ekonomija biti dodatno pogođena Madurovim svrgavanjem. „Idu dolje“ (propadaju), rekao je Tramp o Kubi. Mnogi posmatrači kažu da je Kuba, ostrvo sa oko 10 miliona stanovnika, imala izuzetan uticaj na Venecuelu, naciju bogatu naftom sa tri puta više stanovnika.
Istovremeno, Kubance već dugo muče stalne nestašice struje i osnovnih namirnica. A nakon napada na Venecuelu, probudili su se sa nekada nezamislivom mogućnošću još mračnije budućnosti, zaključuje AP.

U Kubi zastave na pola koplja zbog smrti 32 specijalca u Venecueli

Američke vlasti saopštile su da uklanjaju četiri vakcine iz svog rutinskog kalendara imunizacije djece kako bi se uskladile sa praksom drugih razvijenih zemalja, što je potez u skladu sa politikom koju zagovara ministar zdravlja Robert Kenedi mlađi.
Sam predsjednik SAD Donald Tramp se prošlog mjeseca izjasnio u prilog takvom smanjenju.
Vakcine protiv rotavirusa, gripa, infekcija meningokokama i hepatitisa A (žutice) više se ne daju rutinski, već o njima mora da se odluči zajedničkom odlukom roditelja i zdravstvenih radnika, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
Ta promjena kalendara imunizacije djece rezultat je neobične procedure, jer preporuke generalno daje odbor spoljnih stručnjaka koji procjenjuju koristi i rizike svake vakcine za javno zdravlje.
Dva zvaničnika iz Ministarstva zdravlja i socijalnih službi, Martin Kuldorf i Trejsi Bet Hoeg, proučili su protokole koji se primjenjuju u 20 drugih razvijenih zemalja prije nego što su podnijeli prijedlog za reformu programa vakcinacije djece u SAD.
U skladu sa njihovim preporukama, 11 vakcina biće i dalje davane rutinski, uključujući one protiv malih boginja, zauški i varičela, dok su druge ili rezervisane za populacije visokog rizika, ili su predmet konsultacija roditelja sa medicinskim stručnjacima, navodi se u saopštenju ministarstva.
Planovi osiguranja će nastaviti da pokrivaju troškove vakcinacije bez obzira na kategoriju, rekli su stručnjaci.
Među ostalim promjenama, sada se preporučuje samo jedna doza vakcine protiv HPV (papiloma virusa), u odnosu na dvije ranije.

SAD smanjile spisak rutinskih vakcina za djecu

Administracija Donalda Trampa nije se konsultovala sa naftnim kompanijama Ekson mobil, KonokoFilips ili Ševron o Venecueli prije ili poslije akcije američkih snaga u toj zemlji, potvrdili su predstavnici kompanija upoznati sa situacijom, dodajući da će sastanak biti održan krajem nedjelje, piše Rojters.
Predsjednik Donald Tramp je u nedjelju, u avionu „Er Fors jedan“, tvrdio da je razgovarao sa svim američkim naftnim kompanijama „prije i poslije“ hapšenja Nikolasa Madura o planovima za ulaganje u Venecuelu.
Izvršni direktori američkih naftnih kompanija trebalo bi da razgovaraju sa predstavnicima američke administracije ove nedjelje, potvrdio je izvor.
Niko iz te tri kompanije nije razgovarao sa Bijelom kućom o operaciji u Venecueli, prije i poslije svrgavanja, do ovog trenutka, navodi izvor Rojtersa.
Britanska agencija je, pozivajući se na još tri izvora, prenijela da kompanije nisu imale saznanja o američkoj operaciji hapšenja Madura, niti su vodile razgovore o ulaganju u Venecuelu.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, a to nisu komentarisali ni Ekson, Ševron i KonokoFilips.
Ševron je jedina velika američka kompanija koja trenutno posluje na naftnim poljima u Venecueli, gdje se proizvodi teška sirova nafta, koju koriste rafinerije na obali Meksičkog zaliva.
Ekson i KonokoFilips su radili u Venecueli, dok njihove projekte prije skoro dvije decenije nije nacionalizovao bivši predsjednik Ugo Čavez.

Američke naftne kompanije nisu bili konsultovane prije i poslije napada SAD na Venecuelu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.
- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.
Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.
On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.
- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.
On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.
- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.
Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.
Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.
Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.
Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.
- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, po optužbama da je ubio svoje roditelje, odloženo je danas nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, prenosi Rojters.
Promjena advokata odbrane dogodila se na sudskom ročištu na kojem se očekivalo da će se Nik Rajner izjasniti da nije kriv, u jednom od najšokantnijih slučajeva ubistva poznatih ličnosti u istoriji Los Anđelesa, navodi agencija.
Umjesto toga, iznošenje optužnice odloženo je po drugi put za tri sedmice. Sudija Višeg suda okruga Los Anđeles ponovo je zakazao ročište za 23. februar i Niku Rajneru dodijelio javnog branioca.
Alan Džekson, bivši tužilac koji je postao advokat za krivičnu odbranu, čiji su klijenti bili brojni nekadašnji velikani iz svijeta šou-biznisa, uključujući i osramoćenog filmskog producenta Harvija Vajnstina, nije naveo na sudu neposredan razlog zbog kojeg se povlači iz slučaja.
Nik Rajner optužen je po dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena u smrtonosnom napadu nožem na svoje roditelje – glumca i reditelja Roba Rajnera (78) i producentkinju Mišel Rajner (70).
Njihova tijela pronađena su popodne 14. decembra prošle godine u njihovoj vili u zapadnom Los Anđelesu, a obdukcijama je utvrđeno da su obje žrtve preminule od „višestrukih povreda oštrim predmetom“.
Ukoliko bude osuđen po optužnici, Nik Rajner suočio bi se sa doživotnom kaznom zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta ili sa smrtnom kaznom.
Nik Rajner, koji je javno priznao višegodišnju borbu sa zavisnošću od droga i periode beskućništva, živio je u kući za goste na imanju svojih roditelja.
Rob Rajner bio je poznat po plodnoj karijeri u šou-biznisu, koja se kretala od zajedničke uloge u televizijskoj komediji iz 1970-ih „Svi u porodici“, do režije filma iz 1989. godine „Kada je Hari sreo Sali“.

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

Fudbaleri Budućnosti kao drugoplasirani završili su nastup na kadetskom turniru u Sevilji.
Budućnost je u finalnom meču poražena od domaćina turnira, ekipu Sevilje, 1:0.
Podgorički sastav na putu do finala eliminisao je Sevilju (2:0), Kordobu (3:1), All Canadian (2:1) i u polufinalu Uesku (2:1).
Meč za trofej igran je istog dana kada i polufinale, pa je očigledno da su za takve napore u ovom trenutku spremniji bili domaćini koji na startu turnira nisu imali mnogo šanse protiv ekipe Minje Ljumovića.
- Kadeti su ispisali lijepu evropsku priču osvajanjem drugog mjesta na snažnom međunarodnom turniru u Sevilji. Daroviti dječaci su tokom cijelog turnira pokazali srce, karakter i kvalitet, a nakon sjajne grupne faze pobjeda nad Ueskom u polufinalu (2:1) bila je još jedna snažna potvrda talenta koji posjeduju - stoji u saopštenju podgoričkog tima.
Navodi se da drugo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji zaslužuje veliki aplauz.
- Naši kadeti dostojno su predstavili klub, grad i državu. Omladinska škola Budućnosti je još jednom pokazala da stvara fudbalsku budućnost - i to na međunarodnoj sceni - saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Tag: sad

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Bijela kuća: SAD razmatraju opcije za preuzimanje Grenlanda

SAD zauzele tanker povezan s Venecuelom koji plovi pod ruskom zastavom

Hitan sastanak u Danskoj oko Grenlanda

Amerika ima novu metu u Venecueli: Moćnom ministru zaprijećeno da bi mogao završiti kao Maduro

Tramp: SAD i Venecuela postigli dogovor o izvozu nafte vrijedan dvije milijarde dolara

Trampova ovlašćenja pod znakom pitanja: Senat glasa o mjeri u vezi sa Venecuelom

U Kubi zastave na pola koplja zbog smrti 32 specijalca u Venecueli

SAD smanjile spisak rutinskih vakcina za djecu

Američke naftne kompanije nisu bili konsultovane prije i poslije napada SAD na Venecuelu

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Kadeti Budućnosti drugoplasirani u Španiji

PRATITE TVe UŽIVO