Sjedinjene Američke Države i Kina postigle su važan dogovor o smanjenju međusobnih carina, što predstavlja prvi značajan korak ka smirivanju trgovinskih tenzija između dvije najveće svjetske ekonomije.
Dogovor je postignut nakon višednevnih intenzivnih pregovora održanih u Ženevi, a podrazumijeva privremeno smanjenje carinskih stopa u trajanju od 90 dana, te uspostavljanje trajnog mehanizma za trgovinske konsultacije.
Prema postignutom dogovoru, Sjedinjene Države će carine na kineske proizvode smanjiti sa postojećih 145% na 30%, dok će dodatna carina od 20% na uvoz fentanila ostati na snazi. Kina će, s druge strane, svoje carine na američke proizvode smanjiti sa 125% na 10%.
- Ovo je važan pomak ka obnovi povjerenja i stabilizaciji globalne trgovinske razmjene - saopšteno je iz kineskog Ministarstva trgovine.
U cilju izbjegavanja budućih eskalacija, dvije strane su se dogovorile i o uspostavljanju stalnog mehanizma za trgovinske konsultacije, koji bi omogućio brzu razmjenu informacija i rješavanje potencijalnih sporova.
Reakcije na svjetskim berzama bile su gotovo trenutne – azijska tržišta dionica zabilježila su rast, dok su cijene sirove nafte i željezne rude porasle u očekivanju smanjenja trgovinskih prepreka.
Ipak, uprkos ovom ohrabrujućem razvoju događaja, analitičari upozoravaju da su temeljni problemi – uključujući kinesku državnu kontrolu nad tržištem, ograničenja izvoza rijetkih metala, kao i osjetljive tehnološke oblasti – i dalje neriješeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Smanjuju se tarife, uspostavljen stalni dijalog

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa sklopila je trgovinski sporazum sa Kinom tokom današnjih pregovora u Ženevi, saopštila je Bijela kuća.
U saopštenju se navodi da je u Ženevi bilo "produktivnih razgovora" i najavljen brifing za sjutra na kojem će biti objavljeni detalji sporazuma, prenio je Dejli mejl.
Američki ministar finansija Skot Besent rekao je da je napravljen značajan napredak u veoma važnim trgovinskim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Kine.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u petak da mu se carina od 80 odsto na uvoz kineske robe "čini ispravnom", sugerišuci prvi put konkretnu alternativu carinama od 145 odsto koje je uveo na kineski uvoz.
Tramp je sugerisao da je pregovore o snižavanju američkih carina pokrenula Kina.
Peking je saopštio da su SAD zatražile razgovore i da se kineska politika suprotstavljanja američkim carinama nije promijenila.
Rojters navodi da SAD nastoje da smanje svoj trgovinski deficit sa Kinom, dok se Peking suprotstavlja onome što smatra spoljnim miješanjem i želi da Vašington snizi carine na uvoz kineske robe i da tretira Kinu kao ravnopravnog partnera na svjetskoj sceni.&nbsp;

Bijela kuća: SAD i Kina sklopile trgovinski sporazum tokom pregovora u Ženevi

Bivša učiteljica osnovne škole u Kaliforniji, koja je bila proglašena jednim od najboljih edukatora okruga San Dijego, u petak je osuđena na kaznu zatvora od 30 godina do doživotne zbog seksualnih zločina nad dva maloljetnika, javljaju američki mediji.&nbsp;
Tužioci su naveli da je tridesetšestogodišnja Žaklin Ma (Jacqueline Ma) zavodila dvojicu dječaka te s jednim od njih započela seksualni odnos kad mu je bilo 12 godina.
Ma, koja je proglašena učiteljicom godine u okrugu San Dijego 2022. godine, uhapšena je početkom 2023.&nbsp;
Prije nego što se ranije ove godine izjasnila krivom po četiri tačke optužnice za seksualne zločine, uključujući bludne radnje nad djetetom i posjedovanje materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje maloljetnika, prijetila joj je maksimalna kazna od 165 godina do doživotnog zatvora.
Na ročištu za izricanje kazne, Ma je kroz suze uputila izvinjenje.
- Duboko se sramim svojih postupaka - poručila je ona.
Kazala je da je dječake "obmanjivala" te da su joj njihove porodice vjerovale.&nbsp;
- Uništila sam im djetinjstvo. Umjesto da slijedim put kojim bi učitelj trebao ići, dopustila sam da moj egoizam prevlada dobrobit dječaka - rekla je Ma.

SAD: Bivšoj učiteljici 30 godina zatvora zbog zavođenja maloljetnih učenika

Iran i Sjedinjene Američke Države (SAD) održali su danas četvrtu rundu pregovora o naprednom iranskom nuklearnom programu u omanskom gradu Maskatu, uz posredovanje omanskih zvaničnika, a jedan američki i jedan iranski zvaničnik opisali su ih slično - kao ohrabrujuće razgovore, javlja AP.
- Postignut je dogovor da se nastavi sa pregovorima kako bi se radilo na tehničkim elementima. Ohrabreni smo današnjim ishodom i radujemo se sljedećem sastanku koji će se održati u bliskoj budućnosti - rekao je američki zvaničnik koji je zahtijevao anonimnost.
Pregovori imaju za cilj ograničavanje iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje nekih od teških ekonomskih sankcija koje su SAD nametnule Iranu.
Tramp je više puta prijetio da će pokrenuti vazdušne napade na iranska nuklearna postrojenja ako dogovor ne bude postignut, dok su iranski zvaničnici više puta upozorili da bi u slučaju neuspješnih pregovora mogli da se okrenu izradi nuklearnog oružja s obzirom na svoje zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
U međuvremenu, Izrael je zaprijetio da će sam napasti iranske nuklearne objekte ukoliko procijeni da je ugrožen, što je dodatno zakomplikovalo situaciju i podiglo tenzije na Bliskom istoku.

1250x600

1084x550

Završena četvrta runda pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu

Predsjednik SAD-a Donald Tramp planira da ponudi liderima Grenlanda "specijalni status", čime bi došao do određene kontrole nad najvećim ostrvom na svijetu, piše britanski Guardian.
Naime, ugovor o "specijalnom statusu" već imaju pojedina ostrva u Tihom okeanu, a on predviđa slobodnu trgovinu sa SAD-om, vojnu zaštitu i pružanje socijalnih usluga za stanovnike ovih teritorija.
Amerika bi, u zamjenu za ove benefite, dobila pravo na slobodno kretanje svojih građana i vojske po ovom ostrvu, te druge privilegije.
Ovim planom, Tramp želi da "pridobije" Grenland u američku sferu uticaja, što je njegov plan još iz prvog mandata.
Međutim, svoju agresivnu retoriku prema najvećem ostrvu na svijetu je značajno pojačao u drugom mandatu, pa je čak govorio o mogućoj vojnoj invaziji na Grenland.
Kako bi potpisali ugovor sa SAD-om o "specijalnom statusu", Grenland bi se vjerovatno morao odvojiti od Danske, koja je formalni vlasnik ove teritorije.
Ipak, iako građani Grenlanda, prema anketama, žele nezavisnost od Danske, većina stanovnika ne želi da postane dio SAD-a i odbija Trampove agresivne poruke o budućnosti ostrva.
Trenutno, ove ugovore SAD ima s Palauom, Mikronezijom i Maršalskim ostrvima. Radi se o tri nezavisne države koje uživaju zaštitu američke vojske i druge privilegije u zamjenu za, suštinski, američku autonomiju na njihovoj teritoriji.

Tramp planira "specijalni status" za Grenland: Vojna zaštita u zamjenu za američku autonomiju

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je da su se Indija i Pakistan dogovorili o "potpunom i trenutnom prekidu vatre", nakon "duge noći razgovora" uz posredovanje SAD-a.
U objavi na mreži Truth Social Trump je pohvalio obje zemlje zbog korištenja "zdravog razuma i velike inteligencije".
Pakistanski ministar vanjskih poslova Išak Dar potvrdio je odmah Trampovu objavu o prekidu vatre, u sukobu koji je nastao nakon napada u indijskom Kašmiru prije dvije sedmice u kojem je ubijeno 26 hinduističkih turista.
- Pakistan i Indija su se dogovorili o prekidu vatre s trenutnim efektom. Pakistan je oduvijek težio miru i sigurnosti u regiji, bez ugrožavanja svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta - naveo je Dar.
Indijski ministar vanjskih poslova Vikram Misri takođe je potvrdio da je generalni direktor vojnih operacija za Pakistan 10. maja poslijepodne pozvao svog indijskog kolegu i da su se dvije strane složile da će obje strane prestati s bilo kakvom pucnjavom na kopnu, u vazduhu i s mora.
Američki državni sekretar Marko Rubio takođe je na mreži X potvrdio primirje između Indije i Pakistana, navodeći da je u proteklih 48 sati razgovarao s visokim indijskim i pakistanskim zvaničnicima, te da su u razgovori uključivali američkog potpredsjednika Džej Di Vensa, premijere Indije i Paksistana, Narendru Modija i Šehbaza Šarifa.
- Zadovoljstvo mi je da objavim da su vlade Indije i Pakistana pristale na trenutni prekid vatre i početak razgovora o širokom spektru pitanja na neutralnom mjestu. Pohvaljujemo premijere Modija i Šarifa za njihovu mudrost, razboritost i državništvo u odabiru puta mira - naveo je Rubio koji je od kraja aprila vodio redovne razgovore s pakistanskim premijerom Šarifom i indijskim ministrom vanjskih poslova Subrahmanyamom Subrahmandžamom Džaišankarom.
Tramp je ranije ove sedmice rekao da su rastuće tenzije sramota i da želi da se zaustave.
Dogovor o prekidu vatre uslijedio je nakon što su dvije susjedne države s nuklearnim oružjem nastavile i 10. maja od jutarnjih sati razmjenjivati napade, u kojim je od 7. maja poginulo oko 50 civila.
<h2>Razmjena napada prethodnih dana</h2>
Pakistan je 10. maja izveo napade na Indiju poslije indijskog ispaljivanja raketa na pakistanske vazdušne baze. Pakistanski bezbjednosni izvori rekli su za Radio Mashaal, program Radija Slobodna Evropa (RSE) da je operacija imala kodni naziv Bunyanun Marsoos, arapsku riječ preuzetu iz ajeta u Kuranu koja znači čvrsti stub.
Indijska vojska je saopštila da je Pakistan izveo napade dronovima na nekoliko tačaka duž njegove zapadne granice. Istovremeno, dvije eksplozije odjeknule su ujutro u Islamabadu i Ravalpindiju, gdje se nalaze sjedišta generalštaba i obavještajne službe.
Pakistanska Međuslužba za odnose s javnošću (ISPR) saopštila je da je uništeno skladište koje je korišćeno za skladištenje indijskih projektila Brahmos. Vojska je saopštila da su se dogodili i napadi na nekoliko drugih lokacija, uključujući aerodrom Pathankot i bazu vazdušnih snaga Udhampur. Pakistan je takođe saopštio da je ispalio projektile Fatah 1 na dvije indijske vazdušne baze.
Indijska vojska nazvala je pakistanske postupke neprihvatljivim.
- Pakistanska očigledna eskalacija napada dronovima i drugom municijom nastavlja se duž naših zapadnih granica. U jednom takvom incidentu, danas oko pet sati ujutro, više neprijateljskih naoružanih dronova uočeno je kako lete iznad Kasa Kanta, Amritsar - saopštila je vojska na mreži X.
Novi napadi počeli su nekoliko sati nakon što je ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije napustio Pakistan. Adel Al-Džubeir bio je u Islamabadu kako bi se sastao sa Šarifom, navodi se u saopštenju. Posjetio je Indiju prije nego što je sletio u Islamabad 9. maja na razgovore s pakistanskim liderima.
Pakistan je ranije saopštio da su rakete, koje je očigledno ispalila Indija, pale na različite lokacije u Pakistanu. Jedna od raketa pogodila je vazdušnu bazu Noor Khan u gradu Ravalpindi. Vazdušna baza je mjesto gdje se nalazi vojno sjedište i udaljena je manje od 30 kilometara od ključnih zgrada, uključujući predsjedničku kuću, Parlament i kuću premijera, u glavnom pakistanskom gradu Islamabadu.
Govoreći na brzo organiziranoj konferenciji za novinare ubrzo nakon što su rakete ispaljene na Pakistan kasno 9. maja, generalni direktor ISPR-a, general-pukovnik Ahmad Šarif, rekao je da je napad Indije usmjeren na vazdušnu bazu Noor Khan spriječen.
Dvije druge rakete ispaljene su na dvije druge vazdušne baze - Murid i Shorkot, rekao je. Šarif je tvrdio da je Indija ispalila i neke rakete u Avganistanu.
Eksplozija je prijavljena u gradu Pešavaru u ranim jutarnjim satima 10. maja, javo je dopisnik Radija Mashaal.
Tenzije između nuklearno naoružanih rivala porasle su od napada na popularno turističko mjesto u Kašmiru, koji je pod kontrolom Indije, 22. aprila u kojem je ubijeno 26 civila, uglavnom hinduističkih indijskih turista. Nju Delhi je okrivio Pakistan za podršku napadu, što Islamabad odbacuje.
<h2>Međunarodna reakcija</h2>
Grupa sedam zemalja je 9. maja pozvala na maksimalnu suzdržanost i od Indije i od Pakistana i pozvala ih na direktan dijalog.
Ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije rekli su da "snažno osuđuju" smrtonosni napad na turiste u indijskom Kašmiru 22. aprila i "pozivaju na maksimalnu suzdržanost i od Indije i od Pakistana".
Kina je takođe apelovala na Indiju i Pakistan, dvije susjedne nuklearne sile, da izbjegnu zaoštravanje.
Indijske snage su 6. maja pogodile ciljeve širom pakistanskog Kašmira i pakistanske provincije Punjab, u akciji koju je Indija nazvala "preciznim napadima" protiv "terorista", a poslije napada u indijskom Kašmiru u kojem je ubijeno 26 hinduističkih turista.
Indija je ranije saopštila da su dvojica od trojice osumnjičenih u tom napadu pakistanski državljani, ali nije navela nikakve detaljne dokaze. Pakistan je negirao da ima ikakve veze sa ubistvima.
Indija i Pakistan, koji su stekli nezavisnost od Britanije 1947. godine, vodili su tri opsežna rata 1948, 1965. i 1971. godine, te ograničeni sukob 1999. godine. Centralno pitanje ostaje Kašmirska dolina, koju Indija smatra svojim Atoot Angom (sastavnim dijelom), dok Pakistan to vidi kao "nedovršenu agendu podjele" Indijskog potkontinenta.
Kašmir je podijeljen između tri susjedne zemlje s nuklearnim oružjem, pri čemu Indija kontrolira oko 45 odsto, Pakistan oko 35 odsto, a Kina - nakon kratkog rata s Indijom 1962. godine - okupira preostalih 20 odsto.

Indija i Pakistan dogovorili potpuni i trenutni prekid vatre

Šef američke diplomatije Marko Rubio pozvao je danas Indiju i Pakistan da "odmah smire napetosti" i pozvao Islamabad da prekine "svaku podršku terorističkim grupama".
Rubio je u telefonskom razgovoru sa pakistanskim premijerom Šehbazom Šarifom i indijskim ministrom spoljnih poslova Subrahmanjamom Džaišankarom "naglasio potrebu za hitnim smirivanjem napetosti", saopštio je Stejt department.
Dodaje se da je Rubio izrazio podršku SAD direktnom dijalogu Indije i Pakistana i ohrabrio kontinuirane napore za poboljšanje komunikacije.
Indija i Pakistan su se međusobno optužili za napade dronovima u Kašmiru.
Kašmir je podijeljen između Indije i Pakistana i obje zemlje smatraju da polažu pravo na cijelu teritoriju. Dvije zemlje su u prošlosti vodile dva rata oko tog himalajskog regiona.

Rubio pozvao Indiju i Pakistan na smirivanje napetosti

Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum izjavila je da su repatrijacije meksičkih državljana iz Sjedinjenih Američkih Država povećane posljednje dvije nedjelje.
Šejnbaum je na konferenciji za novinare u Meksiko sitiju rekla da su SAD deportovale 37.471 Meksikanca i 5.511 migranta drugih nacionalnosti u Meksiko, otkako je u januaru američki predsjednik Donald Tramp počeo svoj predsjednički mandat, prenio je Rojters.
Prema njenim riječima, meksički i građani drugih zemalja su u Meksiko iz SAD vraćeni uglavnom avionskim letovima.
Šejnbaum je istakla da su se repatrijacije meksičkih građana odvijale uglavnom preko aerodroma u južnim gradovima Viljaermosa i Tapačula, kao i na aerodromu Felipe Anđeles u blizini Meksiko Sitija.

Šejnbaum: Posljednje dvije nedjelje pojačane repatrijacije meksičkih građana iz SAD

Tojota Motor predvidjela je pad dobiti od 21 odsto za tekuću finansijsku godinu, jer pritisak zbog carina američkog predsjednika Donalda Trampa i rastući jen smanjuju snažnu potražnju za hibridima.
Najprodavaniji svjetski proizvođač automobila očekuje da će operativni prihod u godini do marta naredne godine iznositi ukupno 3,8 biliona jena odnosno 26 milijardi USD, u odnosu na 4,8 biliona jena u godini koja je upravo završila. To je otprilike u skladu s prosjekom od 4,75 biliona jena od 25 analitičara koje je anketirao LSEG.
Tojota se suočava s rizikom da bude pogođena široko rasprostranjenim posljedicama Trampovih carina, ne samo zbog uticaja na izvoz prema SAD-u, već i zbog potencijalnog pada potrošačkog raspoloženja u SAD-u i drugdje. Rast cijena može dovesti do pada potrošačkog raspoloženja u SAD-u i drugdje, prenosi SEEbiz.
Niža dobit za nadolazeću godinu posljedica je negativnog uticaja jačeg jena, kao i viših cijena materijala i uticaja carina, rekla je Tojota u prezentaciji.
Poput drugih globalnih proizvođača automobila koji posluju u vodećoj svjetskoj ekonomiji, Tojota bi se mogla suočiti s visokim troškovima rada i biti prisiljena trošiti više na ulaganja ako odluči dodatno proširiti svoju proizvodnu bazu u SAD-u.
Iako je Tojota zabilježila manji pad prodaje vozila u Kini nego drugi japanski proizvođači automobila, i dalje se bori zaustaviti pad prodaje na najvećem svjetskom automobilskom tržištu usred jake konkurencije kineskih marki.

Tojota predviđa pad dobiti od 21 odsto zbog posljedica carina

Sjedinjene Američke Države čvrsto su posvećene podršci Crnoj Gori na njenom evropskom putu i nastaviće da budu snažan partner u reformama i projektima koji doprinose stabilnosti, razvoju i integraciji Crne Gore u evropsku zajednicu naroda, poručila ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke tokom susreta sa ministarkom javnih radova Majdom Adžović.
Tokom sastanka, Adžović je upoznala ambasadorku sa zadacima Ministarstva javnih radova, a koji imaju za cilj unapređenje oblasti od strateškog značaja za Crnu Goru.
Ministarka je istakla da je misija Ministarstva javnih radova usmjerena na sveobuhvatnu podršku i unapređenje strateških investicija, uz aktivno uključivanje privatnog, stranog i domaćeg sektora.&nbsp;
- Naglasila je takođe da je Ministarstvo usmjereno na proaktivnu saradnju sa svim relevantnim akterima iz privatnog i javnog sektora, s ciljem kreiranja politika i mjera koje doprinose privlačenju i realizaciji investicija od javnog interesa. Poseban fokus Ministarstva stavljen je na razvoj i unapređenje putne infrastrukture, kao i na realizaciju strateških investicija u skladu sa međunarodnim bilateralnim sporazumima i međudržavnom saradnjom - navedeno je u saopštenju Ministarstva javnih radova.
Ambasadorka Rajzing Rajnke naglasila je da Crna Gora posjeduje izuzetan razvojni potencijal, naročito u kontekstu regionalne integracije i povezivanja. Istakla je važnost toga da Crna Gora bude prepoznata i integrisana u evropske saobraćajne i infrastrukturne tokove, što bi dodatno ubrzalo njen put ka članstvu u Evropskoj uniji.
Adžović je istakla da je Crna Gora u prethodnom periodu napravila značajan korak naprijed ka punopravnom članstvu u EU. Dodala je da je sada ključno da se ubrzaju strateški projekti, posebno oni koji doprinose ravnomjernom regionalnom razvoju i unapređenju kvaliteta života građana.
Sagovornice su se usaglasile o važnosti nastavka intenzivne saradnje u oblastima infrastrukturnog razvoja i evropskih integracija, kao i u pogledu stvaranja podsticajnog okruženja za strane investitore.

Adžović-Rajnke: Ojačavanje partnerstva za razvoj i evropsku budućnost

Predsjedniku Opštine Nikšić Marku Kovačeviću pregovori sa Evropom sad nijesu ni potrebni, jer su mu oni do te mjere servilni da će podržati sve ono što on kaže, za nekoliko pozicija po dubini, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
On kaže kako ovog puta nema ni fingiranja povodom određenih uslova za formiranje postizborne koalicije.
- Uostalom, i sami nosilac liste PES-a je, samo nekoliko dana nakon izbora, nakon „prijateljske kafice“ sa Markom Kovačevićem i Nemanjom Vukovićem, izjavio da za njega nema dileme oko toga da Kovačević ponovo treba da bude predsjednik opštine. Očekivao sam da će, u njihovom političkom maniru, makar fingirati da imaju neke uslove. Međutim, ni to se nije desilo - kazao je on za Pobjedu.
Kako ističe Zirojević, u potpunosti je izvjesno da će Evropa sad ostati uz Andriju Mandića i njegovu koaliciju.
- Uostalom, za utorak je zakazan Kolegijum predsjednika SO Nikšić i to me navodi na činjenicu da neki dogovor već postoji. Javnost će vrlo brzo saznati o čemu se radi - naglašava Zirojević.

Zirojević: PES će za nekoliko funkcija „po dubini“ podržati sve što im Marko Kovačević kaže

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore usvojio je pritužbu Akcije za ljudska prava (HRA) i utvrdio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) prekršilo načelo zabrane diskriminacije isticanjem amblema sa kapelom na Lovćenu na uniformi Specijalne jedinice policije tokom takmičenja „Dubai SWAT Challenge“. Ombudsman je preporučio MUP-u da amblem izmijeni u skladu sa građanskim i sekularnim karakterom države.
U mišljenju od 9. maja 2025. godine, Ombudsman navodi da Ministarstvo, kao nadležno za izgled policijskih obilježja, treba da preduzme mjere i radnje radi izmjene amblema tako da isti poštuje principe jednakosti, nediskriminacije i sekularnosti, kako ih definiše Ustav i Zakon o unutrašnjim poslovima. MUP je dužan da u roku od 30 dana dostavi izvještaj o postupanju po preporuci.
Istragom je utvrđeno da je na sajtu „UAE SWAT Challenge“ objavljena fotografija logotipa crnogorske Specijalne jedinice sa prikazom kapele na Lovćenu. Prethodne godine na istom takmičenju korišćen je državni grb. Uprava policije potvrdila je da je od 1998. do 2015. amblem jedinice sadržavao isti motiv.
Ombudsman zaključuje da je do diskriminacije došlo jer se na uniformi državne policije našao simbol jedne vjerske zajednice, čime je narušen sekularni karakter države, u kojoj su, po Ustavu, vjerske zajednice odvojene od državne vlasti.
HRA je, uz pohvalu mišljenja Ombudsmana, izrazila zabrinutost zbog oštre retorike Ministarstva prema organizacijama koje ukazuju na nepravilnosti. U svom očitovanju, MUP je optužio HRA za „manipulativni pokušaj politizacije Uprave policije“ i „uvlačenje u vjerska i nacionalna pitanja“, što HRA odbacuje kao neutemeljeno.
- Jedino su MUP i Uprava policije odgovorni za propust u vezi s amblemom. Do danas nije objašnjeno kako je do toga došlo i ko je odgovoran - poručuju iz HRA.
Ova organizacija podsjeća da je dužnost državnih institucija u demokratskom društvu da pokažu poštovanje prema onima koji ukazuju na kršenje zakona u javnom interesu, i poziva sve građane da aktivno nadziru rad vlasti i koriste instrumente pravne zaštite, uključujući obraćanje Ombudsmanu.

Ombudsman: Policijski amblem s kapelom na Lovćenu diskriminiše – MUP da ga izmijeni u skladu sa sekularnim karakterom države

Zakupom dva broda Crnogorske plovidbe spašava se ta kompanija od stečaja, radna mjesta, ali i sami brodovi, čija je vrijednost skoro 30 miliona EUR, ocijenio je ministar pomorstva, Filip Radulović.
- Došli smo do jednog dobrog rješenja da se potpiše ugovor između Barske i Crnogorske plovidbe. Barska bi uzela u zakup dva broda Crnogorske plovidbe, uplatila joj avans i time bi ta kompanija imala tekuću likvidnost - rekao je Radulović na konferenciji za novinare.
On je ocijenio da na taj način spašavaju Crnogorsku plovidbu od stečaja, radna mjesta, jer niko neće ostati bez posla i dva broda koja vrijede skoro 30 miliona EUR, koja su otplaćena tek u januaru.
- Bila bi ogromna šteta da to preduzeće ode u stečaj - dodao je Radulović.
On je kazao da je ovaj plan privremeno rješenje, kao i da ga je do kraja godine premijer zadužio da nađu model optimizacije obje firme da vide kako će ta pomorska plovidba izgledati u narednom periodu.
- Što se tiče širenja flote ili prodaje nema priče oko toga. Ovo je hitno rješavanje ovog gorućeg problema - rekao je Radulović.
On je podsjetio da je stanje u kompaniji Crnogorska plovidba prilično loše i da duguju državi skoro 37 miliona EUR.
- Problem je počeo u januaru, a to je dug oko 400 hiljada EUR prema banci koji nijesu mogli da izmire. Ta banka je blokirala račun Crnogorske plovidbe, ali su u pregovorima sa tom bankom omogućili novi kredit i odblokirali račun tog preduzeća - kazao je Radulović.
On je na pitanje novinara da li će se ove dvije komoanije spojiti odgovorio da se one ne mogu spojiti po Zakonu o privrednim društvima.
- Ja sam to predložio kao ideju, ali vidjeli smo da to nije moguće jer obje kompanije imaju negativan kapital - dodao je Radulović.
Direktor Crnogorske plovidbe, Vladimir Tadić, kazao je da je dug te kompanije prema državi 36 miliona EUR, a da je on zatekao kredit prema Prvoj banci i oko 320 hiljada EUR duga prema dobavljačima, koji je bio van valute.
- Razlog za ovakvo stanje leži u činjenici da smo imali saradnju sa jednim unajmiteljem koji je plaćao jedno vrijeme i 20 hiljada USD dnevno, ali je zapao u tešku finansijsku sutuaciju i ostao nam dužan preko 400 hiljada USD - rekao je Tadić.
On je naveo da su morali da pokrenu arbitražni postupak, kao i da u vezi duga koji je narastao na 700 hiljada USD njihovi advokati čine sve da ga naplate.
- Ministarstvo je našlo jedini mogući model da prevaziđemo ovu situaciju odnosno da napravimo ugovor sa Barskom plovidbom - naveo je Tadić.
Direktor Barske plovidbe, Boris Mihajlović, kazao je da je u prethodnom periodu ta kompanija zaključivala aranžmane po 11,5 hiljada USD po danu za brodove i sad su likvidni i imaju sredstva da pomognu.
On je naveo da očekuje da će četiri broda transformisati poslovanje.
- Prihvatili smo da od problema postanemo dio rješenja i da u saradnji i zajedničkim naporima pronađemo način da bolje upotrijebimo resurse tih brodova i da budu finansijski održivi - dodao je Mihajlović.
On je kazao da je u pitanju izazovan proces koji zahtijeva podršku države.
- Barska ima rate do kraja 2032. godine i dug od oko 25 miliona EUR. Ministarstvo i Vlada su stali iza ovoga i očekujemo da će se pitanje tih dugovanja tretirati fleksibilnije i da ćemo u narednom periodu zajedničkim snagama pronaći model da postanemo održiviji - zaključio je Mihajlović.

Radulović: Stanje u Crnogorskoj plovidbi loše, duguju državi skoro 37 miliona EUR

Biljni resursi, koji su ključni za zdravlje ljudi, bezbjednost hrane i dobrobit budućih generacija, mogu se sačuvati samo zajedničkim djelovanjem, poručio je direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i firtosanitarne poslove, Vladimir Đaković.
Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA), Evropska komisija (EK) i njihovi partneri širom Evrope pokrenuli su treću godinu kampanje PlantHealth4Life, prekogranične inicijative za zaštitu zdravlja biljaka i podizanje svijesti javnosti o njegovom značaju za životno okruženje, privredu i svakodnevni život.
Kako je saopšteno iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i firtosanitarne poslove, kampanja počinje u maju i donosi svežu energiju i novi fokus, nadovezujući se na ostvareno tokom prethodne dvije godine kako bi podstakla dublje angažovanje, kako unutar, tako i van granica Evropske unije.
Đaković je kazao da Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove već treću godinu zaredom aktivno učestvuje u kampanji PlantHealth4Life, koju organizuje EFSA.
- Učešće u toj kampanji predstavlja kontinuitet naše posvećenosti podizanju svijesti o značaju zdravlja bilja, kako za bezbjednost hrane, tako i za očuvanje zdravlja ljudi, životne sredine i ekonomske stabilnosti - naveo je Đaković.
On je rekao da su, tokom prethodne godine, sproveli tri promotivne aktivnosti u okviru kampanje.
- Kroz direktnu komunikaciju s građanima, mladima, poljoprivrednicima i lokalnim zajednicama, govorili smo o tome zašto je važno na vrijeme prepoznati i spriječiti biljne štetne organizme i bolesti, i kako odgovorno upravljanje biljnim resursima može pomoći u očuvanju prehrambenog lanca - kazao je Đaković.
On je istakao da su zdrave biljke temelj bezbjedne hrane, navodeći da više od 80 odsto ishrane ljudi čine biljni proizvodi.
„Ako znamo da bilje čini osnovu ishrane, onda je jasno da zdravlje bilja nije samo pitanje poljoprivrede, već i javnog zdravlja“, rekao je Đaković.
Prema njegovim riječima, očuvanjem zdravlja bilja doprinosi se smanjenju upotrebe pesticida, zaštiti pčela i drugih oprašivača, očuvanju biodiverziteta i smanjenju negativnog uticaja na klimu.
Uprava će, kako je poručio Đaković, i u narednom periodu nastaviti da ulaže napore u unapređenje fitosanitarnih politika, edukaciju građana i promociju održivih praksi u poljoprivredi.
- Samo zajedničkim djelovanjem možemo sačuvati biljne resurse, koji su ključni za zdravlje ljudi, bezbjednost hrane i dobrobit budućih generacija - istakao je Đaković.
Iz Uprave su naveli da sa snažnijim fokusom na učešće, saradnju i osnaživanje građana, ovogodišnja kampanja PlantHealth4Life okuplja partnere iz 26 država članica EU, pet zemalja koje su u pregovorima o pristupanju EU i Švajcarske, kako bi podigla svijest i podstakla kritičko razmišljanje o ključnim vezama između zdravih biljaka, životne sredine isvakodnevnog života.
- Naglašavajući praktično djelovanje i učešće zajednice, kampanja podstiče informisane građane ne samo da razmišljaju, već i da dijele svoje znanje i inspirišu druge da se pridruže zajedničkom naporu za zaštitu naših ekosistema i privreda - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je PlantHealth4Life višegodišnja i multinacionalna kampanja, koja je razvijena na zahtjev EK i zasnovana na detaljnoj analizi shvatanja i ponašanja građana u vezi sa zdravljem biljaka širom EU.

Đaković: Zajedničkim djelovanjem sačuvati biljne resurse

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

10.05.
15:50h
Vučem neku tjeskobu, vučem je, u meni je, guram stid pred sobom. Nikako da pristanem sve da odbacim i pazim svoga posla, pred neuređenim, nekompetentnim narativima dijela vlasti, koji obnašajući istu pokazuju tupavu, mrzilačku zlovolju. Čiji postupci determinisani averzijom prema subjektu, brukaju samu državu.
Sve neprijatne misli, neizbježna pitanja, nijema čuđenja, sputavaju me da se iz nemoći kao građanin nasmijem establišmentu, u kojem, očito, neki efemerni likovi brukajući vlasti, ispoljavaju prapotopsku glupost garniranu nezrelostima.
Pozoveš nekoga za dan, kakav je državni praznik, a onda se presabereš i na memorandumu Vlade napišeš da je prvi poziv sa sve memorandumom nevažeći i dodaš da primalac računa da nije ni poslat.
Šaljući tu poruku-poslao si sledeću:
1. Računajte građani da bulevar Jaz - Tivat, ne radi onaj ko radi i biće mu zabranjeno.
2. Kad se vozite autoputem, kojim se mi u inat ne vozimo, računajte da ga nije radio ko jeste, ako računate da ipak jeste - oburdaćemo ga.
3. Milione poreza koje plaša subjekat-primalac obavještenja, Uprava prihoda računa da nisu uplaćene jer mi taj novac inače ne koristimo.
4. Ne računajte da djeca idu u skolu "Novka Ubović", jer ona ne postoji, a ako mislite da ona postoji, ispišite ih. Jer će Vlada školu porušiti.
5. Ako neko igra u najboljoj maloj dvorani na Balkanu, pored Morače, ili neko tamo ima koncert ralunajte da niko tamo ne igra, niti pjeva. Zatvorićemo je ili ćemo je sravnati sa zemljom.
6. Ako neko šeta po njihovom parku, računajte da ne šeta.
7. Sve ceste, puteve, tunele, bulevar Tuzi - Podgorica, smatrajte nepostojećim. A ako ih vidite - loše vidite.
Ništa ne postoji, samo naši hipotalamusi koje je teško izgraditi, dograditi, proširiti. Čak i porušiti.
Takav materijal.
P.S. Ako se jedna moja intimna nada ne može dogoditi po Zakonu vjerovatnoće, dogodiće se po nekom drugom.
P.S.2 Nigdje kao U Crnoj Gori političari ne mrze, preziru, ponižavaju dio stanovništva, neke ljude, a da izgleda kao da im je do svih građana najviše stalo.

Tag: sad