Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su još jedan sankcionirani brod u međunarodnim vodama kod obale Venecuele.
To je drugi put ovog mjeseca da su SAD zaplijenile brod uz obalu te države, prenosi Capital.ba.
Potez dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump u utorak rekao da naređuje "blokadu" sankcioniranih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele.
Venecuela još nije odgovorila na najnoviju zapljenu, ali je prethodno optužila Vašington da pokušava da opljačka njene naftne resurse.
Operaciju je vodila američka obalna straža, slično ranije ovog mjeseca. Na brod se ukrcao specijalizovani taktički tim.
Posljednjih sedmica SAD su pojačale vojnu prisutnost u Karipskom moru i izvele smrtonosne napade na navodne venecuelanske brodove za krijumčarenje droge, ubivši oko 100 ljudi.
SAD nijesu pružile nikakve javne dokaze da su ta plovila prevozila drogu, a vojska je pod sve većim nadzorom Kongresa zbog napada.
SAD su optužile venecuelskog predsjednika Nicolása Madura da vodi terorističku organizaciju pod nazivom Cartel de los Soles, što on poriče.
Trumpova administracija optužuje njega i vladajući establišment da koriste "ukradenu" naftu za "finansiranje sebe, narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Venecuela, koja ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, uveliko ovisi od prihoda od izvoza nafte za financiranje državne potrošnje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD zaplijenile još jedan tanker uz obalu Venecuele

Najmanje 16 fajlova nestalo je sa javne internet stranice Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država, na kojoj su bili objavljeni dokumenti povezani sa Džefrijem Epstinom - uključujući i fotografiju na kojoj se vidi predsjednik Donald Tramp - manje od dana nakon što su postavljeni, bez ikakvog objašnjenja vlade i bez obavještenja javnosti.
Nestali fajlovi, koji su bili dostupni u petak, a već u subotu više nijesu bili pristupačni, sadržavali su fotografije slika na kojima su prikazane nage žene, kao i jednu fotografiju na kojoj se vidi niz fotografija raspoređenih po komodi i u fiokama. Na toj slici, unutar jedne fioke među ostalim fotografijama, nalazila se i fotografija Trampa zajedno sa Epstinom, Melanijom Tramp i Epstajnovom dugogodišnjom saradnicom Džislejn Maksvel.
Ministarstvo pravde u subotu nije odgovorilo na pitanja o tome zašto su fajlovi nestali, ali je u objavi na mreži X saopštilo da će se „fotografije i drugi materijali i dalje pregledati i redigovati u skladu sa zakonom, iz dodatnog opreza, kako budemo dobijali nove informacije“.
Na internetu je nestanak fajlova bez objašnjenja podstakao nagađanja o tome šta je uklonjeno i zašto javnost o tome nije obaviještena, dodatno pojačavajući dugogodišnju misteriju oko Epstina i moćnih ličnosti koje su ga okruživale. Demokrate iz Odbora za nadzor Predstavničkog doma ukazale su na nestalu fotografiju na kojoj se nalazi Tramp, poručivši u objavi na mreži X: „Šta se još prikriva? Potrebna nam je transparentnost za američku javnost.“
Ovaj slučaj dodatno je produbio zabrinutost koja se već pojavila nakon dugo iščekivanog objavljivanja dokumenata Ministarstva pravde. Desetine hiljada stranica koje su učinjene javnim donijele su vrlo malo novih saznanja o Epstinovim zločinima ili o tužilačkim odlukama koje su mu godinama omogućavale da izbjegne ozbiljne savezne optužbe, dok su izostavljeni neki od najvažnijih materijala, uključujući intervjue FBI-ja sa žrtvama i interne memorandume Ministarstva pravde o odlukama o podizanju optužnica.
Među dokumentima koji nijesu objavljeni nalaze se i intervjui FBI-ja sa preživjelima, kao i interni memorandumi Ministarstva pravde koji su razmatrali odluke o procesuiranju - zapisi koji bi mogli objasniti kako su istražitelji gledali na slučaj i zašto je Epstinu 2008. godine dozvoljeno da se izjasni krivim po relativno blažoj optužbi na nivou savezne države.
Zapisi, čije je objavljivanje propisano nedavno usvojenim zakonom Kongresa, gotovo da i ne pominju više moćnih osoba koje su godinama povezivane sa Epstinom, uključujući bivšeg britanskog princa Endrua, što ponovo otvara pitanja o tome ko je bio predmet istrage, a ko ne, i u kojoj mjeri objavljeni dokumenti zaista doprinose javnoj odgovornosti.
Među novim informacijama nalazi se i uvid u odluku Ministarstva pravde da odustane od istrage protiv Epstajna početkom 2000-ih, što mu je omogućilo da prizna krivicu po optužbi na državnom nivou, kao i ranije neviđena prijava iz 1996. godine u kojoj se Epstin optužuje za krađu fotografija djece.
Dosadašnja objavljivanja u velikoj mjeri sadrže fotografije Epstinovih nekretnina u Njujorku i na Američkim Djevičanskim Ostrvima, uz poneke slike poznatih ličnosti i političara.
Objavljen je niz do sada neviđenih fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona, dok je fotografija Trampa bilo znatno manje. Obojica su ranije dovođeni u vezu sa Epstinom, ali su se kasnije javno distancirali od tog odnosa. Nijedan od njih nije optužen za bilo kakvo krivično djelo u vezi sa Epstinom, niti postoji naznaka da su fotografije imale ulogu u krivičnim postupcima protiv njega.
Iako je Kongres postavio rok do petka da se svi dokumenti učine javnim, Ministarstvo pravde saopštilo je da planira da ih objavljuje postepeno, navodeći kao razlog dugotrajan proces uklanjanja imena žrtava i drugih identifikacionih podataka. Nije saopšteno kada bi novi dokumenti mogli biti objavljeni.
Takav pristup izazvao je nezadovoljstvo kod nekih Epstinovih tužilaca i članova Kongresa koji su se zalagali za usvajanje zakona. Umjesto završetka višegodišnje borbe za transparentnost, objavljivanje dokumenata u petak označilo je tek početak neizvjesnog čekanja na potpunu sliku Epstinovih zločina i načina na koji su istraživani.
- Imam osjećaj da nas Ministarstvo pravde i pravosudni sistem ponovo iznevjeravaju - kazala je Marina Laćerda, koja tvrdi da ju je Epstin počeo zlostavljati kada je imala 14 godina.
Mnogi dugo očekivani dokumenti bili su snažno redigovani ili bez potrebnog konteksta. Savezni tužioci u Njujorku podigli su 2019. godine optužnicu protiv Epstajna zbog trgovine ljudima, ali je on preminuo u zatvoru nakon hapšenja.
Objavljeni dokumenti predstavljaju tek mali dio potencijalno milionske arhive koju Ministarstvo posjeduje. Neki zapisi koji su po prvi put objavljeni gotovo su u potpunosti zacrnjeni, dok su drugi već ranije bili dostupni kroz sudske spise ili zahtjeve za slobodan pristup informacijama, ali su sada prvi put objedinjeni na jednom mjestu i dostupni javnosti.
Advokat Dženifer Friman, koja zastupa Mariju Farmer i druge preživjele, izjavila je u subotu da se njena klijentkinja nakon objavljivanja dokumenata osjeća potvrđeno u svojim tvrdnjama. Farmer je godinama pokušavala da dobije dokumenta koja bi potkrijepila njenu tvrdnju da su Epstin i Maksvel posjedovali materijale sa zlostavljanjem djece.
- Ovo je istovremeno trijumf i tragedija - kazala je ona.

Epstinovi fajlovi nestali sa sajta Ministarstva pravde SAD-a, među njima i fotografija sa Trampom

Režim u Beogradu se kladio kao i obično na pogrešnu kartu, pa im uprkos ponižavanju predsjednika Aleksandra Vučića i dodvoravanja Donaldu Trampu ipak prijete sankcije - poručio je novinar i profesor Univerziteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, ocijenio da Srbija te sankcije može izbjeći jedino ako smijeni Aleksandra Vučića.
Prema Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji je usvojen u Predstavničkom domu Američkig kongresa, SAD-e su izrazile zabrinutost zbog stanja demokratije i uslova održavanja izbora Srbiji, a Zakonom je predviđeno da američki predsjednik Donald Tramp uvede sankcije najkasnije 90 dana od njegovog stupanja na snagu protiv osoba uključenih u korupciju ili destabilizujuće politike na Zapadnom Balkanu.
Gruhonjić cijeni da je to i poruka Kongresa i Senata sopstvenoj administraciji - da se SAD neće odreći uloge jednog od lidera u svijetu i da će na taj način pokušati da zadrže kurs koji je ta velesila imala kako prema regionu, tako i globalno.
- Ovo je veoma oštar zakon, ako govorimo o našem regionu, a naročito o Srbiji i on predstavlja sasvim sigurno jednu vrstu Damoklovog mača nad visokim funkcionerima režima u Beogradu, koji se očigledno - kao i obično - kladio na pogrešnu kartu. Imali smo prilike da vidimo potpuno suprotan efekat kroz kroz brojna poniženja koja je sam Aleksandar Vučić priredio sebi i nama u pokušajima da se najpoltronskiji mogući način dodvori Donaldu Trampu. Na kraju krajeva: i sam Donald Tramp je suštinski sadista koji voli da se iživljava nad slabijima od sebe i sa te strane Vučićeva taktika je bila potpuno promašena i pogrešna, a da ne govorimo o Kongresu i Senatu - rekao je Gruhonjić.
Smatra da Srbija može izbjeći sankcije jedino ako se vlast u Srbiji promijeni, a nada se i, kako je rekao, da je svijet naučio da su efikasnije sankcije pojedincima i visokim dužnosnicima režima - nego kažnjavati cjelokupno građanstvo u Srbiji za nepočinstva režima.
- Ogromna većina građana u Srbiji je protiv ovog režima, ali sa ovim režimom možemo se nadati nekakvom Danu mrmota i da ponovo proživimo noćnu moru koju smo već jednom, barem mi stariji, proživjeli i koje se nažalost još uvijek veoma živo sjećamo - zaključio je Gruhonjić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJZ2kasewOBs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gruhonjić: Novi Zakon o demokratiji i prosperitetu predstavlja vrstu Damoklovog mača nad funkcionerima režima u Beogradu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp suspendovao je program lutrije za vize za različitosti, poznat kao lutrija za zelene karte, putem kojeg je osumnjičeni za pucnjavu na Univerzitetu Braun i ubistvo profesora MIT-a ušao u SAD.
Ministarka unutrašnje bezbjednosti Kristi Noem saopštila je na Iksu da je, po Trampovom nalogu, naložila Službi za državljanstvo i imigraciju SAD da obustavi sprovođenje tog programa, prenio je AP.
- Ovoj gnusnoj osobi nikada nije trebao da bude dozvoljen ulazak u našu zemlju - navela je Noem, govoreći o osumnjičenom, portugalskom državljaninu Klaudiju Nevešu Valenteu.
Neveš Valente (48) osumnjičen je za pucnjavu na Univerzitetu Braun, u kojoj su ubijena dva studenta, a devet osoba ranjeno, kao i za ubistvo profesora Masačusetskog instituta za tehnologiju.
Zvaničnici su saopštili da je Neveš Valente sinoć pronađen mrtav, od prostrijelne rane koju je sam sebi nanio.
Prema navodima policije Providensa, Neveš Valente je na Univerzitetu Braun studirao sa studentskom vizom od 2000. godine.
Godine 2017. izdata mu je viza za različitosti, a nekoliko mjeseci kasnije dobio je status stalnog legalnog boravka u SAD, navodi se u sudskom dokumentu.
Nije odmah bilo poznato gdje se nalazio u periodu između napuštanja studija 2001. godine i dobijanja vize 2017.
Program viza za različitosti svake godine putem lutrije dodjeljuje do 50.000 zelenih karata državljanima zemalja koje su slabo zastupljene u imigracionim tokovima ka SAD, od kojih su mnoge u Africi.
Program je uspostavljen odlukom Kongresa, a suspenzija će, kako se očekuje, "gotovo sigurno dovesti do pravnih izazova".
Za lutriju za vize za 2025. godinu prijavilo se skoro 20 miliona ljudi, a više od 131.000 kandidata je izabrano, uključujući i članove porodica dobitnika.
Nakon izbora, kandidati prolaze bezbjednosne i administrativne provjere kako bi dobili dozvolu za ulazak u SAD.
Portugalski državljani su te godine dobili 38 mjesta.
Dobitnici lutrije pozivaju se da podnesu zahtjev za zelenu kartu, prolaze intervjue u američkim konzulatima i podliježu istim proverama kao i ostali podnosioci zahtjeva za stalni boravak.
Tramp se i ranije protivio programu viza za različitosti.
Nakon što je avganistanski državljanin identifikovan kao napadač u napadu na pripadnike Nacionalne garde u novembru, Trampova administracija je uvela stroža pravila za imigraciju iz Avganistana i drugih zemalja.
U okviru nastojanja da sprovede masovne deportacije, Tramp je pokušavao da ograniči ili ukine pojedine zakonski utvrđene puteve ka legalnoj imigraciji, uključujući lutriju za vize za različitosti, kao i pravo na državljanstvo po rođenju.
Vrhovni sud SAD nedavno je pristao da razmotri njegov prigovor na to pravo.

Tramp suspendovao program lutrije za zelene karte

Više osoba je poginulo nakon što se privatni avion Cessna Citation C550, koji se dovodi u vezu sa vozačem Gregom Biflom, srušio u blizini piste u američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina i zapalio, prenosi Dejli Mejl.
Nesreća se dogodila oko 10:15 časova po lokalnom vremenu, kada se avion srušio pored piste regionalnog aerodroma Stejtsvil. Na snimcima sa mjesta nesreće vidi se gust crni dim koji se uzdiže iz olupine aviona, zahvaćene vatrom.
Iz kancelarije šerifa okruga Aredel potvrdili su da u nesreći ima više poginulih, ali tačan broj žrtava za sada nije saopšten. Naveli su da će dodatne informacije o poginulima objaviti Saobraćajna policija Sjeverne Karoline.
Za sada nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu, koji inače ima kapacitet od osam do deset putnika.

Avion vozača NASCAR-a se srušio u SAD, nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu

Sjedinjene Američke Države navodno su Rusiji obećale da će se Ukrajina odreći dijela svoje teritorije u okviru mirovnog sporazuma, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Prema njegovim riječima, administracija Donalda Trampa smatrala je da teritorije gdje su Rusi živjeli vjekovima treba ponovo uključiti u sastav Rusije.
<h3> </h3>
<h3>Razumijevanje Kremlja i Vašingtona 
</h3>
&nbsp;Lavrov se pritom referisao na Donjeck, Lugansk, Herson, Zaporižja i Krim – pet ukrajinskih regija koje je Vladimir Putin protuzakonito anektirao 2022. godine. Njegovi komentari uslijedili su nakon što su američki zvaničnici u Berlinu održali razgovore s ukrajinskim i evropskim liderima o mogućem mirovnom rješenju.
Putin je tražio povlačenje Ukrajine iz preostalog dijela Donbasa, koji čine Donjeck i Luhansk, a koji trenutno nije pod ruskom vojnom kontrolom. Moskva takođe insistira na zabrani ulaska Ukrajine u NATO, a Lavrov tvrdi da SAD razumiju i taj zahtjev.
- Naš stav je jasan. Korijenski uzroci sukoba moraju biti uklonjeni- rekao je Lavrov. „To uključuje prijetnje Rusiji nastale širenjem NATO-a prema našim granicama i pokušaje da se Ukrajina uvuče u savez.“
Dobro je što je SAD to razumio. Jasno su izjavili da je članstvo Ukrajine u NATO-u neprihvatljivo, dodao je Lavrov.&nbsp;
Ranije je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da je spreman odustati od ambicije za članstvom u NATO-u u zamjenu za sigurnosna jamstva SAD-a i Evrope.
‘Platinasta’ ponuda i ultimatum Kijevu 

&nbsp;Detalji Vašingtonove „platinaste“ ponude sigurnosnih garancija još nisu poznati, ali se vjeruje da su slični obavezama iz članka 5. NATO-a. To bi značilo da bi SAD i Evropa pružili direktnu vojnu podršku Ukrajini u slučaju buduće ruske invazije. Međutim, američki zvaničnici upozorili su da takva jamstva „neće biti na stolu zauvijek“, što se tumači kao jasan ultimatum predsjedniku Zelenskom da pristane na uslove.
SAD smatraju da je dogovor o završetku rata bliži nego ikada, dok su preostale sporne tačke ustupci oko regije Donbas i nuklearne elektrane Zaporižja.&nbsp;
- Mislim da smo sada bliže nego ikada prije- izjavio je američki predsjednik Tramp novinarima juče navečer.

Lavrov: Trampova administracija obećala Rusiji teritorijalne ustupke Ukrajine u okviru mirovnog sporazuma

Bijela kuća poslala je privatnu poruku izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu, naglašavajući da je ubistvo visokorangiranog vojnog komandanta Hamasa tokom vikenda predstavljalo kršenje sporazuma o prekidu vatre koji je posredovan uz predsjednika Donalda Trampa, rekla su za Axios dvojica američkih zvaničnika.
Oštra poruka iz Bijele kuće dolazi u trenutku rastućih tenzija između Trampove administracije i Netanjahuove vlade oko naredne faze sporazuma o okončanju rata u Gazi, ali i šire izraelske regionalne politike.
- Poruka Bijele kuće Netanjahuu bila je: "Ako želite uništiti vlastitu reputaciju i pokazati da se ne pridržavate sporazuma, izvolite, ali nećemo dozvoliti da uništite reputaciju predsjednika Trampa nakon što je posredovao u postizanju dogovora o Gazi" - rekao je jedan visoki američki zvaničnik.
Prema navodima dvojice američkih zvaničnika, državni sekretar Marko Rubio, izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof, te Trampov savjetnik i zet Džared Kušner postali su veoma frustrirani Netanjahuom.
Tramp je u ponedjeljak izjavio da SAD razmatraju da li je Izrael prekršio primirje u Gazi, ali je istovremeno naglasio da su njegovi odnosi s Netanjahuom dobri.
U subotu su izraelske snage ubile Raeda Saada, zamjenika komandanta vojnog krila Hamasa i jednog od navodnih arhitekata napada 7. oktobra. U napadu u gradu Gazi ukupno su poginule četiri osobe.
Američki zvaničnici navode da izraelska vlada nije unaprijed obavijestila niti konsultovala SAD prije napada.
Jedan izraelski zvaničnik potvrdio je da je Bijela kuća bila nezadovoljna, ali je tvrdio da je poruka bila blaža te da određene arapske zemlje taj čin smatraju kršenjem primirja. Prema američkim zvaničnicima, Bijela kuća je bila nedvosmislena u stavu da je Izrael prekršio prekid vatre.

Bijela kuća uputila poruku Netanjahuu: "Naprijed ako želite uništiti reputaciju, ali nećete i Trampovu"

Sjedinjene Američke Države ponudile su Kijevu bezbjednosne garancije po uzoru na NATO, dok su američki i evropski pregovarači izvijestili o napretku u pregovorima o okončanju ruskog rata u Ukrajini, ali je dogovor o teritorijalnim ustupcima i dalje daleko, prenijela je u utorak agencija Rojters.
Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa dali su bezbjednosnu ponudu na razgovorima sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Berlinu, rekli su američki zvaničnici, ali su upozorili da takav dogovor neće zauvijek ostati na stolu.
Razgovori u njemačkoj prijestonici izazvali su izvjestan optimizam kod evropskih lidera na putu ka okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Međutim, Moskva još nije pristala ni na jednu od promena o kojima se raspravljalo u Njemačkoj i nije pokazala spremnost da to učini.
- Pokušavamo to da postignemo - rekao je Tramp govoreći u Bijeloj kući o sporazumu o okončanju rata.
Dodaje da su vodili brojne razgovore sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
- Mislim da smo sada bliže nego ikada ranije i vidjećemo šta možemo da uradimo - kazao je Tramp.
Evropski lideri oprezno su pozdravili promjenu stava Trampove administracije u vezi sa bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
- Prvi put od početka rata mogućnost prekida vatre je zamisliva - rekao je njemački kancelar Fridrih Merc, koji je bio domaćin sastanaka u Berlinu, u objavi na mreži Iks.
Poljski premijer Donald Tusk je kazao da je imao prvi put ojsećaj da se svi ponašaju kao saveznici iz istog tabora.
- Prvi put sam iz usta američkih pregovarača čuo da će se Amerika angažovati oko bezbjednosnih garancija za Ukrajinu na način koji Rusima ne bi ostavio sumnju da bi američki odgovor bio vojni ako Rusija ponovo napadne Ukrajinu - istakao je on.
Švedski premijer Ulf Kristerson rekao je da je pitanje bezbjednosnih garancija postalo „jasnije i vjerodostojnije“, što je nazvao važnim korakom ka održivom miru.&nbsp;
- Međutim, mnoga teška pitanja ostaju, ne samo o teritorijama već i o tome da li Rusija uopšte želi mir - rekao je Kristerson u izjavi nakon razgovora u Berlinu.
<h2>Teritorijalni ustupci</h2>
Zelenski je nakon razgovora rekao da će od SAD zatražiti sankcije protiv Rusije i više oružja za Ukrajinu, uključujući oružje dugog dometa, ako Moskva odbije prijedloge o kojima se raspravlja između Kijeva, Vašingtona i evropskih lidera.
- Mislim da će Amerika primijeniti pritisak sankcijama i dati nam više oružja ako on (Putin) sve odbije - rekao je Zelenski novinarima.
Kijev podržava ideju prekida vatre, naročito kada je riječ o napadima na energetsku infrastrukturu tokom božićnog perioda, dodao je.
SAD vrše pritisak na Ukrajinu da pristane na povlačenje svojih snaga iz istočne oblasti Donjeck, rekao je zvaničnik upoznat s tim pitanjem, što bi bio ogroman ustupak koji bi mogao izazvati snažnu reakciju u Ukrajini.
Zelenski, koji je ranije pitanje teritorijalnih ustupaka nazvao „bolnim“, ponovio je nakon razgovora da Ukrajina neće priznati Donbas kao ruski ni de jure ni de facto, odnosno ni pravno ni u praksi.
Američki zvaničnici rekli su novinarima tokom konferencijskog poziva da je postignut dogovor o 90 odsto pitanja. Iako dugogodišnji teritorijalni sporovi ostaju, jedan od njih je rekao da imaju više različitih rješenja za premošćavanje jaza koja im predlažu.
Ukrajina je ranije saopštila da neće ustupiti teritoriju Rusiji, koja je zauzela gotovo 20 odsto zemlje na istoku i jugu od početka potpune invazije u februaru 2022. godine.
Evropski izvor upoznat sa posljednjim razgovorima rekao je da Rusija nije odustala od svojih teritorijalnih zahtjeva.&nbsp;
- Atmosfera je dobra, ali ciljevi su i dalje prilično udaljeni - rekao je izvor.
<h2>Garancije u stilu NATO-a</h2>
Zelenski je u Berlinu razgovarao sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom, kao i sa evropskim liderima.
Kijev je pod intenzivnim pritiskom Trampa da učini ustupke Rusiji.
Američki zvaničnik kasnije je rekao novinarima da bi, prema sporazumu o kojem se raspravlja u Berlinu, Ukrajina dobila bezbjednosne garancije slične onima iz člana 5 NATO sporazuma, koji obavezuje savez da brani svaku članicu koja je napadnuta.
Zelenski je rekao da je dokument o bezbjednosnim garancijama o kojem se raspravlja detaljan i da nije samo okvir, iako je dodao da ga je još potrebno doraditi.
Očekuje se da će se radne grupe sastati u SAD tokom predstojećeg vikenda, moguće u Majamiju, rekao je jedan od američkih zvaničnika.
- Da li smo spremni da idemo u Rusiju ako bude potrebno? Apsolutno - dodao je.
U zajedničkoj izjavi lidera nekoliko evropskih zemalja, uključujući Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, navodi se da postoji „snažno približavanje stavova“ sa SAD, kao i lista ciljeva na kojima obje strane treba da rade.
To uključuje obaveze podrške ukrajinskim oružanim snagama, mirovne snage pod vođstvom Evrope i garancije za upotrebu sile ako Ukrajina ponovo bude napadnuta, kao i podršku Ukrajini na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Ukrajina je u nedjelju saopštila da je spremna da odustane od ambicije da se pridruži NATO-u u zamjenu za zapadne bezbjednosne garancije.
Za sada nije jasno u kojoj meri bi razgovori u Berlinu mogli da ubijede Rusiju da pristane na prekid vatre. U Moskvi je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao novinarima da je ruski zahtjev da se Ukrajina ne pridruži NATO-u ključno pitanje u razgovorima o mogućem mirovnom rješenju. Naveo je da Rusija očekuje ažurirane informacije od SAD nakon pregovora u Berlinu.

SAD daje bezbjednosne garancije Ukrajini, nema dogovora o teritorijalnim ustupcima

Američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je danas da su razgovori bili teški, ali korisni, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Glavni pregovarač Rustem Umerov kazao je da je u Berlinu ostvaren „stvarni napredak“ u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, DŽaredom Kušnerom, među ostalim američkim delegatima.
- Ovi razgovori nikada nijesu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo - rekao je Zelenski na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka Sjedinjene Američke Države (SAD)-Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, Zelenski je rekao da strane „imaju razlike“ po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje „nije zatvoreno“.
Merc je rekao da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Tramp uključiti telefonom tokom zajedničke večere.&nbsp;
- Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 odsto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju - rekao je Zelenski.
Novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 odsto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Tramp zadovoljan trenutnim stanjem.
Merc je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, i da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merc je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, „zaista, zaista snažne“ bezbjednosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, i izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
- Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način - rekao je zvaničnik.

SAD i Ukrajina izvještavaju o napretku ka okončanju rata

Policija traga za osumnjičenim nakon pucnjave na Univerzitetu Braun u Providensu, u kojoj su stradala dva studenta, dok je devet osoba ranjeno.
Ulice oko kampusa u glavnom gradu savezne države Rod Ajland satima su blokirane i ispunjene vozilima hitnih službi. Policija je pojačala bezbjednosne mjere širom grada dok traje potraga za napadačem.
&nbsp;&nbsp;- Odgovorna osoba je i dalje na slobodi- saopštio je gradonačelnik Bret Smajli na konferenciji za novinare.
Policija je objavila snimak osumnjičenog napadača, na kojem se vidi osoba u tamnoj odjeći kako hoda ulicom i skreće iza ugla. Prema navodima vlasti, osumnjičeni ima oko 30 godina. Građanima u tom području savjetovano je da ostanu u svojim domovima.

SAD: Dva studenta ubijena u pucnjavi na univerzitetu Brown

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

R.O. (22) iz Nikšića uhapšen je zbog sumnje da je prilikom racije u jednom &nbsp;lokalu napao policajce.
On je procesuiran po nalogu državnog tužioca u nikšćkom Osnovnom državnom tužilaštvu, a na teret mu se stavlja napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
Iz Uprave policije je saopšteno da je racija trajala od ponoći do dva ujutru, te da su kontrolisali oko 300 osoba - uključujući operativno interesantne osobe. Oni su pronašli i manju količinu materije za koju se pretpostavlja da je marihuana.
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa planskim proaktivnim djelovanjem i represivnim aktivnostima usmjerenim na sprečavanje nasilja, održavanje stabilnog javnog reda i mira, otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala kao i drugih mjera i radnji u cilju podizanja sveukupnog nivoa bezbjednosti - poručili su u policiji.

Nikšićanin uhapšen zbog napada na policajce tokom racije

Crna Gora od početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU) ima snažnu podršku Hrvatske, ocijenili su vršilac dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za EU u Ministarstvu vanjskih poslova, Ivan Ivanišević i poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, navodeći da su uvjereni da će se otvorena bilateralna pitanja rješavati u duhu dobrosusjedstva.
Ivanišević je u intervjuu Agenciji MINA kazao da nema precizan odgovor na pitanje kada će biti održan novi krug bilateralnih konsultacija između Crne Gore i Hrvatske, dodajući da se razgovori vode na svim nivoima, a ne samo između resora vanjskih poslova.
Upitan da li su dvije susjedne države blizu rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja, on je rekao da misli da je rano na to odgovoriti, jer su ta pitanja otvorena duže vrijeme.
- Mislim da ne postoji generacija političara koja ne bi voljela da određena otvorena pitanja zatvara. Kojom će se dinamikom to desiti, ne mogu da predvidim ovom prilikom, ali sam siguran da će se to rješavati u najboljem duhu dobrosusjedstva, saradnje, međusobnog razumijevanja i podrške, kako je uvijek bilo u našim bilateralnim odnosima - naveo je Ivanišević.
Vuksanović je u intervjuu Agenciji MINA kazao da je optimista da će doći do rješavanja otvorenih pitanja, ističući da su Hrvatska i Crna Gora dvije prijateljske države.
- Može doći do trenutnih poremećaja u tim relacijama usljed određenih političkih odluka, čemu smo svjedočili. Ali vjerujem da će Hrvatska i Crna Gora nastaviti dobru saradnju i da će biti partneri ne samo u NATO alijansi, već uskoro i u EU - rekao je Vuksanović.
Hrvatska je, kako je kazao, pouzdan partner Crnoj Gori u integracionom procesu.
- Ne treba sumnjati u dobre odnose Zagreba i Podgorice, i pored onih kojima se to ne sviđa, koji bi voljeli ne samo da Crna Gora ima loše odnose sa Hrvatskom, nego i sa skoro svim susjednim zemljama. Oni bi voljeli da nam zatvore sve prozore u svijet i da nam otvore samo jedan prozor u neki drugi svijet ili polusvijet - naveo je Vuksanović.
Upitan da li se može desiti da Zagreb blokira Crnu Goru na njenom evropskom putu, ukoliko ne budu riješena otvorena pitanja, on je kazao da zna da bi mnogi voljeli da se to desi.
- Crna Gora je u integracionom procesu i, da je u ovom trenutku spremna da bude dio EU, ona bi formalno bila dio EU. Sigurno da postoje određeni segmenti u kojima Crna Gora mora ulagati dodatne napore i sigurno da će joj Hrvatska pomagati u tome, Hrvatska joj i sad pomaže u tome - naveo je Vuksanović.
On je rekao da je Hrvatska prijatelj Crne Gore.
- Hrvatska nikad nije ugrožavala ono što su temelji crnogorskog identiteta, nikad to nije osporavala, nego naprotiv, svojim odnosom davala je doprinos jačanju tih identitetskih vrijednosti. Uostalom, vidjeli ste i prošlog ljeta, Hrvatska je gorela u požarima, ali je u Crnu Goru poslala kanader da gasi požare - kazao je Vuksanović dodajući da vjeruje da je većinska Crna Gora svjesna toga.
On je poručio da vjeruje da će Crna Gora i dalje biti uspješna na evropskom putu i da će Hrvatska tu biti od pomoći.
Vuksanović je naglasio da Crna Gora, iz odnosa sa Hrvatskom, nikad nije imala štetu.
- Uvijek je imala korist, od ustupanja prevoda, od lobiranja za zatvaranje i otvaranje pregovaračkih poglavlja. Vidjeli smo i sad, kad govorimo o ovih pet pregovaračkih poglavlja, Hrvatska je dala zeleno svjetlo za svih pet, a Francuska je imala neke primjedbe - dodao je Vuksanović.
Crnoj Gori je, prema njegovim riječima, potrebna politička homogenost.
- Imamo li mi tu političku homogenost? Nijesam siguran, jer vidite da svako malo na dnevni red neko iznosi određene teme. Podsjetiću vas da je, nakon što smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, predsjednik Skupštine Andrija Mandić izašao sa pričom oko Ustava i jezika - naveo je Vuksanović.
On je kazao da se, nakon izglasavanja IBAR zakona, krenulo u donošenje rezolucija, i podsjetio na događanja u Ustavnom odboru.
Ivanišević je rekao da bi otvorena pitanja između država trebalo da se rješavaju bez obzira na to da li postoji ili ne postoji proces evropske integracije.
- Potpuno sam saglasan s ovim što je rekao gospodin Vuksanović - od početka pregovaračkog procesa Hrvatska je snažna potpora našem putu ka EU. Brojni su primjeri izvanredne saradnje, kao i razmjene ekspertize - naveo je Ivanišević.
On je kazao da smatra da je crnogorsko članstvo u EU u najboljem interesu svih susjednih država, navodeći da je optimista da će se stvari razvijati u tom smjeru.
Odgovarajući na pitanje da li smatra da su donošenje rezolucije o Jasenovcu i izrada znački sa likom školskog broda Jadran bili bespotrebni potezi crnogorskih vlasti koji su mogli ugroziti evropski put države, Ivanišević je rekao da je „svaki potez koji vam sa komšijama, prijateljima, u porodici izazove neko nerazumijevanje, možda mogao da se zaobiđe ili preskoči“.
On je kazao da je u ovom kontekstu ista stvar.
- Dakle, mi imamo svoj put, svoje obaveze na planu zatvaranja brojnih poglavlja i smatram da kompletna naša administracija treba da bude fokusirana na ono što su standardi i što dobijamo od naših evropskih partnera kao primarne inpute - poručio je Ivanišević.
Na pitanje da li smatra da će u Crnoj Gori postojati konsenzus oko toga da je potrebno fokusirati se na evropsku agendu i suzdržati se od stvari koje bi mogle da remete bilateralne odnose sa susjedima, Vuksanović je odgovorio da će svi u državi to verbalno potvrditi i reći da su za EU.
Kako je kazao, danas su za EU i NATO oni koji su donedavno bili na skroz suprotnim pozicijama.
- Meni je drago zbog toga što su došli na pozicije koje smo mi zastupali, jer će na taj način biti bolje Crnoj Gori, ako je to iskreno - dodao je Vuksanović.
On je istakao da će dalji tok događaja, a naročito naredna godina, pokazati da li oni koji verbalno zagovaraju ideju EU to čine kao dio političke simulacije, ili kao odraz stvarnog političkog preobražaja.
- Nijesu me uvjerili još dovoljno u ovo drugo, jer svako malo iznose određene teme. Vidite koje teme se plasiraju, čim postignemo određeni uspjeh na evropskom polju, dođe pitanje promjene Ustava i jezika, kapela - dodao je Vuksanović.
Crnogorsko društvo, kako je poručio, treba da bude zagledano u jedan cilj.
- Postoje i neke druge integracije koje od vas ne traže ništa, ne traže nikakve reforme, niti ispunjavanje bilo čega, nego samo da im se politički priklonite i da izgubite svoj subjektivitet, odnosno da vas instrumentalizuju - naveo je Vuksanović.
Upitan kada bi moglo biti zatvoreno Poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, Ivanišević je kazao da na to pitanje može dati klasični brisalski odgovor, da će biti zatvoreno onda kad nadležna tijela Evropske komisije (EK), COELA i COREPER, daju ocjenu da se može zatvoriti.
- To se dešava onda kad sve države članice procijene da je ostvaren adekvatan napredak sa tehničke strane. Što se tiče pozicija koje smo usaglasili prilikom otvaranja pregovora sa EK, one jesu ispunjene. To je proces koji traje i to je jedini odgovor koji mogu dati na to pitanje - rekao je Ivanišević.
Govoreći o posljednjim dešavanjima na crnogorskom putu ka EU, Ivanišević i Vuksanović su se saglasili da je dansko predsjedavanje Savjetu EU bilo veoma uspješno za Crnu Goru.
Na pitanje koliko je značajno to što je Crna Gora uspjela da zatvori pet pregovaračkih poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu i što je Francuska promijenila stav i nije blokirala zatvaranje poglavlja 11 i 13, Ivanišević je odgovorio da je zatvaranje još jednog broja poglavlja bilo prilika da se potvrdi da je proces proširenja živ i da funkcioniše.
- Kao neko ko je do skoro predstavljao Crnu Goru u Parizu, ne bih bio sklon da iskoristim termin „blokada“ zato što znam da u Francuskoj postoji veoma strog, striktan pristup pregovorima i da se svakom pregovaračkom poglavlju pristupa na veoma temeljan način i da su zahtjevi vrlo konkretni. Ako postoji, kao što postoji, politička podrška zatvaranju pregovora, ona ne isključuje dodatne tehničke koordinacije i usavršavanja nekih pozicija - naveo je Ivanišević.
Na pitanje da li vjeruje da Crna Gora do kraja naredne godine može da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, među kojima su neka od najkompleksnijih - poglavlja 23, 24, 27, on je odgovorio da je optimista zato što vidi entuzijazam sa obje strane.
- Vidim entuzijazam sa strane ljudi koji svakodnevno vrijedno rade na ispunjavanju kriterijuma koje smo dogovorili sa EK, a vidim entuzijazam i u Briselu da nam se pomogne na našem reformskom putu - dodao je Ivanišević.
On je rekao da će biti potrebno dogovoriti posebnu dinamiku održavanja Međuvladinih konferencija.
- Uvjeran sam da Crna Gora i u ovom segmentu može da bude pozitivna evropska priča - istakao je Ivanišević.
Vuksanović je kazao da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažan impuls koji će dodatno motivisati sve koji su u tom procesu.
On je rekao da sada na terenu postoji realan problem u vezi sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Ukoliko ne dođe do realizacije izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, imaćemo ozbiljan problem. Razumijem ljude koji protestuju, jer oni su dugo vremena trpjeli posljedice i trpe ih još, zbog bazena crvenog mulja i nedostatka komunikacije s njima, ali bili su podložni određenoj političkoj manipulaciji - naveo je Vuksanović.
On je kazao da „sada neko radi svojih političkih benefita, zanemarujući evropsku agendu, ide u drugom smjeru“.
- Ali na vlastima je da to riješe, na premijeru, i da se posvetimo onome čemu treba da se posvetimo - poručio je Vuksanović.
Odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje raspoloženje prema proširenju među državama članicama EU, Ivanišević je kazao da se politika proširenja u državama članicama često percepira i na osnovu unutrašnjih političkih zbivanja i na osnovu ukupnih globalnih kretanja.
On je rekao da će Ministarstvo vanjskih poslova od početka naredne godine dodatno angažovati diplomatsko-konzularna predstavništva da u saradnji sa institucijama država prijema, civilnim sektorom, medijima, dodatno ulože napore kako bi se benefiti crnogorskog članstva za građane EU objasnili i bolje približili.
Na pitanje da li očekuje da će proces ratifikacije ugovora o pristupanju Crne Gore EU teći glatko i koje države bi mogle da budu problematične u tom procesu, Vuksanović je rekao da je poznato koje su države skeptične.
- Ali u ovom trenutku ne treba da se bavimo time, jer to ne zavisi od nas. Mi treba da uradimo ono što je do nas, svjesni da su evropske integracije dobre radi nas samih - naveo je Vuksanović.
Ivanišević je kazao da očekuje da će proces ratifikacije pristupnog ugovora Crne Gore biti uspješan.
- Uvjeran sam da će moje kolege koje su trenutno u našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima dati sve od sebe da pojednostave procedure i sagovornicima približe ono što su, čini mi se, zajednički interesi - naveo je Ivanišević.
Ratifikacija ugovora o pristupanju, kako smatra, biće test zrelosti za crnogorsko političko društvo.
- Jer tu neće moći da radi samo Ministarstvo vanjskih poslova, tu će nam od ključne pomoći možda biti parlamentarna dimenzija diplomatije. Dakle, biće potrebno pojasniti predstavnicima građana u državama članicama EU zašto je dobro da podrže ugovor o pristupanju Crne Gore Uniji - dodao je Ivanišević.
Upitan koliko su u tom kontekstu važni parlamentarni izbori 2027. godine i da crnogorska Vlada koja bude izabrana ima povjerenje evropskih partnera, on je kazao da je to od suštinske važnosti.
- Tu bih akcentovao potrebu da izbjegnemo bilo kakvo strano miješanje u te izbore. Čitav niz evropskih država suočio se sa raznim vrstama malignog stranog uticaja, kroz informatičko djelovanje, različite modele propagande, širenja lažnih vijesti. Smatram da je i crnogorsko društvo pred takvim izazovom i da nijesmo imuni na te prijetnje - naveo je Ivanišević.
On je rekao da vjeruje da će Crna Gora, uz iskustva koja su prošle države članice EU i pomoć NATO partnera, uspjeti da izgradi sistem koji je dovoljno rezistentan na tu vrstu prijetnji demokratiji.
Vuksanović je, odgovarajući na isto pitanje, poručio da je važno ko će voditi državu od 2027. godine i da u toj Vladi budu proevropske strukture jasnog opredjeljenja, bez ikakvih dvojbi oko tog pitanja.
- Treba nam proevropska Vlada, a čitav ovaj vremenski interval do samih izbora mislim da će biti dovoljan da naši građani jasno percepiraju ko je na političkom polju stvarno za EU, a ko simulira taj proces - dodao je Vuksanović.

Vuksanović: Pitanje kapela, promjene Ustava i jezika dođe čim postignemo određeni uspjeh na evropskom polju

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Podgorici protiv ekipe Beča utakmicu 11. kola B grupe Admiralbet ABA lige.
Budućnost je prvi meč u Beču dobila 83:78, a u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvarila je sedam pobjeda.
Debitant u regionalnom takmičenju je na začelju B grupe, u seriji je od pet poraza, a u dosadašnjem dijelu takmičenja upisao je svega dva trijumfa.
Duel u M:tel dvorani Morača počeće u 20 sati.

Budućnost Voli sjutra dočekuje Beč

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Tag: sad