Sjedinjene Američke Države navodno su Rusiji obećale da će se Ukrajina odreći dijela svoje teritorije u okviru mirovnog sporazuma, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Prema njegovim riječima, administracija Donalda Trampa smatrala je da teritorije gdje su Rusi živjeli vjekovima treba ponovo uključiti u sastav Rusije.
<h3> </h3>
<h3>Razumijevanje Kremlja i Vašingtona 
</h3>
&nbsp;Lavrov se pritom referisao na Donjeck, Lugansk, Herson, Zaporižja i Krim – pet ukrajinskih regija koje je Vladimir Putin protuzakonito anektirao 2022. godine. Njegovi komentari uslijedili su nakon što su američki zvaničnici u Berlinu održali razgovore s ukrajinskim i evropskim liderima o mogućem mirovnom rješenju.
Putin je tražio povlačenje Ukrajine iz preostalog dijela Donbasa, koji čine Donjeck i Luhansk, a koji trenutno nije pod ruskom vojnom kontrolom. Moskva takođe insistira na zabrani ulaska Ukrajine u NATO, a Lavrov tvrdi da SAD razumiju i taj zahtjev.
- Naš stav je jasan. Korijenski uzroci sukoba moraju biti uklonjeni- rekao je Lavrov. „To uključuje prijetnje Rusiji nastale širenjem NATO-a prema našim granicama i pokušaje da se Ukrajina uvuče u savez.“
Dobro je što je SAD to razumio. Jasno su izjavili da je članstvo Ukrajine u NATO-u neprihvatljivo, dodao je Lavrov.&nbsp;
Ranije je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da je spreman odustati od ambicije za članstvom u NATO-u u zamjenu za sigurnosna jamstva SAD-a i Evrope.
‘Platinasta’ ponuda i ultimatum Kijevu 

&nbsp;Detalji Vašingtonove „platinaste“ ponude sigurnosnih garancija još nisu poznati, ali se vjeruje da su slični obavezama iz članka 5. NATO-a. To bi značilo da bi SAD i Evropa pružili direktnu vojnu podršku Ukrajini u slučaju buduće ruske invazije. Međutim, američki zvaničnici upozorili su da takva jamstva „neće biti na stolu zauvijek“, što se tumači kao jasan ultimatum predsjedniku Zelenskom da pristane na uslove.
SAD smatraju da je dogovor o završetku rata bliži nego ikada, dok su preostale sporne tačke ustupci oko regije Donbas i nuklearne elektrane Zaporižja.&nbsp;
- Mislim da smo sada bliže nego ikada prije- izjavio je američki predsjednik Tramp novinarima juče navečer.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lavrov: Trampova administracija obećala Rusiji teritorijalne ustupke Ukrajine u okviru mirovnog sporazuma

Bijela kuća poslala je privatnu poruku izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu, naglašavajući da je ubistvo visokorangiranog vojnog komandanta Hamasa tokom vikenda predstavljalo kršenje sporazuma o prekidu vatre koji je posredovan uz predsjednika Donalda Trampa, rekla su za Axios dvojica američkih zvaničnika.
Oštra poruka iz Bijele kuće dolazi u trenutku rastućih tenzija između Trampove administracije i Netanjahuove vlade oko naredne faze sporazuma o okončanju rata u Gazi, ali i šire izraelske regionalne politike.
- Poruka Bijele kuće Netanjahuu bila je: "Ako želite uništiti vlastitu reputaciju i pokazati da se ne pridržavate sporazuma, izvolite, ali nećemo dozvoliti da uništite reputaciju predsjednika Trampa nakon što je posredovao u postizanju dogovora o Gazi" - rekao je jedan visoki američki zvaničnik.
Prema navodima dvojice američkih zvaničnika, državni sekretar Marko Rubio, izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof, te Trampov savjetnik i zet Džared Kušner postali su veoma frustrirani Netanjahuom.
Tramp je u ponedjeljak izjavio da SAD razmatraju da li je Izrael prekršio primirje u Gazi, ali je istovremeno naglasio da su njegovi odnosi s Netanjahuom dobri.
U subotu su izraelske snage ubile Raeda Saada, zamjenika komandanta vojnog krila Hamasa i jednog od navodnih arhitekata napada 7. oktobra. U napadu u gradu Gazi ukupno su poginule četiri osobe.
Američki zvaničnici navode da izraelska vlada nije unaprijed obavijestila niti konsultovala SAD prije napada.
Jedan izraelski zvaničnik potvrdio je da je Bijela kuća bila nezadovoljna, ali je tvrdio da je poruka bila blaža te da određene arapske zemlje taj čin smatraju kršenjem primirja. Prema američkim zvaničnicima, Bijela kuća je bila nedvosmislena u stavu da je Izrael prekršio prekid vatre.

1250x600

1084x550

Bijela kuća uputila poruku Netanjahuu: "Naprijed ako želite uništiti reputaciju, ali nećete i Trampovu"

Sjedinjene Američke Države ponudile su Kijevu bezbjednosne garancije po uzoru na NATO, dok su američki i evropski pregovarači izvijestili o napretku u pregovorima o okončanju ruskog rata u Ukrajini, ali je dogovor o teritorijalnim ustupcima i dalje daleko, prenijela je u utorak agencija Rojters.
Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa dali su bezbjednosnu ponudu na razgovorima sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Berlinu, rekli su američki zvaničnici, ali su upozorili da takav dogovor neće zauvijek ostati na stolu.
Razgovori u njemačkoj prijestonici izazvali su izvjestan optimizam kod evropskih lidera na putu ka okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Međutim, Moskva još nije pristala ni na jednu od promena o kojima se raspravljalo u Njemačkoj i nije pokazala spremnost da to učini.
- Pokušavamo to da postignemo - rekao je Tramp govoreći u Bijeloj kući o sporazumu o okončanju rata.
Dodaje da su vodili brojne razgovore sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
- Mislim da smo sada bliže nego ikada ranije i vidjećemo šta možemo da uradimo - kazao je Tramp.
Evropski lideri oprezno su pozdravili promjenu stava Trampove administracije u vezi sa bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
- Prvi put od početka rata mogućnost prekida vatre je zamisliva - rekao je njemački kancelar Fridrih Merc, koji je bio domaćin sastanaka u Berlinu, u objavi na mreži Iks.
Poljski premijer Donald Tusk je kazao da je imao prvi put ojsećaj da se svi ponašaju kao saveznici iz istog tabora.
- Prvi put sam iz usta američkih pregovarača čuo da će se Amerika angažovati oko bezbjednosnih garancija za Ukrajinu na način koji Rusima ne bi ostavio sumnju da bi američki odgovor bio vojni ako Rusija ponovo napadne Ukrajinu - istakao je on.
Švedski premijer Ulf Kristerson rekao je da je pitanje bezbjednosnih garancija postalo „jasnije i vjerodostojnije“, što je nazvao važnim korakom ka održivom miru.&nbsp;
- Međutim, mnoga teška pitanja ostaju, ne samo o teritorijama već i o tome da li Rusija uopšte želi mir - rekao je Kristerson u izjavi nakon razgovora u Berlinu.
<h2>Teritorijalni ustupci</h2>
Zelenski je nakon razgovora rekao da će od SAD zatražiti sankcije protiv Rusije i više oružja za Ukrajinu, uključujući oružje dugog dometa, ako Moskva odbije prijedloge o kojima se raspravlja između Kijeva, Vašingtona i evropskih lidera.
- Mislim da će Amerika primijeniti pritisak sankcijama i dati nam više oružja ako on (Putin) sve odbije - rekao je Zelenski novinarima.
Kijev podržava ideju prekida vatre, naročito kada je riječ o napadima na energetsku infrastrukturu tokom božićnog perioda, dodao je.
SAD vrše pritisak na Ukrajinu da pristane na povlačenje svojih snaga iz istočne oblasti Donjeck, rekao je zvaničnik upoznat s tim pitanjem, što bi bio ogroman ustupak koji bi mogao izazvati snažnu reakciju u Ukrajini.
Zelenski, koji je ranije pitanje teritorijalnih ustupaka nazvao „bolnim“, ponovio je nakon razgovora da Ukrajina neće priznati Donbas kao ruski ni de jure ni de facto, odnosno ni pravno ni u praksi.
Američki zvaničnici rekli su novinarima tokom konferencijskog poziva da je postignut dogovor o 90 odsto pitanja. Iako dugogodišnji teritorijalni sporovi ostaju, jedan od njih je rekao da imaju više različitih rješenja za premošćavanje jaza koja im predlažu.
Ukrajina je ranije saopštila da neće ustupiti teritoriju Rusiji, koja je zauzela gotovo 20 odsto zemlje na istoku i jugu od početka potpune invazije u februaru 2022. godine.
Evropski izvor upoznat sa posljednjim razgovorima rekao je da Rusija nije odustala od svojih teritorijalnih zahtjeva.&nbsp;
- Atmosfera je dobra, ali ciljevi su i dalje prilično udaljeni - rekao je izvor.
<h2>Garancije u stilu NATO-a</h2>
Zelenski je u Berlinu razgovarao sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom, kao i sa evropskim liderima.
Kijev je pod intenzivnim pritiskom Trampa da učini ustupke Rusiji.
Američki zvaničnik kasnije je rekao novinarima da bi, prema sporazumu o kojem se raspravlja u Berlinu, Ukrajina dobila bezbjednosne garancije slične onima iz člana 5 NATO sporazuma, koji obavezuje savez da brani svaku članicu koja je napadnuta.
Zelenski je rekao da je dokument o bezbjednosnim garancijama o kojem se raspravlja detaljan i da nije samo okvir, iako je dodao da ga je još potrebno doraditi.
Očekuje se da će se radne grupe sastati u SAD tokom predstojećeg vikenda, moguće u Majamiju, rekao je jedan od američkih zvaničnika.
- Da li smo spremni da idemo u Rusiju ako bude potrebno? Apsolutno - dodao je.
U zajedničkoj izjavi lidera nekoliko evropskih zemalja, uključujući Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, navodi se da postoji „snažno približavanje stavova“ sa SAD, kao i lista ciljeva na kojima obje strane treba da rade.
To uključuje obaveze podrške ukrajinskim oružanim snagama, mirovne snage pod vođstvom Evrope i garancije za upotrebu sile ako Ukrajina ponovo bude napadnuta, kao i podršku Ukrajini na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Ukrajina je u nedjelju saopštila da je spremna da odustane od ambicije da se pridruži NATO-u u zamjenu za zapadne bezbjednosne garancije.
Za sada nije jasno u kojoj meri bi razgovori u Berlinu mogli da ubijede Rusiju da pristane na prekid vatre. U Moskvi je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao novinarima da je ruski zahtjev da se Ukrajina ne pridruži NATO-u ključno pitanje u razgovorima o mogućem mirovnom rješenju. Naveo je da Rusija očekuje ažurirane informacije od SAD nakon pregovora u Berlinu.

SAD daje bezbjednosne garancije Ukrajini, nema dogovora o teritorijalnim ustupcima

Američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je danas da su razgovori bili teški, ali korisni, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Glavni pregovarač Rustem Umerov kazao je da je u Berlinu ostvaren „stvarni napredak“ u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, DŽaredom Kušnerom, među ostalim američkim delegatima.
- Ovi razgovori nikada nijesu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo - rekao je Zelenski na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka Sjedinjene Američke Države (SAD)-Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, Zelenski je rekao da strane „imaju razlike“ po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje „nije zatvoreno“.
Merc je rekao da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Tramp uključiti telefonom tokom zajedničke večere.&nbsp;
- Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 odsto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju - rekao je Zelenski.
Novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 odsto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Tramp zadovoljan trenutnim stanjem.
Merc je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, i da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merc je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, „zaista, zaista snažne“ bezbjednosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, i izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
- Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način - rekao je zvaničnik.

SAD i Ukrajina izvještavaju o napretku ka okončanju rata

Policija traga za osumnjičenim nakon pucnjave na Univerzitetu Braun u Providensu, u kojoj su stradala dva studenta, dok je devet osoba ranjeno.
Ulice oko kampusa u glavnom gradu savezne države Rod Ajland satima su blokirane i ispunjene vozilima hitnih službi. Policija je pojačala bezbjednosne mjere širom grada dok traje potraga za napadačem.
&nbsp;&nbsp;- Odgovorna osoba je i dalje na slobodi- saopštio je gradonačelnik Bret Smajli na konferenciji za novinare.
Policija je objavila snimak osumnjičenog napadača, na kojem se vidi osoba u tamnoj odjeći kako hoda ulicom i skreće iza ugla. Prema navodima vlasti, osumnjičeni ima oko 30 godina. Građanima u tom području savjetovano je da ostanu u svojim domovima.

SAD: Dva studenta ubijena u pucnjavi na univerzitetu Brown

Naoružani napadač otvorio je vatru na Univerzitetu Brown u subotu poslijepodne, pri čemu su stradala najmanje dva studenta. Vlasti tragaju za osumnjičenim.
Muškarac za kojeg se vjeruje da je osumnjičeni, opisan je kao osoba u tamnoj odjeći i starosti oko 30 godina, viđen je na snimku kako hoda niz Hope Street, u blizini mjesta gdje se napad dogodio. Svjedoci su naveli da je možda nosio sivu kamuflažnu masku, saopštila je policija.
Stanovnicima je poručeno da ostanu u zatvorenom:
Naredba da se ostane u skloništu je na snazi za stanovnike u i oko kampusa Univerziteta Brown. Policija će ulaziti u neke stambene objekte kako bi ljude ispratila na sigurne lokacije, saopštio je Univerzitet u upozorenju objavljenom sinoć nešto poslije 23 sata.
U gradu će biti pojačano prisustvo policije, rekao je gradonačelnik Providencea Bret Smajli. Takođe je poručio da preporučuje da stanovnici otkazuju svoje planove za vikend dok potraga za osumnjičenim traje.
Učionice na kampusu pretražene:
Policijski službenici pretražili su neke objekte u okolini Univerziteta Brown i evakuisali studente iz učionica u kojima su se zabarikadirali radi vlastite sigurnosti.
Dvije osobe koje su stradale u napadu i osam povrijeđenih bili su studenti. Devet pacijenata primljeno je u Rhode Island Hospital s povredama od vatrenog oružja.
Sigurnost objekata biće preispitana:
Vlasti će naknadno obaviti analizu kako bi utvrdile jesu li zgrade Univerziteta Brown bile dovoljno sigurne, nakon što je gradonačelnik rekao da su vanjska vrata zgrade u kojoj se dogodila pucnjava u tom trenutku bila otključana.
FBI je pokrenuo posebnu platformu za dojave kako bi građani mogli dostaviti fotografije i video-snimke koje eventualno imaju o osumnjičenom za pucnjavu na Univerzitetu Brown, koji je i dalje u bijegu.
Policija Providencea takođe je otvorila poseban telefonski broj putem kojeg građani mogu dostavljati informacije.
– Podijelili smo fotografiju osobe za koju vjerujemo da je napadač, ali znamo da ne postoji jasan snimak njegovog lica – rekao je gradonačelnik Providencea Bret Smajli na konferenciji za novinare održanoj u subotu.

Pucnjava u SAD: Ubijena dva studenta, devet osoba povrijeđeno

U prostorijama Uprave policije danas je zvanično uručena donacija Modularnog data centra (MDC) i prateće IT opreme koju je Vlada Sjedinjenih Američkih Država obezbijedila kroz ICITAP program, čime je značajno ojačana digitalna infrastruktura Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, saopšteno je iz MUP-a.
“Donacija obuhvata Modularni data centar najnovije generacije, uz ranije isporučene UPS sisteme, servere i HVAC jedinice, ukupne vrijednosti više od 1,18 miliona eura. Nova oprema predstavlja ključnu osnovu za dalji razvoj integrisanih informacionih rješenja MUP-a, uključujući objedinjavanje centralnih policijskih informacionih sistema CMS i EMS, te podizanje nivoa bezbjednosti i pouzdanosti podataka”, navodi se u saopštenju.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao je da donacija dolazi u trenutku kada MUP sprovodi proces digitalne transformacije, usmjeren ka modernizaciji rada, unapređenju pružanja javnih usluga i jačanju kapaciteta za borbu protiv savremenih bezbjednosnih izazova.
„Ovo je važan korak u modernizaciji naše infrastrukture i jačanju kapaciteta policije za efikasno i bezbjedno upravljanje podacima. U okviru sveobuhvatne digitalne transformacije, koju smo nedavno pokrenuli, radimo na unapređenju svih ključnih informacionih sistema, povećanju otpornosti na hibridne prijetnje i poboljšanju usluga koje pružamo građanima. Danas donirana oprema značajno će doprinijeti tim naporima“, poručio je Šaranović.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je zadovoljstvo što Vlada SAD može da doprinese unapređenju kapaciteta crnogorskog bezbjednosnog sektora, ističući da će nova oprema biti od velike koristi u jačanju rada institucija, posebno u kontekstu globalnih prijetnji sa kojima se suočavaju države članice i partneri NATO-a.
„Ovo je jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina koja će unaprijediti kapacitete Crne Gore u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, snaženja vladavine prava i zaštite građana. Ovim je napravljen značajan iskorak u modernizaciji Uprave policije”, istakla je Rajnke.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je da će Data centar ojačati informaciono-komunikacione kapacitete za dalji razvoj Uprave policije, čime su stvoreni institucionalni uslovi za razvoj i primjenu savremenih sistema, i koji će omogućiti proaktivan rad policije vođen obavještajnim radom, brže i bezbjednije procese, poput prikupljanja, obrade, generisanja i analizu podataka, dobijenih iz digitalnih uređaja, kao i uvođenje Case management sistema u Upravi policije koji omogućava kvalitetnije planiranje i efikasnije realizovanje procesa rada.
„Ova donacija i konstantna podrška naših partnera iz SAD dodatno nas osnažuje u izgradnji sistema koji prati razvoj savremene tehnologije i stvara uslove da organi za sprovođenje zakona odgovore na visokorangirane bezbjednosne izazove. Dosadašnjim radom izgradili smo čvrste temelje u međunarodno obavještajnoj zajednici za buduće uspjehe, a podrška naših partnera ima ključnu ulogu u realizaciji naše strateške misije.“ kazao je Šćepanović.
Uvođenje Modularnog data centra, zaključuju, predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih koraka u nastavku modernizacije rada Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, uz podršku međunarodnih partnera i u skladu sa strateškim ciljevima jačanja bezbjednosti i institucionalne otpornosti.

Šaranović – Rajnke: Jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina

Pojedini od 12 milijardera, ne računajući Donalda Trampa, imali su funkcije u njegovoj administraciji ove godine, a prema analizi Vašington posta ukupno, njihovo bogatstvo iznosi 390,6 milijardi dolara zaključno sa martom, prenosi Danas.
Iako su prethodne administracije uključivale ultra-bogate ljude, bogatstvo ove grupe veće je čak i od prvog Trampovog mandata, koji je ranije bio najbogatiji u istoriji SAD.
Isključujući Elona Maska, koji je 2024. godine uložio više od 294 miliona dolara u donacije za podršku Trampu i drugim republikancima, milijarderi u Trampovoj administraciji, zajedno sa svojim supružnicima, dali su više od 52 miliona dolara Trampu i Republikanskom nacionalnom odboru samo u izbornoj kampanji 2024. godine.
„Članovi Trampovog tima su patriotski autsajderi“, napisala je portparolka Bijele kuće Liz Huston u saopštenju, „sa decenijama uspješnog iskustva u privatnom sektoru, koji sada s ponosom služe našoj zemlji“.
Evo ko su oni:
Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Neto vrijednost: 5,1 milijarda dolara
Kada je Donald Tramp 2017. prvi put položio zakletvu za predsjednika, Forbs je procijenio da njegova vrijednost iznosi oko 3,5 milijardi dolara, pri čemu je njegov neto imetak pao jzbog smanjenih profita od nekretnina u Midtown Menhetnu.
Od tada je njegova neto vrijednost porasla na više od 5 milijardi dolara – uglavnom zahvaljujući poduhvatima van sektora nekretnina, poput ulaganja u kriptovalute i njegovu društvenu mrežu Truth Social.
Hauard Lutnik, sekretar Ministarstva trgovine
Neto vrijednost: 3,2 milijarde dolara
Sekretar trgovine u Trampovoj administraciji dugo je bio izvršni direktor finansijske firme Cantor Fitzgerald. On i njegova supruga nisu doprinosili Trampovoj kampanji 2016, ali su dali 550.000 dolara za Trampa, pro-Tramp Političke akcione komitete i Republikanski nacionalni odbor za izbore 2020.
U izbornoj kampanji 2024. godine dao je 8,8 miliona dolara, a Tramp ga je imenovao za kopredsjednika svoje tranzicije. Ove godine, prema podacima Bijele kuće, porodica Lutnik doprinijela je projektu izgradnje bal sale u Bijeloj kući.
Linda Mekmahon, sekretarka Ministarstva obrazovanja
Neto vrijednost: tri milijarde dolara
Sekretarka obrazovanja Linda Mekmahon i njen suprug, bivši predsjednik World Wrestling Entertainment Vins Mekmahon, zaradili su milijarde transformišući WWE u gigant. Mekmahonovi su se razveli kako je nedavno advokat Linde Mekmahon rekao za Vašington post. Ona vodi Ministarstvo obrazovanja, koje je Tramp obećao da će ukinuti iako je priznala da bi za to bila potrebna akcija Kongresa.
Ipak, preduzela je korake ka rasturanju te agencije.
Mekmahon je služila oko godinu dana u školskom odboru savezne države Konektikat prije nego što je odstupila da bi neuspješno kandidovala za Senat 2010, a zatim ponovo 2012.
Njena podrška Trampu donijela joj je dodatnu medijsku pažnju. Ona i njen suprug dali su više od 47 miliona dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru od 2015. godine.
Ona je bila administrator Male Administracije za biznis u prvom mandatu Trampa, predsjedavala proTramp super Akcionim komitetom 2020. i bila kopredsjednica Trampove tranzicije prošle godine.
Stiv Vitkof, pomoćnik predsjednika i specijalni izaslanik za mirovne misije
Neto vrijednost: dvije milijarde dolara
Prije 39 godina, Donald Tramp je zaboravio novčanik u jednoj prodavnici u Njujorku, a Stiv Vitkof mu je kupio sendvič. Sada je Vitkof, advokat koji je postao milijarder i magnat nekretnina, Trampov specijalni izaslanik za mirovne misije.
Bio je uključen u dogovor o primirju između Hamasa i Izraela, pregovore oko rata u Ukrajini i bar jednu razmjenu zatvorenika.
Veći dio Vitkofovog bogatstva dolazi od njegove kompanije za razvoj nekretnina, prema Forbsu. Kada je firma za kriptovalute World Liberty Financial u oktobru 2024. objavila korporativni dokument, navela je da porodice Tramp i Vitkof imaju finansijske interese u tom poduhvatu.
Vitkof je doprinio najmanje 200.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru u svakoj izbornoj kampanji od 2016. Najviše je dao 2020. – 930.000 dolara. Kao znak dugotrajne veze porodice sa predsjednikom, Vitkofov sin Zak je prošle godine svog sina imenovao po Trampu.
Keli Lefler, administrator, Mala administracija za biznis
Neto vrijednost: 1,3 milijarde dolara
Keli Lefler i njen suprug Džef Sprečer radili su zajedno u Intercontinental Exchange (ICE), finansijskoj firmi koju je Sprečer osnovao i vodi. Tokom dvije decenije od kada je kompanija izašla na berzu 2005, ICE je kupio Njujoršku berzu, a Lefler je postala američka senatorka.
Kada je jedno mjesto u Senatu Džordžije ostalo upražnjeno krajem 2019, republikanski guverner Brajan Kemp imenovao je Lefler za senatorku, iako ona nije bila Trampov izbor za tu poziciju. Na toj funkciji bila je oko godinu dana.
Lefler i Sprečer dali su manje od 100.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskoj stranci 2016; taj iznos je skočio na 1,9 miliona dolara 2020. i 7,1 milion 2024. Sprečer je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 2025, a par je zajedno dao pet miliona dolara proTramp Akcionom komitetu u junu. Takođe su doprinijeli projektu bal sale Bijele kuće ove godine.
Elon Mask, vodio Odsjek za efikasnost vlade (dao ostavku krajem maja)
Neto vrijednost: 342 milijarde dolara
Mask, najbogatiji čovjek na svijetu, potrošio je 294 miliona dolara da podrži Trampa i druge republikance tokom izborne kampanje 2024. Mjesecima je imao poziciju u Bijeloj kući u okviru Odsjeka za efikasnost vlade (DOGE). Njegovo vreme kao „posebnog vladinog zaposlenog“ završilo je nakon javnog sukoba sa Trampom, kada je Mask kritikovao predsjednikove velike poreze i imigracione zakone.
Mask i Tramp izgleda da su ponovo u komunikaciji, ali nije jasno da li će i dalje trošiti ogromne sume da podrži republikance.
Džo Gebia, glavni dizajner (Chief Design Officer)
Neto vrijednost: 8,3 milijarde dolara
Suosnivač Airbnba, Džo Gebia, prvi put je ušao u Trampovu administraciju kroz DOGE, gdje je radio na modernizaciji saveznog penzionog sistema. Sada je glavni dizajner američke vlade, pozicija koju je Tramp kreirao u avgustu i odmah izabrao Gebia. Kako je rekao Gebia njegov cilj je „da današnje vladine usluge učini što prijatnijim za korišćenje, poput Apple prodavnice: prelijepo dizajnirano, sa odličnim korisničkim iskustvom, vođeno modernim softverom“.
Njegova politička opredjeljenja su se mijenjala tokom godina. Na X platformi, pred Trampovu inauguraciju 2025, Gebia je napisao pismo svom „mlađem ja“ da je prvi put glasao za Ala Gora 2000, ali da „demokrate za koje si glasao cijelog života više nisu ista stranka“.
Iako je prethodno davao priloge demokratama, Gebia je rekao da je istražio i zaključio da Tramp „nije fašista odlučan da uništi demokratiju“.
Antonio Gracias, Volonter, DOGE (napustio u julu)
Neto vrijednost: 2,2 milijarde dolara
Osnivač i izvršni direktor Valor Equity Partners, Gracias je dugogodišnji saveznik Maska koji je radio sa njim u DOGE, gdje je kao „poseban vladin zaposleni“ proučavao Socijalno osiguranje. Ove godine pojavio se sa Maskom na događaju u stilu gradskog foruma u Viskonsinu, gdje su dvojica milijardera iznijeli netačne tvrdnje o Socijalnom osiguranju.
Gracias je bio rani investitor u Teslu i takođe je ulagao u SpaceX. Dao je milion dolara pro-Tramp super Akcionom komitetu nekoliko dana prije inauguracije ove godine, a takođe je dao milion dolara Maskovom America Akcionom komitetu.
Istorijski, Gracias je davao priloge demokratama, uključujući Baraka Obamu, Hilari Klinton, Džo Bajdena i senatora Adama Šifa.
Tilman Fertita, ambasador u Italiji i San Marinu
Neto vrijednost: 11,3 milijarde dolara
Restorater Tilman Fertita možda je jedina zvijezda rijaliti televizije na ovoj listi — pored Trampa. Bio je zvijezda CNBC-ove emisije „Billion Dollar Buyer“ od 2016. do 2018. Većina njegovog bogatstva dolazi iz Fertitta Entertainment, koja posjeduje Landry’s, Golden Nugget hotele i kazina, kao i NBA tim Houston Rockets.
Tokom prve Trampove administracije, Fertita je posjetio Bijelu kuću tokom pandemije koronavirusa da lobira za „dodavanje kategorije“ u Paycheck Protection Program za „veće privatne restoratore“.
Fertita i njegova supruga dali su oko milion dolara Trampu, proTramp Akcionom komitetu i Republikanskom nacionalnom komitetu za izbore 2024. Takođe je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 17. decembra, četiri dana prije nego što je Tramp objavio njegovu nominaciju za ambasadora.
Melinda Hildebrand, ambasadorka u Kostariki
Neto vrijednost: 7,7 milijardi dolara
Melinda „Mindi“ Hildebrand, udata za osnivača naftne kompanije Hilcorp Energy, Džefrija Hildebranda, bila je predsjednica Hildebrand Foundation, porodične fondacije sa više od 130 miliona dolara imovine krajem 2024.
Hildebrandi su uticajni u Teksasu, gdje je Džefri bio u Texas Parks and Wildlife Commission, Upravnom odboru University of Texas System i posebnom savjetodavnom tijelu guvernera Grega Abota za 2020. – Strike Force to Open Texas.
Dali su ukupno milion dolara za Trampovu inauguraciju 11. decembra dok je Tramp nominaciju objavio u februaru.
Stiv Feinberg, zamjenik sekretara, Ministarstvo odbrane
Neto vrijednost: 5 milijardi dolara
Stiv Feinberg je suosnivač Cerberus Capital Management, privatnog investicionog giganta. Njegova finansijska izjava, koju je morao podnijeti zbog etičkih pravila, bila je duga preko 1.800 strana, duža od bilo kog drugog milijardera nominovanog za funkciju u Trampovoj administraciji.
Feinberg je zamjenik sekretara odbrane, drugi najviši civilni položaj u Pentagonu. Nije davao značajne priloge Trampu pred izbore 2024, ali je on i njegova supruga ranije dali podršku predsedniku i njegovim saveznicima, ukupno 2,1 milion dolara 2016. i 1,7 miliona dolara 2020. za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju.
Voren Stivens, ambasador u Britaniji
Neto vrijednost: 3,4 milijarde dolara
Voren Stivens je vodio Stephens Inc., finansijsku firmu koju je osnovao njegov ujak, a kasnije vodio njegov otac.
Stivens je imao istoriju davanja priloga i protivnicima Trampa i pro-Tramp odborima. Tako je 2016. dao 2,5 miliona dolara za anti-Tramp odbor.
Ali 2020. on i njegova supruga dali su pet miliona dolara za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju, taj iznos je porastao na 8,6 miliona dolara 2024. Stivens i njegova supruga dali su 2,9 miliona dolara pro-Niki Hejli odboru od juna 2023. do januara 2024.
Donacije proTramp nastavljene su i nakon Trampove pobjede 2024. Stivens je dao četiri miliona dolara za Trampovu inauguraciju 2. decembra, istog dana kada je Tramp objavio njegov izbor za ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tog istog dana, Stivens je dao i milion dolara Trampovom super Akcionom komitetu.
Pol Etkins, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i berzu (SEC)
Neto vrijednost: 1,2 milijarde dolara
Advokat Pol Etkins, čija supruga Sara Hampris Etkins potiče od osnivača kompanije za krovove Tamko, sada vodi SEC, agenciju koja štiti investitore i prati tržišta.
Etkins je prethodno služio kao republikanski komesar SEC-a pod predsjednikom Džordžom Bušom. Etkins je izjavio da ubrzava Trampov predlog koji mijenja obaveznu učestalost finansijskih izvještaja kompanija sa kvartalnih na polugodišnje.
Prije nego što ga je Tramp nominovao, Etkins je savjetovao firme poput ExxonMobila i Bank of America. Smatra se prijateljskim prema industriji kriptovaluta u odnosu na svog prethodnika, Garija Genslera. Dao je 2.700 dolara za proTramp odbor 2016, a on i supruga dali su nešto više od 100.000 dolara za Trampa, proTramp odbore i Republikansku partiju 2020. i 2024. godine.

Najbogatija Bijela kuća u istoriji: Trampova administracija ima 12 milijardera

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Kosovo je počelo da prihvata migrante koje Sjedinjene Američke Države (SAD) žele da deportuju, u skladu sa sporazumom sa administracijom predsjednika Donalda Trampa, izjavio je premijer Aljbin Kurti, javlja AFP.
Kurti je rekao da Kosovo prihvata osobe koje SAD ne žele da zadrže na svojoj teritoriji, navodeći da su jedna ili dvije osobe već stigle u zemlju.
Prema sporazumu postignutom u junu, Kosovo može da primi do 50 migranata, a dogovor je zaključen na period od godinu dana. Vlada u Prištini je ranije navela da se tim aranžmanom izražava "trajna zahvalnost Sjedinjenim Državama za podršku od proglašenja nezavisnosti 2008. godine".
Kurti je na funkciju stupio u februaru, ali je njegova vlada u međuvremenu pala, pa će vanredni izbori biti održani 28. decembra, podsjeća francuska agencija.
Istovremeno, Sjedinjene Američke Države su uputile oštre kritike Kurtijevoj stranci, optužujući je da podriva stabilnost Kosova time što je sprečila jednu srpsku političku stranku da učestvuje na decembarskim izborima.
Kosovo je, takođe, ratifikovalo sporazum sa Danskom prema kojem će strani zatvorenici osuđeni u toj zemlji moći da izdržavaju kazne u zatvorima na Kosovu.

AFP: Kosovo uveliko prihvata migrante koje SAD deportuju

Odgovarajući na kritike opozicije da se Srbija više ne nalazi na evropskom putu i da se vlast izdaje za lažne evropejce predsjednica parlamenta Srbije Ana Brnabić je napala evropski put Crne Gore i Albanije i EU da je licemjerna.
Konstatujući da Crna Gora nema ni 600 hiljada stanovnika ali da ima dva najopasnija i najsnažnija kriminalna mafijaška klana na svijetu - kavčane i škaljare, Brnabić je nastavila:
„Šta vi mislite da je to moguće bez podrške države, da tamo neko nije zatvorio oči ne godinama nego decenijama pred organizovanim kriminalom i korupcijom. Naravno da nije, je li neko za to odgovarao, naravno da nije. I to je onda vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala. Nije to njima predstavljalo niti bilo kakvu smetnju i ni u jednom trenutku ih nije usporilo a ne zaustavilo”.
Optuživši EU da nema standarde za pristup i da se ne zna u EU „ko tamo odlučuje i kako se otvaraju i zatvaraju klasteri” Brnabić je rekla da su u Crnoj Gori „ljudi prokopali tunel do Višeg suda u Podgrorici u avgustu 2023. godine i oni sada kreću da prave sporazum”. Priznala je da je Crna Gora u ovoj godini „apsolutni šampion” u integracijama i dodala: „U oktobru ove godine svi optuženi u toj aferi tunel koji je dug 30 metara i metar visok i odakle iz Višeg suda fali droga i oružje i svašta svi optuženi su oslobođeni zbog nedostatka dokaza”.
Zatim se osvnula na Albaniju i izbore u toj državi:
„U Albaniji izbori izgledaju tako što vas na biračkom mjestu zaustavi jedan poveći i kaže izvolite na biračko mjesto iza paravana, ja ću tu biti da obezbijedim da dobro i pametno glasate, a onda ću vas ispratiti da ubacite glas u glasačku kutiju”.
Ona tvrdi da se zatim u Albaniji sprovodi dupla kontrola glasova kada se zatvori biračko mjesto.
„Izbrojite da vidite da li je optimalan rezultat i ako nije onda ubacite druge i malo promiješate. To postoji na video snimcima koje je vidjela čitava Evropa i zato je dobra odluka Aleksandra Vučića da ne prisustvuje samitu EU Zapadni Balkan - tom licemjerju”.
Brnabić je za neotvaranje klastera tri Srbije okrivila opozicija koja u EU šalje pisma protiv vlasti a da Crna Gora i Albanija to ne rade.
- Razlika između tih zemalja i Srbije je što niko nikada nije poslao pismo u EU protiv svoje zemlje - navela je ona.
Srbija već pune četiri godine nije otvorila nijedan klaster, posljednji je otvorila u decembru 2021. godine, a Evropska komisija svake godine preporučuje otvaranje klastera uz napomenu da se moraju sprovesti reforme u domenu pravosuđa i nesmetan rad medija. Upravo na te stvari su ukazivali i opozicioni poslanici na skupštinskoj raspravi optužujući poslanike vladajuće koalicije da ne razmišljaju svojom glavom kada glasaju i ne rade za dobrobit Srbije i njenih građana već samo pritiskaju tastere za glasanje onako kako im se naredi.

Ana Brnabić optužila državu Crnu Goru da podržava škaljarski i kavački klan

Službenici Sektora granične policije lišili su danas slobode A.K. (35), državljanina Republike Češke, za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako je navedeno, hapšenje je izvršeno na graničnom prelazu Aerodrom Tivat, po potjernici NCB Interpol Prag. Prilikom granične kontrole, a u saradnji sa službenicima NCB Interpol Podgorica, utvrđeno je da se A.K. potražuje na osnovu međunarodne Interpolove potjernice raspisane po nalogu Ministarstva pravde Republike Češke.
Potjernica je, kako je saopšteno, izdata radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja i drugo odlaganje opojnih i psihotropnih supstanci i otrova, u skladu sa Krivičnim zakonikom Republike Češke.
Osumnjičeni je lišen slobode, a u narednom periodu slijedi dalja komunikacija nadležnih pravosudnih organa Crne Gore i Republike Češke u okviru ekstradicionog postupka.

Na Aerodromu Tivat uhapšeno lice po međunarodnoj potjernici Češke

Poslije 75 miliona eura uloženih u “ekološku rekonstrukciju” ovako se danas prevozi šljaka iz TE Pljevlja, kazao je predsjednik glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
- Pogledajte ovaj skandal! Da li je ovo ta “zelena tranzicija” o kojoj pričaju u rukovodstvu EPCG?! - naveo je Stanić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstanicm%2Fstatus%2F2001328518836494697%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Da li je ovo ta “zelena tranzicija” o kojoj pričaju u rukovodstvu EPCG?!

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je danas u Briselu, uoči plenarne sjednice Samita EU–Zapadni Balkan, da je Crna Gora spremna za završnu fazu evropskih integracija i punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
U izjavi za javnost, Milatović je istakao da Crna Gora s ponosom predstavlja rezultate koje je ostvarila na evropskom putu.
– Danas smo ovdje zaista ponosni na sve ono što je Crna Gora do sada učinila – kazao je predsjednik.
On je naglasio da Crna Gora važi za najnapredniju državu kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
– Jasno i glasno poručujem svim evropskim liderima da je Crna Gora najnaprednija zemlja kandidat i da očekujemo da budemo 28. članica Evropske unije 2028. godine – rekao je Milatović.
Predsjednik je izrazio uvjerenje da će tokom predsjedavanja Kipra Savjetom Evropske unije, u prvoj polovini naredne godine, biti pokrenut i formalni proces izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.
– Vjerujem da ćemo u toku predsjedavanja Kipra Savjetom EU započeti formalnu izradu Ugovora o pristupanju. To će biti jasan i konačan dokaz da smo na samom pragu cilja, odnosno punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji – poručio je Milatović.
On je ocijenio da Crna Gora iz Brisela danas šalje snažnu i optimističnu poruku u pogledu svoje evropske budućnosti.
– Odavde iz Brisela šaljemo izuzetno optimističnu poruku kada je u pitanju evropski put Crne Gore – zaključio je predsjednik.
Predsjednik Jakov Milatović obratiće se večeras evropskim liderima na plenarnoj sjednici Samita EU–Zapadni Balkan, kojoj će prisustvovati i predsjednik Francuske Emanuel Makron, kao i njemački kancelar Fridrih Merc.

Milatović u Briselu: U prvoj polovini naredne godine očekujemo početak izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore EU

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Tag: sad