Jedna od dvoje pripadnika američke Nacionalne garde koje je u srijedu napao osumnjičeni Avganistanac, umrla je od zadobijenih povreda, objavio je američki predsjednik Donald Tramp.
Tramp je u televizijskom obraćanju rekao juče da je preminula 20-godišnja Sara Bekstorm iz Zapadne Virdžinije, pripadnica Nacionalne garde, teško povrijeđena u tom napadu.
Ranjeni pripadnik Nacionalne garde 24-godišnji Endrju Vulf, u teškom je stanju i bori se za život, rekao je Tramp.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Preminula pripadnica američke Nacionalne garde ranjena kod Bijele kuće

Sjedinjene Američke Države su saopštile da obustavljaju obradu zahtjeva za imigraciju povezanih s Avganistanom pošto je avganistanski državljanin pucao na dvoje pripadnika Nacionalne garde, od kojih je jedna preminula dan poslije pucnjave u blizini Bijele kuće.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u četvrtak rekao da je 20-godišnja Sara Bekstrom preminula od zadobijenih rana pošto ju je dan ranije upucao osumnjičeni koga je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost identifikovalo kao 29-godišnjeg Rahmanulaha Lakanvala.
Ministar odbrane Pit Hegset na društvenim mrežama je potvrdio da Bekstrom preminula.
Drugi ranjeni pripadnik Nacionalne garde, 24-godišnji Endru Vulf, "bori se za život", rekao je Tramp.
Lakanval je ranjen i navodno je u kritičnom stanju poslije razmjene vatre prije nego što su ga pripadnici Nacionalne garde uhapsili u srijedu.
Tramp, koji je u vrijeme napada bio u svojoj rezidenciji na Floridi kako bi proslavio Dan zahvalnosti, nazvao je pucnjavu "činom zla, činom mržnje i činom terora".
Tramp je rekao da je Lakanval stigao u SAD u septembru 2021. jednim od "onih ozloglašenih letova", što se odnosi na evakuaciju Avganistanaca pošto su talibani povratili kontrolu nad zemljom poslije povlačenja SAD.
On je dodao da će njegova administracija "preispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom predsjedničkog mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju potom je na X potvrdila da se "s trenutnim dejstvom, obrada svih imigracionih zahtjeva koji se odnose na avganistanske državljane obustavlja na neodređeno vrijeme, dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provere".
- Zaštita i sigurnost naše domovine i američkog naroda ostaju naš jedini fokus i misija"-dodala je ta agencija.
Lakanval je služio u avganistanskoj vojsci deceniju, podržavajući američke specijalne snage u ratom razorenoj zemlji tokom tog vremena.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džon Ratklif potvrdio je u saopštenju da je Lakanval takođe radio za tu agenciju i američku vojsku dok je bio u Avganistanu.
<h2>Strah od odmazde</h2>
Avganistanci u SAD rekli su da se plaše da će incident povećati pritisak na njih i da bi moguće da bi mogli biti meta napada iz odmazde.
- U SAD sam godinu dana kao izbkeglica i još nisam dobio zelenu kartu i sada sam veoma zabrinut. Ne samo ja, već svi Avganistanci ovde su zabrinuti. Brinemo se da ćemo biti deportovani ili da ćemo se suočiti s drugim problemima, jer smo ovdje došli iz Avganistana uz velike teškoće. U Avganistanu je za nas veoma opasno- rekao je za Radio Azadi (Avganistanski servis RSE) Avganistanac koji trenutno živi u Kaliforniji i koji je tražio da ne bude imenovan.
Drugi izbjjeglica koji je pobegao u susjedni Pakistan rekao je da je šok od pucnjave odjeknuo širom svijeta.
- Prodao sam sve što sam imao u Avganistanu i došao u Pakistan s porodicom nadajući se da će se naša budućnost promijeniti i da ćemo se preseliti u Ameriku. Učinili smo sve što smo mogli, ali čekamo ovde u beznadežnoj situaciji. Trebalo bi da kazne jednu osobu, a ne sve avganistanske izbjeglice zbog njegovih postupaka.- rekao je on povodom preseljenja u Islamabad pošto je skoro dvije decenije radio s američkim snagama dok su međunarodne snage podržavale demokratski izabranu vladu.
Avganistanske izbjeglice su već bile pod pritiskom u SAD pošto je njihova oznaka u okviru Privremenog zaštićenog statusa (TPS) istekla 14. jula. Promena utiče na, kako se procjenjuje, 9.000 do 12.000 Avganistanaca koji legalno žive i rade u SAD u okviru tog programa.
Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost saopštilo je da je ukidanje TPS-a zasnovano na njegovoj procjeni da su se uslovi u Avganistanu "dovoljno poboljšali" i da više ne ispunjavaju zakonske zahtjeve za TPS.
<h2>Angažovanje Nacionalne garde</h2>
Očekuje se da će napad u srijedu blizu metro stanice nekoliko blokova od Bijele kuće, ponovo staviti u fokus Trampov kontroverzni potez da rasporedi pripadnike Nacionalne garde u nekoliko velikih američkih gradova u proklamovanom cilju da smanji stopu kriminala širom zemlje.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Hegset je rekao da će 500 vojnika Nacionalne garde biti dodato na više od 2.000 pripadnika te Garde koji su već stacionirani u glavnom gradu.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer koja se otvoreno sukobila s predsjedničkom administracijom oko raspoređivanja Nacionalne garde u prijestonici, rekla je da je napad "užasan i beskrupulozan" i dodala da je "osumnjičeni u pritvoru zbog ove ciljane pucnjave i da će biti krivično gonjen u punoj mjeri zakona".

Avganistanske izbjeglice zabrinute dok SAD obustavljaju obradu zahtjeva za imigraciju poslije pucnjave u Vašingtonu

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei izjavio je večeras da vlada američkog predsjednika Donalda Trampa &nbsp;"nije dostojna" bilo kakvog kontakta ili saradnje sa Islamskom Republikom i kao "potpunu laž" odbacio glasine da je Iran preko posrednika slao poruke Vašingtonu.
- Amerikanci čak izdaju svoje saveznike. Štite kriminalnu bandu koja vlada Palestinom- poručio je Hamnei narodu preko televizije aludirajući na podršku SAD Izraelu, neprijatelju Teherana.
Iran i SAD, neprijatelji više od četiri decenije, u aprilu su uz posredovanje Sultanata Omana počeli pregovore o iranskom nuklearnom programu, izvoru stalne napetosti između Teherana i Zapada.
Zapadne zemlje i Izrael, zakleti neprijatelj iranskog režima, tvrde da Iran pokušava da proizvede nuklearno oružje, ali Teheran to snažno negira i tvrdi da nuklearnu tehnologiju razvija samo u civilne svrhe.
Ti razgovori su prestali zbog iznenadnog napada Izraela na Iran 13. juna koji je pokrenuo 12-dnevni rat te dvije države, tokom kojeg su SAD intervenisale bombardovanjem tri velika iranska nuklearna centra.
Ajatolah je danas pohvalio "jedinstvo" iranskog naroda tokom tog rata protiv Izraela.

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zatražio je od japanske premijerke Sane Takaiči da izbjegne dalju eskalaciju spora sa Kinom tokom razgovora ove sedmice, naveli su izvori upoznati sa tim, pošto nastoji da očuva krhko primirje u trgovinskom ratu sa Pekingom.
Takaiči je ovog mjeseca svojim izjavama u parlamentu izazvala najveći diplomatski spor sa Pekingom u posljednjih nekoliko godina, kada je rekla da bi hipotetički kineski napad na Tajvan mogao da dovede do japanske vojne reakcije, što je izazvalo bijes u Kini.
Tokom telefonskog razgovora u utorak, Tramp je rekao da ne želi dalju eskalaciju, navela su dva izvora iz japanske vlade, koji su tražili da ostanu anonimni zbog osjetljivosti teme.
Prema riječima jednog od izvora, Tramp nije iznio konkretne zahtjeve Takaiči, što ukazuje da nije ponovio poziv Pekinga da se izjave povuku. Japan to nije učinio, navodeći da su ti komentari u skladu s dugogodišnjom politikom.
Glavni sekretar kabineta Japana, Minoru Kihara, danas je odbio da komentariše ove navode.
Neki zvaničnici u Tokiju već dugo strahuju da bi Tramp mogao biti spreman da oslabi podršku Tajvanu zarad trgovinskog sporazuma sa Kinom, što bi moglo da ohrabri Peking i izazove sukob u istočnoj Aziji.
- Za Trampa su odnosi između SAD i Kine najvažniji - rekao je Kazuhiro Maedžima, profesor američke politike na Univerzitetu Sofija. „Japan je oduvijek bio tretiran kao sredstvo ili karta za upravljanje tim odnosom“.
Trampov telefonski razgovor sa Takaiči uslijedio je odmah nakon razgovora sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, tokom kojeg je Si rekao da je „povratak Tajvana Kini“ ključni dio vizije Pekinga o svjetskom poretku, prenijela je zvanična novinska agencija Xinhua.
Tajvan pod demokratskom upravom, koji odbacuje kineske tvrdnje o suverenitetu i ističe da samo njegov narod može odlučivati o budućnosti ostrva, isključio je takav povratak.
Tramp nije komentarisao navodne razgovore sa Sijem o Tajvanu, već je naglasio da dvije najveće svjetske ekonomije imaju „izuzetno snažne“ odnose i da rade na finalizaciji sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma.
- Odnosi Sjedinjenih Država i Kine su veoma dobri, a to je takođe veoma dobro i za Japan, koji je naš dragi i bliski saveznik - navodi se u saopštenju Bijele kuće pripisanom Trampu, nakon pitanja agencije Reuters.
Potpisali su, kako se dodaje, sjajne trgovinske sporazume sa Japanom, Kinom, Južnom Korejom i mnogim drugim državama.
- I svijet je u miru. Hajde da tako i ostane - piše.
Trampovo javno ćutanje o rastućem sporu između Japana i Kine, u kojem je Peking pozvao svoje građane da ne putuju u Japan, nanoseći udarac turizmu, dodatno je uznemirilo Tokio.
Kabinet japanske premijerke uputio je agenciju Reuters na zvanični sažetak razgovora Takaiči i Trampa, u kojem se navodi da su lideri razgovarali o odnosima SAD i Kine, ali bez dodatnih detalja.
Zahtjev koji je Tramp uputio Takaiči da smanji tenzije sa Pekingom prvi je objavio Wall Street Journal.

1250x600

1084x550

Tramp tražio od Japana da izbjegne eskalaciju spora sa Kinom

Istražitelji, predvođeni zajedničkom operativnom grupom Federalnog istražnog biroa (FBI) za borbu protiv terorizma, tražili su u četvrtak razloge koji su naveli avganistanskog imigranta da puca na dva vojnika Nacionalne garde samo nekoliko blokova od Bijele kuće u, kako su naveli zvaničnici, "zasjedi" uoči Dana zahvalnosti.
Dva vojnika, dio militarizovane misije za sprovođenja zakona koju je prije nekoliko mjeseci naredio predsjednik Donald Tramp, a koju su zvaničnici Distrikta Kolumbija osporili na sudu, smještena su u bolnicu u kritičnom stanju.
Osumnjičenog, koji je ranjen u razmjeni vatre prije hapšenja, identifikovalo je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost kao avganistanskog državljanina Rahmanulaha Lakanvala.
Tramp, koji se u vrijeme napada nalazio u svojoj rezidenciji na Floridi, objavio je snimljenu video izjavu u kojoj je pucnjavu nazvao "činom zla, činom mržnje i činom terora". On je naveo da će njegova administracija "ponovo ispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju kasnije je saopštila da je na neodređeno vrijeme obustavila obradu svih zahteva za imigraciju avganistanskih državljana "dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provjere".
Prema podacima Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, Lakanval je ušao u SAD 2021. u okviru Operacije saveznici su dobrodošli, programa iz vremena Bajdenovog mandata za preseljenje hiljada Avganistanaca koji su pomagali SAD tokom rata u Avganistanu i plašili se odmazde talibanskih snaga koje su preuzele kontrolu nad njihovom domovinom poslije povlačenja SAD.
EnBiSi njuz, pozivajući se na razgovor s neimenovanim rođakom osumnjičenog, izvijestio je rano u četvrtak da je Lakanval služio u avganistanskoj vojsci 10 godina zajedno sa američkim specijalnim snagama i da je dio tog vremena bio stacioniran u Kandaharu.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti nije uključilo druge detalje o njegovom imigracionom dosijeu, ali je zvaničnik Trampove administracije koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan rekao da je Lakanval podnio zahtjev za azil u decembru 2024. i da je odobren 23. aprila ove godine, tri mjeseca pošto je Tramp stupio na dužnost. Lakanval (29), koji je živio u državi Vašington, nije imao poznatu kriminalnu prošlost, rekao je zvaničnik.
Pucnjava se dogodila u podne ispred stanice metroa u užurbanoj komercijalnoj zoni, nekoliko blokova od Bijele kuće. Agenti Tajne službe su odmah poslije pucnjave stavili predsjedničku vilu pod bezbjednosnu blokadu kao mjeru predostrožnosti.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Pit Hegset je rekao da je predsjednik tražio da se pošalje još 500 vojnika Nacionalne garde da se pridruže više od 2.000 vojnika Garde koji su prethodno angažovani u glavnom gradu.
Potpredsjednik Džej Di Vens, koji je u srijedu bio u Kentakiju, naveo je na mreži Iks (X) da je pucnjava dokazala da je imigraciona politika Trampove administracije bila opravdana.
- Moramo udvostručiti napore da deportujemo ljude koji nemaju pravo da budu u našoj zemlji - rekao je on.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer, koja se otvoreno sukobila sa Trampom oko raspoređivanja trupa Garde u gradu, rekla je novinarima nekoliko sati nakon incidenta: "Ovo je ciljana pucnjava".
Na istom brifingu za novinare Džef Kerol, izvršni pomoćnik načelnika Vašingtonske metropolitanske policijske uprave, rekao je da su dva vojnika Garde bila napadnuta iz "zasjede" i da je napadač izgleda djelovao sam.
- Dva vojnika, pripadnici Nacionalne garde Zapadne Virdžinije, bili su u "patroli visoke vidljivosti" ispred ulaza u stanicu metroa kada je osumnjičeni došao iza ugla, izvukao oružje i odmah pucao na njih dvojicu - rekao je Kerol.
Poslije razmjene vatre, drugi pripadnici Nacionalne garde savladali su osumnjičenog, dodao je on.
Tramp je u avgustu rekao da naređuje raspoređivanje Nacionalne garde u borbi protiv kriminala u gradu za koji je rekao da je postao nebezbjedan, uprkos prigovorima zvaničnika Distrikta Kolumbija koji su osporili taj potez na sudu kao kršenje kontrole lokalne samouprave.
Pucnjava u srijedu dogodila se pet dana pošto je savezni sudija donio presudu kojom se privremeno sprečavaju trupe Nacionalne garde da obavljaju dužnosti sprovođenja zakona u okrugu bez odobrenja gradonačelnika, ali je sudija suspendovala dejstvo svoje naredbe do decembra kako bi dozvolila žalbu Trampovoj administraciji.
Tramp je rasporedio trupe u nekoliko drugih gradova u kojima su demokrate na vlasti – Los Anđelesu, Čikagu, Portlandu i Memfisu – kako bi se borile protiv, kako on navodi, bezakonja i nasilnih nemira zbog obračuna s ilegalnom imigracijom.
Demokratski lideri tih gradova optužili su Trampa da izmišlja izgovore za militarizovanu demonstraciju sile radi kažnjavanja političkih protivnika.

FBI istražuje motiv napadača na dvojicu gardista blizu Bijele kuće

Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu Rahmanulah Lakanval (29) služio je sa američkim vojnicima u Avganistanu prije nego što je 2021. godine došao u Sjedinjene Američke Države, potvrdio je njegov rođak.
Lakanval je, prema njegovim riječima, proveo 10 godina u avganistanskoj vojsci, dijelom i u bazi u Kandaharu, gdje je podržavao američke specijalne snage, piše EnBiSi (NBC).
Rođak je istakao da "ne može da vjeruje" da bi Lakanval mogao da počini napad.
Prema četvorici visokih policijskih zvaničnika upoznatih sa istragom, Lakanval je u srijedu oko 14.15 sati otvorio vatru nedaleko od Bijele kuće, teško ranivši dva pripadnika Nacionalne garde koji su bili u patroli.
Osumnjičeni je u pucnjavi ranjen i nalazi se u bolnici. Zvaničnici navode da je u pitanju bila ciljana pucnjava.
Rođak je rekao da je Lakanval u SAD stigao u septembru 2021. godine, pet mjeseci nakon povlačenja američkih trupa iz Avganistana.
Živio je u Belingemu, u saveznoj državi Vašington, sa suprugom i petoro djece.
Rođak je rekao da sa Lakanvalom nije razgovarao nekoliko mjeseci.
Posljednji put kada su razgovarali Lakanval je radio za Amazon i Amazon Fleks.
Kompanija nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Ministarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem navela je da je osumnjičeni u SAD ušao u okviru operacije "Dobrodošli saveznici", programa administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena za relokaciju ranjivih Avganistanaca i onih koji su sarađivali sa američkim snagama.
<h2>SAD obustavile obradu imigracionih zahtjeva za Avganistance</h2>
Predsjednik Sjedijnenih Američkih Država Donald Tramp rekao je da napadač mora da "plati najveću moguću cijenu" i pozvao je na ponovno ispitivanje svih Avganistanaca koji su ušli u SAD tokom Bajdenove administracije.
Organizacija "AfganEvak" saopštila je da avganistanski saveznički kadrovi prolaze kroz rigorozne bezbjednosne provjere i da "izolovani nasilni čin jedne osobe ne može da definiše cijelu zajednicu".
Kasno sinoć, Služba za državljanstvo i imigraciju SAD obustavila je obradu svih imigracionih zahtjeva vezanih za avganistanske državljane dok se ne sprovede dodatna revizija bezbjednosnih procedura.
Dvoje pripadnika Nacionalne garde koji su upucani ispred Bijele kuće još su živi, ali su u kritičnom stanju, rekao je sinoć na konferenciji za novinare načelnik vašingtonske policije Džef Kerol.

Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu služio sa američkim trupama u Avganistanu

Nakon što su svjetski mediji prenijeli da su dvojica pripadnika Nacionalne garde SAD preminuli, najnovije informacije američkih zvaničnika pokazuju da su vojnici u kritičnom stanju.
- Dvojica pripadnika Nacionalne garde koji su danas upucani preminuli su - saopštio je guverner Zapadne Virdžinije Patrik Morisi, prenio je nešto ranije BiBiSi (BBC).
Međutim i BiBiSi i SiEnEn (CNN) korigovali su svoje naslove i vijesti, navodeći da sada nije poznato stanje dvojice američkih vojnika, odnosno da li su preminuli ili se još bore za život.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpreminuli-pripadnici-nacionalne-garde-upucani-blizu-bijele-kuce&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovi hrabri stanovnici Zapadne Virdžinije izgubili su živote služeći svojoj zemlji - napisao je guverner nešto ranije na društvenim mrežama,a potom saopštio da zvaničnici dobijaju "različite izvještaje" o stanju upucanih i da će "objaviti dodatne informacije čim ih budu imali".
Dodao je da Zapadna Virdžinija nikada neće zaboraviti njihovu službu i žrtvu.
- Zahtijevaćemo punu odgovornost za ovaj užasan čin - kazao je Morisi.
FBI direktor je kazao da su su u kritičnom stanju, što su najnovije informacije.
Podsjetimo, dva pripadnika Nacionalne garde upucana su u ulici u blizini Bijele kuće. Policija je saopštila da je jedna osumnjičena osoba u pritvoru. Na terenu je i FBI.
Predsjednik SAD Donald Tramp je saopštio i da je napadač teško povrijeđen.
Nije još poznato kako je došlo do pucnjave, kao i ko je napadač na pripadnike Nacionalne garde.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.
SiEnEn navodi da je osumnjičeni prišao gardistima djelujući kao da ih cilja, i prvo je pucao u jednog od njih koji je bio na svega nekoliko metara, prema izjavama tri izvora iz policije.
Jedan izvor je rekao, kako navodi SiEnEN, da je osumnjičeni potom pucao u drugog gardistu koji je pokušao da se sakrije iza nadstrešnice autobuske stanice.
Izvor je dodao za ovaj medij da osumnjičeni ne sarađuje sa istražiteljima i da pri hapšenju nije imao ličnu identifikaciju.

Pripadnici Nacionalne garde u kritičnom stanju, svjetski mediji prethodno prenijeli da su preminuli

Sudija iz Džordžije trajno je danas prekinuo vođenje postupka protiv predsjednika SAD Donalda Trampa i još nekoliko ljudi koji se odnosio na njihovo miješanje u džordžijske izborne rezultate američkih predsjedničkih izbora 2020. godine, a to je učinio nakon što je tužilac, koji je preuzeo slučaj, saopštio da neće nastaviti sa krivičnim gonjenjem.
Time je propao posljednji pokušaj da se Tramp na sudovima kazni za pokušaj da svoj izborni poraz 2020. godine od Džozefa Bajdena naknadno pretvori u pobjedu.
Slučaj je postao poznat po tome što je Fani Vilis, tužiteljka okruga Fulton u saveznoj državi Džordžija, skinuta sa ovog slučaja zbog ljubavne veze sa specijalnim tužiocem kojeg je izabrala da vodi slučaj.
Sudija Skot Makafi u cjelosti je odbacio slučaj, odlukom koja je ima samo jedan pasus, a nakon što ga je izvršni direktor Tužilačkog savjeta Džordžije Pit Skandalakis obavijestio da neće nastaviti krivično gonjenje.
Skandalakis je preuzeo je slučaj prošlog mjeseca pošto je u septembru propao pokušaj Fani Vilis da se pred Vrhovnim sudom Džordžije izbori za povratak na čelo istrage, i nakon što on nije uspio da nađe nikog ko bi preuzeo slučaj protiv Trampa i saoptuženih.
Tramp se u januaru vratio u Bijelu kuću. Tada je specijalni tužilac Ministarstva pravde Džek Smit odustao od savezne optužnice protiv Trampa koja ga je teretila za kovanje zavjere sa ciljem preokretanja rezultata predsjedničkih izbora iz 2020. godine, ali i za držanje povjerljivih dokumenata u svojoj kući na Floridi. Smit se pozvao na dugogodišnju politiku Ministarstva da se protiv aktivnog predsjednika ne podižu optužnice.
U dopisu džordžijskom sudu, Skandalakis je ocijenio da je slučaj koji je vodio Smit „najjači i za krivično gonjenje najpodobniji protiv onih koji su pokušali da preokrenu rezultate predsjedničkih izbora iz 2020. godine i spriječe sertifikaciju (elektorskih) glasova (na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa, 6. januara 2021. godine, kada je masa Trampovih lojalista upala na Kapitol)“.
Skandalakis je napisao da je optužnica iz Džordžije u slučaju koji je vodila Fani Vilis „bila začeta u Vašingtonu, ne u državi Džordžija“, pa je „federalna vlada adekvatno mjesto za ovo krivično gonjenje, a ne država Džordžija“.
Ovaj direktor nestranačkog tužilačkog udruženja se požalio i na to da je tek nedavno dobio svu dokumentaciju iz slučaja – 101 kutiju i osam gigabajta materijala na hard disku, i da nije imao vremena da sve to prouči, što je po njegovim riječima bilo u javnom „legitimnom interesu za rezultat“ pokrenutog postupka.
Fani Vilis je slučaj protiv Trampa i saoptuženih vodila preko džordžijskog zakona o zabrani reketiranja.
Trampova odbrana je tražila njeno skidanje sa slučaja nakon što je otkriveno da je u januaru 2024. godine bila u ljubavnoj vezi sa Nejtanom Vejdom, specijalnim tužiocem kojeg je lično odabrala da vodi slučaj. Prema navodima Trampovih advokata, oni su bili u sukobu interesa.
Vejd i Vilis su izvedeni pred sud da svedoče o detaljima veze i rekli da se njihova veza okončala prije pokretanja postupka.
Sudija je ukorio Vilis, ali je nije diskvalifikovao. Vejd je podnio ostavku, a Vilis je skinuta sa slučaja u decembru 2024. godine odlukom Apelacionog suda Džordžije, jer se „čini da se ponašala neprikladno“.
Vrhovni sud Džordžije odbio je da se bavi njenim slučajem, odbacivši žalbu koju je podnijela.

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Dva pripadnika američke Nacionalne garde upucana su danas u blizini Bijele kuće, saopštila je američka sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.
Incident se dogodio u blizini metro stanice Faragut i dolazi usred kontroverzne odluke administracije Donalda Trampa o raspoređivanju trupa Nacionalne garde u glavnom gradu SAD.
U tom području su viđena vozila hitnih službi, prenosi Gardijan.
Lokalna policija je objavila da je situacija sada mirna i da se jedan osumnjičeni nalazi u pritvoru.&nbsp;
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit saopštila je medijima da je Tramp upoznat sa situacijom i da će aktivno pratiti dalja dešavanja u vezi sa incidentom.
Kako je ranije objavio SiEnEn (CN), više osoba je upucano u Vašingtonu, među kojima i pripadnici Nacionalne garde Sjedinjenih Država.
Metropolitanska policija Vašingtona objavila je na mreži Iks (X) da su na mjestu pucnjave u tom području i savjetovala građane da ga izbjegavaju.
Nacionalna garda nije odmah odgovorila na zahtev SiEnEna za komentar. Okolnosti pucnjave za sada nisu jasne, navodi ovaj medij.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.
SiEnEn je kontaktirao Pentagon, Nacionalnu gardu, Bijelu kuću i metropolitansku policiju Vašingtona za komentar.

Pucnjava blizu Bijele kuće: Dva pripadnika američke Nacionalne garde pogođena hicima, uhapšen osumnjičeni

Izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof doći će u Moskvu sljedeće nedjelje, saopštio je Kremlj, u jeku užurbanih napora da se učvrsti mirovni predlog koji podržavaju SAD, a u pogledu koga su zabrinuti mnogi Ukrajinci, kao i evropski lideri.
Sastanak u Moskvi jeu &nbsp;srijedu potvrdio savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov, nekoliko sati pošto je američki predsjednik Donald Tramp nagovijestio da će Vitkof, vjerovatno zajedno sa predsjednikovim zetom Džaredom Kušnerom, otići u rusku prijestonicu.
Očekuje se da će se Vitkof, investitor u nekretnine bez diplomatskog iskustva, koga je Tramp zadužio da vodi napore za pronalaženje kraja rata u Rusiji, sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što će biti njihov šesti susret od januara. Ušakov nije rekao da li će Kušner biti dio delegacije.
- Što se tiče Vitkofa, mogu reći da je postignut preliminarni dogovor da će on doći u Moskvu sljedeće nedjelje- rekao je Ušakov ruskoj državnoj televiziji.
Ta posjeta će uslijediti poslije višednevnih pregovora između američkih, ukrajinskih i ruskih zvaničnika – u Kijevu, Ženevi i Abu Dabiju – koji su pokrenuti pošto je procurio američki plan prošle nedjelje.
Prvobitna verzija od 28 tačaka odražava tvrde stavove koje je Rusija zauzela bar od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. To je uznemirilo ukrajinske zvaničnike – i navodno razgnijevilo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog – koji je potom razgovarao s američkim zvaničnicima.
Zasad ima naznaka da je Ukrajina pristala na neke od predloga, ali neka od glavnih spornih pitanja i dalje nisu riješena.
Neke od najglasnijih kritika – koje dolaze od ukrajinskih zvaničnika i drugih stručnjaka – američkog plana fokusirale su se na to zašto se čini da se plan poklapa s dugogodišnjim maksimalističkim stavovima Rusije.
- Zahvaljujući radu Ukrajine, SAD i nas u Ženevi, sada imamo početnu tačku. Znamo da se ruski način razmišljanja nije promijenio od vremena Jalte. Moramo biti jasni da ne može biti jednostranog komadanja suverene evropske države- rekla je u srijedu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen .
Čovjek koji predvodi napore Kremlja, Kiril Dmitrijev, školovan na Harvardu, otišao je u Majami u oktobru na sastanke, navodno s Vitkofom i Kušnerom.
Procurili telefonski razgovor, koji je objavio Blumberg njuz (Bloomberg News) u utorak, pojačao je te zabrinutosti.
Prema Blumbergovom transkriptu, Vitkof je rekao Ušakovu u telefonskom razgovoru 14. oktobra da bi zajedno trebalo da rade na planu za prekida vatre i da Putin treba da pokrene to pitanje s Trampom.
U izjavi novinarima u predsjedničkom avionu, Tramp je izgleda djelimično potvrdio taj razgovor, rekavši da nije pregledao izvještaje, ali da je čuo da su to bili "standardni pregovori".
- Morate reći, gledajte, oni ovo žele, morate ih u to ubijediti. Pretpostavljam da on govori isto Ukrajini, jer svaka strana mora da daje i uzima- rekao je Tramp.
Na pitanje zašto je razgovor procurio, Ušakov je rekao "Da bi se omeli (razgovori), vjerovatno. Malo je vjerovatno da je to urađeno da bi se poboljšali odnosi."
Ruski zvaničnici su rekli da još nisu dobili zvaničnu kopiju američkog plana. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov ranije je rekao da Moskva čeka da SAD dostave "privremenu" verziju modifikovanog plana.
- Onda ćemo vidjeti- rekao je Lavrov u Moskvi.
Lavrov je takođe naznačio oprez Rusije prema svakom planu koji bi bio promijenjen kako bi odražavao ukrajinski stav i ukazao je na avgustovski samit između Trampa i Putina u Ankoridžu, na Aljasci, kada je Tramp izgleda podržao ruske tvrdnje.
Ako je dopunjeni plan "izbrisao duh i slovo Enkoridža", rekao je Lavrov, "onda će to biti fundamentalno drugačija situacija".

Vitkof dolazi u Moskvu na razgovore o Ukrajini

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je Podgorici na izboru za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine, ističući da je riječ o velikom priznanju za mlade koji mijenjaju budućnost države.
On je u objavi na mreži X poručio da zajedništvo ideja, energije i mladosti vodi Crnu Goru naprijed.
– Kad se ideje, energija i mladost spoje, Crna Gora ide naprijed. Čestitam Podgorici na izboru za Evropsku prijestonicu mladih 2028, priznanje mladima koji mijenjaju Crnu Goru. Naš glavni grad postaje evropski centar mladih i pokretačke energije. Podgorice, zaslužila si! Vidimo se 2028. u EU! – naveo je Milatović.
Podgorica je u finalu trke za prestižnu titulu bila konkurent gradovima iz drugih evropskih država, a status Evropske prijestonice mladih donosi nove razvojne perspektive i jačanje uloge mladih u društvu.

Milatović: Podgorica zasluženo ponijela titulu Evropske prijestonice mladih 2028.

Na večerašnjoj ceremoniji u Lavovu odlukom žirija Podgorica je proglašena Evropskom prijestonicom mladih za 2028. godinu, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad (PES) na Iks mreži.&nbsp;
Osim Podgorice, kako se navodi, u konkurenciji za titulu su bili: Kišinjev (Moldavija), Paralimni (Kipar), Pernik (Bugarska) i Leuvarden (Holandija).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpokretevropasad%2Fstatus%2F1994484378333057450%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Podgorica proglašena Evropskom prijestonicom mladih za 2028. godinu

Vaterpolisti Primorca prvi su finalisti Kupa Crne Gore.
Primorac je večeras u Budvi, u polufinalnom meču završnog turnira, pobijedio Budućnost One 21:7 (8:1, 6:3, 4:3, 3:0).
Neizvjesnosti nije bilo nijednog momenta, a sve je bilo riješeno nakon prve četvrtine, koju su Kotorani dobili 8:1.
Po tri gola za Primorac postigli su Jusuke Inaba, Marko Mršić, Nemanja Vico, Nikola Brkić i Tim Perov, po dva Stefan Vidović i Savo Ćetković, a po jedan Đorđije Stanojević i Balša Vučković.
U ekipi Budućnosti dvostruki strijelci bili su Nikola Štrkalj i Marko Bošković, dok su se po jednom &nbsp;upisali Darko Brguljan, Petar Brnović i David Stevović.
Primorac će u finalu igrati sa boljim iz večerašnjeg duela Jadran m:tela i Budve.

Primorac u finalu, siguran protiv Budućnosti

U Zagrebu je danas u popodnevnim satima oštrim predmetom izbodena časna sestra. Prema saznanjima hrvatskih medija, ona je smještena u KBC „Sestre milosrdnice“ i nije životno ugrožena.
Iz policije su za Net.hr potvrdili da su iz bolnice dobili prijavu o povrijeđenoj ženskoj osobi, ali nijesu mogli saopštiti više detalja.
Kako nezvanično prenosi RTL Danas, časna sestra je zadobila ubodnu povredu u predjelu stomaka. Incident se dogodio izvan manastira u kojem boravi, a potom se, navodno, sama vratila u manastir, odakle je pozvana hitna pomoć.

U Zagrebu izbodena časna sestra

Akcija crnogorske policije kodnog imena ,,Lugansk” - tokom koje je 12 osoba osumnjičeno za učešće u stranim oružanim formacijama, prevashodno za Ruse u Ukrajini - bila je koordinirana sa dvije obavještajne službe država osnivačica NATO. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6" data-rendition-name="original" width="1586" height="1080" loading="lazy" alt='TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"'> <figcaption>TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RUSKO-SRPSKE ORGANIZACIJE Na osnovu informacija zapanih službi, policija je pretresala objekte ljudi koji su – kako saznaje Televizija E - pripadnici ,,Balkanske kozačke vojske”, ,,Crnogorsko-kozačkog bratstva” kao i organizacije ,,Noćni vukovi”. &nbsp; Među osumnjičenima za učešće na stranim ratištima je i bivši aktivista stranke prosrpske i proruske stranke ,,Prava Crna Gora” Marka Milačića, koji je u svojevremeno prešao u tabor ,,Narodnog pokreta” Miodraga Dake Davidovića. Akcija crnogorske policije otvara pitanje djelovanja brojnih rusofilskih ili prosrpskih &nbsp;organizacija u Crnoj Gori, koje su čvrsto vezane za aktivnosti Crkve Srbije. &nbsp; Povezanost proipadnika bajkerske organizacije ,,Noćni vukovi” razotkrila se prilikom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori '> <figcaption>NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,NOĆNI VUKOVI” NA STRAŽI ZA SPC To se najbolje vidi iz zapisnika iz septembra 2021. godine sa saslušanja Željka Vukčevića, jednog od vođa ,,Noćnih vukova” u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;-U manastir sam stigao 3. septembra, sa Mučalicom, popodne, oko 17 sati. On je poslije izašao iz Cetinjskog manastira. Ja sam dva dana boravio u porti Manastira, jer nam policija nije dozvoljavala izlazak. Napominjem da sam član Moto kluba. ,,Noćni vukovi“ i ja lično, kao i u ime Kluba stojimo na raspolaganju crkvi, kao i svim građanima, ali u humanitarnim akcijama. Upozorio me je mitropolit da istrpim eventualne provokacije ili napade na Manastir ukoliko ih bude i da ne reagujemo na bilo koji način, jer je to posao policije… - svjedočio je Vukčević pred inspektorima crnogorske policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021. "> <figcaption>NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021.(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Koji su mu povjerovali na riječ, jer je nakon saslušanja odmah pušten, bez ikakve policijske dalje reakcije. &nbsp; Inače, „Noćni vukovi“ u Crnoj Gori su aktivni još od 2015, a često su bili angažovani kao neka vrsta obezbjeđenja za akcije sveštenstva Crkve Srbije. Negiraju da su ekstremisti i predstavljaju se kao grupa kojoj su ,,na srcu pravoslavlje, Rusija i Srpska pravoslavna crkva i u čijem je fokusu humanitarni rad”. &nbsp; U mnogim akcijama bili su skupa sa tadašnjim episkopom, sada mitropolitom Crkve Srbije Metodijem Ostojićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41" data-rendition-name="original" width="599" height="496" loading="lazy" alt="KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin"> <figcaption>KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  „Noćni vukovi“ vezuju se za rusku istoimenu organizaciju koja je opet direktno povezana za Kremlj i predsjednika Rusije Vladimira Putina. &nbsp; Njihov vođa u Rusiji Aleksandar Zaldostanov, poznatiji pod nadimkom Hirurg. Nakon avgusta 2020. godine &nbsp;on je čestitao, citiramo, „Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu u Crnoj Gori“ pobjedu na izborima. BALKANSKI KOZACI U CRNOJ GORI &nbsp; Nijesu oni jedini „branitelji“ Crkve Srbije u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Među 12 ljudi koje crnogorska policija sumnjiči za učešće na ratištima u korist Putinove Rusije je i Danko Savić, koji se predstavljao kao ataman Balkanske kozačke vojske. &nbsp; Ta paramilitarna organizacija osnovana je 2016. godine u Kotoru. ,,Balkanska kozačka vojska” stoji iza udruženja ,,Saveza dobrovoljaca Donbasa“, pokazuju podaci Digitalnog forezničkog centra. O njihovom malignom uticaju u Crnoj Gori je svojevremeno za Ruski Insajder govorio analitičar Konstantin Batozkij.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960" data-rendition-name="original" width="441" height="573" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Bezotkaj"> <figcaption>SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Batockij(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Već smo vidjeli da je Rusija pokušala da destabilizuje Crnu Goru, a možemo pretpostaviti da će se takvi pokušaji i nastaviti i preko ovih paramilitarnih organizacija kao što su Balkanska kozačka vojska i Savez dobrovoljaca Dombasa – ocijenio je Batozkij. &nbsp;&nbsp; BACKOVIĆ I NJEGOVO BRATSTVO Direktna veza između Balkanske kozačke vojske i Crkve Srbije u Crnoj Gori je – Mijajlo Backović, paroh Crkve Srbije u Tivtu. &nbsp; Poznate su Backovićeve ,,vancrkvene” aktivnosti: svojevremeno je uticao na osnivanje bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Backović je i inicijator izgradnje nelegalne krstionice Srpske pravoslavne crkve na Miholjskoj prevlaci.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović"> <figcaption>PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poznata je i politička opcija koju podržava: Backović je sredinom 2020. godine koordinirao protestima Demokratskog fronta u Budvi, a potom neposredno pred izbore prokleo svakog građanina Crne Gore koji je namjeravao da glasa stranke tadašnje vladajuće koalicije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Backović je dio aktivnog sastava Balkanske kozačke vojske. Osim njega, prema podacima Digitalno-forenzičkog centra (DFC), članovi su i kozački pukovnik, ataman Crne Gore Slobodan Pejović, pa onda glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković, Sergej Stepin iz Saveza dobrovoljaca Donbasa, Vojo Gušić, potpredsjednik Boračke organizacije Republike Srpske i Miroslav Topalović, koji je predstavljen kao bivši ratnik iz Republike Srpske. Neki od ovih ljudi bili su angažovani 2021. godine na Cetinju, a sigurnosnim mjerama je &nbsp;koordinirao Backović, inače blizak tadašnjem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Vukšiću, ali i poznat kao ljubitelj brzih i skupih automobila, ali po druženju sa starletom i bezbjednosno-interesantnom osobom Sorajom Vučelić. ISTRAGA SE (NE) NASTAVLJA &nbsp; Svi ovi podaci ukazuju da je današnja akcija udruženih snaga Uprave policije i Bezbjednosno-obavještajnog direktorata Ministarstva odbrane otkrila tek vrh ledenog brijega. I sasvim je izvjesno da 12 osoba koje se sumnjiče za nelegalno učešće na ratištima u inostranstvu, je tek dio razgranate mreže koju je u Crnoj Gori svojevremeno formirala ruska obavještajna zajednica. &nbsp; Zato će biti zanimljivo pratiti da li će crnogorski bezbjednosni sektor nastaviti po insttrumcijama zapadnih partnera da locira i razotkriva žarišta paramilitarnih grupa koje su eksponeni ruskog malignog uticaja. &nbsp; Ili će odnekud, iz Beograda ili Moskve, stići glas da bi dalja istraga trebalo biti obustavljena, u ime budućih dobrih odnosa sa zvaničnom Podgoricom. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

OPASNE VEZE: Balkanski kozaci, ruski ,,spavači” i Crkva Srbije

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega Nermin Abdić danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.
- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.
Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.
- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

Danko Savić (61), koji je uhapšen zbog sumnje na učestvovanje u oružanim formacijama Rusije, je nekadašnji pripadnik kozačkog pokreta i, kako je ranije objavio Radio Slobodne Evrope, Vojske Jugoslavije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-danilovgradanin-osumnjicen-za-ucestvovanje-u-oruzanim-formacijama-rusije-na-racunu-imao-milion-i-po-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u junu ove godine uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdanilovgrad-pronadeno-vise-od-12-kilograma-eksploziva-municija-optika-amblemi-i-falsifikovane-legitimacije-uhapsena-jedna-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom pretresa lokacija koje je Savić koristio, tada je pronađeno 12,2 kilograma eksploziva, 33 komada municije, optika za noćno osmatranje, dvije radio stanice, legitimacije sa različitim imenima, gas maska, vojne oznake, pečati, epolete i amblemi...
Hapšen je i 2018. godine kada je kod njega pronađeno oružje, trotil (vrsta eksploziva), panciri i vojna oprema.
Među oduzetim predmetima, kod njega su 30. juna pronađene i značke Granične jedinice Vojske Jugoslavije koje su bile zadužene za odbranu pograničnih područja i karaula. Ove jedinice su učestvovale u ratovima krajem devedesetih.
Ove značke dostupne su na <a href="https://www.limundo.com/kupovina/Kolekcionarstvo/Znacke/Militarija/Granicne-jedinice-vojske-Jugoslavije/44048653/AukcijaNijeNadjena" target="_blank">prodajnim platformama</a> za nekoliko eura.
Savić se ranije deklarisao kao ataman (kozački vojni zapovjednik) i dovodio u vezu sa Balkanskom kozačkom vojskom, koja navodno djeluje kao ogranak Centralne kozačke vojske Rusije, bliske predsjedniku Vladimiru Putinu.
Ataman Crne Gore kozački pukovnik Slobodan Pejović je potvrdio za RSE da je Savić bio vojno lice, rekavši da je iznenađen arsenalom oružja koji je kod njega pronađen.
- Znam ga kao mirnog i dobrog čovjeka. Ne vjerujem da je išta radio da bi to zloupotrijebio - rekao je on za RSE ranije.
Naveo je i da Savić od prije četiri godine nije njihov član.
- Zbog nekih neslaganja oni su osnovali drugu organizaciju, Kozačko bratstvo Crne Gore - dodao je on.
Kod Savića su pronađeni i simboli i dokumentacija Crnogorskog kozačkog bratstva.
<h2>Šta se zna o Crnogorskom kozačkom bratstvu?</h2>
Javno dostupni registri potvrđuju da je kao nevladina organizacija Crnogorsko kozačko brastvo osnovano 2. jula 2021. u Nikšiću.
Osnivač Crnogorskog kozačkog bratstva Jovan Burić je u izjavi za RSE potvrdio da su osnovani 2021. rekavši da je to bila "kratkotrajna organizacija koja je brzo prestala s radom".
Istakao je da nisu bili dio šire balkanske kozačke mreže i da su djelovali samostalno.

Tag: sad