Sjedinjene Američke Države poručile su ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da mora da prihvati mirovni plan Donalda Trampa za okončanje rata sa Rusijom, koji predviđa da Kijev odustane od nekih svojih teritorija i dijela naoružanja, objavio je Rojters, pozivajući se na dva svoja izvora.
Izvori, koji su tražili da ne budu imenovani zbog osjetljivosti pitanja, rekli su da prijedlozi uključuju i smanjenje broja pripadnika ukrajinskih oružanih snaga i dodali da Vašington insistira da Kijev prihvati glavne tačke mirovnog plana. 
 
Takav plan bi predstavljao veliki korak unazad za Kijev, koji se suočava sa daljim ruskim teritorijalnim dobicima u istočnoj Ukrajini i velikim korupcioniškim skandalom, zbog kojeg je parlament smijenio ministre energetike i pravde. 
 
Bijela kuća je odbila da komentariše ove navode, ali je visoki ukrajinski zvaničnik ranije rekao Rojtersu da je Kijev dobio „signale“ o nizu američkih prijedloga za okončanje rata o kojima je Vašington razgovarao sa Rusijom, s tim da Ukrajina nije imala nikakvu ulogu u pripremi predloga. 
 
 Znaci obnovljenog napora Trampa da okonča rat doveli su danas do najvećeg skoka cijena državnih obveznica Ukrajine u posljednjih nekoliko mjeseci. 
 
Napori za oživljavanje mirovnih pregovora izgleda da dobijaju na zamahu, iako Rusija nije pokazala da je spremna da pravi kompromis sa uslovima za okončanje rata koje je iznijela, za koje Kijev kaže da ih neće prihvatiti. 
 
Aksios je danas objavio, pozivajući se na američkog zvaničnika koji je direktno upoznat sa ovim pitanjima, da novi američki plan predviđa da se Kijev odrekne dijela istočne Ukrajine koji ne kontroliše, uključujući čitav Donbas, u zamjenu za američku bezbjednosnu garanciju od buduće ruske agresije. 
 
Posebni američki izaslanik Stiv Vitkof, koji vodi mirovni plan, "opširno je o njemu razgovarao sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim, piše Aksios, pozivajući se na jednog američkog funkcionera, a ove sedmice je u Majamiju o tome razgovarao i sa savjetnikom ukrajinskog predsjednika za bezbjednost Rustemom Umerovim. 
 
 Dmitrijev je za Aksios rekao da je osnovna ideja mirovnog plana sadržana u načelima o kojima su se Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili na Aljasci, a cilj je da se napravi predlog "za rješavanje sukoba u Ukrajini, za obnavljanje veza između SAD i Rusije i za rješavanje bezbjednosnih problema Rusije". 
 
"To je mnogo širi okvir koji treba da odgovori na pitanje kako konačno osigurati trajnu bezbjednost Europe, a ne samo Ukrajine", rekao je Dmitrijev i dodao da bi takav usaglašeni dokument trebalo donijeti kako bi mogao da se organizuje sastanak Trampa i Putina u Budimpešti. 
 
Američka delegacija, koju predvodi vojni sekretar Deno Driskol, nalazi se u Kijevu na „misiji utvrđivanja činjenica“, saopštila je američka ambasada u Kijevu. 
 
Načelnik Štaba kopnene vojske general Rendi Džordž takođe je u delegaciji i on i Driskol će se sastati sa Zelenskim u četvrtak, navodi Rojters.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SAD poručile Zelenskom da će morati da prihvati Trampov mirovni plan i odrekne se nekih svojih teritorija

Predsjednik SAD Donald Tramp je odobrio moguće operacije unutar Venecuele, ali je takođe ponovo uspostavio tajne kanale komunikacije s Vladom predsjednika Nikolasa Madura, piše Njujork tajms.
Sa najvećim američkim nosačem aviona koji se sada nalazi u Karibima, predsjednik Tramp odobrio je dodatne mjere za vršenje pritiska na Venecuelu i pripremu za mogućnost šire vojne kampanje, prema riječima više osoba upoznatih s tim pitanjem, navodi ovaj medij.
Tramp je, prema tim izvorima, prenosi Njujork tajms, dao zeleno svjetlo planovima CIA-e za tajne aktivnosti unutar Venecuele, operacije koje bi mogle biti namijenjene pripremi bojnog polja za dalja dejstva. Istovremeno, kažu oni, odobrio je i novu rundu tajnih pregovora, koji su u jednom trenutku rezultirali time da je Maduro ponudio da se povuče nakon odlaganja od nekoliko godina - prijedlog koji je Bijela kuća odbila, navodi se u tekstu.
Nije jasno kakve bi te tajne aktivnosti mogle biti niti kada bi mogle biti sprovedene, navodi se. Tramp još nije odobrio, kako piše, slanje borbenih snaga na teren u Venecueli, pa bi sljedeća faza rastuće kampanje pritiska njegove administracije na Madurovu vladu mogla uključivati sabotažu ili neku vrstu sajber, psiholoških ili informativnih operacija.
Predsjednik još nije donio odluku, kako se navodi, o širem pravcu djelovanja u Venecueli, niti je javno izložio svoj krajnji cilj osim suzbijanja protoka droge iz regiona. Vojni i obavještajni planeri pripremili su više opcija za različite scenarije.
Vojni planeri pripremili su spiskove potencijalnih objekata za proizvodnju droge koji bi mogli biti gađani. Pentagon takođe planira napade na vojne jedinice bliske Maduru. Tramp je prošle sedmice održao dva sastanka u Situacionoj sali Bijele kuće kako bi razgovarao o Venecueli i razmotrio opcije sa svojim najvišim savjetnicima.

1250x600

1084x550

Njujork tajms: Tramp dao "zeleno svjetlo" CIA za tajne operacije unutar Venecuele

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće u radnoj posjeti Vašingtonu, gdje će sa američkim zvaničnicima govoriti na svečanom prijemu povodom obilježavanja 120 godina diplomatskih odnosa Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, u organizaciji Ambasade Crne Gore u Vašingtonu.
Tokom boravka u SAD-u, kako se navodi u saopštenju, predsjednik će održati niz sastanaka sa visokim predstavnicima američke administracije, kao i sa istaknutim senatorima i članovima Kongresa. Razgovori će biti usmjereni na dalje jačanje strateškog partnerstva Crne Gore i SAD-a, sa posebnim fokusom na kontinuiranu podršku američkih partnera reformskim procesima u našoj zemlji.
- Na agendi će se naći i pitanja od ključnog značaja za produbljivanje saradnje dvije države – unapređenje bezbjednosti, jačanje vladavine prava, ekonomsko povezivanje, kao i zajednička posvećenost stabilnosti regiona i očuvanju transatlantskog jedinstva - istaknuto je u saopštenju.
U okviru posjete, predsjednik Milatović održaće i predavanje Univerzitetu Džordžtaun, jednom od najuglednijih univerziteta u SAD-u, gdje će govoriti o demokratskom razvoju Crne Gore, sprovođenju institucionalnih reformi i viziji jačanja demokratskih procesa.
- Ova posjeta potvrđuje značaj intenzivnog političkog dijaloga između dvije države i zalaganje predsjednika Milatovića za dalje unapređenje odnosa sa jednim od ključnim strateških partnera Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Crna Gora i Sjedinjene Američke Države ostaju pouzdani prijatelji i savezici. Obilježavajući 120 godina diplomatskih odnosa, dvije države potvrđuju zajedničku posvećenost jačanju saradnje i izgradnji još snažnijeg partnerstva u oblastima od strateškog značaja za obje države.

Milatović u Vašingtonu povodom 120 godina diplomatskih odnosa Crne Gore i SAD

Oba doma Kongresa složila su se da nalože američkom Ministarstvu pravde da objavi dosijee o Džefriju Epstinu, finansijeru seksualnih prijestupnika.
Predstavnički dom je ubjedljivo odobrio mjeru sa 427 glasova za i jednim protiv, a Senat ju je jednoglasno ubrzao bez formalnog glasanja.
Ovi potezi dolaze samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Donald Tramp promijenio svoj stav i pozvao Kongres da glasa za objavljivanje dokumenata nakon javnog otpora mnogih njegovih pristalica.
Prošle sedmice, Tramp i njegove veze s Epstinom ponovo su gurnute u na naslovne strane nakon što je objavljeno više od 20.000 stranica dokumenat, od kojih neki spominju predsjednika. Bijela kuća je negirala bilo kakvu nezakonitost.
Republikanac Klej Higins iz Louizijane bio je jedini prigovor u Predstavničkom domu, navodeći zabrinutost zbog "povređivanja nevinih ljudi" zbog objavljivanja informacija.
Trampov preokret od napada na one na Kapitolu koji su željeli objavljivanje dosijea do izjave da "nema šta skrivati" iznenadio je neke u Vašingtonu.
Republikansko kongresno rukovodstvo bilo je zatečeno nakon što je proteklih nekoliko sedmica uskladilo svoju poruku s predsjednikovom i protivilo se oslobađanju.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson je više puta nazvao pritisak za objavljivanje Epstinovih dosijea "demokratskom prevarom".
Iz Senata će biti upućen na predsjednikov sto, gdje se očekuje da će ga on potpisati i stupiti na snagu.
Za objavljivanje dosijea nije bilo potrebno glasanje u Kongresu jer je Tramp mogao sam narediti objavljivanje.
Prijedlog zakona zahtijeva od državne tužiteljice Pem Bondi da objavi "sve neklasificikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale" vezane za Epstina i njegovu saučesnicu Gilejn Maksvel najkasnije 30 dana nakon što zakon bude donesen.
Ti materijali uključuju internu komunikaciju Ministarstva pravosuđa, zapisnike letova i osobe i subjekte povezane s Epstinom.
Ali zakon takođe daje Bondiju ovlaštenje da uskrati informacije koje bi ugrozile bilo kakvu aktivnu saveznu istragu ili identificirale bilo koje žrtve.
Epstin je pronađen je mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji u Njujorku 2019. godine, a mrtvozornik je utvrdio da se radi o samoubistvu.
Pritvoren je pod optužbom za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, nakon što je prethodno 2008. godine bio osuđen za podsticanje maloljetnice na prostituciju.
Tokom dvije krivične istrage protiv Epstina prikupljene su hiljade dokumenata, uključujući transkripte intervjua sa žrtvama i svjedocima.

Kongres odobrio objavljivanje Epstinovih dokumenata, ostalo je još Tramp da potpiše

Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum je isključila mogućnost američkih napada na kartele na meksičkom tlu, dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je spreman učiniti sve što je potrebno kako bi zaustavio ulazak droge u SAD.
- To se neće dogoditi. On (TrAmp) je to predložio u više navrata ili je rekao: 2Nudimo vam vojnu intervenciju Sjedinjenih Država u Meksiku, šta god vam je potrebno za borbu protiv kriminalnih grupa". Ali ja sam mu svaki put rekla da možemo sarađivati, da nam mogu pomoći informacijama koje imaju, ali da djelujemo na našoj teritoriji, da ne prihvatamo nikakvu intervenciju strane vlade - kazala je Šejnbaum.
Ona je izjavila da je to ranije rekla Trampu i američkom državnom sekretaru Marku Rubiu i da su oni razumjeli.
- Da li bih želio napade u Meksiku kako bi se zaustavile droge? U redu mi je, šta god moramo učiniti da zaustavimo droge - rekao je Tramp u ponedjeljak, dodajući da „"nije zadovoljan Meksikom“.
Američka ambasada u Meksiku podijelila je video u ponedjeljak, na mreži Iks (X), koji je uključivao prethodne Rubiove komentare u kojima je rekao da SAD neće preduzimati jednostrane akcije u Meksiku.

Meksička predsjednica odbila Trampovu ponudu za vojnu intervenciju protiv kartela

Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev naveo je u pismu zaposlenima da je 13. februar rok za rješavanje situacije u toj kompaniji, prenijela je 18. novembra Radio-televizija Srbije (RTS).
Navodi se da je potvrdio da je NIS 14. novembra dobio zvanično odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine OFAC (Office of Foreign Assets Control) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za otvaranje pregovora akcionara i drugih zainteresovanih strana.
- Očekuje se da će na osnovu tih razgovora u narednim danima biti upućen argumentovan zahtjev SAD za dobijanje nove licence - dodaje se u internom pismu u koje je RTS imao uvid.
Licenca bi omogućila da NIS nastavi normalno da posluje dok traju razgovori o trajnom i održivom rješenju za ovu kompaniju sa većinskim ruskim vlasništvom.
U praksi bi to značilo da NIS do 13. februara treba da nađe validnog kupca.
U obraćanju zaposlenima naglašeno je da je NIS uprkos embargu uspio da očuva sigurnost snabdijevanja domaćeg tržišta naftnim derivatima i pritom ostvari solidne poslovne rezultate.
SAD su 9. oktobra uvele sankcije NIS-u sa ciljem, kako je saopštio Vašington, "sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini".
Kao opcija za dalje poslovanje od tada se pominjala da NIS kupi neka naftna kompanija čije poslovanje bi Vašington odobrio.
Imena zvanično nisu saopštena, osim što je ministar trgovine i spoljnih poslova Mađarske 17. novembra rekao da bi "teoretski, mađarski MOL mogao da odigra ulogu u tome". Kao prihvatljivo rješenje za američku stranu nezvanično je pominjana mogućnost da kupac bude neka od kompanija sa Bliskog istoka, ali to nije potvrđeno.
Rješenje bi moglo da bude i da ga Srbija kupi, kao i nacionalizacija, ali je zvanični Beograd saopštio da nije za tu opciju.
Gasprom njeft (Gazprom Neft) u NIS-u ima 44,85 odsto akcija, JSC Intelligence iz Sankt Peterburga 11,3 odsto, Republika Srbija 29,87, OTP banka Srbija 1,68, dok ostalo pripada malim akcionarima.
Prema podacima Agencije za energetiku, Srbija uvozi 80 odsto potrebnih količina sirove nafte, a NIS je prije američkih sankcija snabdijevao 80 odsto domaćeg tržišta. Ova ruska firma ima benzinske stanice i u Bosni i Hercegovini, Rumuniji, Bugarskoj.
U prethodnoj godini SAD su osam puta odlagale embargo NIS-u, dajući mu kratkoročne licence do eventualnog izlaska iz vlasništva u toj kompaniji.
Rukovodstvo Srbije saopštilo je 17. novembra da se u narednih sedam dana mora pronaći rješenje za NIS kako bi ta firma od strateške važnosti nastavila da radi.

Rok za rješavanje problema sankcija za Naftnu industriju Srbije 13. februar

Predstavnički dom američkog Kongresa danas je sa 427 glasova za i jednim protiv usvojio zakon kojim se nalaže Ministarstvu pravde da javno objavi sva dokumenta iz istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, objavio je SiEnEn (CNN).
Za usvajanje zakona bila je potrebna dvotrećinska većina, a protiv je glasao samo republikanski poslanik Klej Higins iz Luizijane.
Zakon sada ide u Senat, gdje lideri Republikanske stranke, koja ima većinu, moraju brzo da odluče da li će ga usvojiti i proslijediti predsjedniku Donaldu Trampu, koji mora da ga potpiše da bi stupio na snagu.
Tramp je rekao da će potpisati zakon ako ga Kongres usvoji, iako je mjesecima to nazivao „demokratskom prevarom“.
Higins je poslije glasanja branio svoj stav, rekavši da je zakon napisan tako da bi mogao da nanese štetu nevinim ljudima.
- Ovim zakonom napuštamo 250 godina krivičnopravnog postupka u Americi. Kako je napisan, zakon otkriva identitete i povređuje hiljade nevinih ljudi – svjedoke, ljude koji su pružili alibi, članove porodica - napisao je Higins na društvenoj mreži Iks.
Predsjedavjući Predstavničkog doma Majk Džonson rekao je da je razgovarao sa liderom većine u Senatu Džonom Tjunom o izmjeni zakona, kako bi se zaštitile žrtve.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio zakon o objavi dokumenata iz istrage o Epstinu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je izjavio da republikanci rade na nacrtu zakona koji će uvesti sankcije svakoj zemlji koja posluje sa Rusijom i naveo da bi i Iran mogao da bude dodat na tu listu.
- Kao što znate, ja sam to predložio, tako da će svaka zemlja koja posluje sa Rusijom biti veoma strogo sankcionisana - rekao je Tramp novinarima, prenosi Rojters.
Prema njegovim riječima, i Iran bi mogao da bude dodat na tu listu.
Tramp je krajem prošlog mjeseca uveo sankcije dvijema najvećim ruskim naftnim kompanijama Rosnjeftu i Lukoilu.
Vašington prati posljedice uvođenja sankcija ovim kompanijama, a neimenovani izvor je tada rekao da ima još stvari koje bi mogli da urade u pokušaju da pojačaju pritisak.

Tramp: Republikanci rade na nacrtu zakona koji će uvesti sankcije svakoj zemlji koja posluje sa Rusijom

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u nedjelju da Iran ne obogaćuje uranijum ni na jednoj lokaciji u toj zemlji poslije razornih vazdušnih napada Izraela i SAD u junu, iako zadržava pravo da to učini.
Govoreći na pravnom forumu 16. novembra, Arakči je rekao da su sva iranska postrojenja za obogaćivanje pod zaštitom i nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), prenijela je državna novinska agencija IRNA.
- U Iranu nema neprijavljenog nuklearnog obogaćivanja... Obogaćivanje se trenutno ne sprovodi, pošto su naša postrojenja za obogaćivanje napadnuta - rekao je Arakči.
U izraelskim i američkim napadima u junu pogođene su ključne vojne i nuklearne lokacije, dovodeći Teheran u neprijatnu poziciju pošto očigledno nije bio u stanju da se efikasno odbrani.
Zvaničnici su ponudili različite objašnjenja o obimu nastale štete, stvarajući utisak haosa u iranskom liderstvu, dok su istovremeno postavljali pitanja o tome šta je ostalo od nuklearnog programa, za koji Teheran insistira da ima isključivo u civilne svrhe.
Napadi su podstakli Iran da preispita svoju nuklearnu strategiju i Teheran je, pošto je u oktobru istekao nuklearni sporazum iz 2015, proglasio kraj međunarodnog nadzora nad svojim nuklearnim programom. Iako tvrdi da nikada nije imao, niti ima namjeru da taj program koristi u vojne svrhe, Iran sada djeluje u režimu strateške neprozirnosti.
IAEA je saopštila da je Iran prije junskih napada imao više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 odsto čistoće. Nije poznato koliko je poslije napada ostalo tog visoko obogaćenog materijala – za savremene nuklearne bojeve glave koristi se uranijum-235 obogaćen na oko 93,5 odsto.
Nedavni satelitski snimci koje su analizirali stručnjaci iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Vašingtonu ukazuju na to da, iako na tri lokacije pogođene u napadima – Isfahan, Natanz i Fordo – gotovo da nema aktivnosti, Iran je pojačao radove na lokaciji ukopanoj u planini Pikakse blizu Natanza.
Prvobitno se govorilo da je to lokacija za sklapanje centrifuga, ali nedavni događaji ukazuju na to da Teheran možda proširuje svoje prvobitne planove za tu lokaciju, rekao je Džozef Rodžers, zamjenik direktora Projekta za nuklearna pitanja u CSIS-u.
- Mislim da ovo dovodi do šire tačke o statusu iranskog nuklearnog programa, za koji mislim da ako bih morao da upotrebim jednu riječ da ga opišem, opisao bih ga kao neizvjesnost - rekao je Rodžers za Radio Farda (Iranski servis RSE) ranije ovog mjeseca.
- Mislim da Iranci razmatraju šta će dalje sa svojim programom - rekao je on.
Ministar spoljnih poslova Arakči rekao je na forumu u nedjelju da je Teheran spreman da ponovo pokrene nuklearne pregovore sa Zapadom, ali samo na osnovama uzajamnog poštovanja.
Američki državni sekretar Marko Rubio u septembru je pozvao Iran da "prihvati direktne razgovore, vođene u dobroj veri, bez odugovlačenja ili nejasnoća".
Velika Britanija, Francuska i Njemačka su objavile da su takozvane snepbek sankcije ponovo uvedene Iranu 28. septembra zbog toga što nije "preduzeo neophodne mjere da odgovori na njihove brige" u vezi s dozvoljavanjem ovlašćenim inspektorima IAEA da ponovo dobiju pristup iranskim nuklearnim objektima.
Te zemlje su takođe navele da Teheran da nije izradio i proslijedio IAEA izvještaj "koji bi dokumentovao njegove zalihe visoko obogaćenog uranijuma".
Evropske sile su ponovo uvele sankcije pošto su optužile Iran da je prekršio sporazum iz 2015. godine, čiji je cilj bio da se spriječi razvoj nuklearnog oružja. Sankcije su ukinute u okviru tog sporazuma.

Iran tvrdi da ne obogaćuje uranijum poslije američkih i izraelskih napada

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je republikance u Predstavničkom domu da glasaju za objavljivanje Epstinovih dokumenata, što je suprotno njegovom prethodnom stavu.
- Republikanci u Predstavničkom domu trebalo bi glasati za objavljivanje Epsteinovih dokumenata, jer nemamo šta skrivati - napisao je Tramp na Truth Social u nedjelju naveče.
Do velike promjene u Trampovom stavu dolazi nakon što su potencijalno desetine republikanaca signalizovale da su spremne da se odmaknu od svojih redova i glasaju za objavljivanje dokumenata.
Očekuje se da će Predstavnički dom ove sedmice glasati o zakonu koji bi obavezao Ministarstvo pravde da javno objavi dosijee. Čini se da pristalice zakona imaju dovoljno glasova da ga usvoji Predstavnički dom, iako nije jasno da li bi ga usvojio i Senat.
Tramp bi takođe morao odobriti objavljivanje dokumenata ako prođu oba doma.
I demokrati i neki republikanci podržavaju zakon. Republikanski zastupnik Tomas Masi, jedan od predlagača zakona, rekao je u intervjuu za EjBiSi njuz (ABC News) u nedjelju da bi čak 100 republikanaca moglo glasati "za".
Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea (Epstein Files Transparency Act) ima za cilj natjerati Ministarstvo pravosuđa da objavi sve neklasifikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale povezane s Džefrijem Epstinom.
- Ministarstvo pravde je već javnosti predalo desetine hiljada stranica o "Epstinu", ispituju razne demokratske operativce (Bila Klintona, Rida Hofmana, Lerija Samersa, itd.) i njihov odnos s Epstinom, a Nadzorni odbor Predstavničkog doma može imati šta god mu je zakonski dozvoljeno, nije me briga - napisao je Tramp.
Trampovo spominjanje Klintona dolazi nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa potvrdilo da će istražiti navodne veze pedofila i finansijera Džefrija Epstina s velikim bankama i nekoliko istaknutih demokrata, uključujući bivšeg američkog predsjednika Billa Klintona.
Tramp je rekao da će zatražiti od državne tužiteljke Pem Bondi i FBI-a da istraže Epstinovu "umiješanost i odnos" s Klintonovom i drugima. Klinton je snažno negirao da je imao bilo kakvo znanje o Epstinovim zločinima.
Portparol DžejPi Morgan Čejsa rekao je da firma žali zbog "bilo kakve povezanosti" koju su imali s Epstinom i dodao da mu kompanija "nije pomogla da počini svoja gnusna djela".
Trampov preokret dolazi nakon što su demokrate u Nadzornom odboru Predstavničkog doma prošle sedmice objavile tri razmjene imejlova, uključujući prepisku između Epstina, koji je umro 2019. godine u zatvoru, i njegove dugogodišnje saradnice Gilejn Meksvel, koja trenutno služi 20-godišnju zatvorsku kaznu zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.
Neke od tih razmjena spominju Trampa. U jednom imejlu, poslanom 2011. godine, Epstin piše Meksvel: "Želim da shvatiš da je taj pas koji nije lajao Tramp... [žrtva] je provela sate u mojoj kući s njim".
Nekoliko sati nakon objavljivanja tih razmjena, republikanci u Predstavničkom domu objavili su mnogo veću tranšu od 20.000 datoteka kako bi se suprotstavili onome što su nazvali pokušajem demokrata da "odaberu" dokumente. Takođe su rekli da je to pokušaj "stvaranja lažne naracije za klevetu predsjednika Trampa".
Predstavnički dom je potom najavio da će sljedeće sedmice biti održano glasanje o mnogo široj objavi Epstinovog materijala.
U svojim komentarima u nedjelju naveče Tramp je ponovio odbijanje Bijele kuće u vezi s Epstinovim dosijeima kao "prevaru" koju predvode demokrati. Njegova objava uslijedila je nakon što je predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson u komentarima za Foks njuz sugerisao da bi glasanje o objavljivanju dokumenata okončalo optužbe da je Tramp imao bilo kakvu vezu sa Epstinovim zlostavljanjem i trgovinom tinejdžerima.

Tramp pozvao republikance da glasaju za objavu Epstinovih dokumenata

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani potpisala je danas odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što u srijedu poslanici drugi put nijesu uspjeli da izaberu novu izvršnu vlast.
Potpisivanje uredbe o raspuštanju Skupštine dolazi i nakon što politički lideri nijesu uspjeli da postignu dogovor da poslanici danas pokušaju glasati o nekoliko važnih sporazuma za Kosovo, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- U skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, kao i nakon današnjeg prihvatanja odluke Skupštine Kosova u vezi s neuspjehom drugog mandatara u formiranju Vlade, predsjednica Kosova danas je raspustila deveti saziv Skupštine - navodi se u saopštenju Predsjedništva.
Predsjednik Demokratske partije Kosova, Bedri Hamza, rekao je da je tokom sastanka s Osmani tražio da izbori budu održani 21. decembra, uz obrazloženje da su Kosovu što prije potrebne institucij.
On je dodao da je druga spomenuta opcija za održavanje vanrednih izbora bila 28. decembar.
I predsjednik Alijanse za budućnost Kosova, Ramuš Haradinaj, rekao je da traži da izbori budu održani 21. decembra i da njegova stranka ide samostalno na nove izbore.
S druge strane, lider stranke Gukso, Faton Peci, kazao je da ta partija traži da se izbori održe 28. decembra, kako bi Centralna izborna komisija imala dovoljno vremena da se pripremi za izborni proces.
Vođa Socijaldemokratske inicijative, Fatmir Limaj, opisao je održavanje vanrednih izbora kao “lošu vijest”.
Limaj je rekao da stranke devet mjeseci nijesu uspjele da izgrade saradnju, dodajući da to pokazuje “nekompetentnost i nezrelost u načinu izgradnje države”.
On je, u vezi s datumom održavanja izbora, rekao da je 21. decembar najpoželjniji.
Sastanak je održan dan nakon što potpredsjednik Pokreta Samoopredjeljenje, Glauk Konjufca, nije uspio da obezbijedi potrebne glasove za formiranje nove Vlade 19. novembra.

Osmani potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, slijede vanredni izbori

Crnogorsko sudstvo i tužilaštvo nikada nijesu bili odlučniji u učvršćivanju institucionalne nezavisnosti i unapređenju efikasnosti, a napredak ostvaren kroz sprovođenje reformi postaje sve vidljiviji, iako prostor za napredak i dalje postoji.
To je poručeno na drugom panelu „Reforme pravosuđa – izgradnja nezavisnog, efikasnog i odgovornog sudstva i državnog tužilaštva“, oržanog u okviru Foruma o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić istakla je da je sudski sistem ušao u period dubokih promjena nakon godina nedostatka sudija, velikih zaostataka i neadekvatne institucionalne podrške.
Uprkos tome, dodala je, u proteklih 11 mjeseci ostvaren je „ozbiljan pomak“.
- Umjesto prošlogodišnjih 86 odsto rješenosti predmeta, danas imamo efikasnost od 99 odsto - kazala je Pavličić.&nbsp;
Kao primjere je navela Privredni sud, Upravni sud i Vrhovni sud, u kojem je, kako je istakla, riješeno 28 odsto više predmeta nego u 2024. godini, uprkos tome što se i dalje radi u smanjenom sudijskom sastavu.
Posebno je naglasila rezultate u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.
- U 2025. godini riješeno je 56 takvih predmeta, što je oko 20 odsto više nego prethodne godine, a očekuje se da do kraja decembra bude donijeto još osam prvostepenih presuda.Nismo zadovoljni u potpunosti, ali u jedanaest mjeseci više nije bilo moguće uraditi - poručila je Pavličić.
Ukazala je da je reforma sudstva podrazumijevala i jačanje disciplinske odgovornosti sudija, podsjećajući da je uvedena novina, uvođenje sistemskog ocjenjivanja sudija, uključujući i sudije Vrhovnog suda.
- Nisam naišla na primjer druge države u kojoj se ocjenjuju sudije Vrhovnog suda. Ali izvolimo, ocjenjivaćemo se - kazala je Pavličić.&nbsp;
Navela je da se ocjenjivanje mora vršiti isključivo u rokovima koje propisuje zakon, uz uvažavanje principa legitimnih očekivanja.
Pavličić je naglasila da reforme neće stvoriti „savršeni sistem“ do 2026/27. godine, ali da će Crna Gora ponuditi „pouzdano, odgovorno i rezultatski orijentisano sudstvo“.
- Građani i naši međunarodni partneri moraju znati da smo odlučno krenuli u isporučivanje rezultata - poručila je Pavličić, dodajući da široka podrška projektima u oblasti pravosuđa potvrđuje povjerenje partnera u započete reforme.
Vrhovni državni tužilac Crne Gore Milorad Marković kazao je da je tokom prethodne dvije godine započet proces dubokih institucionalnih promjena, čiji je cilj uspostavljanje potpuno nezavisnog i profesionalnog tužilaštva.
Ocijenio je da reforme ne mogu biti završene u kratkom periodu, ali da je najvažnije postaviti „jasne i čvrste temelje“ sistema.
- Najvažniji korak bio je promijeniti pristup i uspostaviti apsolutnu internu i eksternu nezavisnost tužilaštva - rekao je Marković, navodeći da svi postupci i odluke moraju proći kroz „filter kvaliteta“.
Marković je naglasio da nezavisnost ne znači samo zaštitu od spoljašnjih pritisaka, već i internu samostalnost svakog tužioca u donošenju odluka „bez uticaja rukovodilaca, osim u postupcima predviđenim zakonom“.
- Bez nezavisnosti tužilaštva nema ni vladavine prava - jasan je Marković.
Govoreći o odgovornosti, Marković je naglasio da je to princip koji mora biti podjednako snažan kao i nezavisnost, navodeći da je svaki tužilac odgovoran za predmet u kojem postupa, a svaki rukovodilac za efikasnost i zakonitost rada tužilaštva.
Marković je podsjetio da su u prethodnom periodu uvedena nova pravila za ocjenjivanje tužilaca, što je već dovelo do drugačijih rezultata ocjenjivanja, uključujući i veći broj ocjena „dobar“ i prvu ocjenu „nezadovoljavajući“.
On je najavio da će u saradnji sa UNDP-jem tokom 2026. biti uveden centralni informacioni sistem, koji će omogućiti efikasnije upravljanje predmetima, praćenje rada, analitičke preglede i kvalitetnije izvještavanje prema domaćim i međunarodnim institucijama.
- To će biti ključni alat za unapređenje efikasnosti, ali i kvaliteta rada tužilaštva - smatra Marković.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović ocijenio je da se crnogorsko pravosuđe već duži period suočava sa posljedicama dugogodišnjeg poricanja problema organizovanog kriminala i korupcije.
- Živjeli smo dugi niz godina tako što nam je pravosuđe slalo poruku da nemamo organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Sekulović, dodajući da je tek pod pritiskom evropskih integracija i jačanjem svijesti u društvu počelo otvoreno priznavanje stvarnog stanja.
Sekulović smatra da je uprkos tome ostvaren veliki institucionalni pomak i da „danas imamo prilično solidan temelj“.
Kazao je da očekuje da će 1. januara 2027. crnogorsko pravosuđe biti dovoljno stabilno da Evropska komisija ocijeni da je država prošla najvažniji test iz oblasti vladavine prava.
Govoreći o nezavisnosti pravosuđa, Sekulović tvrdi da crnogorski sistem „nikada nije bio samostalniji od političkog uticaja“, uz napomenu da uvijek postoje pokušaji uticaja, kao i u svakoj državi.
Međutim, upozorio je na drugi rizik — zatvaranje institucija u „sopstvene bunkere“, gdje postaju nedodirljive, te je naglasio potrebu za kulturom otvorenosti.
Sekulović smatra da sada nije trenutak za radikalne poteze u sektoru, već za završetak ključnih reformi do kraja 2026. godine, nakon čega će u stabilnijem političkom okruženju biti moguće razmatrati dugoročna rješenja.

Pavličić: Imamo efikasnost od 99 odsto; Marković: Uspostavljamo apsolutnu internu i eksternu nezavisnost

Rezultati Nacionalnog istraživanja o upotrebi duvana (GYTS) pokazuju da 9,9 odsto djece uzrasta 13 do 15 godina konzumira duvanske proizvode, pri čemu su dječaci značajno zastupljeniji od djevojčica. Prema rezultatima istraživanja ESPAD, 35 odsto šesnaestogodišnjaka probalo je cigarete barem jednom, dok je 77 odsto učenika konzumiralo neko alkoholno piće, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG) povodom obilježavanja Međunarodnog dana djeteta.
Na današnji dan 1989. godine usvojena je Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, koja predstavlja osnov globalnih napora u unapređenju položaja djece. Ističu da je ovogodišnji slogan kampanje je „Moj dan, moja prava“.
Cilj ovog dana je podsjetiti javnost na ključna dječja prava – pravo na život, zdravlje, obrazovanje, igru, bezbjedno porodično okruženje, zaštitu od nasilja i diskriminacije, kao i uvažavanje mišljenja djeteta.
- Učešće djece i mladih u društvenim procesima od suštinskog je značaja, jer oni imaju potencijal da prepoznaju i oblikuju rješenja za izazove s kojima se suočavaju.Na globalnom nivou danas živi 1,8 milijardi mladih, što čini četvrtinu svjetske populacije. Njihovo mišljenje mora biti vidljivo i vrednovano, posebno u oblastima kao što su zdravlje, obrazovanje, prevencija nasilja i diskriminacije, te klimatske promjene - kažu u IJZ-u.
U Institutu napominju da zdravstveni sistem i zajednica imaju obavezu da obezbijede zdravo i sigurno okruženje za svu djecu i mlade.
Kako kažu, pandemija COVID-19 značajno je uticala na njihovo zdravlje i svakodnevni život, ograničavajući igru, druženje, sportske aktivnosti i proces obrazovanja. Institut ističe da je mentalno zdravlje djece i mladih prioritetno područje, te da je potrebno kontinuirano jačati mjere zaštite i promocije psihološkog blagostanja. 
- Kvalitetno vrijeme provedeno sa djecom i otvorena komunikacija ključni su za njihov pravilan razvoj i emocionalnu stabilnost - kažu iz IJZ-a.
Podaci iz istraživanja COZY o prevalenciji gojaznosti među djecom uzrasta sedam godina pokazuju da je svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazna. 
- Prekomjerna tjelesna masa i nedostatak fizičke aktivnosti povećavaju rizik od razvoja dijabetesa, psiholoških poteškoća, lošijih školskih rezultata, niskog samopouzdanja, kao i kasnijih kardiovaskularnih oboljenja - kazali su u IJZ-u.
Ovi podaci, kako navode u Institutu, ukazuju na potrebu zajedničkog djelovanja djece, mladih, roditelja, obrazovnog sistema, donosilaca odluka i šire zajednice u cilju unapređenja zdravih stilova života i zaštite dobrobiti djeteta.
Institut za javno zdravlje Crne Gore naglašava da svako dijete ima pravo na zdrav i siguran život, jednakost, podršku i zaštitu od svih oblika diskriminacije, nasilja i zanemarivanja. 
- Zajedničkim radom možemo doprinijeti stvaranju okruženja u kojem će svako dijete ostvariti svoj puni potencijal - poručuju iz IJZ-a.

Cigarete probalo 35 odsto šesnaestogodišnjaka , 77 odsto učenika konzumiralo alkohol

Ukupna proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u 2026. godini, na pragu elektrana, planirana je u iznosu od 3.798 GWh, što je za oko 57,6 odsto više od procjene ostvarenja u 2025, saopšteno je iz Vlade koja je na današnjoj sjednici donijela Odluku o Energetskom bilansu za 2026. godinu.&nbsp;
Osnovni razlog povećanja proizvodnje je vraćanje u pogon Termoelektrane nakon ekološke rekonstrukcije i planiranog značajnog povećanja proizvodnje električne energije iz solarnih izvora, tako da je za 2026. godinu planiran suficit, koji iznosi 398 GWh.&nbsp;
Kako je rečeno iz Vlade, u narednoj godini je planirano puštanje u rad VE Gvozd snage 54 MW. Takođe, EPCG je planirala sukcesivno stavljanje u pogon komercijalnih solarnih elektrana čiji ukupni kapacitet na kraju godine bi iznosio oko 84 MW.&nbsp;
- Nastaviće se i realizacija projekta Solari 5000+ što će obezbijediti novu snagu, koja će uz već realizovane projekte Solari 3000+/500+ na kraju 2026. godine obezbijediti snagu od oko 105 MW - navedeno je u saopštenju Vlade.
Pored navedenog, u probnom radu i izgradnji nalazi se više komercijalnih solarnih elektrana privatnih investitora čija bi ukupna snaga do kraja 2026. godine iznosila oko 25 MW snage.&nbsp;
- Ukoliko se realizuju planirani projekti, značajno bi se povećala instalisana snaga solarnih elektrana koja bi na kraju 2026. godine trebalo da iznosi oko 215 MW. Realizacijom planiranih elektrana ukupna raspoloživa snaga svih elektrana na kraju 2026. godine trebalo bi da iznosi 1.320 MW - poručili su iz Vlade.
Zakonom o energetici utvrđeno je da se energetski bilans sastoji od bilansa električne energije, bilansa uglja, bilansa nafte, naftnih derivata i biogoriva, bilansa prirodnog gasa i bilansa toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu i bilansa drvnih goriva.
- Energetski bilans za 2026. godinu pripremljen je na bazi podataka o bilansu električne energije dobijenih od strane „Elektroprivrede Crne Gore“ AD Nikšić, „Crnogorskog elektrodistributivnog sistema“ DOO Podgorica, „Crnogorskog elektroprenosnog sistema“ AD Podgorica, proizvođača električne energije u Crnoj Gori, bilansa uglja dobijenog od strane „Rudnika uglja“ AD Pljevlja, od naftnih kompanija je dobijen procijenjeni promet naftnih derivata koje će naftne kompanije nabavliti i staviti u promet na tržište Crne Gore - navedeno je u saopštenju Vlade.
Kako je rečeno, obezbjeđenje potrebnih količina svih energenata ključan je elemenat za realizaciju planiranih privrednih i socijalnih aktivnosti u Crnoj Gori tokom 2026. godine. U tom smislu, skrenuta je pažnja svim energetskim subjektima i nadležnim organima, na punu posvećenost realizaciji svih mjera predviđenih ovim bilansom.

Vlada najavljuje energetski skok: TE se vraća u pogon, rast proizvodnje struje od 57,6 odsto u 2026.

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji „Iznova“ na TV Nova M iznio je niz oštrih kritika na račun vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, poručivši da je – što se njega tiče – on već „bivši VDT“.
Knežević je kazao da očekuje podršku za Markovićevu smjenu, uprkos najavama da Poslanički klub PES-a neće podržati inicijativu.
– Što se mene tiče, Milorad Marković je već bivši VDT. Gospodin Marković se krije iza rezultata SPO-a, a on je čovjek koji ima najjača ovlašćenja u Crnoj Gori. Ono što mu zamjeram jeste što se on ne miješa u svoj posao. On može uzeti bilo koji predmet u svakom trenutku, ali nikada nije dao komentar ni o jednom predmetu niti problemu u Tužilaštvu. Najviše voli da ide po seminarima i da pokazuje dijagrame – uhapsili smo ovoga što je silovao kozu, uhapsili smo onoga što je udario psa pa pobjegao – i sve to ubaci u statistiku. A glavu hobotnice niko ne dira. Ne može dobiti našu podršku, on je već bivši - poručio je Knežević.
<h2>„Neka pokaže jedan jedini dokaz u predmetu Državni udar“</h2>
Knežević je pozvao Markovića da predoči „jedan jedini dokaz“ kojim se potvrđuje da su on, Andrija Mandić i Mihailo Čađenović učestvovali u slučaju „Državni udar“.
– On je inicirao žalbe u tom predmetu, iako zna da tu nema ni jedan procenat istine. I dalje postupa po optužnicama Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, koji su u zatvoru zbog zloupotrebe službenog položaja, rekao je Knežević.
<h2>„Sa njim nema zatvaranja poglavlja 23 i 24“</h2>
Lider DNP-a tvrdi da bi smjena Markovića bila iskorak, a ne kočnica evropskim integracijama.
– Mi nikada nećemo riješiti poglavlja 23 i 24 ako on bude na čelu Tužilaštva. Evropska komisija treba da pozdravi ovu moju odluku. Nama treba VDT koji je spreman da pogine ako treba – metaforički rečeno – a ne čovjek koji izbjegava odgovornost - kazao je on.
<h2>„Podržali smo ga zbog cipela“</h2>
Knežević je podsjetio da su DNP i NSD dali Markoviću „uslovnu podršku“ prilikom izbora, tvrdeći da je konačna odluka bila motivisana njegovim skromnim izgledom.
– Pitajte gospodina Mandića jesu li prelomile njegove "ukopne cipele" i odijelo. Rekli smo – greote, ovo je pošten čovjek. A vidite kakve cipele sad nosi. I onda on kaže da smo mi izvršili pritisak na njega - naveo je Knežević.
<h2>Marović, Srbija i odgovornost</h2>
Govoreći o neizručenju Svetozara Marovića, Knežević je optužio bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića da je omogućio Maroviću odlazak u Srbiju.
– Znate li ko je pustio Svetozara Marovića da ode u Srbiju? Boris Savić. On je znao da Marović treba da ide na izdržavanje kazne. Sad je, navodno, Vučić kriv što ga ne izručuju, a Savić ga je pustio da napusti zemlju - kazao je.
Istakao je da ga nikada nije pitao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o Maroviću, uz obrazloženje da ga ta tema nije posebno interesovala.
– Nekoga boli Marović, nekoga priznanje Kosova. Da sam pitao Vučića o Maroviću, on bi mene pitao: A što ste vi priznali Kosovo? - rekao je Knežević.
Dodao je da Crna Gora treba da nastavi da insistira na izručenju Marovića, koji će, uprkos priznanju krivice, u oktobru naredne godine biti slobodan čovjek.

Tag: sad