Američki ekonomski rast će znatno usporiti u narednih 30 godina zbog visokog javnog duga i pada nataliteta, saopštila je nestranačka Kancelarija za budžet američkog Kongresa (CBO).
Izvještaj CBO o ekonomskim perspektivama za vremenski okvir od 2025. do 2055. godine predviđa da će javni dug dostignuti 156 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), u 2055. godini. To je manje u odnosu na prethodnu projekciju istog tijela iz marta 2024. godine kada je predviđano da će ta brojka biti 166 odsto BDP.
Niži natalitet takođe znači da SAD postaju sve zavisnije od imigranata koji rade na održavanju tog rasta.&nbsp;
- Bez neke imigracije, stanovništvo SAD bi počelo da se smanjuje već 2033. godine - navodi se u izvještaju.
Smanjenje broja stanovnika moglo bi imati veoma negativne posljedice po ekonomiju, jer rast zavisi od povećanja radne snage i njihove produktivnosti. Pad broja stanovnika bi izazvao pad životnog standarda i poteškoće u otplati dugova, kao i finansiranju raznih programa kao što je socijalno osiguranje, koje zavisi od poreza na plate.
Upozorenja CBO o rastu stanovništva su u suprotnosti sa prioritetima politike Trampove administracije u vezi sa masovnim deportacijama, jer zvaničnici tvrde da imigranti podstiču visoku inflaciju pogoršavajući nedostatak stambenog prostora i uskraćujući građanima SAD mogućnosti za posao.
Izvještaj dolazi u trenutku kada su SAD na putu da dostignu svoj zakonski limit duga, takozvani Dan Iks (X), kada zemlji ponestane novca da plati svoje račune i on bi došao u avgustu ukoliko prethodno ne bude bilo dogovora Kongresa i Bijele kuće.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Američki ekonomski rast će se usporiti u narednih 30 godina zbog visokog duga i pada nataliteta

Četiri od pet stranaka u parlamentu Grenlanda formiralo je vlast i to će i formalno objaviti na dan kada potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens dođe u posjetu američkoj bazi na ovom ostrvu, objavio je Politico.
Citirajući lokalne medije, Politico je objavio da su se političke stranke u Grenlandu ujedinile zbog prijetnji koje konstantno stižu iz SAD-a.
Jedina stranka koja neće biti dio nove vlasti je Naleraq, koja je napustila razgovore o koaliciji zbog neslaganja o brzini traženja nezavisnosti ovog ostrva od Danske.
Međutim, vladu će formirati ostale četiri stranke, a riječ je o partijama Inuit Ataqatigiit, Siumut, Atassut i Demokrate.
Ove stranke zajedno imaju 22 mjesta u parlamentu i formiraće vlast koja među svojim ciljevima ima i nezavisnost, s tim da će njihov pristup biti nešto sporiji i oprezniji.
Koalicijski sporazum će i zvanično biti potpisan danas, kada se očekuje da će Vens posjetiti američku bazu u Pitufiku.
Novi premijer će najvjerovatnije biti Jens-Frederik Nilsen, lider Demokrata koji su na izborima osvojili 30 posto glasova.

Snažan odgovor Trampu i Americi: Vladu u Grenlandu formiralo četiri od pet najjačih stranaka

Novi kanadski premijer Mark Karni izjavio je danas da su "završeni" dani bliske saradnje sa SAD jer ta zemlja više nije "pouzdan partner".
- Stari odnos koji smo imali sa SAD, zasnovan na dubokoj integraciji naših ekonomija i bliskoj saradnji u oblasti bezbednosti i odbrane, je završen - rekao je Karni na konferenciji za novinare.
Kanadski premjer je dodao da će za „dan ili dva“ imati razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, koji je u nekoliko navrata rekao da bi želeo da Kanada postane „51. američka država“.

Kanadski premijer: Završeni dani bliske saradnje sa SAD

Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je kao ozbiljne planove njegovog američkog kolege Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad Grenlandom, autonomnom pokrajinom u Danskoj.
- To su ozbiljni planovi SAD u vezi sa Grenlandom, projekti koji imaju duge istorijske korene - rekao je Putin na konferenciji o Arktiku u Murmansku.
Putin je izrazio „ozbiljnu zabrinutost“ da se oblast Arktika ne pretvori u „područje za eventualne konflikte“.
Tramp je u nekoliko navrata rekao da želi da pripoji Grenland, čemu se protive Danci i stanovnici tog ostrva na Arktiku.
Putin je na konferenciji najavio niz mera koje imaju za cilj ekonomski razvoj ruskog krajnjeg sjevera, strateški važnog regiona za Moskvu, koja je posljednjih godina već modernizovala nekoliko tamošnjih vojnih baza koje su bile napuštene još za vrijeme Sovjetskog saveza.
Ruski predsjednik je naložio renoviranje gradova u regionu, kako bi se osiguralo da se saobraćajni kapacitet velikog grada Murmanska utrostruči i da se razviju druge arktičke luke.
Putin je pozvao na bolje željezničke veze između Sibira, Urala i krajnjeg sjevera i na razvoj eksploatacije sirovina i brodogradnje.
- Povećaćemo kapacitet i promet naših sjevernih luka bržim tempom. To ćemo raditi na osnovu savremenih ekoloških rešenja, uključujući automatizovane i bespilotne tehnologije za rukovanje teretom - rekao je Putin.
Ruski predsjednik je dodao da je otvoren za rusku saradnju sa „prijateljskim zemljama“ na Arktiku, kao i sa zapadnim zemljama „ako pokažu interesovanje“.
Rusija se nada da će razviti Sjeverni morski put na Arktiku, trgovački put koji je omogućen topljenjem leda i koji bi mogao da se takmiči sa Sueckim kanalom koristeći prednosti klimatskih promjena.

Putin smatra ozbiljnim Trampove planove o preuzimanju Grenlanda

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je svog ruskog kolegu Vladimira Putina da pokušava da "razdvoji" Evropu i SAD, približavajući se posljednjih nedjelja američkom predsjedniku Donaldu Trampu poslije više od tri godine ruske invazije na Ukrajinu.
Vladimir Putin „želi da razdvoji Evropu od SAD“, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Parizu poslije samita saveznika Kijeva.
Zelenski je pozvao zapadne sile da spriječe bilo kakvo ukidanje sankcija Rusiji, što Moskva zahteva prije primirja. Predsjednik Ukrajine je ocijenio da bi ukidanje bilo „slanje veoma opasnih signala“.
Zelenski je izrazio žaljenje što još ima „mnogo pitanja“, a „malo odgovora“ o potencijalnom raspoređivanju evropskog kontingenta na ukrajinskom tlu kako bi nadgledao mogući prekid vatre sa Rusijom.
- Što se tiče djelovanja ovog kontingenta, njegove odgovornosti, šta može da radi, kako može da se koristi, ko će za to odgovarati – mnogo je pitanja. Za sada je malo odgovora - rekao je Zelenski.

Zelenski: Putin pokušava da razdvoji Evropu i SAD

Kina je odbila u četvrtak ponudu predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamjenu za prodaju aplikacije TikTok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens (ByteDance), nekineskom kupcu.
TikTok je pod prijetnjom zabrane u SAD-u ako njegova matična kineska kompanija Bajtdens ne prihvati da proda svoj udio u američkim aktivnostima, piše AFP.
- Kada je riječ o TikToku, Kina je izrazila svoj stav više puta. Stav Kine protiv uvođenja dodatnih carina je takođe koherentan i jasan - rekao je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Jiakun.
Tramp je rekao da bi mogao da smanji carine Kini da pomogne da se zaključi sporazum o prodaji TikToka, koji je pod prijetnjom zabrane u SAD-u.
- Kina će morati da odigra ulogu (u prodaji aplikacije), oni će možda morati da to odobre, i to će uraditi, možda ću im dati malo smanjenje carina - rekao je Tramp u Bijeloj kući.
On je to izjavio u srijedu kada je najavio nove uvozne carine od 25 odsto na sve automobile i automobilske dijelove koji ulaze u SAD.
Te carine su se nadovezale na dugi spisak carina koje američki predsjednik koristi u svojim trgovinskim i političkim pregovorima sa drugim zemljama, piše AFP.
U slučaju kineskih električnih automobila koji su već pod carinama od 100 posto od avgusta 2024., to će podići carine na 125 posto.
- Imaćemo neku vrstu sporazuma o zadržavanju TikToka u SAD-u - rekao je Tramp.
On je odmah po inauguraciji 20. januara odobrio odlaganje od 75 dana, do 5. aprila, matičnoj kompaniji TikToka Bajtdensu da postigne dogovor o prodaji svojih američkih aktivnosti.
Po isteku tog roka, ako ne bude prodata, ta vrlo popularna platforma će biti zabranjena u SAD-u, gdje ima 170 miliona korisnika, na osnovu zakona izglasanog prošle godine za vrijeme administracije Džoa Bajdena, a pozivajući se na zaštitu nacionalne bezbjednosti zemlje.
Tramp je rekao da je spreman i da produži rok za pronalaženje nekineskog kupca za tu platformu.
On je rekao da očekuje da se makar obrisi sporazuma vide do produženog roka za to, od 5. aprila.
Najveća teškoća oko finaliziranja dogovora o prodaji TikToka, koji je vrijedan desetina milijardi dolara, uvijek je bilo obezbjeđenje pristanka Pekinga, piše BiBiSi (BBC).
SAD su ovog mjeseca povećale carine na sav uvoz iz Kine na 20 odsto. Time su udvostručene carine za kineske proizvode koje je Tramp uveo toj zemlji 4. februara. Carine od 10 posto udvostručene su na 20 posto 4. marta.
Kina poziva SAD da se vrate na dijalog sa Pekingom što je prije moguće.

Kina odbija Trampovu ponudu o carinskim olakšicama u zamjenu za prodaju TikToka

Sjedinjene Američke Države (SAD) dodale su više od 50 kineskih tehnoloških kompanija na svoju listu zabrane izvoza u prvoj takvoj odluci administracije predsjednika Donalda Trampa.
Cilj je da smanje mogućnosti Pekinga u pogledu razvoja vještačke inteligencije i naprednih računarskih tehnologija, prenose Nezavisne novine.
Biro za industriju i bezbjednost američkog Ministarstva trgovine stavio je na listu ukupno 80 organizacija, među kojima i 50 iz Kine i zabranio američkim kompanijama da ih snabdjevaju bez vladinih dozvola.
Kompanije su kažnjene jer su navodno djelovale protiv američke nacionalne bezbjednosti i interesa spoljne politike, što spada u nastojanja Vašingtona da ograniči pristup Pekingu računarskoj tehnologiji koja može da obrađuje ogromne količine podataka veoma velikom brzinom.
Desetine kineskih privrednih subjekata bile su na meti zbog njihove navodne umješanosti u razvoj napredne vještačke inteligencije, superkompjutera i čipova visokih performansi za vojne svrhe, saopštilo je Ministarstvo trgovine.
Na crnoj listi je 27 kineskih kompanija za kupovinu artikala porijeklom iz SAD-a, koji služe u svrhe kineske vojne modernizacije, kao i sedam firmi za podršku unapređenju kineske kvantne tehnologije.
Među organizacijama na spisku kažnjenih entiteta bilo je i šest podružnica kineske računarske kompanije Inspur, koju je administracija Džozefa Bajdena stavila na crnu listu 2023.
Kinesko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da snažno osuđuje ograničenja izvoza i poziva SAD da prestanu da generalizuju nacionalnu bezbjednost.

SAD dodale više od 50 kineskih tehnoloških kompanija na listu zabrane izvoza

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je planove za dugo obećane carine do 25 odsto na uvoz automobila.
- Ono što ćemo uraditi je carina od 25 odsto za sve automobile koji se ne proizvode u SAD. Počinjemo s osnovom od 2,5 odsto, na kojoj smo i idemo na 25 odsto - rekao je Tramp u Ovalnoj kancelariji.
Tramp, koji na carine gleda kao na sredstvo za povećanje prihoda kako bi se nadoknadilo obećano smanjenje poreza i oživljavanje američke industrijske baze, rekao je da će novi nameti na uvoz stupiti na snagu 2. aprila, istog dana kada planira da objavi recipročne carine za zemlje odgovorne za najveći dio američkog trgovinskog deficita.&nbsp;
Naplata novih carina na automobile počela bi 3. aprila.
Što se tiče predstojeće najave za 2. aprila, Tramp je ukazao da mjere možda neće biti recipročne kako je ranije obećao.
- Učinićemo to veoma blažim. Mislim da će ljudi biti veoma iznenađeni. Biće, u mnogim slučajevima, niža od carina koju su naplaćivali decenijama - rekao je Tramp.
Akcije američkih proizvođača automobila pale su poslije vijesti usljed zabrinutosti da bi carine izazvale šokove u globalnoj automobilskoj industriji koju već potresa neizvjesnost izazvane Trampovim prijetnjama carinama i povremenim preokretima s njihovim najavama.
Američko berze takođe su završile s padom zbog zabrinutosti oko carina, koje su mučile investitore veći dio prošlog mjeseca.
Otkako je preuzeo dužnost 20. januara, Tramp je najavio i odložio carine za Kanadu i Meksiko zbog, kako navodi, njihove uloge u dopuštanju da opioid fentanil uđe u SAD, nametnuo uvozne takse na robu iz Kine iz istog razloga uveo velike carine na uvoz čelika i aluminijuma, te više puta je iznosio planove da objavi globalne recipročne carine 2. aprila.
Carine bi takođe mogle da povećaju cijene automobila za potrošače za hiljade dolara, što će uticati na prodaju novih vozila i rezultirati gubitkom radnih mjesta, pošto se američka automobilska industrija u velikoj mjeri oslanja na uvozne djelove, naveo je Centru za istraživanje u automobilskoj industriji.
SAD su 2024. uvezle automobilske proizvode u vrijednosti od 474 milijarde dolara, uključujući putničke automobile u vrijednosti od 220 milijardi dolara. Meksiko, Japan, Južna Koreja, Kanada i Njemačka, sve bliski saveznici SAD, bili su najveći izvoznici.

Tramp najavio carine od 25 odsto na sve uvozne automobile

Većina francuskih građana razmišlja o bojkotu američkih brendova kako bi se suprotstavili novoj američkoj administraciji, koja je pokazuje da nije prijateljski nastrojena prema Evropi.
U anketi koju je sproveo Ifop, 57 odsto Francuza reklo je da su spremni da bojkotuju američku robu ili usluge u narednim mjesecima, nakon što je pozitivna percepcija javnosti o Americi pala na najniži nivo u Francuskoj u posljednjih 40 godina.
Kako se transatlantski odnosi pogoršavaju nakon stupanja na funkciju predsednika SAD Donalda Trampa, francuski ekonomski patriotizmom samo raste, prenosi Politiko.
Podrška francuskim kompanijama i kažnjavanje američkih tajkuna koji podržavaju Trampa glavni su razlozi za bojkot, pokazuje istraživanje.
Skoro jedna trećina ispitanika, 32 odsto, izjavila je da već bojkotuje američke brendove, posebno Koka kolu i Mekdonalds, ali više potrošača bi uskoro moglo da se pridruži tom klubu, jer je 26 odsto Francuza reklo da će „sigurno“ bojkotovati američke proizvode u narednim mjesecima, dok će 31 odsto to „vjerovatno“ učiniti.
Glavna mjera bojkota je kompanija Tesla, a za njom slijede Džip, društvena mreža Iks i kompanija „Victoria’s Secret“.
Francuska je treći po veličini evropski trgovinski partner SAD, ali su trgovinski odnosi između dvije zemlje suočeni sa previranjima, nakon što je Vašington počeo trgovinski rat.
U najnovijoj eskalaciji tekućeg trgovinskog spora, Tramp je posebno ciljao Francusku, zaprijetivši carinama od 200 odsto na šampanjac, vino i žestoka pića, koja uglavnom dolaze od francuskih proizvođača.

Većina Francuza razmišlja o bojkotu američkih brendova

Kina i dalje predstavlja najveću vojnu i sajber prijetnju SAD, navodi se u izvještaju američkih obavještajnih agencija objavljenom u utorak u kojem se navodi da Peking ostvaruje "stabilan, ali neujednačen" napredak u kapacitetima koje bi mogao da iskoristi za zauzimanje Tajvana.
Kina ima mogućnost da napadne SAD konvencionalnim oružjem, kompromituje infrastrukturu SAD sajber napadima i gađa američke objekte u svemiru, navodi se u Godišnjoj procjeni prijetnje obavještajne zajednice i dodaje da Peking takođe nastoji da istisne SAD kao najveću silu u vještačkoj inteligenciji (AI) do 2030.
Rusija, zajedno s Iranom, Sjevernom Korejom i Kinom, nastoji da izazove SAD kroz smišljene kampanje da bi stekla prednost, pri čemu rat u Ukrajini pruža "mnoštvo lekcija u vezi s borbom protiv zapadnog oružja i obavještajnih podataka u ratu velikih razmjera", navodi se u izvještaju.
U izvještaju, koji su šefovi obavještajnih službi predsjednika Donalda Trampa objavili prije svjedočenja Senatskom odboru za obavještajne poslove, navodi se da je kineska Narodna oslobodilačka armija (PLA) vjerovatno planirala da koristi velike jezičke modele za kreiranje lažnih vijesti, imitiranje osoba i omogućavanje mreža napada.
- Kineska vojska raspolaže naprednim kapacitetima, uključujući hipersonično oružje, stelt avione, napredne podmornice, jača sredstva za svemirsko i sajber ratovanje i veći arsenal nuklearnog oružja - rekla je odboru direktorka Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabard. Ona je Peking označila kao "najsposobnijeg strateškog konkurenta Vašingtona".
- Kina gotovo sigurno ima višestruku strategiju na nacionalnom nivou osmišljenu da istisne SAD kao najuticajniju svjetsku AI silu do 2030. godine - navodi se u izvještaju.
Direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif rekao je senatskom odboru da je Kina činila samo "povremene" napore da ograniči protok hemikalija koje podstiču krizu fentanila u SAD zbog njene nevoljnosti da suzbije unosna kineska preduzeća.
Tramp je povećao carine na sav kineski uvoz za 20 odsto kako bi kaznio Peking zbog, kako je rekao, nezaustavljanja isporuke hemikalija fentanila. Kina je negirala da ima ulogu u toj krizi, koja je vodeći uzrok smrti od predoziranja drogom u SAD. Ovo pitanje je postalo glavna tačka trvenja između Trampove administracije i kineskih zvaničnika.
- Ne postoji ništa što bi spriječilo Kinu... da se suzbije hemikalije za pravljenje fentanila - rekao je Retklif.
Portparol kineske ambasade u Vašingtonu Liu Penđu rekao je da SAD dugo pretjeruju u vezi s prijetnjama iz Kine kao izgovor za održavanje američke vojne hegemonije.
- Kina je odlučna da bude sila mira, stabilnosti i napretka u svetu, kao i da brani naš nacionalni suverenitet, bezbjednost i teritorijalni integritet", rekao je Liu i dodao da je "zloupotreba fentanila problem sa kojim se same SAD moraju suočiti i i kojeg moraju riješiti".
Saslušanje u senatskom odboru bilo je u senci demokratskih senatora koji su napadali Retklifa i Gabard zbog otkrića da su oni i drugi visoki Trampovi zvaničnici razgovarali o veoma osjetljivim vojnim planovima u grupi na aplikacija za razmjenu poruka Signal koja je slučajno uključila jednog američkog novinara.
Brojni republikanski senatori fokusirali su svoje ispitivanje na imigrante bez dokumenata u SAD.
U obavještajnom izvještaju se navodi da je velika ilegalna imigracija opteretila američku infrastrukturu i "omogućila poznatim ili osumnjičenim teroristima da pređu u SAD".
Obavještajne agencije su saopštile da je Iran posvećen razvoju surogat mreža unutar SAD i da targetira bivše i sadašnje američke zvaničnike.
Dok je Iran nastavio da unapređuje svoje raketne i bespilotne sisteme domaće proizvodnje i naoružava konzorcijum "terorističkih i militantnih aktera", rekli su oni, SAD nastavljaju da procjenjuju da Teheran "ne pravi nuklearno oružje".
Zabrinutost SAD oko Kine dominirala trećinom izvještaja od 33 stranice, u kojem se navodi da je Peking spreman da poveća vojnu i ekonomsku prinudu prema Tajvanu, ostrvu s demokratski izabranom vladom koje Kina smatra svojom teritorijom.
- PLA vjerovatno ostvaruje stabilan, ali neujednačen napredak u pogledu kapaciteta koje bi koristila u pokušaju da zauzme Tajvan i odvrati – i ako je potrebno, porazi – američku vojnu intervenciju - navodi se u izvještaju.
Obavještajne agencije su saopštile da je dugoročni cilj Kine da proširi pristup prirodnim resursima Grenlanda i da ih koristi kao "ključno strateško uporište" na Arktiku.
Potpredskednik SAD Džej Di Vens rekao je da će ove nedjelje posjetiti Grenland u pratnji američke delegacije. Tramp je naljutio saveznicu u NATO-u Dansku i Grenland višestrukim pozivima da SAD preuzmu poluautonomnu dansku teritoriju, navodeći da je to imperativ nacionalne bezbjednosti SAD.
Ipak, navodi se u izvještaju, Kina se suočava sa "zastrašujućim" domaćim izazovima, uključujući korupciju, demografske neravnoteže i fiskalne i ekonomske prepreke koji bi mogli da naruše legitimitet vladajuće Komunističke partije kod kuće.
Kineski ekonomski rast će vjerovatno nastaviti da usporava zbog niskog povjerenja potrošača i investitora, a čini se da se kineski zvaničnici spremaju za veća ekonomska trvenja sa SAD, navodi se u izvještaju.

Šefovi obavještajnih službi: Kina najveća vojna i sajber prijetnja po SAD

"Što god bude bilo potrebno" - budući njemački kancelar Fridrih Merc (CDU) planira da u odbranu zemlje uloži onoliko novca koliko bude bilo neophodno. Bundesver, kojem mnogo toga nedostaje, ponovo bi trebalo da postati vojska sposobna za ratovanje.
Budući koalicioni partneri, Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD) već su tokom formiranja vlade pokrenuli ogroman finansijski paket i ublažili pravila o zaduživanju.
Gdje su potrebe najveće? Evo pregleda:
<h2>Trošna infrastruktura</h2>
Službe Bundesvera smještene su u oko 1.500 objekata raspoređenih širom Njemačke. Danas im se sveti to što se dugo vremena malo ulagalo u vojnu infrastrukturu. Kasarne i drugi vojni objekti „dijelom su u katastrofalnom stanju“, kritikuje povjerenica Bundestaga za oružane snage Eva Hegl u svom godišnjem izvještaju za 2024. godinu.
Kao negativan primjer navodi kasarnu Zidfalc u Germeršajmu koju je posjetila u proljeće prošle godine-
- Svuda je vidljiva buđ, u sobama i sanitarnim prostorijama, oštećenja od vode. Zidovi se ljušte - navodi Hegl u izvještaju.&nbsp;
Pritom nije samo toj kasarni potrebna obnova. Procjenjuje se da je kompletnom Bundesveru potrebna sanacija u vrijednosti od 67 milijardi eura.
<h2>Potraga za ljudstvom</h2>
Nedostatak ljudstva jedna je od najvećih briga njemačke vojske. Trenutno u Bundesveru služi oko 182.000 vojnikinja i vojnika, a cilj Ministarstva odbrane je da se dostigne broj od 203.000 ljudi. Bundesver, međutim, koji se bazira na dobrovoljnosti, teško privlači i zadržava nov kadar.
Iako je 2024. godine broj prijava znatno porastao, svaki četvrti novi regrut napušta Bundesver već tokom prvih šest mjeseci. Drugi odlaze zbog starosti, a nedostaje i planiranih radnih mjesta, recimo za one koji žele da produže svoj ugovor ili postanu profesionalni vojnici. Dodatnim finansijskim sredstvima stanje bi moglo da se poboljša.
Trenutno se raspravlja i o ponovnom uvođenju vojne obaveze, koja je suspendovana 2011. godine. To bi stvorilo znatne dodatne troškove, jer je Bundesver u međuvremenu smanjio infrastrukturu potrebnu za smještaj i obuku regruta.
<h2>Zastarjeli sistemi naoružanja</h2>
Oprema Bundesvera dijelom je zastarela. Nakon završetka Hladnog rata nabavljalo se samo ono najneophodnije, a postojeća oprema i uređaji popravljali su se sve dok bi bilo rezervnih djelova.
Situacija se promijenila nakon ruskog napada na Ukrajinu, kada je Bundesveru dodijeljen poseban fond od sto milijardi eura. Time se mogu popuniti najveći deficiti u naoružanju, ali Bundesver je i dalje daleko od potpune opremljenosti.
Fokus je ponovno na nacionalnoj i savezničkoj odbrani. Njemačko ratno vazduhoplovstvo dobija 35 borbenih aviona F-35 američkog proizvođača Lokid Martin, koji će zamijeniti zastarjele lovce Tornado iz 1980-ih. Samo ta nabavka košta više od osam milijardi eura. Kupuje se i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 od Boinga.
Mornarica će dobiti nove fregate, podmornice i pomorske izviđačke avione P8 Posejdon. Kopnena vojska planira uvođenje najsavremenijeg tenka na svijetu, Leopard 2A8, dok će stari borbeni oklopnjak Marder zamijeniti moderna Puma.
Posebno hitno su potrebni sistemi protivvazdušne odbrane – to je u prošlosti ozbiljno zanemareno. Kombinacija više sistema presrijetanja, uključujući Patriot i IRIS-T, trebalo bi u budućnosti da zaštiti Njemačku od napada iz vazduha.
Neki od nedavno naručenih sistema već su isporučeni, dok će se na druge morati da se pričeka.&nbsp;
-- Kod podmornica to traje sedam do osam godina, kod fregata šest godina, kod tenkova dvije i po godine, isto kao i kod samohodnih haubica - objašnjava aktuelni ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD).
Ministarstvo odbrane procjenjuje da bi Rusija do 2029. godine mogla da bude sposobna da napadne teritoriju NATO.
<h2>Suviše malo borbenih dronova</h2>
Bundesveru nedostaju i dronovi. Iako koristi razne izviđačke bespilotne letilice, borbeni dronovi su rijetkost. Trenutno samo pet dronova tipa Heron TP, veličine malog aviona, može da bude naoružano.
Njemačka vojska do sada nije imala jasna pravila za upotrebu borbenih dronova, što je kočilo njihovu nabavku. Uz to, tehnologija dronova razvija se izuzetno brzo, a planiranje i nabavka u njemačkoj vojsci traju godinama.
Bundesveru takođe nedostaju efikasni sistemi za odbranu od dronova. U posljednje vrijeme često su iznad vojnih objekata uočavani nepoznati dronovi, vjerovatno špijunski, što rješavanje tog problema čini još hitnijim.
<h2>Punjenje skladišta municijom</h2>
Bundesver ima suviše male zalihe municije. Nakon završetka Hladnog rata smanjene su rezerve i ukinuti proizvodni kapaciteti. Osim toga, veliki dio municije poslat je Ukrajini, uključujući i 427.000 komada artiljerijske municije kalibra 155 milimetara.
Ukrajinska vojska troši ogromne količine municije na frontu. Bundesver je iz toga izvukao pouku i sada planira da poveća svoje zalihe. Od njemačke firme Rajnmetal naručena je artiljerijska municija u vrijednosti od oko 8,5 milijardi eura, što je najveća narudžbina u istoriji te kompanije.
Proizvodnja 155-milimetarske municije koncentrisana je u fabrici u Unterlisu u Donjoj Saksoniji, gdje Rajnmetal planira da poveća proizvodnju na 200.000 granata godišnje. Ali, na primjeru municije se vidi da novac nije jedini problem – i odbrambena industrija mora da poveća svoje kapacitete, što ne može da se uradi preko noći.
<h2>Veliki zadaci u Litvaniji</h2>
Jedan od najambicioznijih projekata ministra odbrane Pistorijusa jeste osnivanje brigade Bundesvera u Litvaniji. Do 2027. godine oko 5.000 njemačkih vojnika trajno će biti stacionirano u toj baltičkoj zemlji kako bi se ojačalo istočno krilo NATO – što je presedan za Bundesver.
Ali, finansiranje te brigade do sada je bilo nesigurno. S dodatnim milijardama eura, ovaj raspored snaga, kao i druge njemačke obaveze u NATO, mogli bi da budu osigurani.

Merc o potrebnom novcu za odbranu Njemačke: Što god bude bilo potrebno

Advokat Mihailo Volkov, koji zastupa više od sto smijenjenih direktora škola, koji su masovno dokazali na sudu da ih je ministarka prosvjete Vesna Bratić 2021. godine mimo zakona razriješila, kazao je juče Pobjedi da mu je stigla još jedna prvostepena presuda sa, do sada, najvećim iznosom odštete. Dosuđeno je da se direktoru jedne rožajske škole isplati - 33.000 eura.
Advokat kaže da ne sumnja da će Viši sud da potvrdi ovu presudu.
On je Pobjedi objasnio da je direktor smijenjen sa te pozicije, te da nije nastavio da radi kao profesor, jer nije bilo slobodnih časova za njega, odnosno nijesu imali gdje da ga rasporede. Kako smijenjeni direktor nije radio, dosuđen mu je veći iznos, jer ostali direktori su mahom nastavili da rade kao profesori, te su novčanu nadoknadu preko suda dobili u iznosu razlike između profesorske i direktorske plate.
Volkov je saopštio da broji 65 predmeta koji se tiče direktora, a da su u radu – ti predmeti su u osnovnim sudovima ili se čeka izjašnjenje Višeg suda po žalbi na prvostepenu presudu.
Pobjeda je ranije pisala i o slučaju smijenjenog direktora podgoričke škole ,,Sutjeska“ koji, prema tadašnjoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.
Nedavno je Pobjedi rečeno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da je taj resor po raznim osnovama u dosadašnjem periodu isplatio 282.344,44 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori.
Bivša ministarka Vesna Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije jer nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. Dvije prijave su zbog ovoga podnesene SDT-u. Jednu je podnio Volkov u oktobru 2022. godine, a drugu u decembru Centar za građansko obrazovanje. U januaru 2023. godine SDT je objedinio prijave protiv Bratić zbog smjene direktora, kazao je tada Pobjedi specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.
SDT više od dvije godine ne donosi odluke po prijavama protiv Bratić zbog masovne dokazano nezakonite smjene više od 150 direktora.
Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi, iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka. On smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk, razmotriti mogućnost pokretanja regresnog zahtjeva od strane države, prema kojem bi ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.
Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu, odnosno Centar za rješavanje radnih sporova da se riješe problemi kako bi država imala manje troškove, odnosno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor, pa su morali ići na sud.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović je u februaru 2023. godine podnijela tužbu protiv Bratić, tražeći da plati odštetu zbog donešenih presuda u korist smijenjenih direktora škola. Zaštitnik je predložio sudu da obaveže Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete. Ranije je Bratić navodila da je nečuveno i presedan što se protiv nje pokreće tužba zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora. Ona je izjavljivala tada, kako su prenosili mediji, da je to mali iznos u odnosu na onaj koji su smijenjeni direktori načinili Crnoj Gori.
Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to bilo nužno kako bi se depolitizovao obrazovni sistem.
No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama.

Direktoru škole iz Rožaja zbog smjene 33.000 eura

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: sad

Američki ekonomski rast će se usporiti u narednih 30 godina zbog visokog duga i pada nataliteta

Snažan odgovor Trampu i Americi: Vladu u Grenlandu formiralo četiri od pet najjačih stranaka

Kanadski premijer: Završeni dani bliske saradnje sa SAD

Putin smatra ozbiljnim Trampove planove o preuzimanju Grenlanda

Zelenski: Putin pokušava da razdvoji Evropu i SAD

Kina odbija Trampovu ponudu o carinskim olakšicama u zamjenu za prodaju TikToka

SAD dodale više od 50 kineskih tehnoloških kompanija na listu zabrane izvoza

Tramp najavio carine od 25 odsto na sve uvozne automobile

Većina Francuza razmišlja o bojkotu američkih brendova

Šefovi obavještajnih službi: Kina najveća vojna i sajber prijetnja po SAD

Merc o potrebnom novcu za odbranu Njemačke: Što god bude bilo potrebno

Američki ekonomski rast će se usporiti u narednih 30 godina zbog visokog duga i pada nataliteta

Direktoru škole iz Rožaja zbog smjene 33.000 eura

Snažan odgovor Trampu i Americi: Vladu u Grenlandu formiralo četiri od pet najjačih stranaka

PRATITE TVe UŽIVO