Ministarstvo pravde SAD saopštilo je da je otkrilo još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Džefrija Epstina i da će im biti potrebno „još nekoliko nedjelja“ da ih obradi i objavi u javnosti.
Ministarstvo je to otkrilo u objavi na društvenoj mreži Iks, navodeći da su američki tužilac za Južni okrug Njujorka i FBI obavijestili ministarstvo o novim dokumentima.
- Ministarstvo pravde je primilo ove dokumente od Južnog okruga Njujorka i FBI-ja radi njihovog pregleda i objavljivanja, u skladu sa Zakonom o transparentnosti dosijea Epstin, važećim zakonima i sudskim naredbama - navodi se u objavi, prenosi SiEnEn (CNN).
U objavi se dodaje da imaju advokate koji rade non-stop kako bi pregledali i izvršili zakonski potrebno redigovanje radi zaštite žrtava.
- Objavićemo dokumente što je prije moguće. Zbog velike količine materijala, ovaj proces može potrajati još nekoliko nedjelja. Ministarstvo će nastaviti da se u potpunosti pridržava saveznog zakona i uputstva predsjednika Trampa da objavi dosijee - dodaje se u objavi.
Ova današnja objava dolazi nakon serije objavljenih dokumenata, kako je to zahtijevao novi zakon o transparentnosti koji je Kongres usvojio prošlog mjeseca.
Rok za objavljivanje svih materijala bio je petak, a Ministarstvo pravde je tog dana objavilo ogromnu količinu dokumenata. Nakon toga je uslijedilo još jedno objavljivanje u subotu rano ujutru, a još jedno veliko objavljivanje u utorak, koje je sadržalo nekoliko značajnih referenci na predsjednika Donalda Trampa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CNN: Otkriveno još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Epstin

Gromoglasna eksplozija u domu za stare nedaleko od Filadelfije usmrtila je najmanje dvije osobe, urušila dio zgrade, izazvala izbijanje vatre i ostavila ljude zarobljene unutra, saopštile su vlasti.
Guverner Pensilvanije Džoš Šapiro rekao je na konferenciji za novinare da su pripadnici hitnih službi, uprkos vatri, snažnom mirisu gasa i drugoj eksploziji, ušli u objekat kako bi evakuisali štićenike i zaposlene.
Vatrogasni zvaničnici naveli su da su, pet sati kasnije, i dalje bili u "režimu spašavanja", pri čemu su spasioci još ručno kopali i koristili pse tragače, tešku mehanizaciju i sonar kako bi locirali moguće žrtve.
Eksplozija se dogodila u "Bristol Health &amp; Rehab" centru u Bristol Taunšipu, upravo u trenutku kada je ekipa komunalne službe bila na terenu zbog prijave curenja gasa.
Šapiro je rekao da je nalaz da je eksploziju izazvalo curenje gasa preliminaran.
Stub dima uzdizao se iznad doma za starije dok su hitne službe iz cijele regije žurile na mjesto događaja.
Vlasti nisu identifikovale poginule niti su odmah znale ukupan broj povrijeđenih.
Vatrogasni načelnik grada Kevin Dipolito rekao je na konferenciji za novinare da se pet osoba još vodi kao nestalo, ali je upozorio da su neke možda napustile mjesto događaja sa članovima porodice.
Dipolito je opisao haotičnu akciju spašavanja u kojoj su vatrogasci pronalazili ljude zaglavljene u stepeništima i otvorima liftova te izvlačili štićenike iz zapaljene zgrade kroz prozore i vrata. Dvije osobe spašene su iz urušenog dijela zgrade, rekao je.
- Vatrogasci su predavali pacijente policajcima koji su čekali vani, uključujući jednog koji je doslovno prebacio dvije osobe preko ramena. To je bilo ništa manje nego izvanredno - rekao je Dipolito.
Lokalna gasna kompanija PECO saopštila je da se, dok su njene ekipe reagovale na prijave mirisa gasa u domu za starije, dogodila eksplozija.
- Ekipe PECO-a isključile su dovod prirodnog gasa i električne energije u objekt kako bi osigurale sigurnost pripadnika hitnih službi i lokalnih stanovnika. Trenutno nije poznato da li je oprema PECO-a, ili prirodni gas, bila uključena u ovaj incident - navela je kompanija u saopštenju.
Jedan radnik zadobio je povrede koje nisu opasne po život, saopštila je kompanija.
Istražitelji Komisije za javne komunalne usluge Pensilvanije izašli su na teren. Nalaz da je eksploziju izazvalo curenje gasa neće biti potvrđen dok agencija ne obavi uviđaj, rekao je portparol komisije.

1250x600

1084x550

Tragedija u Americi: U domu za stare došlo do eksplozije plina, poginule najmanje dvije osobe

Kancelarija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) izdala je licencu Naftnoj industriji Srbije (NIS) kojom se mogućnost pregovora za prodaju ruskog udjela u toj kompaniji produžava do 24. marta 2026.
Kako je 24. decembra objavila Radio-televizija Srbije (RTS), OFAC tom odlukom nije ovlastio NIS da posluje tokom razgovora o pronalasku potencijalnog novog većinskog vlasnika NIS-a.
Komentarišući tu vijest, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu da Srbiji, kako je rekao, ništa ne znači što je ruskom vlasniku produžen rok za pregovore.
- Nama su važni derivati- rekao je Vučić.
Naglasio je da je Srbija zbog američkih sankcija NIS-u prinuđena da svakodnevno uvozi velike količine goriva i da problem snabdijevanja energentima mora da bude brzo riješen.
Naftna industrija Srbije (NIS) je u vlasništvu Rusije, ruska državna kompanija Gasprom i njena ćerka firma Gasprom Njeft imaju 56,15 odsto akcija, Srbija 29,87, dok je nešto manje od 14 odsto kod malih akcionara.
Sankcije Sjedinjenih Američkih Država NIS-u počele su 9. oktobra u cilju sprečavanja Rusije, kako je saopštio Vašington, da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini.
Uslov američke administracije za skidanje NIS-a sa režima embarga je da se oslobodi ruskog vlasništva. Vašington je do oktobra više puta NIS-u odlagao primjenu embarga.
Predsjednik Ruske Federacije (RF) Vladimir Putin izjavio je 19. decembra da je Gasprom Njeft (Gazprom Neft) u NIS investirao više od tri milijarde dolara i da je sa Srbijom u toku dijalog o rješavanju pitanja te kompanije.
Zvaničnici Mađarske i Srbije proteklih mjeseci govorili su da su mađarski MOL i ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) zainteresovani za kupovinu Naftne industrije Srbije.
MOL Grupa i ADNOC nijesu odgovorile na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) u vezi sa potencijalnom akvizicijom u NIS-u.
Naftna industrija Srbije prodata je Gaspromu u januaru 2008, u okviru rusko-srpskog međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, za 400 miliona eura.
Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrijednosti ruskog dijela NIS-a za sada nije bilo.
Srbija je energetski zavisna od Moskve jer 80 odsto domaćeg tržišta naftnim derivatima snabdijeva NIS. Takođe 80 odsto prirodnog gasa za građane i privredu Srbija kupuje od Rusije.
Beograd i Moskva imaju bliske političke, ekonomske i vojne odnose.
Srbija je od 2012. kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) ali se nije pridružila sankcijama Brisela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

SAD produžile rok Naftnoj industriji Srbije za prodaju ruskog vlasništva

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Pravnici UN-a upozoravaju: Američka pomorska blokada Venezuele je nezakonita oružana agresija

Američka ekonomija je u trećem tromjesečju rasla po godišnjoj stopi od 4,3 odsto, potaknuta većom potrošnjom, saopšteno je iz Ministarstva trgovine Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Izvještaj o bruto domaćem proizvodu (BDP), koji je kasnio gotovo dva mjeseca zbog zatvaranja američke vlade, pokazao je rast potrošnje domaćinstava, izvoza i državne potrošnje. S druge strane, ulaganja su pala. Povećanje potrošnje domaćinstava bila je najveća u gotovo godinu, prenosi SEEbiz.
Ekonomisti su saopštili da su potrošnju podstakla domaćinstva s višim prihodima - podstaknuta naglim rastom na berzi - dok je potrošnja domaćinstava sa srednjim i nižim prihodima pala uglavnom zbog visoke inflacije, dijelom i zbog tarifa predsjednika Donalda Trampa.&nbsp;
Iako je izvještaj zastario, budući da je kasnio 43 dana zbog zatvaranja vlade, ekonomisti kažu da snažan privredni rast u posljednjem tromjesečju ne opravdava još jedno smanjenje kamatnih stopa Federalnih rezervi. Inflacija je porasla u trećem tromjesečju.
BDP je porastao po godišnjoj stopi od 4,3 odsto u posljednjem tromjesečju, što je najbrži tempo od trećeg tromjesečja 2023, navodi se u početnoj procjeni Zavoda za ekonomske analize Ministarstva trgovine. Ekonomisti su predviđali rast BDP-a od 3,3 odsto, a ekonomija je u drugom tromjesečju skočila 3,8 odsto.
Potrošnja je porasla 3,5 odsto u posljednjem tromjesečju, što je najbrži tempo od četvrtog kvartala prošle godine.
Osim povećane kupovine rekreacijske robe i vozila, porasla je i potrošnja na netrajna dobra poput hrane, lijekova, odjeće i obuće. Potrošači su takođe više trošili na zdravstvenu zaštitu, uključujući bolničku i medicinsku njegu.
&nbsp;Ipak, ti podaci sada su zastarjeli. Maloprodaja je stagnirala u oktobru, a kupovina motornih vozila takođe je pala u posljednja dva mjeseca. Kongresni ured za budžet, nezavisni think tank, procijenio je da bi zatvaranje vlade moglo smanjiti BDP u četvrtom tromjesečju za jedan do dva procentna boda.
Takođe je predvidio da će se većina gubitka BDP-a nadoknaditi, s deficitom između sedam i 14 milijardi dolara.
Ekonomisti kažu da su, poput bogatijih potrošača, veće kompanije prebrodile udar uvoznih tarifa i sve više ulažu u vještačku inteligenciju, dok se manje bore s tarifama. Korporativni profit porastao je 166,1 milijardu dolara u trećem tromjesečju, u poređenju s povećanjem od 6,8 milijardi dolara u drugom kvartalu.
Međutim, inflacija je porasla u posljednjem tromjesečju. Domaćinstva se bore s višim cijenama u supermarketima i višim računima za komunalne usluge, jer brzi rast vještačke inteligencije i prateće infrastrukture povećava potražnju za električnom energijom.
Neki će potrošači naredne godine vidjeti nagli rast premija zdravstvenog osiguranja. Indeks potrošačkih cijena porastao je 2,8 odsto.
Federalne rezerve snizile su referentnu kamatnu stopu još 25 baznih bodova ovog mjeseca, na raspon od 3,5 odsto do 3,75 odsto, ali su pokazale da troškovi zaduživanja vjerovatno neće pasti u bliskoj budućnosti.
Dionice na Wall Streetu trgovale su se neznatno više, dolar je pao, a prinosi na kratkoročne američke državne obveznice porasli su.
Poslovna ulaganja usporila su se u posljednjem tromjesečju, jer su izdaci za infrastrukturu pali sedmo tromjesečje zaredom. Usporavanje je nadoknađeno snažnim ulaganjima u opremu povezanu s vještačkom inteligencijom i izdacima za intelektualno vlasništvo.
Izvoz je naglo porastao, dok je uvoz pao drugo tromjesečje zaredom, što je pomoglo u smanjenju trgovinskog deficita. Carine su uzrokovale velike fluktuacije uvoza.

Američka ekonomija porasla najjače u dvije godine

Cijene nafte u utorak su se stabilizovale blizu 62 dolara, nakon skoka u ponedjeljak, balansirajući između očekivanja o povećanom snabdijevanju zbog moguće američke prodaje zaplijenjene venecuelanske nafte i strahovanja o poremećajima nakon ukrajinskih napada na ruska plovila i pristaništa.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo se po cijeni od 61,92 dolara, dok je ja američkom koštao 57,92 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
U ponedjeljak su cijene skočile za preko dva odsto. Na londonskom tržištu ostvaren je najveći dnevni rast u dva mjeseca, dok su na američkom ojačale najsnažnije od 14. novembra.
- Nakon snažnog skoka cijena nafte u ponedjeljak prekomjerna ponuda sprječava novi rast. Skladištenje na moru na najvišem je nivou od 2020, zbog čega se mogući rast cijena čini ograničenim, osobito u skraćenoj prazničnoj sedmici u kojoj se malo trguje - rekao je analitičar IG‑a Axel Rudolph.
Američki predsjednik Donald Tramp u poneđeljak je rekao da će SAD možda zadržati ili prodati naftu koju su američke snage zaplijenile u blizini venecuelanske obale proteklih sedmica, u okviru američkih mjera koje uključuju sprječavanje ulaska i izlaska sankcioniranih tankera iz venecuelanskih luka.&nbsp;
Naftna tržišta trebalo bi da u prvoj polovini naredne godine budu dobro snabdjevena, navodi britanska banka Barclays u primjedbi objavljenoj u ponedjeljak, uz napomenu da će u četvrtom tromjesečju višak nafte na tržištu pasti na samo 700 hiljada barela dnevno i da bi dugotrajni poremećaji mogli dodatno da smanje ponudu.
Ruske snage pogodile su ukrajinsku crnomorsku luku Odesu kasno u ponedjeljak, oštetivši lučku infrastrukturu i brod, u drugom napadu na regiju u manje od 24 sata. Ukrajinski napadi dronovima oštetili su dva plovila i dva pristaništa te izazvali požar u selu u ruskoj Krasnodarskoj regiji.&nbsp;
Ukrajina je napade usmjerila i na rusku pomorsku infrastrukturu, posebno na naftne tankere koji pokušavaju zaobići sankcije nametnute Rusiji.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu koštao 61,22 dolara, što je 1,29 dolar više nego u petak. Cijena je prije sedmicu pala ispod 60 dolara prvi put od jeseni 2020. godine.

Cijene nafte blizu 62 dolara

Rusija i Kina su kritikovale Sjedinjene Američke Države zbog vojnog i ekonomskog pritiska na Venecuelu, rekavši Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija da se to svodi na "kaubojsko ponašanje" i "zastrašivanje".
Venecuela, koja je zatražila hitan sastanak Savjeta uz podršku Moskve i Pekinga, optužila je Vašington za "najveću iznudu poznatu u našoj istoriji".
- Akcije američke strane su u suprotnosti sa svim ključnim normama međunarodnog prava. Odgovornost Vašingtona je takođe očigledna za stalne katastrofalne posljedice takvog kaubojskog ponašanja - rekao je ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja. On je američku blokadu nazvao "činom agresije".
Kineski predstavnik Sun Lei je rekao da se njegova zemlja protivi svim aktima unilateralizma i maltretiranja i podržava sve zemlje u odbrani njihovog suvereniteta i nacionalnog dostojanstva.
Sjedinjene Američke Države su rasporedile značajne vojne snage na Karibima i nedavno su presrele tankere za naftu kao dio pomorske blokade protiv venecuelanskih brodova za koje smatraju da su pod sankcijama.
Na sastanku u utorak, američki ambasador Majk Valc odgovorio je na kritike rekavši: "Sjedinjene Američke Države će učiniti sve što je u njihovoj moći da zaštite našu hemisferu, naše granice i američki narod."
Venecuelanski ambasador Semjuel Monkada rekao je Savjetu UN-a: "Nalazimo se u prisustvu sile koja djeluje izvan međunarodnog prava, zahtijevajući da Venecuelanci napuste našu zemlju i predaju je. Ovo je najveća iznuda poznata u našoj istoriji."
Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke zemlje, za finansiranje "narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Karakas negira bilo kakvu umiješanost u trgovinu drogom i tvrdi da Vašington nastoji da svrgne njegovog predsjednika Nikolasa Madura kako bi zaplijenio venecuelanske rezerve nafte, najveće na svijetu.
Američka vlada ponudila je nagradu od 50 miliona dolara za bilo kakvu informaciju koja bi dovela do hapšenja Madura, odanog saveznika ruskog lidera Vladimira Putina.
Od septembra, američke snage su izvele desetine zračnih napada na brodove za koje Vašington, bez ikakvih dokaza, tvrdi da su prevozili drogu. Više od 100 ljudi je poginulo.

Venecuela optužila SAD za najveću iznudu u istoriji

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su SAD i dalje posvećene postizanju mirovnog sporazuma, nakon što je obaviješten o razgovorima koje su ukrajinski pregovarači vodili sa američkom stranom.
Kako je prenio pariski list Le Monde na svom sajtu, Zelenski je sinoć u svom redovnom obraćanju rekao da je dobio detaljan izvještaj sekretara Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustema Umerova i načelnika Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga Andrija Hnatova, poslije njihovih sastanaka sa američkim predstavnicima.
Zelenski je rekao da se pripremaju nacrti sporazuma i da su određene tačke razmatrane tokom razgovora.
- Ostajemo u stalnom kontaktu sa SAD i računamo na nastavak saradnje - rekao je predsjednik Ukrajine.
Zelenski je dodao da Vašington želi konačni mirovni sporazum, navodeći da Ukrajina u potpunosti sarađuje i da "nikada neće biti prepreka miru".
Međutim, naglasio je, Rusija mora da prestane da "sabotira diplomatiju" i da ozbiljno shvati okončanje rata.
Ukrajinski predsjednik je takođe pozvao na kontinuirani pritisak na Moskvu da okonča agresiju, tvrdeći da međunarodna zajednica posjeduje "sve neophodne instrumente" da to postigne.

Zelenski: Vašington i dalje posvećen postizanju mirovnog sporazuma

Američki State Department je objavio da je pet osoba iz Evrope dobilo zabranu ulaska u SAD zbog, kako su naveli, tjeranja američkih platformi na cenzuru.
U saopštenju, u kojem se ne navode imena, stoji i da su ove osobe “suzbili američka mišljenja koja im se ne sviđaju”.
“Ovi radikalni aktivisti i instrumentalizirane nevladine organizacije unaprijedile su represivne mjere cenzure koje provode strane države, pri čemu su u svakom slučaju bile na meti američki govornici i američke kompanije. Shodno tome, utvrdio sam da njihov ulazak, prisustvo ili aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama mogu imati potencijalno ozbiljne negativne posljedice po vanjsku politiku Sjedinjenih Država”, stoji u saopštenju kojeg je potpisao državni sekretar Mark Rubio.
Naveo je još da se State Department pod njegovim vođstvom odlučio na uvođenje restrikcija na dobijanje američkih viza te da im se zabrani ulazak u SAD.
“Predsjednik Donald Tramp jasno je poručio da njegova vanjska politika ‘Amerika na prvom mjestu’ odbacuje kršenja američkog suvereniteta. Eksteritorijalno prekoračenje nadležnosti stranih cenzora usmjereno protiv američkog govora nije izuzetak. State Department je spreman i voljan proširiti današnji spisak ukoliko drugi strani akteri ne promijene kurs”, napisao je Rubio.
Iako se imena u saopštenju ne navode, portal Daily Signal otkrio je da su među njima Thierry Breton i Imrad Ahmed.
Breton je bivši komesar Evropske unije za prosperitet i industrijsku strategiju, koji je učestvovao u kreaciji Zakona o digitalnim uslugama EU, zbog kojeg je, između ostalog, kažnjena i društvena mreža X, u vlasništvu Elona Muska.
S druge strane, Ahmed je direktor neprofitne organizacije Centar za borbu protiv mržnje na digitalnim platformama, koji se često borio protiv Muska i tražio restrikcije za članove Trumpovog tima koji su, prema njegovoj ocjeni, širili mržnju na društvenim mrežama.
Ahmedov slučaj je posebno interesantan, imajući u vidu da on živi u SAD-u, te da je ovom odlukom omogućena i deportacija sankcionisanih osoba.
Pojedini analitičari u SAD-u su odmah nakon objave, te nakon što su otkrivena ova dva imena, naveli da je ovaj potez osveta za kaznu od 120 miliona eura koju je EU izrekla Muskovom X-u.

Rubio uveo zabranu ulaska u SAD za pet osoba zbog “cenzure”: Među njima i bivši komesar EU

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije počelo je evakuaciju porodica diplomata iz Venecuele, rekao je u ponedjeljak agenciji AP zvaničnik evropske obavještajne službe.
Evakuacije dolaze u trenutku kada ruski zvaničnici procjenjuju situaciju u Venecueli kao vrlo nesigurnu. Evakuacija signalizira pojačanu zabrinutost za stabilnost u toj južnoameričkoj naciji dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa eskalira svoju četveromjesečnu kampanju pritiska na vladu predsjednika Nikolasa Madura.
Venecuelanski ministar vanjskih poslova Ivan Gil rekao je u ponedjeljak da je telefonom razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, koji je izrazio podršku Moskve protiv Trampove proglašene blokade.
Gil je optužio Vašington za "napade na brodove i vansudska pogubljenja, te nezakonita djela piratstva" na Karibima.
Prošle sedmice, Tramp je zahtijevao da Venecuela vrati imovinu koju je prije nekoliko godina zaplijenila od američkih naftnih kompanija, opravdavajući svoju najavu blokade sankcionisanih naftnih tankera koji putuju u ili iz ove južnoameričke zemlje.
Tramp je prethodne sedmice naredio blokadu ulaska i izlaska svih tankera iz Venecuele. Zaplijenjeni su i tankeri za koje Tramp smatra da su pokušali izaći iz zemlje.

Rusija počela evakuaciju porodica diplomata iz Venecuele, situacija nije sigurna

Krenuli su na Državni arhiv! Na depo memorije jednog naroda, jedne kulture i jedne tradicije. Naše tradicije! Rukopis je isti: "volonteri i đaci u plemenitoj misiji" umjesto "trojanski konj u brisanju jednog identiteta". Sto puta viđen scenario vještine manipulacije. Tako je iz "Ne damo svetinje" i "Desila se sloboda" došlo je do "Veseli se, srpski rode" i "Kukaju Turci, leleču bule"!
Istovremeno, DF stavlja “šapu” na još jednu kapitalnu crnogorsku instituciju kulture Nacionalnu biblioteku “Đurđe Crnojević". Umjesto žene-stručnjaka, koja je decenije provela u toj biblioteci, postavljen je čovjek koji se zalaže za rušenje Mauzoleja na Lovćenu!
DF je takođe preuzeo KIC “Budo Tomović”, a još od ranije i Narodnu biblioteku “Radosav Ljumović”. Tako smo došli do toga da na Cetinju i Podgorici kulturom vedre i oblače oni koji su Bećiru Vukoviću dali nacionalnu penziju, Trinaestojulsku nagradu i 14 i po hiljada eura u kešu.
Ima li kraja ovoj destrukciji nacionalnog bića Crnogoraca? Šta u ovoj stvari radi premijer? Jesu li i ovo seoske tema za njega?
Kome do sad sve nije jasno ili ga ne zanima ili je glup! Ukoliko opet, mi građani ne stanemo na put ovoj besprizornoj akciji okupacije naše istorije i kulture, to neće niko drugi uraditi. Jer da se proteklih mjeseci mi ne pobunismo, ne bi se orila naša himna i gromoglasno NE MOŽE ni 8. jula ispod Vile Gorica, niti za 13. jul na Gorici, niti 19. decembra na Gorici, niti bilo đe drugo đe je bilo nužno da se bude!
I sad imamo izbor. Sjedjeti skrštenih ruku, čekajući da u EU uđemo kao neko zaostalo selo bez autentične kulture ili da uđemo kao GRAĐANI sa kičmom, stavom i dostojanstvom i sviješću o sebi! Ima li Crna Gora danas svijest Vinstona Čerčila? Razumije li Crna Gora da odbraniti kulturu znači odbraniti državu? Ja mislim da se ta svijest rodila ili da se makar probudila!
I zato, naš naredni zadatak je odbraniti Državni arhiv! Odbraniti ga po svaku cijenu od falsifikovanja, brisanja, krađe! U nedjeljama koje dolaze, nema važnijeg cilja! Mi moramo uraditi sve, što god bilo legitimnim putem potrebno, da arhiv ODBRANIMO!
Moramo poručiti tim beskrupuloznim lopovima tuđih baština opet, i opet, i koliko god treba puta: No pasaran!

Sljedeća misija: Državni arhiv!

Belgija se zvanično pridružila slučaju pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koji je pokrenula Južnoafrička Republika, optužujući Izrael za genocid u Gazi.
Južna Afrika je prvobitno podnijela optužbu protiv Izraela pred sud zbog kršenja Konvencije o genocidu u vezi s ratom u Gazi u decembru 2023. Izrael je potom odbacio optužbu za genocid, smatrajući je "neosnovanom".
Belgija se pridružila Južnoj Africi podnošenjem deklaracije o intervenciji prema članu 63. Statuta ICJ-a, koji omogućava državama članicama Konvencije o genocidu da intervenišu u postupcima koji se odnose na njeno tumačenje.
Belgija se posebno fokusirala na član II u pogledu tumačenja "posebne namjere" potrebne za utvrđivanje genocidne namjere.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCIJ_ICJ%2Fstatus%2F2003491303431242002%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003491303431242002%7Ctwgr%5E655afea155b03f67c0c40c05a9a0394b711612ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao potpisnica Konvencije o genocidu iz 1948. godine, Belgija tvrdi da bi tumačenje ključnih članova od strane suda, posebno definicije genocidne namjere, moglo imati pravne implikacije za nju.
Južna Afrika je 29. decembra 2023. godine podnijela tužbu protiv Izraela, optužujući ga za kršenje obaveza iz Konvencije o genocidu u postupanjima prema Palestincima u Gazi.
Od tada je Sud izdao niz privremenih mjera kojima je Izraelu naloženo da preduzme korake radi sprečavanja djela genocida.
Međunarodni sud pravde, sa sjedištem u Hagu, glavni je sudski organ Ujedinjenih nacija i odlučuje u pravnim sporovima između država.

Belgija se pridružila tužbi Južne Afrike protiv Izraela zbog genocida u Gazi

Najmanje 34 kandidata prijavila su se za učešće na predsjedničkim izborima u Peruu 2026. godine, saopštila je izborna komisija u srijedu, što je rekordni broj za zemlju koja je u posljednjih nekoliko godina obilježena političkom nestabilnošću.
Kandidati za izbore 12. aprila uključuju komičara, bivšeg fudbalera i Keiko Fujimori, kćerku pokojnog bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija, koja planira kandidaturu četvrti put.
Na listi prijavljenih kandidata nalazi se i bivši desničarski gradonačelnik Lime, Rafael Lopez Aliaga, poznat kao "Porky" zbog sličnosti sa poznatim crtanim likom.
Konzervativna Fujimori ponovo će pokušati nakon kandidatura 2011. godine, 2016. i 2021. godine, kada ju je pobijedio ljevičar Pedro Kastiljo, koji je opozvan i uhapšen krajem 2022. godine.
Ostali kandidati uključuju Vladimira Serona, bjegunca od pravde i lidera marksističke partije Peru Libre koja je dovela Kastilja na vlast, popularnog komičara i imitatora bivših predsjednika Karlosa Alvareza, bivšeg golmana Džordža Forsita i Marija Vizkaru, brata zatvorenog bivšeg predsjednika Martina Vizkare.
S obzirom na visok nivo nepovjerenja u tradicionalne partije i političare, Ipsos Peru istraživanje javnog mnijenja objavljeno prošle nedjelje pokazalo je da skoro polovina Peruanaca (48 odsto) ne zna za koga da glasa, da će poništiti svoj glas ili da nemaju omiljenog kandidata.
Stoga je vjerovatno da neće biti apsolutnog pobjednika u prvom krugu izbora i da će izbori otići u drugi krug 7. juna, prema mišljenju analitičara.

Južnoamerička zemlja ruši rekorde: Čak 34 osobe se prijavile kao kandidati za predsjednika Perua

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Tag: sad

CNN: Otkriveno još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Epstin

Tragedija u Americi: U domu za stare došlo do eksplozije plina, poginule najmanje dvije osobe

SAD produžile rok Naftnoj industriji Srbije za prodaju ruskog vlasništva

Pravnici UN-a upozoravaju: Američka pomorska blokada Venezuele je nezakonita oružana agresija

Američka ekonomija porasla najjače u dvije godine

Cijene nafte blizu 62 dolara

Venecuela optužila SAD za najveću iznudu u istoriji

Zelenski: Vašington i dalje posvećen postizanju mirovnog sporazuma

Rubio uveo zabranu ulaska u SAD za pet osoba zbog “cenzure”: Među njima i bivši komesar EU

Rusija počela evakuaciju porodica diplomata iz Venecuele, situacija nije sigurna

Sljedeća misija: Državni arhiv!

Belgija se pridružila tužbi Južne Afrike protiv Izraela zbog genocida u Gazi

Južnoamerička zemlja ruši rekorde: Čak 34 osobe se prijavile kao kandidati za predsjednika Perua

CNN: Otkriveno još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Epstin

PRATITE TVe UŽIVO