Pentagon je naredio oko 1.500 aktivnih vojnika da budu spremni za moguću intervenciju u Minesoti, gdje savezne vlasti sprovode veliku operaciju sprovođenja imigracionih zakona, rekla su u nedjelju dvojica odbrambenih zvaničnika.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti vojnih planova, naveli su da su dvije pješadijske jedinice 11. vazdušno-desantne divizije američke vojske dobile naređenje da se pripreme za raspoređivanje. Jedinica je bazirana na Aljasci i specijalizovana je za djelovanje u arktičkim uslovima.
Jedan odbrambeni zvaničnik rekao je da su vojnici u pripravnosti da budu poslani u Minesotu ako predsjednik Donald Tramp aktivira Zakon o pobuni, rijetko korišteni zakon iz 19. vijeka koji mu omogućava da angažuje aktivnu vojsku u ulozi policije.
Ovaj potez dolazi samo nekoliko dana nakon što je Tramp zaprijetio da će upravo to učiniti kako bi ugušio proteste protiv njegove imigracione ofanzive.
U saopštenju poslanom imejlom, glavni portparol Pentagona Šon Parnel nije negirao da su naređenja izdata, te je poručio da je vojska "uvijek spremna da izvrši naređenja vrhovnog komandanta ako bude pozvana".
Televizija EjBisi njuz (ABC News) prva je objavila ovu informaciju.
Tramp je u četvrtak na društvenim mrežama poručio da će aktivirati zakon iz 1807. godine "ako korumpirani političari Minesote ne budu poštovali zakon i ne zaustave profesionalne agitatora i pobunjenike da napadaju patriote iz ICE-a, koji samo pokušavaju raditi svoj posao".
Dan kasnije je, čini se, povukao prijetnju, rekavši novinarima u Bijeloj kući da trenutno nema razloga da ga primijeni.
- Ako bi mi bio potreban, koristio bih ga. Vrlo je moćan - rekao je Tramp.
On je više puta tokom oba svoja mandata prijetio da će aktivirati Zakon o pobuni. Godine 2020. tako je prijetio da će ga koristiti kako bi ugušio proteste nakon što je Džordž Flojd ubijen tokom policijske intervencije u Mineapolisu, a posljednjih mjeseci prijetio je da će ga iskoristiti i protiv imigracionih protesta.
Zakon je posljednji put aktivirao predsjednik Džordž Buš 1992. godine kako bi ugušio nerede u Los Anđelesu nakon oslobađajuće presude četvorici bijelih policajaca optuženih za premlaćivanje Rodnija Kinga.
Guverner Minesote Tim Volc, demokrata i česta meta Trampove kritike, pozvao je predsjednika da odustane od slanja dodatnih trupa.
- Uputio sam direktan apel predsjedniku: Spustimo tenzije. Prekinite ovu kampanju odmazde. Ovo nismo mi - poručio je Volc prošle sedmice na društvenim mrežama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp prijeti u vlastitoj državi: Vojska stavila 1.500 vojnika u pripravnost za moguću intervenciju u Minesoti

Članice NATO saveza neće se pozivati na član 5. u slučaju da Sjedinjene Američke Države odluče da vojnom akcijom zauzmu Grenland, izjavio je danas bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske general Pjer de Vilije listu „Žurnal du dimanš".
- Bezbjednosni kišobran koji je do sada postojao zahvaljujući članu 5 raspada se zbog najava američkog predsjednika Donalda Trampa, ali budimo jasni - nećemo se pozivati na taj član da bismo se borili protiv Sjedinjenih Država, koje su centralni stub NATO saveza - rekao je De Vilije.
On je naveo da Sjedinjene Države finansiraju više od 50 odsto svih troškova NATO saveza, zbog čega neće biti rata koji bi vodile druge članice Sjevernoatlantskog saveza protiv Amerike, prenosi Tass.
Francuski general je dodao da je ograničeni kontingent francuskih vojnika poslat na Grenland samo da "procijeni situaciju" i pripremi se za moguće raspoređivanje većih kontingenata.
- Da li je ovo adekvatan odgovor na zahtjeve Sjedinjenih Država, budućnost će pokazati. Moramo pokazati solidarnost unutar EU, prilagoditi se novoj situaciji i pokazati neophodnu snagu, čak i ako ona nije na nivou one koju imaju Sjedinjene Države - rekao je de Vilije.
Prema njegovim riječima, prethodni svjetski poredak, kojim su upravljale međunarodne organizacije, ustupio je mjesto „zakonu sile“.
On smatra da Tramp teži širenju teritorije SAD, zbog čega evropske zemlje moraju „pokazati čvrstinu“, jer će u suprotnom biti doživljene kao slabe i postaće „plijen jačih“.
De Vilije ukazuje da su evropske zemlje „spremne da vode vojne operacije, ali ne i rat“, zbog čega se mora ubrzati naoružavanje evropskih vojski, ali bi obnavljanje njihove sposobnosti da vode ratove moglo da traje oko 10 godina.

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske: NATO se neće boriti sa SAD ako zauzmu Grenland

Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmusen i norveški ministar vanjskih poslova Espen Bart Eide obratili su se javnosti nakon zajedničke izjave osam NATO zemalja pogođenih prijetnjama carina od američkog predsjednika Donalda Trampa.
U izjavama koje je prevela Danska radiotelevizija DR, Eide ovo naziva "istorijskim i dramatičnim vremenom" i opisuje Trampove carine kao prijetnje.
Međutim, ministar vanjskih poslova dodaje da Norveška i njeni saveznici neće dopustiti da budu pod pritiskom. Rasmusen navodi nedavnu sigurnosnu operaciju "Arctic Endurance" kao primjer posvećenosti Danske i njenih partnera zaštiti tog područja.
- I to je dovelo do ovih carina. I to je vrlo, vrlo paradoksalno - rekao je on.
On se upravo vratio s puta u Vašington kada je Tramp izdao najnoviji paket carina te je naveo da je imao konstruktivan razgovor s Trampovim zvaničnicima.
Dodaje da se nada nastavku ovih razgovora "kako bi predsjednik odustao od svoje ideje da preuzme Grenland". On takođe navodi da američka objava dolazi u isto vrijeme kada evropski saveznici pokušavaju riješiti zadatak "za koji Tramp smatra da smo ga zapostavili".
Danska premijerka Mete Frederiksen pohvalila je podršku koju Danska i Grenland dobijaju od evropskih zemalja zbog prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da uvede nove carine u svojoj namjeri da preuzme kontrolu nad ovom arktičkom ostrvskom teritorijom.
- Zadovoljna sam dosljednim porukama ostatka kontinenta: Evropa se neće ucjenjivati - napisala je Frederiksen u izjavi u nedjelju.
Poručila je i da "mi nismo oni koji traže sukob" te da je jasnije da je ovo pitanje koje "nadilazi vlastite granice".
Švedski premijer Ulf Kristerson je naglasio da evropske zemlje "neće dopustiti da budu ucijenjene".
- Ovo je pitanje Evropske unije koje utječe na mnogo više zemalja nego samo na one koje su sada izdvojene - naveo je Kristersson u objavi na Iksu (X) u subotu.

Evropa sve glasnija protiv američkih izjava, poruke su jednoglasne: "Ne tražimo sukob, ali nećemo biti ucijenjeni"

Osam evropskih zemalja odgovorilo je na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa o uvođenju carina, a u potpisu stoje Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
- Prijetnje carinama podrivaju transatlantske odnose i nose rizik od opasne spirale eskalacije - navodi se u izjavi.
Ove zemlje se suočavaju s carinama od deset odsto na izvoz u Sjedinjene Američke Države od februara, a porast će na 25 odsto u junu. U pismu, međutim, ove zemlje ponavljaju da stoje u punoj solidarnosti s Kraljevinom Danskom i narodom Grenlanda.
- Spremni smo za dijalog zasnovan na principima suvereniteta i teritorijalnog integriteta koje čvrsto podržavamo - poručuju.
Svih osam zemalja su članice NATO-a te naglašavaju da su posvećene jačanju sigurnosti Arktika kao zajedničkog transatlantskog interesa.
U tom kontekstu navode da je nedavna danska vojna vježba na Grenlandu, nazvana "Arctic Endurance", odraz te posvećenosti i da ne predstavlja prijetnju nikome.

Evropska "osmica" moćnih država poručila Americi: Vaše prijetnje bi mogle imati opasnu eskalaciju

There is a real possibility that Montenegro could become a member state in 2028, not only because of the solid progress it has made, but also because the European Union, from a geopolitical perspective, has a need to secure the integration of the Western Balkans - said British historian and professor at De Montfort University in Leicester, Dr Kenneth Morrison, in an interview with Portal ETV. We spoke with Professor Morrison about Montenegro’s progress in European integration and its position within the broader European context, turbulent developments at the global level, as well as his new book „Montenegro and Serbia: A Velvet Divorce?“, which was recently presented to the Montenegrin public and which he co-authored with Boston University professor Vesko Garčević.&nbsp; Portal ETV: As someone who has closely followed political developments in Montenegro for many years, how would you assess the performance of the current parliamentary majority? Do you see its heterogeneity at this moment as an advantage or a drawback? MORISON: Montenegro faces challenges, like any other European country. However, although internal challenges and political crises of varying intensity are constantly present, Montenegro remains one of the most stable countries in the Western Balkans and the only one with realistic prospects of joining the European Union in the coming years. From the perspective of an external observer, I am optimistic about Montenegro’s future, because if we distance ourselves from the often overheated internal political situations and events, the country’s overall direction of travel is more favourable compared to its neighbours. The heterogeneity of the government is both an advantage and a risk. This government, led by Movement Europe Now (Pokret Evropa sad), is very diverse and difficult to keep together, although it has managed to do so since 2023. The most recent decision by the Democratic People's Party (Demokratska narodna partija) to leave the government and the ruling coalition in Podgorica, over issues such as language, citizenship and state symbols, is nothing particularly new and should be viewed as part of Montenegro’s internal political dynamics, which will remain a permanent factor. Nevertheless, it highlights the difficulties of forming a coalition government composed of parties with quite different political agendas. Governing through coalitions is always demanding, but in the absence of political parties that can independently secure a parliamentary majority, a coalition government remains the only possible path. And while such a model can lead to occasional rifts, it can also encourage better cooperation, compromise and greater transparency - at least in theory. Portal ETV: How do you assess Montenegro’s progress on its path towards membership in the European Union? MORISON: It now appears likely that Montenegro will be the next member of the European Union, and the recent closure of a further five negotiating chapters represents an additional positive step in that direction. The only question is when this will happen. The year 2028 seems the most plausible date, but we have found ourselves in similar situations before, with deadlines continually being pushed into the future. This time, however, I believe there is a real possibility that Montenegro could become a member state in 2028, not only because of the solid progress it has made, but also because the European Union, from a geopolitical perspective, has a need to ensure the integration of the Western Balkans. Montenegro’s success in this process would be a strong signal to other countries in the region aspiring to membership that the enlargement policy is still alive. However, the question remains whether there is genuine readiness among citizens of EU member states for further enlargement at a time when they themselves are facing numerous challenges. Moreover, the European Union that Montenegro may eventually join is significantly different from the one that existed when the Stabilisation and Association Agreement (SAA) entered into force in 2010. In the meantime, Brexit has occurred (with the United Kingdom having been one of the stronger advocates of enlargement within the EU), divisions have emerged within the Union over the war in Ukraine, and anti-EU political parties have strengthened in many member states. Accession to the European Union is the right strategic goal for Montenegro, but it will not be a miracle cure for all the problems the country faces. Portal ETV: You have also extensively researched church-state relations, particularly in the Balkans. How would you define today the relationship between the Church - primarily the Serbian Orthodox Church - and the Montenegrin state? MORISON: The Serbian Orthodox Church represents a significant factor in Montenegrin social and political life, although the degree of its influence has varied over time. During the 2020 religious processions, it played a clearly expressed role in shaping the political climate that led to the fall of the Democratic Party of Socialists (Demokratska partija socijalista) in August of that year. After the death of Metropolitan Amfilohije and the signing of the Basic Agreement in 2022, its activity in the public sphere became somewhat more restrained, although it is not difficult to observe that the influence of the Serbian Orthodox Church in Montenegro has increased in recent years. It is undoubtedly a more visible and assertive institution than it was, for example, two decades ago. At the same time, the influence of the Montenegrin Orthodox Church (MOC) has weakened, which made it particularly interesting to read this week statements by Russia’s foreign intelligence service, the SVR, accusing the Ecumenical Patriarchate and Patriarch Bartholomew of „sowing discord“ within the so-called „Russian Orthodox world“ through cooperation with the governments of the Baltic states, and alleging that the Ecumenical Patriarch is preparing to grant autocephaly to the Montenegrin Orthodox Church as a form of retaliation against the Serbian Orthodox Church. Therefore, although these processes are not always visible in everyday political life, the question of the role of the Serbian Orthodox Church in Montenegro, as well as the issue of the autocephaly of the Montenegrin Orthodox Church, remain extremely important and sensitive topics. Portal ETV: Let us turn briefly to the broader European context. How do you assess the threat that Russia poses to Europe’s stability, and do you see disagreements within NATO itself? MORISON: We are witnessing a period of pronounced geopolitical turbulence, and what we experienced during the first two weeks of 2026 is enough to make even those inclined to a more relaxed view of such situations feel concerned. The threat of a wider European war is probably more pronounced than at any time since the end of the Second World War. A peaceful resolution to the war in Ukraine, despite the efforts of the United States and the European Union, still appears very distant, and Russia has made it clear that it would consider any deployment of European troops in Ukraine to monitor a ceasefire as a hostile act, and that such forces would be legitimate military targets. Furthermore, the ability of European states to enter into an open conflict with Russia is questionable, particularly given the evident tensions within the transatlantic partnership and the views of the U.S. administration on Europe expressed in the recently published National Security Strategy. In addition, the populations of European countries are not sufficiently prepared for such a scenario, although citizens of Poland and the Baltic states may be more aware of the threat and psychologically more prepared than others. Although we all hope that a direct, kinetic war will be avoided, we cannot ignore the fact that NATO, and especially its European members, are already engaged in a kind of „shadow war“ or „grey zone“ conflict with Russia, in which cyberattacks, covert operations, espionage, disinformation campaigns, economic pressure and destabilisation activities have become almost routine. There are also serious concerns about the future of NATO, which would be deeply shaken by any U.S. moves regarding Greenland, given that the Alliance has been the cornerstone of European security for almost eight decades. As for the impact of these processes on Montenegro, it is almost certain that it is not spared, although it is not an exception but part of a broader geopolitical chessboard and a state with a certain geostrategic significance. Accordingly, Montenegro is as vulnerable as other countries, as it cannot remain immune to these global processes. In any case, there are numerous potential flashpoints that could lead to far greater instability, but we must hope that reason will prevail and that a wider, direct war will be avoided. Europe must not, as it did in the summer of 1914, unknowingly step into catastrophe, although the current geopolitical crisis bears more similarities to the 1930s. Still, I hope that the darkest lessons of the conflicts of the 20th century will be taken into account - which is why, as a historian, I cannot stress enough the importance of studying history among younger generations, because, whether we like it or not, we sometimes remain trapped in its patterns.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116220140_66c3fad336b41b1190d58758323ff4b076afde2c38feb35bffe5a08ef2dc302a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260116220140_66c3fad336b41b1190d58758323ff4b076afde2c38feb35bffe5a08ef2dc302a" data-rendition-name="original" width="852" height="1278" loading="lazy" alt="KNJIGA"> </figure>  Portal ETV: Your new book, which you co-authored with Professor Vesko Garčević, „Montenegro and Serbia: A Velvet Divorce?“, was recently presented in Podgorica. Can you tell us more about the book, the period it covers, and the key moments you identify in the turbulent relationship between the two countries? MORISON: The book that Professor Vesko Garčević and I wrote essentially represents an analysis of how Montenegro and Serbia converged and diverged from the late 1980s onward. We address several key moments - from the „anti-bureaucratic revolution“ and the fall of the Montenegrin League of Communists, the breakup of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia and the creation of the Federal Republic of Yugoslavia in 1992, through the internal divisions within the Democratic Party of Socialists (DPS) in 1997, to the referendum on Montenegro’s independence in 2006. A significant part of the book focuses on the (often complex) bilateral relations between Podgorica and Belgrade, the divergence of the two states’ foreign policy approaches since then, with particular attention to the recognition of Kosovo, NATO and EU membership, and relations with countries such as Russia and China. The book also includes an analysis of the role played by the Serbian Orthodox Church in Montenegro. As we approach the marking of two decades since the restoration of Montenegrin independence, we considered it necessary to document the trajectory of this relationship and reflect on the turbulent four decades that have shaped both Montenegro and Serbia.

Božena Miljić

Morrison: EU accession is the right strategic goal for Montenegro, but it is not a miracle cure for all the problems the country faces

Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti istorijski trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio nove carine evropskim državama u okviru svojih nastojanja da preuzme kontrolu nad Grenlandom.
Politico navodi da je time budućnost primirja u trgovinskom ratu, definisanog sporazumom koji su u julu prošle godine potpisali Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, postala neizvjesna, prenosi Capital.ba.
Predsjednik Evropske narodne partije, Manfred Veber, kazao je da eskalacija napetosti znači da Evropski parlament neće glasati za pakt kojim se američke carine na uvoz iz Evropske unije postavljaju na 15 odsto, u zamjenu za neprimjenjivanje nameta na američki izvoz.
- Evropska narodna partija je za trgovinski sporazum između EU i SAD, ali s obzirom na Trampove prijetnje u vezi sa Grenlandom, odobrenje u ovoj fazi nije moguće - napisao je Veber na društvenim mrežama.
On je naveo da carine od nula odsto na američke proizvode moraju biti stavljene na čekanje.
Glasanje o ratifikaciji trgovinskog sporazuma očekivalo se 26. januara.
Tramp je najavio dodatnu carinu od deset odsto evropskim državama koje su učestvovale u slanju vojnih trupa na Grenland.
Takođe je najavio da će carine od 1. juna biti povećane na 25 odsto i ostati na snazi dok se ne postigne dogovor o potpunoj kupovini Grenlanda.
Evropski lideri su istakli da je raspoređivanje trupa na Grenlandu odgovor na Trampove tvrdnje o rastućim ruskim i kineskim prijetnjama tom ostrvu.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta upozorio je Vašington da će se sa novim carinama suočiti sa zajedničkim odgovorom Evrope.
Instrument Evropske unije protiv prisile predviđa niz kaznenih mjera protiv trgovinskih partnera koji pokušavaju da prijete Uniji, uključujući ograničenja ulaganja, pristupa javnim nabavkama i zaštite intelektualne svojine.

Evropski parlament neće odobriti trgovinski sporazum sa Vašingtonom

Američko ministarstvo odbrane, odnosno Ministarstvo rata - kako ga je preimenovao Donald Tramp, naredilo je da se oko 1.500 aktivnih pripadnika oružanih snaga pripremi za moguće raspoređivanje u saveznoj državi Minesoti, objavio je Vašington post u nedelju, pozivajući se na vojne zvaničnike.
Vojska je stavila jedinice u stanje pripravnosti u slučaju da nasilje u saveznoj državi Minesota eskalira, izvještava Vašington post.
Pentagon se sprema za raspoređivanje oružanih snaga pošto je američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio da će aktivirati Zakon o pobuni ako zvaničnici u toj savezoj državi ne zaustave napade demonstranata na pripadnike Službe za imigraciju i carinu (ICE).
- Ne budu li se korumpirani političari Minesote pridržavali zakona i ne spriječe li profesionalne agitatore i pobunjenike da napadaju patriote iz ICE, koji samo nastoje da rade svoj postao, aktiviraću Zakon o pobuni - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži u četvrtak.
Ni Pentagon ni Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
Demonstracije i neredi u Minesoti eskalirali su pošto je u gradu Mineapolisu u toj saveznoj državi agent ICE ubio ženu Rene Nikol Gud.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDaractenus%2Fstatus%2F2012645725562085753%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2012645725562085753%7Ctwgr%5E9d7af6d57c6e818a513f8a92b5f650cfeb1f42a7%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tramp najavio aktiviranje Zakona o pobuni, 1.500 vojnika spremno za slanje u Minesotu

Američke snage izvele su vazdušni udar u kojem je ubijen vođa Al Kaide u sjeverozapadnoj Siriji, za kojeg američki zvaničnici tvrde da je imao direktne veze s pripadnikom Islamske države odgovornim za zasjedu u kojoj su u decembru ubijena tri američka vojnika, prenose Nezavisne.
Komandant Američke centralne komande, admiral Bred Kuper, izjavio je da ovaj napad pokazuje odlučnost SAD da progone teroriste koji napadaju njihove snage, poručivši da ne postoji sigurno utočište za one koji planiraju, izvode ili inspirišu napade na američke građane i vojnike.
Nakon napada kod Palmire 13. decembra 2025. godine, u kojem su poginula tri američka vojnika, SAD su pokrenule opsežnu vojnu operaciju protiv ciljeva Islamske države u Siriji, poznatu pod nazivom Operacija "Hawkeye Strike". Prema podacima CENTCOM-a, do sada je pogođeno više od 100 infrastrukturnih i oružanih ciljeva, uz upotrebu oko 200 precizno navođenih ubojnih sredstava.
Iako je Islamska država u Siriji znatno oslabljena, i dalje ostaje aktivna, prvenstveno izvodeći napade na kurdske snage na sjeveroistoku zemlje. 
Situacija u Siriji i dalje je nestabilna nakon pada režima Bašara al-Asada u decembru 2024. godine, čime je okončan trinaestogodišnji građanski rat. Zemlju trenutno vodi Ahmed al-Šaraa, poznat i kao Abu Mohamed al-Džolani, nakon što su njegove pobunjeničke snage preuzele kontrolu nad državom, prenosi BBC.

Američki napadi u Siriji: Ubijen jedan od vođa Islamske države

Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti trgovinski sporazum sa SAD, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio nove carine evropskim zemljama, kao dio pokušaja da preuzme kontrolu nad Grenlandom, piše Politiko.
U srijedu ove sedmice poslanici EP su odložili odluku o tome da li da zamrznu ratifikaciju sporazuma, koji su Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen potpisali u julu prošle godine, zbog tenzija sa SAD oko Grenlanda.
Poslanica u EP iz Švedske Karin Karlsboro, koordinatorka za trgovinu evropskih Liberala, izjavila je danas za Politiko da sporazum između EU i SAD neće dobiti na dovoljnu podršku.
- Ne vidim mogućnost da Evropski parlament da zeleno svjetlo za napredak sa carinskim sporazumom kada budemo donosili odluku u srijedu. Umjesto toga, EU mora da se pripremi da odgovori na carinske napade predsjednika Trampa, uključujući i one usmjerene na Švedsku. Ne možemo isključiti ni recipročne carine, ni upotrebu "bazuke" ako se pritisak i prisila nastave - rekla je Karlsboro.
Takozvana trgovinska „bazuka“ EU, ili Instrument protiv prinude, podrazumijeva niz kaznenih mjera koje se mogu koristiti protiv trgovinskih rivala koji pokušavaju da ugroze EU.
Među njima su ograničenja investicija i pristupa šemama javnih nabavki, kao i ograničenja zaštite intelektualne svojine.
Predsjednik Evropske narodne partije (EPP) Manfred Veber saopštio je da eskalacija tenzija između SAD i Evrope znači da EP neće glasati za sporazum, kojim se američke carine na uvoz iz EU utvrđuju na 15 procenata, u zamjenu za to da EU ne primjenjuje carine na američki izvoz.
- EPP je za trgovinski sporazum EU i SAD, ali s obzirom na prijetnje Donalda Trampa u vezi sa Grenlandom, odobrenje nije moguće u ovoj fazi. Carine od nula procenata na američke proizvode mora biti stavljena na čekanje - naveo je Veber.
EPP do sada, za razliku od drugih partija u EP, nije bila čvrsto uvjerena da ratifikaciju sporazuma treba odložiti.
Glasanje na kojem bi EP usvojio stav o ukidanju carina na američku robu trebalo je da se održi 26. januara.
Potpredsjednica evropskih Socijalista i demokrata zadužena za trgovinu Katlin van Brent pridružila se danas pozivima za upotrebu Instrumenta protiv prinude.
- Prosto je skandalozno to što Donald Tramp koristi carine i ekonomske prijetnje da bi nametnuo nelegitimnu teritorijalnu pretenziju… Ako ovo nije prisila, šta je onda - navela je u saopštenju Van Brent.
Ona je dodala da odobrenje trgovinskog sporazuma „ne bi bilo pragmatično, već potpuno glupo“.

Politiko: Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti trgovinski sporazum sa SAD

Hitan sastanak ambasadora Evropske unije zakazan je za sjutra u Briselu, nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio da će uvesti carine na robu iz osam evropskih zemalja u vezi sa situacijom oko Grenlanda, javio je Rojters pozivajući se na diplomate EU.
Sastanak je organizovao Kipar, koji trenutno predsjedava EU.
Ambasadori 27 zemalja EU sastaće se na hitnom sastanku zbog eskalacije krize oko Grenlanda, a na takvim sastancima ambasadori obično pripremaju praktične mjere za diskusiju na narednim ministarskim sastancima Savjeta EU.
Tramp je danas najavio uvođenje carina od 10 odsto u februaru Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Holandiji i Finskoj, koje će kasnije biti povećane na 25 odsto i ostaće na snazi sve dok SAD ne postignu dogovor o kupovini Grenlanda.

Rojters: Hitan sastanak ambasadora EU zbog Trampovih najava o carinama

Zemljotres jačine 5,1 stepen Rihterove skale pogodio je danas oblast u Tihom okeanu zapadno od obale Čilea, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Navodi se da je epicentar zemljotresa bio na otvorenom moru, na dubini od deset kilometara i na udaljenosti od 775 kilometara od grada Puerto Mont.
Kako prenosi Tanjug, za sada nema izvještaja o povrijeđenima ili materijalnoj šteti, niti je izdato upozorenje na opasnost od cunamija.

Snažan zemljotres u Tihom okeanu kod obale Čilea

Najmanje 27 pripadnika ljevičarske gerilske grupe u Kolumbiji poginulo je u sukobima sa rivalskom frakcijom u borbi za kontrolu nad područjem koje je prekriveno džunglom na jugozapadu zemlje, saopštile su vojne vlasti u nedjelju.
Sukobi, koji su bili najnasilniji u posljednjih nekoliko mjeseci, dogodili su se u ruralnom području opštine El Retorno, naveo je vojni izvor Rojtersa.
Region je od strateškog značaja za proizvodnju i krijumčarenje kokaina.
Do sukoba je došlo između frakcije Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) koju predvodi Nestor Gregorio Vera, poznat po ratnom imenu Ivan Mordisko, i druge frakcije na čijem je čelu Aleksander Dijaz Mendoza, poznat kao Kalarca Kordoba, precizirao je drugi vojni izvor.
Obje grupe bile su dio takozvanog Centralnog generalštaba, ali su se razdvojile u aprilu 2024. godine zbog unutrašnjih sporova.
Prema navodima dva vojna izvora, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, svi stradali pripadali su Verinoj grupi.
Lider iz Mendozine grupe takođe je potvrdio Rojtersu sukobe i 27 poginulih.

Najmanje 27 mrtvih u sukobu gerilskih grupa u Kolumbiji

Više od 200 migranata oslobođeno je iz "tajnog zatvora" u libijskom gradu Kufra gdje su bili držani u nehumanim uslovima. Dva izvora Rojtersa iz libijskih bezbjednosnih struktura naveli su da su vlasti otkrile podzemni zatvor, dubok gotovo tri metra, za koji su rekli da ga je vodio libijski krijumčar ljudi.
Jedan od izvora rekao je da ta osoba još nije uhapšena.
- Neki od oslobođenih migranata bili su zatočeni u podzemnim ćelijama i do dvije godine - rekao je taj izvor.
Drugi izvor je naveo da je ono što je otkriveno tokom operacije "jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti koji su otkriveni u regionu".
- Operacija je rezultirala upadom u tajni zatvor unutar grada, gdje je otkriveno više nehumanih podzemnih pritvorskih ćelija - dodao je jedan od izvora.
Oslobođeni migranti su iz podsaharske Afrike, uglavnom iz Somalije i Eritreje, a među njima ima žena i djece, rekli su izvori.
Kufra se nalazi na istoku zemlje, oko 1.700 kilometara udaljena od Tripolija.
Libija je, od svrgavanja Moamera el Gadafija u pobuni uz podršku NATO-a 2011. godine, postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva ka Evropi, koristeći opasne puteve preko pustinje i Sredozemnog mora.
Ekonomija Libije, zasnovana na nafti, takođe privlači siromašene migrante koji traže posao, ali je bezbjednosna situacija u zemlji loša, što migrante čini posebno ranjivim na zlostavljanja.
Prošle nedjelje u istočnoj Libiji pronađeno je najmanje 21 tijelo migranata u masovnoj grobnici, a do 10 preživjelih iz te grupe imalo je tragove mučenja prije nego što su oslobođeni iz zatočeništva, rekla su za Rojters dva bezbjednosna izvora.
Glavni državni tužilac Libije saopštio je u petak da su vlasti u istočnom dijelu zemlje uputile jednog optuženog na sud u vezi sa masovnom grobnicom, pod optužbom za "počinjenje teških kršenja prava migranata".
U februaru prošle godine, u Kufri je iz oko 55 masovnih grobnica izvučeno 39 tijela migranata. U tom gradu se nalazi i desetine hiljada sudanskih izbjeglica koje su pobjegle od sukoba koji je izbio u Sudanu 2023. godine.

Tag: sad

Tramp prijeti u vlastitoj državi: Vojska stavila 1.500 vojnika u pripravnost za moguću intervenciju u Minesoti

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske: NATO se neće boriti sa SAD ako zauzmu Grenland

Evropa sve glasnija protiv američkih izjava, poruke su jednoglasne: "Ne tražimo sukob, ali nećemo biti ucijenjeni"

Evropska "osmica" moćnih država poručila Americi: Vaše prijetnje bi mogle imati opasnu eskalaciju

Morrison: EU accession is the right strategic goal for Montenegro, but it is not a miracle cure for all the problems the country faces

Evropski parlament neće odobriti trgovinski sporazum sa Vašingtonom

Tramp najavio aktiviranje Zakona o pobuni, 1.500 vojnika spremno za slanje u Minesotu

Američki napadi u Siriji: Ubijen jedan od vođa Islamske države

Politiko: Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti trgovinski sporazum sa SAD

Rojters: Hitan sastanak ambasadora EU zbog Trampovih najava o carinama

Snažan zemljotres u Tihom okeanu kod obale Čilea

Najmanje 27 mrtvih u sukobu gerilskih grupa u Kolumbiji

Tramp prijeti u vlastitoj državi: Vojska stavila 1.500 vojnika u pripravnost za moguću intervenciju u Minesoti

Oko 200 migranata oslobođeno iz tajnog zatvora u Libiji: Zatekli jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti

PRATITE TVe UŽIVO