Trupe iz nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Norvešku i Švedsku, stižu na Grenland kako bi pojačale sigurnost ovog arktičkog ostrva, nakon što su razgovori predstavnika Danske, Grenlanda i SAD-a u srijedu ukazali na "fundamentalno neslaganje" između administracije Donalda Trampa i evropskih saveznika.
- Prvi francuski vojni elementi već su na putu i drugi će uskoro uslijediti - saopštio je u srijedu francuski predsjednik Emanuel Makron, dok su francuske vlasti navele da je oko 15 francuskih vojnika iz planinske pješadijske jedinice već u Nuuku na vojnoj vježbi.
Njemačka će u četvrtak poslati izviđački tim od 13 pripadnika u Grenland, saopćilo je njeno Ministarstvo odbrane.
Danska je najavila da će povećati svoje vojno prisustvo na Grenlandu, uz priključenje NATO saveznika, upravo u trenutku kada su danski i grenlandski šefovi diplomatije u srijedu u Vašingtonu razgovarali s predstavnicima Bijele kuće o namjerama američkog predsjednika da preuzme ostrvo kako bi iskoristio njegova mineralna bogatstva i zaštitio sigurnost Arktika u jeku rastućeg interesa Rusije i Kine.
<h2>Tramp ne odustaje</h2>
Danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen, uz kojeg je stajala njegova grenlandska kolegica Vivijan Mocfelt, rekao je u srijedu da oko Grenlanda i dalje postoji "fundamentalno neslaganje" s Trampom, nakon dugo očekivanih razgovora u Bijeloj kući s potpredsjednikom Džej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom.
Rasmusen je dodao da ostaje "jasno da predsjednik ima tu želju da osvoji Grenland".
- Stvarno nam treba. Ako mi ne uđemo, ući će Rusija i ući će Kina. A Danska tu ne može ništa, ali mi možemo sve - rekao je Tramp novinarima u Ovalnom uredu nakon sastanka.
Tramp je kazao da još nije bio informiran o detaljima sastanka u Bijeloj kući kada je davao ove izjave.
U glavnom gradu Grenlanda, Nuuku, lokalni stanovnici rekli su za Asošijejted pres da im je drago što je prvi sastanak grenlandskih, danskih i američkih zvaničnika održan, ali su istakli da je ostavio više pitanja nego odgovora.
Nekoliko sagovornika kazalo je da odluku Danske da pošalje dodatne trupe, kao i obećanja o podršci drugih NATO saveznika, vide kao zaštitu od moguće američke vojne akcije. Međutim, evropski vojni zvaničnici nisu sugerisali da je cilj odvraćanje SAD-a od poteza prema ostrvu.
Maja Martinsen (21) složila se s tim i rekla da je "utješno znati da nordijske zemlje šalju pojačanja" jer je Grenland dio Danske i NATO-a.
Spor, kako je navela, nije pitanje "nacionalne sigurnosti" već "nafte i minerala koje imamo, a koji su netaknuti".
U Kopenhagenu je danski ministar odbrane Truls Lund Pulsen najavio pojačano vojno prisustvo na Arktiku "u bliskoj saradnji s našim saveznicima", nazvavši to nužnošću u sigurnosnom okruženju u kojem "niko ne može predvidjeti šta će se desiti sjutra".
- To znači da će od danas i u narednom periodu biti povećano vojno prisustvo u i oko Grenlanda aviona, brodova i vojnika, uključujući i one iz drugih NATO saveznica - rekao je Pulsen.
Upitan da li su evropska pomjeranja trupa koordinirana s NATO-om ili kakvu bi ulogu američki savez mogao imati u ovim vježbama, NATO je sve upite uputio danskim vlastima.
<h2>Na ispitu i NATO</h2>
Ipak, NATO razmatra kako članice mogu zajednički ojačati prisustvo saveza na Arktiku, rekao je jedan zvaničnik NATO-a koji nije bio ovlašten da javno govori i pristao je govoriti pod uvjetom anonimnosti.
Rasmusen, šef danske diplomatije, najavio je formiranje radne grupe s Amerikancima radi razgovora o načinima prevazilaženja razlika.
- Po našem mišljenju, grupa bi se trebala fokusirati na to kako odgovoriti na američke sigurnosne zabrinutosti, a istovremeno poštovati crvene linije Kraljevine Danske - rekao je Rasmusen.
Govoreći u emisiji "Special Report" na Foks njuzu u srijedu nakon razgovora u Bijeloj kući, Rasmusen je odbacio i vojno preuzimanje i potencijalnu kupovinu ostrva od SAD-a. Na pitanje misli li da će SAD izvršiti invaziju, odgovorio je: "Ne, barem se nadam da neće, jer bi to, mislim, bio kraj NATO-a".
Rasmusen je rekao da Grenlanđani vjerovatno ne bi glasali za američku upravu čak ni uz finansijske poticaje, jer misli da "nema šanse da će SAD plaćati skandinavski sistem socijalne zaštite na Grenlandu, iskreno govoreći".
- Niste uveli skandinavski sistem socijalne zaštite ni u vlastitoj zemlji - dodao je Rasmusen.
Tramp je, obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, rekao: "Vidjećemo kako će se sve završiti. Mislim da će se nešto ipak dogovoriti".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropljani šalju simbolične vojne trupe na Grenland, no Danska se nada da Amerika neće izvršiti invaziju

Muškarac je pogođen u nogu u srijedu naveče tokom federalne operacije provođenja imigracionih zakona u sjevernom Mineapolisu, javio je Minesota Star Tribjun (Minnesota Star Tribune).
Prema navodima Star Tribjuna, očevici su rekli da se nakon potjere automobilima u kojoj su učestvovali federalni agenti čula serija pucnjeva.
Zvanične informacije od policijskih agencija nisu odmah bile dostupne, ali je grad Mineapolis na društvenoj mreži Iks (X) saopštio da je "svjestan izvještaja o pucnjavi u kojoj su učestvovali federalni organi za provođenje zakona u sjevernom Mineapolisu".
Izvještaj o pucnjavi pojavio se sedmicu nakon što je agent Američke imigracione i carinske službe (ICE) tokom velike deportacione operacije, koju je u gradu naredio američki predsjednik Donald Tramp, pucao i usmrtio 37-godišnju ženu dok je sjedila za volanom svog automobila u stambenoj četvrti Mineapolisa.
Ubistvo Rene Gud, koja je bila dio dobrovoljne mreže susjedskih patrola koja je pratila i nadzirala aktivnosti ICE-a u gradu, izazvalo je talas protesta u Mineapolisu i širom zemlje.
Ranije u srijedu, Tramp je izjavio da će sljedećeg mjeseca obustaviti savezno finansiranje svakoj saveznoj državi koja ima tzv. "gradove utočišta" (sanctuary cities, engl.), u kojima su vlasti zabranile lokalnoj policiji saradnju s federalnim imigracionim službama.

Novi incident Trampovih agenata: U Mineapolisu upucan muškarac nakon potjere automobilima

Američko Ministarstvo finansija produžilo je danas dozvolu za transakcije sa Lukoilom do 28. februara, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država.
SAD su produžile svoju licencu za rad sa ruskom kompanijom Lukoil i njenim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 28. februara 2026. godine, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija SAD, prenose RIA Novosti.
- Osim kako je predviđeno u stavu (d)... sve transakcije zabranjene Izvršnom naredbom (EO) 14024, koje su uobičajeno slučajne i neophodne za pregovore i izvršenje ugovora sa kompanijom Lukoil Oil, javnim akcionarskim društvom ili bilo kojim od njenih filijala za prodaju, raspolaganje ili prenos Lukoil International GmbH ("LIG") ili bilo kog entiteta u kojem LIG direktno ili indirektno posjeduje 50 odsto ili više svog udjela u kapitalu, pojedinačno ili zajedno... su dozvoljene do 12.01 časova po istočnom standardnom vremenu 28. februara 2026. godine - navodi se u dokumentu.
Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra uvelo sankcije protiv Lukoila i njegovih podružnica u kojima posjeduje udio veći od 50 odsto.
SAD su potom produžile licencu za poslovanje sa Lukoilom i njegovim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 17. januara 2026. godine.

Ministarstvo finansija SAD produžilo ovlašćenje za transakcije sa Lukoilom

Saudijska Arabija obavijestila je Iran da neće dozvoliti korišćenje svog vazdušnog prostora ili teritorije za bilo kakve napade na Islamsku Republiku, potvrdila su za agenciju AFP dva izvora bliska saudijskoj vladi.
Ova diplomatska poruka dolazi u trenutku visokih tenzija, dok Vašington prijeti Teheranu mogućim vojnim udarima kao odgovor na gušenje antivladinih protesta, a Iran najavljuje odmazdu protiv američkih vojnih ciljeva u slučaju napada.
Uprkos tome što Sjedinjene Američke Države posjeduju značajne vojne resurse u Zalivu, uključujući i one stacionirane u Saudijskoj Arabiji, Rijad se odlučio na potez deeskalacije prema svom regionalnom rivalu.
- Saudijska Arabija je direktno obavijestila Teheran da neće biti dio bilo kakve vojne akcije poduzete protiv njega, te da se njena teritorija i vazdušni prostor neće koristiti u tu svrhu - izjavio je za AFP izvor blizak saudijskoj vojsci.
Drugi izvor, blizak vladi u Rijadu, potvrdio je da je ova poruka službeno prenesena iranskim vlastima.
Ovakav stav Saudijske Arabije uslijedio je nakon oštrih upozorenja američkog predsjednika Donalda Trampa. On je u utorak izjavio da će Sjedinjene Države "reagovati snažno" ukoliko iranske vlasti počnu s pogubljenjima demonstranata koji su ustali protiv vlade.
- Preduzećemo vrlo snažne akcije ako učine takvo što - rekao je Tramp u intervjuu za SiBiEs njuz (CBS News), odgovarajući na pitanje o mogućim vješanjima.
U video isječku objavljenom onlajn, Tramp je dodao: "Kada počnu ubijati hiljade ljudi, a sada mi govorite o vješanjima, vidjećemo kako će se to završiti po njih".
Tokom posjete proizvodnom pogonu u Mičigenu, Tramp je ponovio poruku koju je ranije objavio na društvenim mrežama, tvrdeći da je "pomoć na putu" za iranske demonstrante, iako nije precizirao o kakvoj vrsti pomoći se radi. Takođe je istakao da su brojke o žrtvama u Iranu i dalje nejasne.
Napetost se osjeti širom regije. Ranije je Katar saopštio da je povlačenje dijela osoblja iz vazdušne baze Al Udeid odgovor na "trenutne regionalne tenzije".
U saopštenju Međunarodnog ureda za medije Katara navodi se da zemlja "nastavlja sprovoditi sve potrebne mjere kako bi zaštitila sigurnost svojih građana i stanovnika kao glavni prioritet", te da su u toku koraci za osiguranje zaštite kritične infrastrukture i vojnih objekata.

Saudijci službeno obavijestili Teheran: Nećemo dozvoliti korišćenje naše teritorije za napad na Iran

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je danas, 14. januara, da trenutno nema američkih vojnih snaga u Venecueli, a da će, ukoliko dođe do promjena, Kongres biti obaviješten.
- Ukoliko dođe do bilo kakvih novih vojnih operacija koje uključuju neprijateljsko angažovanje Oružanih snaga SAD, one će biti preduzete u skladu sa Ustavom Sjedinjenih Država i mi ćemo poslati pisana obavještenja u skladu sa Zakonom o ratnim ovlašćenjima - napisao je Rubio u pismu predsjedavajućem Odbora za spoljne odnose Senata SAD Džimu Rišu, prenosi NBC News.
Riš je prethodno tražio od Stejt departmenta da pojasni status američkih snaga u Venecueli poslije vojne operacije u kojoj je uhapšen predsjednik te zemlje, Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores, ranije ovog mjeseca.
- Molim vas da Kongresu SAD dostavite zvaničnu prepisku kojom se potvrđuje da je operacija "Apsolutna odlučnost" završena i da američko vojno osoblje više nije uključeno u neprijateljsko prisustvo u Venecueli - naveo je Riš u pisanom zahtjevu.
Većina republikanaca u Senatu, uz podršku Trampove administracije, pokušava da nagovori nekoliko republikanskih senatora da povuku podršku rezoluciji kojom bi se ograničile dalje američke vojne akcije u Venecueli bez odobrenja Kongresa. Konačno glasanje moglo bi da se održi već danas, prenosi Tanjug.

Rubio: Trenutno nema američkih vojnih snaga u Venecueli, obavijestićemo Kongres ako dođe do promjena

Međunarodni poredak se danas dramatično promijenio u odnosu na ono što je trajalo decenijama poslije Drugog svjetskog rata i saglasan sa onima koji smatraju da Amerika, Kina i Rusija hoće da podijele svijet na svoje interesne sfere - rekao je novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Smatra da su zakoni jačeg oduvijek vladali i bili su postavljeni u okvire međunarodnog prava, a demokratske zemlje trudile su se to da poštuju.&nbsp;
- Američki predsjednik Donald Tramp uvažava samo silu i on zbog toga respektuje Kinu i Rusiju, sa kojima nije prijatelj, ali uvažava njihovu silu, kinesku ekonomsku i finansijsku moć, rusku nuklearnu moć. On shvata da s njima treba da se dogovori da podijeli svijet na tri nove imperije koje će vladati bez ikakvog međunarodnog prava, nego će samo postojati diktati Vašingtona, Moskve i Pekinga odakle će se malim i slabijim zemljama diktirati šta moraju da rade - ocijenio je Jakšić.
Smatra da je Tramp pokazao kako vlada Amerikom.&nbsp;
- On nipodaštava Kongres, kidiše na pravosuđe, mijenja desetine hiljada ljudi i zapošljava svoje lojaliste i po istoj matrici se ponašaju u svijetu - naveo je Jakšić.
<h2>Grenland</h2>
Komentarišući Trampove aspiracije i najavu zauzimanja Grenlanda naveo je ako bi došlo do sukoba SAD-a i Danske oko Grenlanda to bi bio sukob dvije članice NATO-a i to bi bio kraj te vojne alijanse.
Podsjeća i da je u prvom mandatu američki predsjednik govorio o nezadovoljstvu Atlantskim savezom i najavljivao izlazak SAD-a iz tog vojnog saveza.
- Tramp nudi da kupi Grenland i njegova ponuda je ucjenjivačka, ona je unilateralna - ili ćete da budete kupljeni ili ćemo vojno da intervenišemo. S druge strane, i vlasti u Kopenhagenu i na Grenlandu ponavljaju da nije Grenland na prodaju i oni to neće. Sada je pitanje da li je Tramp zaista toliko osiono spreman da ruši postojeći međunarodni poredak, da apsolutno sruši zapadno vojno savezništvo - ističe Jakšić.
Smatra da bi to bio katastrofalan potez koji prijeti raspadom NATO savezništva.
- Ali mi imamo posla sa jednim u značajnoj mjeri nepredvidivim liderom kao što je Tramp. Evropljani brane sada suverenitet i teritorijalni integritet svog saveznika u Evropskoj uniji i u NATO-u. Dokle će ići Trampova totalitarnost, koja je SAD udaljila od tradicionalnih saveznika, istovremeno približila istočnim despotijama u Moskvi i Pekingu, to nijesu u stanju da daju odgovor ni Trampovi najbliži saveznici, a kamoli mi na Zapadnom Balkanu - rekao je Jakšić.
<h2>Iran</h2>
Protesti u Iranu su, prema njegovim riječima, najveći izazov iranskim režimu još od Islamske revolucije 1979. godine, jer više od hiljadu mrtvih i nekoliko hiljada uhapšenih nadilaze Zeleni pokret iz 2009. godine i masovne nerede 2022. izazvane smrću djevojke koja nije pravilno nosila hidžab.
- Dodatni problem za vlasti u Teheranu je što je istovremeno suočena i sa snažnim otporom iznutra i prijetnjama Trampa koji govori o veoma oštroj reakciji ukoliko se krene sa pogubljenjima u Iranu. Upravo su egzekucije i represivno ulivanje straha do sada uspijevale da uguše ranije proteste, ali zaista je rano reći da li će taj oslonac, ta stara represivna skripta, biti od pomoći i ovoga puta - kazao je Jakšić.&nbsp;
Ono što se događa i što bi moglo da se nasluti je, kako dodaje, da konzervativno krilo koje predvodi vrhovni vođa Ajatolah Ali Hamnei preuzima kontrolu nad reformskim snagama predsjednika Masuda Pezeškijana koji je govorio o legitimnim zahtjevima demonstranata.
- On je pozivao na otvaranje dijaloga, ali očigledno je od toga pod pritiskom odustao i sada se i on pridružuje optužbama da su neredi izazvani spolja, da iza njih stoje SAD i Izrael, tražeći izgovor za neku vojnu intervenciju, poput one iz juna prošle godine, kada su američki i izraelski avioni na tri lokacije bombardovali iranska nuklearna postrojenja. Ovoga puta nije potpuno jasno kad bi Tramp mogao da napadne, jer svaki napad koji nije usmjeren isključivo na neke vojne ciljeve bi donio velike žrtve. One bi pomogle ugušivanju revolta, jer bi se Iranci homogenizovali pred spoljnom opasnošću, on su već decenijama vaspitavani da im je Amerika najveći neprijatelj, tako da je to jedna rizična igra - ističe Jakšić.
Treba, kako je kazao, imati u vidu prostranstvo Irana, jer je Iran zaista ogromna zemlja, ima teritoriju koliko Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Španija zajedno.
- Bilo kakva vojna intervencija nekog drugog načina je veoma riskantna. U ovom trenutku ne znamo tačno šta sve može da uradi Tramp, a ne znamo da li će vlast u Iranu i Teheranu nastaviti da odgovara represijom, to je jedan rizičan kurs, tako je da je prerano prognozirati. U svakom slučaju ovo je najveći izazov vlastima sa kojima su suočene i veliko je pitanje na koji način će se rješavati - kazao je Jakšić.&nbsp;
Često se pominje da je ovo prilika za promjenu režima.
- Još se nisu stekli da se taj režim, koji je svakako veoma autoritaran, promijeni. Tu Vašington pravi grešku nepoznavanjem mentaliteta Iranaca kada kao spasioca nudi sina pokojnog šaha Reze Pahlavija, koji apsolutno u Iranu nema nikakvu podršku ni od koga, ni urbanog, ni ruralnog stanovništva, ni srednje, ni više klase. Pahlavi samo iritira stanovništvo Irana i mislim da je to potpuno pogrešan i kontraproduktivan projekat iza koga u ovom trenutku stoji Tramp - rekao je Jakšić.
Govoreći o represiji iranskog režima, podsjeća da je i režim u Saudijskoj Arabiji takođe represivan, te da je CIA potvrdila da princ Bin Salman stoji iza ubistva novinara Džemala Kašogija, a isti taj princ, podsjeća on, veličanstveno je dočekan u Vašingtonu.&nbsp;
- To je politika dvostrukih standarda, jer vi imate jedan represivni režim u Saudijskoj Arabiji gdje je prošle godine pogubljeno više ljudi nego što je pogubljeno u Iranu, ali Saudijska Arabija je saveznik, Iran je veliki neprijatelj. Tumačenje svih tih različitih parametara izaziva značajan stepen negodovanja i to je ono gdje Amerika gubi propagandni rat i zato koliko Iranci bili nezadovoljni sopstvenim režimom, oni zahtijevaju da se taj režim reformiše, da se uvede više sloboda, da privreda postane efikasnija, da korupcija se smanji, ali ne diraju same temelje Islamske republike, posebno zato što gledaju u susjedstvu, u Saudijskoj Arabiji, vide da bi mogli da postanu kolonija SAD-a, što ponosni Persijanci apsolutno ne žele - naglasio je Jakšić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLYketPCn5tw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jakšić: Međunarodni poredak se dramatično promijenio, Amerika, Kina i Rusija hoće da podijele svijet na svoje interese sfere

Iran je spreman da odlučno odgovori SAD i Izraelu, izjavio je komandant iranske Revolucionarne garde (IRCG) Mohamed Pakpur.
- Iran je spreman da odlučno odgovori svojim neprijateljima Izraelu i Sjedinjenim Državama - rekao je Pakpur optužujući njihove lidere da stoje iza protesta koji su zahvatili Islamsku republiku, prenosi France24.
On je rekao da je IRCG "na vrhuncu borbene gotovosti" i spremna da "odlučno odgovori na pogrešnu procjenu neprijatelja".
U pisanoj izjavi koju je citirala državna televizija, Pakpur je optužio predsjednika SAD Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da su "ubice iranske omladine".
Ranije danas komandant vazduhoplovnih snaga IRGC Madžid Musavi proglasio je najviši stepen borbene gotovosti zbog američko-izraelske ratne retorike.
On je rekao da su vazduhoplovne snage IRCG u najvišem stepenu borbene gotovosti, spremne da slome svaku agresiju protiv Irana, prenijela je ranije danas iranska mreža Press TV.
Musavi je potvrdio da je proizvodnja vazduhoplovne borbene opreme u različitim sektorima značajno povećana od 12-dnevnog američko-izraelskog rata u junu 2025. godine, kao i da su ranjivosti identifikovane tokom rata u potpunosti riješene i ispravljene.
Načelnik štaba iranskih oružanih snaga Sejed Abdolrahim Musavi rekao je da su događaji posljednjih dana direktan nastavak 12-dnevnog rata i dodao da su nakon neuspjeha u "teškom ratovanju" iranski protivnici promijenili svoju strategiju na pažljivo osmišljen plan koji uključuje obučene terorističke elemente na terenu.
- Neprijatelj je sproveo precizan plan, raspoređujući obučene terorističke snage da izvrše najnasilnije akcije u različitim djelovima Irana. Razmjere razaranja kojima je svjedočeno posljednjih dana su bez presedana u istoriji zemlje - rekao je on i dodao da je jedna od taktika neprijateljskih snaga projekat stvaranja žrtava u pokušaju da se delegitimiše vlada.
Ove izjave iranskih vojnih zvaničnika uslijedile su nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je pozvao demonstrante u Iranu da upadnu u državne institucije tvrdeći da je američka pomoć za njih "na putu".
Iran je ranije najavio da će pogoditi američko-izraelske interese u Zapadnoj Aziji u slučaju još jedne agresije dva režima, a podsjeća se i da je tokom 12-dnevnog rata Teheran ispalio salve balističkih raketa na izraelske vojne lokacije, kao i na američku vazduhoplovnu bazu Al-Udeid u Kataru.

Revolucionarna garda Irana: Tramp i Netanjahu su ubice iranske omladine

Stejt department obustavlja obradu imigrantskih viza za 75 zemalja, među kojima i za građane Crne Gore, Kosova, Bosne i Hercegovine, Albanije i Sjeverne Makedonije, u pokušaju da se obračuna sa podnosiocima zahtjeva za koje se smatra da bi vjerovatno "postali teret za javne fondove". Interni memorandum Stejt departmenta, u koji je prvi imao uvid Foks njuz didžital (Fox News Digital), nalaže konzularnim službenicima da odbijaju vize u skladu sa postojećim zakonom, dok Stejt department ponovo procjenjuje procedure provjere i bezbjednosne kontrole. Među zemljama su Somalija, Rusija, Avganistan, Brazil, Iran, Irak, Egipat, Nigerija, Tajland, Jemen i druge. Obustava će početi 21. januara i trajaće neodređeno, sve dok Department ne sprovede ponovnu procjenu obrade viza. U novembru 2025. godine, depeša Stejt departmenta poslata diplomatsko-konzularnim predstavništvima SAD-a širom svijeta naložila je konzularnim službenicima da primjenjuju široke nove smjernice za provjeru u okviru takozvane odredbe o „javnom teretu“ u imigracionom zakonu. Smjernice nalažu konzularnim službenicima da odbiju vize podnosiocima zahtjeva za koje se procijeni da će se vjerovatno oslanjati na javne beneficije, uz razmatranje širokog spektra faktora, uključujući zdravstveno stanje, starost, znanje engleskog jezika, finansije, pa čak i potencijalnu potrebu za dugoročnom medicinskom njegom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260114180128_447a51e3c1e93bd97cc9ae91fd1abd3119ed5e4018ef8c7a5f1fb3293d69359c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260114180128_447a51e3c1e93bd97cc9ae91fd1abd3119ed5e4018ef8c7a5f1fb3293d69359c" data-rendition-name="original" width="900" height="360" loading="lazy" alt="Lista zemalja"> <figcaption>Lista zemalja(Photo: Foks njuz)</figcaption> </figure>  Stariji ili gojazni podnosioci zahtjeva mogli bi biti odbijeni, kao i oni koji su u prošlosti koristili državnu novčanu pomoć ili bili institucionalizovani. Iako odredba o javnom teretu postoji već decenijama, njena primjena se značajno razlikovala između administracija, pri čemu su konzularni službenici istorijski imali široka diskreciona ovlašćenja u njenoj primjeni. Izuzeci od nove obustave biće „veoma ograničeni“ i dozvoljeni samo nakon što podnosilac zahtjeva prođe procjenu u vezi sa javnim teretom. Foks njuz piše da kompletna lista zemalja obuhvata: Avganistan, Albaniju, Alžir, Antigvu i Barbudu, Jermeniju, Azerbejdžan, Bahame, Bangladeš, Barbados, Bjelorusiju, Belize, Butan, Bosnu i Hercegovinu, Brazil, Burmu, Kambodžu, Kamerun, Zelenortska Ostrva, Kolumbiju, Obalu Slonovače, Kubu, Demokratsku Republiku Kongo, Dominiku, Egipat, Eritreju, Etiopiju, Fidži, Gambiju, Gruziju, Ganu, Grenadu, Gvatemalu, Gvineju, Haiti, Iran, Irak, Jamajku, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Kuvajt, Kirgistan, Laos, Liban, Liberiju, Libiju, Makedoniju, Moldaviju, Mongoliju, Crnu Goru, Maroko, Nepal, Nikaragvu, Nigeriju, Pakistan, Republiku Kongo, Rusiju, Ruandu, Sent Kits i Nevis, Sent Luciju, Sent Vinsent i Grenadine, Senegal, Sijera Leone, Somaliju, Južni Sudan, Sudan, Siriju, Tanzaniju, Tajland, Togo, Tunis, Ugandu, Urugvaj, Uzbekistan i Jemen.

SAD obustavljaju obrade zahtjeva za imigrantske vize građanima Crne Gore, Kosova, BiH, Albanije, S. Makedonije...

Iran je upozorio Amerikance da će njihove vojne baze u Turskoj ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima biti mete ukoliko Sjedinjene Američke Države napadnu Iran.
- Teheran je poručio zemljama u regiji, od Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata do Turske, da će američke baze u tim zemljama biti napadnute ako SAD ciljaju Iran... tražeći od ovih država da spriječe Vašington u napadu na Iran - izjavio je neimenovani visoki iranski zvaničnik za novinsku agenciju Rojters.
Ovi komentari dolaze nakon prijetnji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa vojnom intervencijom u Iranu zbog krvoprolića tokom svenarodnih antivladinih protesta.
U međuvremenu, Iran planira početi s vješanjem uhapšenih demonstranata, što je Tramp osudio kazavši da bi SAD u tom slučaju uputile "snažan odgovor" ne precizirajući kakav bi on bio.

Upozorenje Teherana Amerikancima: Ako nas napadnete, gađaćemo vaše baze u Turskoj i Emiratima

Sjedinjene Američke Države povlače dio osoblja iz ključnih baza u regionu kao mjeru predostrožnosti zbog pojačanih regionalnih tenzija, rekao je danas agenciji Reuters američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.
Ova informacija dolazi nakon izjava visokog iranskog zvaničnika koji je ranije u srijedu rekao Reutersu da je Teheran upozorio susjedne zemlje koje na svojoj teritoriji imaju američke trupe da će gađati američke baze ukoliko Vašington izvede napad.

SAD povlače trupe iz ključnih baza na Bliskom istoku

Odlazeća ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke kazala je da se suspenzija američkih viza ne odnosi na radne, studentske i vize za putovanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsad-obustavljaju-obrade-zahtjeva-za-imigrantske-vize-gradanima-crne-gore-kosova-bih-albanije-s-makedonije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rajnke je kazala da odluka Stejt Departmenta da suspenduje procesuiranje imigrantskih viza za 75 zemalja, među kojima je i Crna Gora, ima za cilj da pomogne SAD da snažnija zemlja.
- Procesi se dešavaju posljednjih nekoliko godina i želim da vas podsjetim da je riječ o imigraciji u SAD. Dakle, to se ne odnosi na regularne vize za putovanje i za turizam. Ja želim da kažem da je Crna Gora dobrodošla i žeelimo dobrodošlicu svim ljudima koji su kvalifikovani da dobiju vizu i želim da vas ohrabrim da putujete u našu zemlju - kazala je Rajnke i pojasnila da odluka SAD-a ne uključuje radne, studentske i vize za putovanje.
Nije mogla da odgovori koju vrstu pomoći vlada Sjedinjenih Američkih Država daje imigrantima, s obzirom na to da je predsjednik Donald Tramp najavio na svojim društvenim mrežama da se veliki novac izdvajao za tu namjenu.
- Voljela bih da imam sve te informacije i vjerujem da ste zaista zainteresovani za to, ali vjerujem da ćemo uskoro dobiti ove informacije s obzirom na to da su ovo posljednje vijesti - kazala je Rajnke.

Suspenzija američkih viza se ne odnosi na radne, studentske i vize za putovanja

Bijelom Polju je potrebna stabilnost za rješavanje nagomilanih problema, kazao je poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Vaso Obradović, ističući da bi promjena vlasti koja uključuje Srbe u upravljanje gradom odražavala stvarnu demografsku i političku realnost.
Obradović, koji je i predsjednik bjelopoljskog odbora NSD-a, rekao je da se lokalna vlast, u trenutku kad građani Bijelog Polja očekuju konkretne akcije i odgovore na mnoga pitanja vezana za njeno (ne)funkcionisanje, okrenula komentarisanju privatnog veselja u kojem su učestvovali građani srpske nacionalnosti.
On je ocijenio da je takav pristup, kojim se označavaju i kritikuju ljudi zbog pjevanja ili privatnih okupljanja, znak nedostatka tolerancije i suživota u gradu.
- Po strukturi vlasti u Bijelom Polju Srbi su statistička greška jer ih nema u vlasti. Toliko o toleranciji i građanstvu - naveo je Obradović, dodajući da NSD u Bijelom Polju nudi život, a ne suživot.
On je kritikovao slučaj objavljivanja fotografija sa označenim ljudima u svrhu njihove diskreditacije, što se, kako je rekao, može tumačiti i kao poziv na linč.
Obradović je kazao da se nada da je vrijeme crtanja meta i prijavljivanja ljudi zbog slobode mišljenja, govora ili pjevanja daleka prošlost. On je poručio da je Bijelom Polju potrebna stabilnost da bi se rješavali nagomilani problemi.
- Do promjene vlasti koja će odslikati realnost u Bijelom Polju i uključiti Srbe u vršenje vlasti: "Pjevaćemo šta nam srce zna, pjesme sa svih strana planina... - poručio je Obradović.

Obradović: Bijelom Polju je potrebna stabilnost i inkluzivna vlast

Sjedinjene Američke Države snizile su nivo bezbjednosne prijetnje u ključnoj vazdušnoj bazi Al Udeid u Kataru, čime je omogućen povratak vojne tehnike i osoblja, potvrdila su za agenciju Rojters tri izvora upoznata sa bezbjednosnom situacijom.
Prema navodima jednog od izvora, američki borbeni avioni, koji su u srijedu hitno premješteni s ove baze na druge lokacije, sada se postepeno vraćaju. Druga dva izvora potvrdila su da je i vojnom osoblju, kojem je dan ranije preporučeno da napusti bazu, sada dato zeleno svjetlo za povratak.
Ovaj potez američke vojske predstavlja najjasniji signal da su tenzije između Vašingtona i Teherana, barem privremeno, popustile.
Podsjetimo, iznenadno povlačenje ljudstva i avijacije iz baze Al Udeid u srijedu — baze koja udomljuje oko 10.000 američkih vojnika i služi kao regionalna komanda — izazvalo je globalnu zabrinutost i podstaklo spekulacije da je riječ o pripremama za mogući američki vazdušni udar na Iran.
Povratak u „normalu“ uslijedio je nakon intenzivnih diplomatskih napora regionalnih sila. Kako je ranije izvijestio Fajnenšel tajms, zemlje poput Saudijske Arabije, Katara i Turske vršile su pritisak na administraciju Donalda Trampa da pokaže uzdržanost, upozoravajući na katastrofalne posljedice eventualnog rata po region i globalne cijene energenata.
Izvori navode da je ključnu ulogu odigrala direktna i indirektna komunikacija između SAD-a i Irana, tokom koje je Teheran uvjeravao da nema nasilja nad demonstrantima. Sam Tramp je kasnije izjavio da je dobio garancije da „nema planova za pogubljenja“, što je dodatno umirilo tržišta i smanjilo vjerovatnoću vojne intervencije, iako se prema regionu i dalje kreće američka grupa nosača aviona USS Lincoln.

Znak da je "oluja" prošla: Američka vojska dobila zeleno svjetlo za povratak u katarsku bazu

Mizogine poruke upućene Elzi Numanović nijesu samo uvreda jedne žene, one su ogledalo dubokog društvenog i političkog sunovrata u kojem se danas nalazi Crna Gora - poručili su u Forumu žena Socijaldemokratske partije (SDP) i Evropskog saveza nakon što je odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u SO Bijelo Polje uputila pismo ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović zbog objavljenog snimka na kojem se vidi i čuje direktor bjelopoljske srednje škole kako izvodi pjesme koje veličaju četničku ideologiju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnumanovic-ocekujemo-hitnu-institucionalnu-reakciju-povodom-velicanja-nakaradne-cetnicke-ideologije-od-strane-direktora-bjelopoljske-skole&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je, cijene u Forumu žena SDP-a i Evropskom savezu, slika sistema koji godinama proizvodi mržnju, podstiče netrpeljivost i ohrabruje najprimitivnije oblike nasilja, posebno kada su mete žene koje javno govore, kritikuju i ne pristaju na ćutanje.
Ovakvi napadi, dodaju, nijesu incident, već logična posljedica ambijenta koju vlast svjesno toleriše.
- Javna kritika onoga što se dešava, ne samo u Bijelom Polju već i širom Crne Gore, razotkriva poraz institucija koje bi morale štititi osnovna ljudska prava. Umjesto brze i odlučne reakcije, svjedočimo sramnoj tišini, selektivnoj pravdi i pokušajima relativizacije mizoginije. Kada se govor mržnje normalizuje, a nasilje nad ženama ignoriše, država postaje saučesnik - navode u saopštenju.&nbsp;
Forum žena SDP-a daje punu, jasnu i bezrezervnu podršku koleginici Elzi Numanović.&nbsp;
- Napad na Elzu je napad na svaku ženu koja se usudi da se politički angažuje i suprotstavi retrogradnim politikama koje Crnu Goru guraju unazad. Nećemo prihvatiti društvo u kojem se žene ućutkuju prijetnjama i uvredama, dok se nasilnici štite političkom ili institucionalnom moći. Ovo nije pitanje lične sujete, već pitanje političke odgovornosti. Ili ćemo jasno i glasno stati u odbranu dostojanstva, ravnopravnosti i slobode govora, ili ćemo priznati da smo kao društvo kapitulirali pred mržnjom. Forum žena SDP bira otpor, solidarnost i borbu, jer ćutanje više nije opcija - zaključuju u saopštenju.

Tag: sad