Sudija iz Džordžije trajno je danas prekinuo vođenje postupka protiv predsjednika SAD Donalda Trampa i još nekoliko ljudi koji se odnosio na njihovo miješanje u džordžijske izborne rezultate američkih predsjedničkih izbora 2020. godine, a to je učinio nakon što je tužilac, koji je preuzeo slučaj, saopštio da neće nastaviti sa krivičnim gonjenjem.
Time je propao posljednji pokušaj da se Tramp na sudovima kazni za pokušaj da svoj izborni poraz 2020. godine od Džozefa Bajdena naknadno pretvori u pobjedu.
Slučaj je postao poznat po tome što je Fani Vilis, tužiteljka okruga Fulton u saveznoj državi Džordžija, skinuta sa ovog slučaja zbog ljubavne veze sa specijalnim tužiocem kojeg je izabrala da vodi slučaj.
Sudija Skot Makafi u cjelosti je odbacio slučaj, odlukom koja je ima samo jedan pasus, a nakon što ga je izvršni direktor Tužilačkog savjeta Džordžije Pit Skandalakis obavijestio da neće nastaviti krivično gonjenje.
Skandalakis je preuzeo je slučaj prošlog mjeseca pošto je u septembru propao pokušaj Fani Vilis da se pred Vrhovnim sudom Džordžije izbori za povratak na čelo istrage, i nakon što on nije uspio da nađe nikog ko bi preuzeo slučaj protiv Trampa i saoptuženih.
Tramp se u januaru vratio u Bijelu kuću. Tada je specijalni tužilac Ministarstva pravde Džek Smit odustao od savezne optužnice protiv Trampa koja ga je teretila za kovanje zavjere sa ciljem preokretanja rezultata predsjedničkih izbora iz 2020. godine, ali i za držanje povjerljivih dokumenata u svojoj kući na Floridi. Smit se pozvao na dugogodišnju politiku Ministarstva da se protiv aktivnog predsjednika ne podižu optužnice.
U dopisu džordžijskom sudu, Skandalakis je ocijenio da je slučaj koji je vodio Smit „najjači i za krivično gonjenje najpodobniji protiv onih koji su pokušali da preokrenu rezultate predsjedničkih izbora iz 2020. godine i spriječe sertifikaciju (elektorskih) glasova (na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa, 6. januara 2021. godine, kada je masa Trampovih lojalista upala na Kapitol)“.
Skandalakis je napisao da je optužnica iz Džordžije u slučaju koji je vodila Fani Vilis „bila začeta u Vašingtonu, ne u državi Džordžija“, pa je „federalna vlada adekvatno mjesto za ovo krivično gonjenje, a ne država Džordžija“.
Ovaj direktor nestranačkog tužilačkog udruženja se požalio i na to da je tek nedavno dobio svu dokumentaciju iz slučaja – 101 kutiju i osam gigabajta materijala na hard disku, i da nije imao vremena da sve to prouči, što je po njegovim riječima bilo u javnom „legitimnom interesu za rezultat“ pokrenutog postupka.
Fani Vilis je slučaj protiv Trampa i saoptuženih vodila preko džordžijskog zakona o zabrani reketiranja.
Trampova odbrana je tražila njeno skidanje sa slučaja nakon što je otkriveno da je u januaru 2024. godine bila u ljubavnoj vezi sa Nejtanom Vejdom, specijalnim tužiocem kojeg je lično odabrala da vodi slučaj. Prema navodima Trampovih advokata, oni su bili u sukobu interesa.
Vejd i Vilis su izvedeni pred sud da svedoče o detaljima veze i rekli da se njihova veza okončala prije pokretanja postupka.
Sudija je ukorio Vilis, ali je nije diskvalifikovao. Vejd je podnio ostavku, a Vilis je skinuta sa slučaja u decembru 2024. godine odlukom Apelacionog suda Džordžije, jer se „čini da se ponašala neprikladno“.
Vrhovni sud Džordžije odbio je da se bavi njenim slučajem, odbacivši žalbu koju je podnijela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Dva pripadnika američke Nacionalne garde upucana su danas u blizini Bijele kuće, saopštila je američka sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.
Incident se dogodio u blizini metro stanice Faragut i dolazi usred kontroverzne odluke administracije Donalda Trampa o raspoređivanju trupa Nacionalne garde u glavnom gradu SAD.
U tom području su viđena vozila hitnih službi, prenosi Gardijan.
Lokalna policija je objavila da je situacija sada mirna i da se jedan osumnjičeni nalazi u pritvoru.&nbsp;
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit saopštila je medijima da je Tramp upoznat sa situacijom i da će aktivno pratiti dalja dešavanja u vezi sa incidentom.
Kako je ranije objavio SiEnEn (CN), više osoba je upucano u Vašingtonu, među kojima i pripadnici Nacionalne garde Sjedinjenih Država.
Metropolitanska policija Vašingtona objavila je na mreži Iks (X) da su na mjestu pucnjave u tom području i savjetovala građane da ga izbjegavaju.
Nacionalna garda nije odmah odgovorila na zahtev SiEnEna za komentar. Okolnosti pucnjave za sada nisu jasne, navodi ovaj medij.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.
SiEnEn je kontaktirao Pentagon, Nacionalnu gardu, Bijelu kuću i metropolitansku policiju Vašingtona za komentar.

Pucnjava blizu Bijele kuće: Dva pripadnika američke Nacionalne garde pogođena hicima, uhapšen osumnjičeni

Izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof doći će u Moskvu sljedeće nedjelje, saopštio je Kremlj, u jeku užurbanih napora da se učvrsti mirovni predlog koji podržavaju SAD, a u pogledu koga su zabrinuti mnogi Ukrajinci, kao i evropski lideri.
Sastanak u Moskvi jeu &nbsp;srijedu potvrdio savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov, nekoliko sati pošto je američki predsjednik Donald Tramp nagovijestio da će Vitkof, vjerovatno zajedno sa predsjednikovim zetom Džaredom Kušnerom, otići u rusku prijestonicu.
Očekuje se da će se Vitkof, investitor u nekretnine bez diplomatskog iskustva, koga je Tramp zadužio da vodi napore za pronalaženje kraja rata u Rusiji, sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što će biti njihov šesti susret od januara. Ušakov nije rekao da li će Kušner biti dio delegacije.
- Što se tiče Vitkofa, mogu reći da je postignut preliminarni dogovor da će on doći u Moskvu sljedeće nedjelje- rekao je Ušakov ruskoj državnoj televiziji.
Ta posjeta će uslijediti poslije višednevnih pregovora između američkih, ukrajinskih i ruskih zvaničnika – u Kijevu, Ženevi i Abu Dabiju – koji su pokrenuti pošto je procurio američki plan prošle nedjelje.
Prvobitna verzija od 28 tačaka odražava tvrde stavove koje je Rusija zauzela bar od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. To je uznemirilo ukrajinske zvaničnike – i navodno razgnijevilo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog – koji je potom razgovarao s američkim zvaničnicima.
Zasad ima naznaka da je Ukrajina pristala na neke od predloga, ali neka od glavnih spornih pitanja i dalje nisu riješena.
Neke od najglasnijih kritika – koje dolaze od ukrajinskih zvaničnika i drugih stručnjaka – američkog plana fokusirale su se na to zašto se čini da se plan poklapa s dugogodišnjim maksimalističkim stavovima Rusije.
- Zahvaljujući radu Ukrajine, SAD i nas u Ženevi, sada imamo početnu tačku. Znamo da se ruski način razmišljanja nije promijenio od vremena Jalte. Moramo biti jasni da ne može biti jednostranog komadanja suverene evropske države- rekla je u srijedu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen .
Čovjek koji predvodi napore Kremlja, Kiril Dmitrijev, školovan na Harvardu, otišao je u Majami u oktobru na sastanke, navodno s Vitkofom i Kušnerom.
Procurili telefonski razgovor, koji je objavio Blumberg njuz (Bloomberg News) u utorak, pojačao je te zabrinutosti.
Prema Blumbergovom transkriptu, Vitkof je rekao Ušakovu u telefonskom razgovoru 14. oktobra da bi zajedno trebalo da rade na planu za prekida vatre i da Putin treba da pokrene to pitanje s Trampom.
U izjavi novinarima u predsjedničkom avionu, Tramp je izgleda djelimično potvrdio taj razgovor, rekavši da nije pregledao izvještaje, ali da je čuo da su to bili "standardni pregovori".
- Morate reći, gledajte, oni ovo žele, morate ih u to ubijediti. Pretpostavljam da on govori isto Ukrajini, jer svaka strana mora da daje i uzima- rekao je Tramp.
Na pitanje zašto je razgovor procurio, Ušakov je rekao "Da bi se omeli (razgovori), vjerovatno. Malo je vjerovatno da je to urađeno da bi se poboljšali odnosi."
Ruski zvaničnici su rekli da još nisu dobili zvaničnu kopiju američkog plana. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov ranije je rekao da Moskva čeka da SAD dostave "privremenu" verziju modifikovanog plana.
- Onda ćemo vidjeti- rekao je Lavrov u Moskvi.
Lavrov je takođe naznačio oprez Rusije prema svakom planu koji bi bio promijenjen kako bi odražavao ukrajinski stav i ukazao je na avgustovski samit između Trampa i Putina u Ankoridžu, na Aljasci, kada je Tramp izgleda podržao ruske tvrdnje.
Ako je dopunjeni plan "izbrisao duh i slovo Enkoridža", rekao je Lavrov, "onda će to biti fundamentalno drugačija situacija".

Vitkof dolazi u Moskvu na razgovore o Ukrajini

Američki sekretar vojske Den Driskol kaže da se ukrajinske snage nalaze u sve težoj situaciji i da bi, bez dogovora, mogle da pretrpe direktan poraz od Rusije.
Navodno, Sjedinjene Američke Države više ne mogu da obezbjeđuju dovoljno oružja tempom koji je Ukrajini potreban, dok je verzija mirovnog plana koju je Driskol predstavio u Kijevu ocijenjena kao "kapitulacija pred Moskvom".
Ujedno, u administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa postoji ozbiljan raskol oko pristupa završetku rata – dio zvaničnika traži jači pritisak na Kijev da popusti, dok drugi insistiraju da Rusija mora snositi posledice kao agresor, piše En-Bi-Si.

SAD: Ukrajini prijeti direktan poraz od Rusije

Sjedinjene Američke Države i Ukrajina izradile su revidirani okvir za mirovni sporazum, a Kijev je načelno prihvatio predložene uslove. Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uskoro doputovati u Vašington, iako tačan datum još nije poznat. Iz Kijeva poručuju da i Evropa mora učestvovati u donošenju sigurnosnih odluka, ali upozoravaju da bi trenutni optimizam mogao kratko trajati.
<h3>Mogući sastanak na Dan zahvalnosti</h3>
Dopisnik Skaj njuza Mark Stoun prenosi da je sve vjerovatnije da će se Donald Tramp i Volodimir Zelenski sastati u Bijeloj kući tokom Dana zahvalnosti, 27. novembra. Savjetnici ukrajinskog predsjednika navode da je on spreman da otputuje u SAD „prije kraja novembra“ kako bi potpisao revidirani sporazum, ukoliko se postigne konačno usaglašavanje.
Na ceremoniji tradicionalnog pomilovanja ćurke, Donald Tramp izjavio je da „napredak postoji“ i da vjeruje da su dvije strane „vrlo blizu dogovora“.
<h3>Poruke Zelenskog i stav Ukrajine</h3>
Prema navodima Rojtersa, Zelenski je poručio državama tzv. „koalicije voljnih“ da je Ukrajina spremna ići naprijed sa sporazumom, ali da Evropa mora biti neposredni učesnik u svim sigurnosnim rješenjima. Ukrajina je takođe naglasila da je potrebno riješiti osjetljiva pitanja na sastanku Zelenskog i Trampa, posebno imajući u vidu da Rusija poručuje da neće prihvatiti sporazum koji se udaljava od njenih ciljeva.
<h3>Sastanci uoči mirovnog procesa</h3>
Britanski premijer Kir Starmer razgovarao je u utorak sa Zelenskim uoči sastanka „koalicije voljnih“. Starmer će biti domaćin državama koje su pripravljene da podrže Ukrajinu u traženju održivog mirovnog rješenja. U međuvremenu, rusko bombardovanje nastavilo se tokom noći, uz najmanje šest poginulih u Ukrajini, dok su djelovi Kijeva ostali bez vode i struje.
Ukrajinske snage izvele su napad dronom na Rostovsku oblast, u kojem su navodno poginule tri, a ranjeno osam osoba. Napadi su uslijedili nakon razgovora američkih i ukrajinskih zvaničnika u Ženevi, gdje je razmatran mirovni plan koji je predložila administracija Donalda Trampa. Ukrajina i evropski saveznici protive se nacrtu od 28 tačaka, smatrajući da daje prevelike ustupke Moskvi.
Zelenski je nakon razgovora sa Starmerom izjavio da su vidljivi „solidni rezultati“, ali da predstoji još mnogo posla.
<h3>Američko-ruski kontakti i očekivanja</h3>
Američki ministar vojske Den Driskol sastao se u Abu Dabiju s ruskim zvaničnicima kako bi razgovarali o posljednjim događajima nakon ženevskih susreta. Prema riječima visokog ukrajinskog zvaničnika Rustema Umerova, očekuje se da će Zelenski doputovati u Vašington prije kraja novembra „kako bi dovršio finalne korake i postigao dogovor sa predsjednikom Trampom“.

SAD i Ukrajina usaglasile novu verziju okvira za mirovni sporazum, Zelenski načelno prihvatio

Američki i ruski zvaničnici održali su razgovore kako bi doradili mirovni plan za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, dok Vašington pojačava pritisak na obije strane da postignu dogovor kojim bi se završio najveći i najkrvaviji sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Sekretar američke vojske Dan Driscoll sastao se 25. novembra sa ruskom delegacijom u Abu Dabiju 25. potvrdio je portparol američke vojske, u pokušaju da se smanji razlika u mirovnom prijedlogu koji je administracija Donalda Trampa sastavila nakon razgovora između američkih i ukrajinskih zvaničnika u Ženevi.
Ukrajinski zvaničnici su otputovali u Abu Dabi na nove razgovore s Driscollem i drugim američkim zvaničnicima, izvijestili su CBS News i Financial Times.
Razgovori dolaze u momentu kada je Rusija ponovo bombardovala Kijev pri čemu je poginulo najmanje šest osoba, a 13 ranjeno.
Potpukovnik američke vojske Jeff Tolbert, portparol Driscolla rekao je da on i tim razgovaraju sa ruskom delegacijom kako bi se postigao trajni mir u Ukrajini.
- Razgovori teku dobro i optimističnismo. Sekretar Driscoll je blisko usklađen s Bijelom kućom kako se ovi razgovori odvijaju- rekao je Tolbert.
Mnogi su inicijalni američki prijedlog mirovnog sporazuma sa 28 tačaka vidjeli kao izrazito povoljan za Moskvu.
Ukrajinski zvaničnici boravili su ranije u Ženevi kako bi se sastali s američkim predstavnicima, uključujući državnog sekretara Marka Rubija, u pokušaju postizanja nacrta koji bi od Ukrajine zahtijevao manje ustupaka i ne bi rezultirao onim što su pojedini u Kijevu vidjeli kao gotovo kapitulaciju.
Tokom ženevskih razgovora, nacrt je smanjen na 19 tačaka, a ukrajinski zvaničnici su naveli da su neka od najosjetljivijih pitanja, uključujući sigurnosne garancije za Kijev, i dalje na stolu.
- Sinoć je Rusija izvela još jedan napad, u trenutku dok Ukrajina, zajedno s Amerikom, Evropom i mnogim drugima širom svijeta, praktično bez prestanka radi na zaustavljanju krvoprolića- rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon razgovora sa britanskim premijerom Kitom Starmerom.
- Nakon sastanaka u Ženevi, vidimo brojne perspektive koje mogu učiniti put ka miru stvarnim. Postoje čvrsti rezultati, a mnogo posla je još pred nama- dodao je.
Rustem Umerov, bivši ministar odbrane koji je sada sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine i član pregovaračkog tima Kijeva, rekao je u objavi na Facebooku da su "najvažnije tačke u mirovnom planu dogovorene".
- Naše delegacije su postigle zajedničko razumijevanje o ključnim elementima sporazuma o kojem se pregovaralo u Ženevi. Sada računamo na podršku naših evropskih partnera u narednim koracima. Radujemo se organizaciji posjete predsjednika Ukrajine SAD-u u što skorijem terminu u novembru, kako bismo završili finalne korake i postigli dogovor s predsjednikom Trampom.- naveo je Umerov.
Starmer je rekao da će se sastanak takozvane "Koalicije voljnih", grupe od više od 20 država koje podržavaju Ukrajinu, održati kasnije 25. novembra kako bi se razmotrili prijedlozi, ali je dodao da su pregovori osjetljivi.
- Još je dug put pred nama i težak zadatak, ali smo više nego ikada posvećeni ovom cilju i nastavku napredovanja u procesu- rekao je.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je 25. novembra da "nema šta da kaže" o izvještajima sa sastanaka, ali da Rusija vjeruje da bi američki prijedlog "mogao postati veoma dobra osnova za pregovore."

SAD i Rusija razgovarali o mirovnom planu, Zelenski upozorava da 'ima još mnogo posla'

Amazon će uložiti 50 milijardi američkih dolara u proširenje ponude vještačke inteligencije za američku vladu, saopštili su predstavnici kompanije.&nbsp;
&nbsp;Ulaganje će uključivati gotovo 1,3 gigavata novog kapaciteta data centara za Amazonove usluge AWS Top Secret, AWS Secret i AWS GovCloud, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Iz Amazona su rekli da će njihova najnovija objava saveznim agencijama dati pristup firmama Amazon SafeMaker AI-u za obuku modela, Amazon Bedrocku za implementaciju AI agenata, Amazon Novom, Anthropicovom (ANTH.PVT) Claudeu, Amazonovim Tranium AI čipovima i Nvidijinoj (NVDA) AI infrastrukturi.
Sve će to omogućiti vladi da koristi AI alate za koje Amazon kaže da pomažu u simulaciji i modeliranju podataka, bržoj obradi globalnih sigurnosnih podataka i poboljšanim informacijama o lancu snabdijevanja.&nbsp;
Kompanija je navela da će aranžman takođe pomoći u obrambenim strategijama obradom satelitskih snimaka i podataka senzora za otkrivanje prijetnji i stvaranje planova odgovora.
Data centar Amazon Web Services prikazan je 17. jula prošle godine u Stone Ridgeu, (Nathan Howard/Getty Images) Nathan Howard putem Getty Images
&nbsp;Amazon se do nedavno uglavnom smatrao zamjenikom u trci vještačke inteligencije. Ranije je kompanija sklopila ugovor vrijedan 38 milijardi USD s OpenAI-jem kojim će Amazon osigurati OpenAI-ju pristup svojim data centrima i čipovima sedam godina.
&nbsp;Amazon je takođe u oktobru pokrenuo masivni klaster vještačke inteligencije Project Rainier, koji će pomoći u pokretanju Anthropicovih usluga AI.
&nbsp;Objava dolazi usred kontinuiranog trošenja velikih tehnoloških kompanija na vještačku inteligenciju, zbog čega će Amazon u ovoj godini uložiti više od 125 milijardi USD u projekte data centara. Kompanija je najavila da će tokom naredne godine potrošiti još više.

Amazon ulaže 50 milijardi američkih dolara u data centre za američku vladu

Na Wall Streetu su u ponedjeljak berzanski indeksi snažno porasli, nadoknadivši prošlosedmične gubitke, što se zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora i nadi ulagača u novo smanjenje kamata američke centralne banke.
&nbsp;Dow Jones je ojačao 0,44 odsto na 46.448 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,55 odsto, na 6.705 bodova, a Nasdaq indeks 2,69 odsto, na 22.872 boda, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Indeksi su nadoknadili gotovo sve gubitke od prošle sedmice, kada su oštro pali zbog pritiska na tehnološki sektor. Na početku ove sedmice taj sektor se oporavio, pri čemu su porasle cijene dionica gotovo svih najvećih tehnoloških kompanija.
&nbsp;Tehnološki sektor je dugo snažno rastao, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja vještačke inteligencije, ali posljednjih sedmica ulagače zabrinjavaju visoke cijene tehnoloških dionica i velika ulaganja u tom sektoru, pa cijene akcija znatno osciliraju.
&nbsp;Podršku tržištu pruža nada ulagača da će američka centralna banka ipak smanjiti kamatne stope 0,25 procentnih bodova, kao u septembru i oktobru.
&nbsp;Nakon komentara nekoliko čelnika Feda, sada se na tržištu procjenjuje da postoji oko 85 odsto šansi da će centralna banka u decembru smanjiti kamate, dok su ti izgledi prošle sedmice iznosili oko 40 odsto.
&nbsp;Te procjene će vjerovatno varirati iz dana u dan jer se do kraja sedmice očekuje niz novih makroekonomskih pokazatelja, od trgovine na malo do proizvođačkih cijena, koji mogu uticati na te špekulacije.
&nbsp;Ova sedmica će biti kraća, s obzirom da se u četvrtak zbog Dana zahvalnosti u SAD-u ne radi, dok će se u petak na Wall Streetu trgovati skraćeno.
&nbsp;U fokusu ulagača biće krajem sedmice i vijesti o prodaji u trgovačkim lancima i putem interneta jer počinje sezona predpraznične potrošnje.
&nbsp;Na evropskim se berzama trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,05 odsto, na 9.534 boda, a pariski CAC 0,29 odsto, na 7.950 bodova. Frankfurtski DAX porastao je 0,64 odsto na 23.239 bodova.

Nadoknađeni prošlosedmični gubici

Kineski predsjednik Si Đinping izjavio je da Kina i Sjedinjene Američke Države (SAD) treba da zadrže zamah u svojim odnosima i da nastave da se kreću u pravom smjeru, zasnovanom na jednakosti, poštovanju i međusobnoj koristi, prenijela je danas Kineska medijska grupa (CMG).
Si je to u ponedjeljak izjavio tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Kineski predsjednik je napomenuo da je prošlog mjeseca imao uspješan susret sa Trampom u Busanu, gde su postigli mnoge važne zajedničke dogovore.
- Ponovo smo usmjerili kurs džinovskog broda kinesko-američkih odnosa i dali mu veći zamah za stabilnu plovidbu napred, šaljući pozitivnu poruku svijetu - rekao je Si.
- Kinesko-američki odnosi su od tada generalno zadržali stabilan i pozitivan napredak, što pozdravljaju obije zemlje i međunarodna zajednica - naveo je Si.
On je ukazao da se ponovo potvrdila činjenica da "saradnja Kine i SAD-a doprinosi objema stranama, a da im konfrontacija šteti", što je dokazano iskustvom.
- Dvije strane treba da prošire listu saradnje i skrate listu problema, kako bi se postigao veći napredak, stvorio novi prostor za saradnju i donijelo više koristi narodima obe zemlje i svijeta - rekao je kineski predsjednik.
Si je naglasio principijelni stav Kine o pitanju Tajvana, istakavši da je povratak Tajvana Kini sastavni dio poslijeratnog međunarodnog poretka.
On je podsjetio da su se Kina i SAD borile rame uz rame protiv fašizma i militarizma.
- Trenutno je još važnije da dvije strane zajedno zaštite pobedu u Drugom svjetskom ratu - poručio je kineski predsjednik.
Predsjednik Tramp je rekao da je predsjednik Si veliki lider.
Tramp je dodao da je uživao u susretu sa Sijem u Busanu i da se u potpunosti složio sa njegovim komentarima o odnosima dvije zemlje.
Dodao je da obije strane sprovode sve dogovore koje su dvojica lidera postigla u Busanu.
Tramp je naglasio da je Kina igrala važnu ulogu u pobjedi u Drugom svjetskom ratu. Takođe je podvukao da SAD razumiju važnost pitanja Tajvana za Kinu.
Dva predsjednika su razmijenili mišljenja i o ukrajinskoj krizi. Si je ponovio da Kina podržava sve napore koji doprinose miru. On je izrazio nadu da će sve strane što prije smanjiti nesuglasice i postići pravedan i dugotrajan mirovni sporazum radi rješavanja krize.

​Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Predsjednik Poljske Karol Navrocki poručio je danas na predavanju na Karlovom univerzitetu u Pragu da istorija uči da Rusija, koja je po njegovoj ocjeni glavni neprijatelj Evrope i država koja ne poštuje dogovorene i potpisane sporazume, ne samo da može biti obuzdana, već i pobijeđena.
- Istorija nam je pokazala da Rusija, bilo carska, boljševička ili sovjetska, može ne samo da se zaustavi, već i da bude pobijeđena. Svaki put kada je poražena to je donijelo talas političkih promjena - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik izrazio je nadu da će Ukrajina uspjeti da se izbori sa svoja dva glavna neprijatelja - Rusijom, ali i svojim unutrašnjim neprijateljem - korupcijom.
- Spoljašnji izazovi su egzistencijalni - preporođeni ruski neoimperijalizam. Unutrašnji izazovi nijesu tako očigledni - kazao je Navrocki o glavnim prijetnjama za Poljsku i Evropu.
Veći dio predavanja posvetio je nabrajanju prijetnji koje, po njegovom mišljenju, dolaze za manje zemlje iz Brisela, i optužio Evropsku uniju da pod maskom federalizacije pokušava da centralizuje Evropu, oduzimajući suverenitet svim narodima osim dvjema najjačim članicama.
Navrocki je rekao da, uprkos rasprostranjenom uvjerenju, poljski konzervativni nacionalisti u koje ubraja i sebe nijesu neprijatelji EU.
- EU je naše prirodno životno okruženje. Ali budimo iskreni, ovo nije Unija naših snova. Ulazili smo u EU da bismo dobili ekonomske šanse. I dobili smo ih. Ulazili smo da bismo mogli da koristimo šengenski prostor. I koristimo ga. Ali cilj nije bio da nam EU diktira uslove našeg društvenog poretka, šta jedemo ili da vaspitava poljsku djecu - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik iznio je i nekoliko prijedloga kako da se zaustave pokušaji dublje integracije EU i njene centralizacije, a dio nadležnosti koje su pripale EU vrati na nacionalni nivo, kao prije usvajanja Lisabonskog sporazuma.
Karol Navrocki danas boravi u posjeti Češkoj gdje je, zajedno sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom, složno ocijenio da je Rusija najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji u cijeloj Evropi i da je u nacionalnom interesu i Poljske i Češke da se nastavi pomoć Ukrajini kako ta zemlja ne bi podlegla agresoru.
I Pavel i Navrocki oprezno su pozdravili činjenicu da se u najnoviji američko-ruski mirovni plan za Ukrajinu unose radikalne promjene, te da se više ne ide samo na štetu Ukrajine i zemalja istočnog krila NATO, a u korist Rusije.
Obojica su na konferenciji za medije konstatovala da saradnju u Višegradskoj grupi, zbog stava Mađarske i Slovačke prema ratu u Ukrajini i njihove podrške Rusiji, nije moguće obnoviti u punoj mjeri, ali da je nužno obnoviti saradnju u oblastima gdje nema sporova, kao što su klimatski ciljevi, migracija i energetska bezbjednost.
Budući češki premijer Andrej Babiš takođe se sastao danas sa Navrockim, a jedna od tema bila je upravo obnavljanje saradnje sa Mađarskom i Slovačkom u okviru Višegradske grupe.
- Želim da se obnovi saradnja tamo gdje se slažemo. Ako neke zemlje V4 imaju različit stav prema ratu u Ukrajini, to ne znači da ne možemo zajedno da rješavamo dozvole za emitovanje gasova zagađivača ETS2, nelegalnu migraciju, prije svega energente i druge stvari koje muče Evropu - kazao je Babiš nakon sastanka s poljskim predsjednikom.

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Najviši francuski sud potvrdio je danas presudu bivšem predsjedniku Nikolasu Sarkoziju u slučaju ilegalnog finansiranja njegove predsjedničke kampanje 2012. godine.&nbsp;
Odluka je usledila samo dvije sedmice od Sarkozijevog puštanja iz zatvora dok čeka ishod žalbe u drugom sudskom slučaju povodom finansiranja kampanje, prenosi Rojters.
Sarkozi, koji je bio predsjednik Francuske od 2007. do 2012. godine, osuđen je 2021. i ponovno 2024. za ilegalno finansiranje predsjedničke kampanje.
Nakon njegove žalbe, najviši je sud potvrdio je osudu i kaznu od godinu zatvora, od čega šest mjeseci uslovno.
Advokati Sarkozija rekli su da razmatraju žalbu Evropskom sudu za ljudska prava.
Sarkozi je odbacio optužbe da je njegova stranka Republikanci, nekadašnji UMP, 2012. godine potrošila na predizborne skupove dvostruko više od 22,5 miliona eura, koliko dopušta izborni zakon, i zatim unajmila kompaniju za odnose s javnošću da prikrije troškove.

Najviši francuski sud potvrdio presudu Sarkoziju

Peruanski sud je danas osudio bivšeg predsjednika te zemlje Martina Viskaru na 14 godina zatvora zbog učestvovanja u korupcijskoj aferi tokom svog guvernerskog mandata u jednoj pokrajini.
Viskara je osuđen na momentalnu zatvorsku kaznu i devetogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije, a tužioci su zatražili 15 godina zatvora.
Sud je zaključio da je Viskara primao nezakonite isplate od kompanija u zamjenu za dodjelu ugovora za dva velika projekta, sistem za navodnjavanje i izgradnju bolnice, tokom svog mandata guvernera oblasti Mokegva.
Vlasti su optužile Viskaru da je primio oko 611.000 dolara mita od građevinskih kompanija.

Bivši predsjednik Perua osuđen na 14 godina zatvora zbog primanja mita

Pokret Samoopredjeljenja (LVV) je 26. novembra nominovao lidera te stranke Aljbina Kurtija za kandidata za premijera Kosova na prijevremenim izborima 28. decembra.
Kurti je uložio nekoliko mjeseci napora da obezbijedi treći mandat na čelu zemlje, ali ni on ni njegov partijski kolega Glauk Konjufca nisu dobili podršku Skupštine za formiranje nove vlade posljednjih mjeseci.
Kurti je, kako se i očekivalo, tokom sastanka Generalnog savjeta stranke u Prištini dobio povjerenje svih delegata.
- Stoga zaključujem da glasovima svih delegata Pokreta, odnosno jednoglasno, odobravamo prijedlog da Albin Kurti bude naš kandidat za premijera Kosova - rekla je predsjednica Generalnog savjeta stranke Arberie Nagavci.
Govoreći nakon nominacije, Kurti je kritikovao druge stranke u zemlji zbog nedostatka spremnosti da sarađuju sa njegovom strankom nakon redovnih izbora 9. februara.
- Suočavamo se sa novim izborima bez naše volje i želje, već kao rezultat odbijanja drugih subjekata da imaju bilo kakvu saradnju sa nama. Prvo su odbili mene, a zatim i Glauka Konjufcu - rekao je Kurti.
Pokret Samoopredjeljene je pobijedio na izborima 9. februara, ali 48 mjesta u Skupštini nije bilo dovoljno i Kurti nije uspio da pronađe koalicionog partnera, čak ni da bi postigao minimum potrebnih 61 mjesta za manjinsku vladu.
Demokratski savez Kosova, koji je nekoliko dana ranije nominovao svog lidera Ljumira Abdidžikua za premijera na izborima sljedećeg mjeseca, imao je ponude od Kurtija za zajedničko upravljanje, ali ih je više puta odbijao.
Nakon što Skupština nije glasala o novoj vladi, predsjednica Kosova Vjosa Osmani je prošle nedjelje raspustila Skupštinu i raspisala prijevremene izbore za 28. decembar.
Zbog nedostatka saradnje i političkih kompromisa, Kosovo je bez nove vlasti od februara ove godine.
Zemlja sada ide ka novim izborima bez usvajanja međunarodnih sporazuma vrijednih oko 200 miliona eura, državnog budžeta za sljedeću godinu, budžeta za Radio-televiziju Kosova (RTK) i budžeta za tri opštine - Prištinu, Gnjilane i Zubin Potok.

Samoopredjeljenje predlaže Kurtija za kandidata za premijera Kosova

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Tag: sad

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Pucnjava blizu Bijele kuće: Dva pripadnika američke Nacionalne garde pogođena hicima, uhapšen osumnjičeni

Vitkof dolazi u Moskvu na razgovore o Ukrajini

SAD: Ukrajini prijeti direktan poraz od Rusije

SAD i Ukrajina usaglasile novu verziju okvira za mirovni sporazum, Zelenski načelno prihvatio

SAD i Rusija razgovarali o mirovnom planu, Zelenski upozorava da 'ima još mnogo posla'

Amazon ulaže 50 milijardi američkih dolara u data centre za američku vladu

Nadoknađeni prošlosedmični gubici

Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Najviši francuski sud potvrdio presudu Sarkoziju

Bivši predsjednik Perua osuđen na 14 godina zatvora zbog primanja mita

Samoopredjeljenje predlaže Kurtija za kandidata za premijera Kosova

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: sad

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Pucnjava blizu Bijele kuće: Dva pripadnika američke Nacionalne garde pogođena hicima, uhapšen osumnjičeni

Vitkof dolazi u Moskvu na razgovore o Ukrajini

SAD: Ukrajini prijeti direktan poraz od Rusije

SAD i Ukrajina usaglasile novu verziju okvira za mirovni sporazum, Zelenski načelno prihvatio

SAD i Rusija razgovarali o mirovnom planu, Zelenski upozorava da 'ima još mnogo posla'

Amazon ulaže 50 milijardi američkih dolara u data centre za američku vladu

Nadoknađeni prošlosedmični gubici

​Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Najviši francuski sud potvrdio presudu Sarkoziju

Bivši predsjednik Perua osuđen na 14 godina zatvora zbog primanja mita

Samoopredjeljenje predlaže Kurtija za kandidata za premijera Kosova

PRATITE TVe UŽIVO

Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru