Zoran (Zohran) Mamdani, 34 -godišnji demokratski socijalista izabran je za gradonačelnika Njujorka, kao prvi muslimanski gradonačelnik, na izborima na kojima su demokarate odnijeli još tri važne pobjede za različite pozicije u javnim upravama u Virdžiniji, Pensilvaniji i Nju Džersiju.&nbsp;
Osim toga i Kalifornija, gdje demokratski guverner Gevin Njusom (Gavin Newsom) pokušavao da osigura da se demokrate zaštite od republikanskog namještanja izbornog sistema na njihovu stranu na državnom nivou, kroz takozvani gerrymandering, upravo je odobrila takozvani redistrikting, koji će im osigurati još pet mjesta u Predstavničkom domu američkog Kongresa. Ovo je Njusomov odgovor na pokušaje republikanca da u saveznim državama u kojima su na vlasti, kroz isti postupak osiguraju da američki izborni sistem koji je inače nagnutiji ka republikancima, dodatno osiguraju i obezbijede sigurnu većinu.&nbsp;
Pobjeda Mamdanija, u jednom od najznačajnijih američkih gradova i glavnom svjetskom finansijskom centru, koji je kampanju zasnivao dominantno na ekonomskoj agendi, prevashodno je politički zemljotres, ne samo kao odgovor na politiku američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) u proteklih 10 mjeseci već i za samu Demokratsku stranku, čije je vođstvo do gotovo finiša kampanje, odbijalo da ga podrži i pored toga što je kao nova, progresivna politička snaga, ubjedljivo pobijedio na unutar stranačkim izborima i imao jasnu podršku građana Njujorka i generalno progresivnog biračkog tijela stranke. &nbsp;
"Sunce je zasijalo nad našim gradom ove večeri. Njujork je večeras donio mandat za promjene, za drugačiju vrstu politike" poručio je razdraganim pristalicama Mamdami. "Moji prijatelji, oborili smo političku dinastiju. Želim Endiju Kuomu (Andrew Cuomo) sve najbolje u privatnom životu, ali neka to bude posljednji put da pominjemo njegovo ime, dok okrećemo novu stranicu".
"Danas smo jasno i glasno rekli da je nada još uvijek živa. Nada umjesto tiranije, nada umjesto velikog novca i malih ideja", rekao je izabrani gradonačenik Njujorka, Zoran Mamdani, ponavljajući da će u fokusu, kako je i obećao, biti poboljšanje života građana i pretvaranje grada u dostupnog za pristojan život svih njegovih građana, a ne samo bogate manjine. Obećao je zaštitu prava svih građana i imgranata, borbu protiv antisemitizma i islamofobije. &nbsp;
"Desetine miliona dolara su upotrijebljene na dezinformacije i to da nas huškaju jedni na druge, da one koji zarađuju 20 dolara huškaju na one koji zarađuju 30. Donalde Tramp, pošto znam da gledaš, imam četiri riječi za tebe - smanji ton (turn the volume up). Njujork će ostati grad imiganta, izgrađen na imigantima, a od noćas i vođen od strane jednog imigranta. Njujork će biti svjetlo! Predsjedniče Tramp, ako kreneš na bilo koga od nas - moraćeš da prođeš kroz sve nas," poručio je Mamdani.
Tramp je, u finišu izborne kampanje poručio - da bi zastrašio birače, zajedno sa najbogatijim čovjekom na svijetu, Ilonom Maskom (Elon Musk)da će uskratiti federalne fondove za Njujork, koji im po zakonu pripadaju, ukoliko izaberu Mamdanija. &nbsp;
Mamdani se obratio i svojoj stranci, demokratama:
"Previše puno ljudi ne može prepoznati sebe u našoj stranci. Otkad znamo za sebe, radnim ljudima Njujorka bogati i dobro povezani govore da moć ne pripada njihovim rukama, s modricama na prstima od podizanja kutija na podovima skladišta, žuljevitim dlanovima od upravljača dostavnih bicikala, zglobovima prekrivenim ožiljcima od opeklina u kuhinji. To nijesu ruke kojima je dopušteno imati moć“, rekao je Mamdani. „Ipak, tokom posljednjih 12 mjeseci, usudili smo posegnuti za većim. Večeras smo, usprkos svim izgledima protiv nas, to zgrabili.“&nbsp;
"Ja sam mlad uprkos mojim naporima da ostarim, ja sam musliman i demokratski socijalista. I najvažnije od svega - odbijam da se izvinjavam zbog toga," poručio je u vatrenom govoru pristalicama, ovaj 34-godišnjak, koji ne skida osmjeh s lica, što je karakteristika koju su već "skinuli" na čuvenom američkom show programu SNL Saturday Night Live, gdje ga je u subotu veče igrao komičar Rami Jusuf (Youssof), koji je nakon nakon nastupa uživo - razgovarao sa, sada već izabranim gradonačelnikom Njujorka.&nbsp;
Tramp koji je, za njega neobično, ćutao na svojoj društvenoj mreži Tuth Social punih četiri sata, kako su primjetili mediji, oglasio se nakon što su sve četiri pobjede demokrata postale jasne, porukom da je to zato što on nije bio na izbornom listiću. Većina komentatora pak smatra da je ovo uglavom i bio odgovor na njegovu politiku/e.
Prema istraživanjima javnog mnjenja u SAD-u, objavljenog u nedjelju, a na početku dugog mjeseca blokade američke vlade zbog budžeta, Trampova popularnost je pala još niži nivo i samo 37 posto građana odobrava njegov način vođenja države. Čak 72 posto građana je reklo da je situacija u SAD-u mnogo gora nego što je bila prije njegovog preuzimanja dužnosti u &nbsp;januaru. &nbsp;
Mamdani, sin filmske autorice Mire Nair i naučnika, univerzitetskog profesora Muhameda Mamdanija osim državljanstva SAD-a, ima i državljanstvo Ugande, zemlje iz koje potiče njegov otac i u kojoj je rođen. I pored očiglednog entuzijazama birača za njega, uključujući i jevrejske populacije, a Njujork, nakon Tel Aviva ima najveću jevrejsku zajednicu na svijetu, za establišment Demokratske stranke bio je previše lijevo orjentisan, pa je nakon pobjede nad Endijuom Kuomom, bivšim guverenerom Njujorka koji je osramoćen seksualnim skandalima, bio prisiljen da podnese ostavku, i još aktuelnim gradonačelnikom, osuđenim Erikom Adamsom (Eric) kojem je Tramp dao amnestiju - na svojoj strani, do gotovo samog finiša kampanje imao je samo podršku progresivaca, prije svega senatora Bernija Sandersa i Aleksandrije Okasio Kortez (Alexandria Ocasio Cortez), dok su se ostali suzdržavali da ga podrže, sve dok nije postalo jasno da je Kuomo kao "nezavisni" kandidat zapravo Trampov kandidat.
Naime, establišment Demokratske stranke je i nakon pobjede na unutar stranačkim izborima, na kojima su navijali za Kuoma i pored toga što je zbog seksulanog uznemiravanja više nego duplo mlađih koleginica, kao i istrage zbog potencijalne odgovornosti za smrt velikog broja ljudi u staračkim domovima tokom pandemije COVID-a i dalje tražio način da eventualno podrži osramoćnog Kuoma. &nbsp;Međutim, nakon što se u igru umiješao aktuelni, republikanski predsjednik Donald Tramp, i to tako što je prvo amnestirao za korupciju i zloupotrebe osuđenog još aktuelnog gradonačelnika Erika Adamsa, koji je za uzvrat izašao iz utrke, a zatim uz podršku bogate elite koja je postala lojalna Trampu, počeo da vodi prljavu kampanju protiv njega, lijepeći mu paletu etiketa od antisemite, komuniste, podržavalaca Hamasa i Hezbolaha, do radikalnog lijevog marksiste, islamiste i džihadiste, kojem treba oduzeti državljanstvo i deportovati ga u Ugandu, postalo im je jasno da je to neodrživo.
U samom finišu kampanje, kada se nije moglo sakriti da je Kuomo zapravo Trampov kandidat, i da Tramp napada čak i republikanskog kandidata bez šansi u korist Kuoma, a da je biračko tijelo demokrata sa odavno nezabilježnim entuzijazmom za gradonačlenika, još od 1969., podržalo Mamdanija, i demokratski establišment je bio prisiljen da ga podrži.&nbsp;
Mamdanijeva pobjeda politički je potres iz više razloga i za republikance i za demokate.
Prije svega je poslata poruka da kada građani izađu masovno na birališta ni ogroman novac ni brutalna kampanja, ni zastrašivanje nacionalnom ili političkom pripadnošću kandidata, više ne mogu promijeniti volju birača u SAD-u. Entuzijazam za mladog izabranog gradonačenika Njujorka je pokazao da tradiocinalna stranačka poimanja politike više ne važe čak ni u tradicionalnim liberalnim gradovima, već da demokrate moraju osluškivati zahjeve svojih birača i ponuditi rješenja.
Trampova pak prijetnja da će Njujorku uskratiti finansiranje iz budžeta, prema analitičarima, Mamdaniju, koji će sigurno naići na različite vrste otpora za provođenje svoje agende u velikom i komplikovanom gradu, omogućiće da, ukoliko ne uspje u provođenju agende, za neuspjeh optuži Trampa.&nbsp;
A njegova agenda sastoji se u tome da grad omogući svim stanovnicima povoljne uslove stanovanja, ograničavanjem visine renti, otvaranjem supermparketa sa ograničenim cijenama, besplatnima autobusima, besplatnu brigu o djeci i zdravstveno osiguranje i stavranje povoljnijih uslova za male preduzetnike. Kako je rekao, sve to moći će se finansirati povećanjem poreza na bogate za samo 1 posto. &nbsp;
Popularna demokratska zastupnica AOC je jutros poručila da je Mamdanijeva pobjeda jasna poruka demokratskom establišemntu da ne mogu više da ignorišu svoje birače i njihove zahtjeve, kao ni progresivno krilo stranke. &nbsp;&nbsp;
Ostali kandidati koji su pobijedili u Virdžniji, Nju Džersiju i Pensilvaniji su takozvano umjereno krilo Demokrata. Abigel Spanberger (Abigail) je postala prva žena guverner Virdžnije, i za nju je za vikend kampanju vodio bivši predsjednik Barak Obama (Barcak) kao i Majki Šeril (Mikie Sherrill) koja će biti guvernerka Nju Džersija.
Šeril je poručila pristalicama da će slijediti temeljne principe SAD-a da su ovi izbori poslali poruku američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
„Slijedit ćemo svjetionik Lady Liberty. Nećemo popustiti pred svojim mračnijim impulsima“, rekla je. „Ovdje u Nju Džersiju znamo da ovom nacijom nikada nijesu vladali kraljevi, niti će ikada vladati. Zaklinjemo se Ustavu, a ne kralju,“ poručila je nova guvernerka.
U Pensilvaniji su demokrate sačuvali liberalnu većinu u Vrhovnom sudu te američke savezne države.&nbsp;
Nakon govora Mamdanija - Tramp je velikim slovima na svojoj mreži napisao:&nbsp;
„…I TAKO POČINJE!"

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Demokratski socijalista Zoran Mamdani izabran za gradonačelnika Njujorka

Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država danas je djelimično ublažilo sankcije protiv Bjelorusije, ukinuvši mjere koje su se odnosile na državnu aviokompaniju Belaviju i dozvolivši transakcije koje su povezane s avionom kojim se koristi predsjednik te zemlje Aleksandar Lukašenko.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD zvanično je povukla sankcije protiv Belavije i jednog aviona koji je ranije bio pod restrikcijama zbog navodne upotrebe od strane visokih zvaničnika i članova Lukašenkove porodice, prenosi Rojters.
Osim toga, izdata je opšta licenca koja dopušta određene transakcije vezane za korišćenje tri aviona koji su ranije bili pod sankcijama, a koje koristi Lukašenko ili kompanija Slavkali, povezana s njegovom vladom.
Licenca obuhvata Boing 737 u vlasništvu bjeloruske vlade, koji se koristio kao predsjednički avion, zatim još jedan avion iz predsjedničke flote, te luksuzni helikopter kompanije Slavkali, koji je služio za prevoz Lukašenka između njegove rezidencije i Minska.
Ova odluka predstavlja novi korak u poboljšanju odnosa između Vašingtona i Minska, nakon višegodišnjih američkih nastojanja da izoluju bjeloruske vlasti, uključujući i sankcije protiv samog Lukašenka, navodi Rojters.
U septembru je Bjelorusija, nakon poziva američkog predsjednika Donalda Trampa, oslobodila 52 zatvorenika, a zauzvrat dobila obećanje o djelimičnom ublažavanju sankcija, što Belaviji omogućava servisiranje i nabavku dijelova za svoje avione.
Većina američkih sankcija protiv Bjelorusije i dalje ostaje na snazi, uključujući one koje se odnose na Lukašenka i njegovu porodicu, a uvedene su zbog spornih predsjedničkih izbora 2020. godine, podrške Moskvi i gušenja opozicije.

1250x600

1084x550

Tramp ublažio sankcije Bjelorusiji

Sjedinjene Američke Države zakazale su prvo testiranje interkontinentalne balističke rakete (ICBM) sposobne za nošenje nuklearnog oružja nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp naredio obnovu takvih testova.
Planirano testno lansiranje rakete Minuteman III trebalo bi se održati između srijede i četvrtka. Raketa će biti ispaljena iz svemirske baze Vandenberg u Kaliforniji, a očekuje se da će dosegnuti poligon za testiranje protivraketne odbrane Ronald Reagan na koralnom ostrvu Kwajalein u Maršalovim Ostrvima u središnjem dijelu Tihog okeana, prenosi Newsweek.
Ako se lansiranje potvrdi, raketa će pratiti sličnu putanju kao i testiranje sprovedeno u maju ove godine, kada je nenaoružana raketa s jednim povratnim modulom preletjela oko 6800 kilometara od Kalifornije prema zapadu.
Ovo će biti drugo testiranje američkih nuklearnih snaga u posljednjih nekoliko mjeseci. U septembu je podmornica američke mornarice ispalila četiri nenaoružane balističke rakete Trident II D5 u Atlantskom okeanu kod obale Floride.
Prema podacima Federacije američkih naučnika (FAS), američko vazduhoplovstvo raspolaže s oko 400 raketa Minuteman III razmještenih u silosima u Coloradu, Montani, Nebraski, Sjevernoj Dakoti i Wyomingu. Svaka od njih ima domet veći od 9600 kilometara. Iako je svakom projektilu dodijeljena jedna nuklearna bojeva glava, tehnički mogu nositi dvije ili tri.
Prošle sedmice predsjednik Tramp je objavio da je naredio Ministarstvu obrane da "odmah započne s testiranjem nuklearnog oružja", opravdavajući odluku činjenicom da Rusija i Kina provode vlastiteeksperimente. Američki ministar energetike Kris Rajt pojasnio je da testovi neće uključivati stvarne nuklearne eksplozije, već simulaciju svih ostalih faza procesa kako bi se provjerila pouzdanost sistema koji bi u stvarnim uslovima aktivirao nuklearnu reakciju, prenosi Dnevni avaz.
Iz Komandnog centra za globalne udare američke avijacije ističu da se radi o "rutinskom i redovitom testiranju" koje se provodi nekoliko puta godišnje.
- Ovi testovi su planirani unaprijed i nisu povezani s aktualnim svjetskim događajima - navodi se u saopštenju nakon posljednjeg majskog lansiranja.
- Cilj testiranja je potvrditi da američko nuklearno oružje ostaje sigurno, pouzdano, učinkovito i sposobno odgovoriti na prijetnje 21. vijeka te uvjeriti naše saveznike u američku obrambenu spremnost - saopštila je vojska.
Još uvijek nije poznato kako će Rusija i Kina reagovati na planirano testiranje. Moskva je nedavno testirala torpedo sposoban za nošenje nuklearne bojeve glave, dok je Peking predstavio novu interkontinentalnu raketu za koju tvrdi da može "dosegnuti bilo koju tačku na planeti".

SAD najavile testiranje interkontinentalne balističke rakete

Američke trgovine suočavaju se s neočekivanim problemom – nestašicom penija.
Od kada je administracija Donalda Trumpa prestala da proizvodi kovanice početkom ove godine, peniji koji su još u opticaju postaju sve rjeđi, a trgovci su prisiljeni da zaokružuju račune na najbližih pet centi, prenosi Biznis.ba.
Direktor za vladine odnose pri Nacionalnoj maloprodajnoj federaciji, Dylan Jeon, rekao je da se takav način rada brzo sabira i stvara velike gubitke za trgovce.
- Gubitak od četiri centa po gotovinskoj transakciji na više lokacija u zemlji nije održiv - rekao je Jeon.
Trump je u februaru proizvodnju penija nazvao rasipanjem i pozvao na „uklanjanje otpada iz budžeta, čak i ako je to po jedan cent“. Američka kovnica službeno je prestala da kuje penije u maju.&nbsp;
Procjenjivalo se da će nestašica početi tek početkom naredne godine, ali banke od prije nekoliko mjeseci nijesu u mogućnosti da nabavljaju penije od savezne vlade, pa ni trgovine ne mogu dobiti dovoljno sitnog novca za kupce.
Zbog nestašice, mnoge trgovine jednostavno zaokružuju račune na najbližih pet centi.&nbsp;
- Kupci su prisiljeni da koriste nickle, sljedeći najmanji iznos u SAD-u, jer nemamo penija - objasnio je Jeon.
Problem je dodatno zakomplikovan jer neke savezne države, poput Njujorka, zahtijevaju da trgovci daju tačan iznos sitniša, dok drugdje gotovina ne smije odstupati od cijene plaćene karticom.&nbsp;
Kako bi izbjegli tužbe i pritužbe kupaca, mnogi trgovci biraju jednostavno da zaokruže cijena prema dolje, gubeći pritom nekoliko centi po transakciji.
Nestašica penija posebno pogađa niže plaćene Amerikance koji uglavnom plaćaju gotovinom i nemaju pristup bankovnim računima.&nbsp;
Izvršni direktor udruženja Americans for Common Cents, Mark Weller, upozorio je da zaokruživanje transakcija šteti onima koji nemaju pristup bankovnim karticama i uslugama.
Istovremeno, uštede vlade od prestanka proizvodnje penija mogle bi biti poništene potrebom za većom proizvodnjom nickla, koji vrijedi pet centi, ali košta gotovo 14 centi da se proizvede.
Mnoge trgovine podstiču kupce da plaćaju tačan iznos ili prikupljaju penije koje imaju kod kuće. Convenience trgovine posebno osjećaju udarac, a lanac Kwik Trip već je najavio da će zaokruživati račune na nickle, što će ih, prema procjenama, koštati do tri miliona USD ove godine.
Američki stručnjaci smatraju da je potrebna jasna savezna smjernica o zaokruživanju, kako bi i trgovci i kupci znali kako postupati tokom nestašice.
- Peniji će uvijek postojati, ali rijetko se koriste. Ljudi ih zaborave u džepovima ili ih izgube u domaćinstvu - kazao je Jeon.

Američke trgovine u problemu zbog nestašice kovanica

Blokada rada američke savezne vlade koja traje 28 dana do sada je već je koštala američku ekonomiju 18 milijardi USD, saopšteno je iz Kongresnog odjeljenja za budžet.
&nbsp;U saopštenju se upozorava da će se taj iznos dodatno povećavati u narednim sedmicama, prenosi Biznis.ba.
Procjenjuje se da u zavisnosti od konačnog trajanja blokade rada američke savezne vlade neće biti moguće nadoknaditi između sedam i 14 milijardi USD uslijed udara na bruto domaći proizvod (BDP).
&nbsp;- BDP će već biti najmanje jedan procentni poen niži u četvrtom kvartalu zbog zatvaranja vlade- što je smanjenje od 28 milijardi USD, navodi se u saopštenju Kongresnog odjeljenja za budžet.

Blokada rada Vlade SAD američku ekonomiju već koštala 18 milijardi USD

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da će Sjedinjene Američke Države nastaviti nuklearne probe, ne isključujući mogućnost podzemnih proba.
Tramp nije direktno odgovorio na pitanja novinara u predsjedničkom avionu na letu ka Floridi da li će to uključivati tradicionalne podzemne nuklearne probe koje su bile uobičajene tokom Hladnog rata.
- Uskoro ćete saznati, ali ćemo obaviti neke probe - naveo je Tramp.

Tramp: SAD će nastaviti nuklearne probe

Kina je odobrila sporazum o prenosu vlasništva nad aplikacijom TikTok, saopštio je američki ministar finansija, Skot Besent, dodajući da očekuje postizanje napretka narednih sedmica i mjeseci.
- Finalizovali smo sporazum o TikToku u Kuala Lumpuru u smislu dobijanja kineskog odobrenja i očekujem da će se to nastaviti u nadolazećim sedmicama i mjesecima te da ćemo konačno imati rješenje za to - rekao je Besent za Fox Business Network nakon susreta američkog predsjednika Donalda Trampa s kineskim čelnikom Xijem Jinpingom.&nbsp;
Kinesko ministarstvo trgovine saopštilo je ranije u četvrtak da će Kina propisno riješiti probleme u vezi sa TikTokom sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), prenosi SEEbiz.
TikTok, u vlasništvu kineske firme ByteDance, nije se o ovome još oglasio.
Sudbina aplikacije koju koristi 170 miliona Amerikanaca neizvjesna je već više od 18 mjeseci nakon što je američki Kongres prošle godine donio zakon kojim se kineskim vlasnicima TikToka nalaže da prodaju aplikaciju do januara.
Tramp je 25. septembra potpisao izvršnu uredbu prema kojoj plan prodaje TikToka američkim i globalnim investitorima ispunjava zahtjeve nacionalne sigurnosti utvrđene zakonom iz prošle godine te im je dao 120 dana za dovršetak prenosa vlasništva. Takođe je odgodio sprovođenje zakona do 20. januara.&nbsp;
Prema izvršnoj uredbi, TikTok će biti u većinskom vlasništvu i pod kontrolom američkih subjekata.
Sporazum o poslovanju TikToka u SAD-u omogućuje ByteDanceu da imenuje jednog od sedam članova novog upravnog odbora, dok će Amerikanci držati preostalih šest mjesta. ByteDanceu bi prema sporazumu ostalo manje od 20 odsto udjela u TikToku.

Kina odobrila prenos vlasništva TikToka

Sjedinjene Američke Države značajno smanjuju svoje vojno prisustvo u Rumuniji, u onome što je zvaničnik NATO-a nazvao "prilagođavanjem rasporeda američkih snaga", usred rata Moskve protiv susjedne Ukrajine i pojačane zabrinutosti Evrope zbog ruskih upada u vazdušni prostor NATO-a.
Rumunsko Ministarstvo odbrane objavilo je 29. oktobra ono što je nazvalo "promjenom veličine" američkih snaga, rekavši da je za planove saznalo dva dana ranije. Zvaničnik NATO-a potvrdio je ovaj potez.
Rumunski ministar odbrane Ionut Mosteanu rekao je na konferenciji za novinare u Bukureštu da je 1.000 američkih vojnika napustilo zemlju i da će sličan broj ostati u tri američke baze u Rumuniji.
- Nema katastrofe, to je odluka naših saveznika. Oni ostaju na tri (lokacije)", rekao je, dodajući da su vojnici koji su otišli samo bili na rotaciji u Rumuniji.
Metju Vitaker, američki ambasador pri NATO-u, napisao je na društvenim mrežama da "Sjedinjene Američke Države ostaju posvećene Rumuniji - kao pouzdanom savezniku NATO-a, vitalnom strateškom partneru i pokretačkoj snazi sigurnosti u Evropi".
<h2>I dalje ostaje više američkih snaga u Evropi nego prije 2022.</h2>
Radio Slobodna Evropa je kontaktirao Ministarstvo odbrane SAD-a za dodatne komentare.
Smanjenje broja američkih trupa u Evropi očekuje se već nekoliko mjeseci, otkako je najavljeno da će Pentagon provesti Globalni pregled rasporeda snaga.
Zvaničnici NATO-a koji su razgovarali za RSE umanjili su sigurnosne efekte ove objave.
- Prilagođavanja rasporeda američkih snaga nisu neuobičajena. Čak i sa ovim prilagođavanjem, raspored američkih snaga u Evropi ostaje veći nego što je bio dugi niz godina, sa mnogo više američkih snaga na kontinentu nego prije 2022. godine. Američke vlasti su unaprijed obavijestile NATO o ovom prilagođavanju. Posvećenost SAD-a NATO-u je jasna. Predsjednik Tramp i njegova administracija su ovo više puta ponovili- rekao je jedan zvaničnik, misleći na godinu kada je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu.
Mnogi analitičari su predvidjeli da će pregled Pentagona, koji bi trebao biti objavljen ove jeseni, prikazati pomjeranje vojnih resursa iz Evrope u azijsko-pacifičku regiju.
- Neki NATO zvaničnici vjeruju da bi smanjenje broja američkih trupa do 30 posto bilo moguće- navodi se u izvještaju koji je prošlog mjeseca objavio Međunarodni institut za strateške studije (IISS).
<h2>SAD nisu vodeća NATO snaga u Rumuniji</h2>
Nije bilo zvanične najave da SAD smanjuju svoje vojno raspoređivanje u drugim dijelovima Evrope, ali potez smanjenja broja trupa u Rumuniji dolazi usred pojačane zabrinutosti oko američke posvećenosti NATO-u.
- Ovo nisu dobre vijesti, posebno u vrijeme visokih tenzija u evropskoj sigurnosnoj situaciji. Bilo bi bolje kada bi Pentagon mogao dati cjelokupni pregled svog budućeg rasporeda snaga u Evropi za cijelu teritoriju NATO-a, a ne davati saopštenja po zemljama jednu po jednu. Saveznici će postavljati pitanja. rekao je za RSE Jamie Shea, bivši visoki NATO zvaničnik koji sada radi u londonskom istraživačkom centru Chatham House.
Ali Shea je takođe podvukao da odluka ne znači da NATO ostavlja sigurnost Rumunije izloženom.
- SAD nisu vodeća nacija NATO-a u Rumuniji jer Francuska predvodi multinacionalni bataljon NATO-a, a odbranu predvode Evropljani, za razliku od Poljske gdje SAD prednjače- kazao je.
Poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš rekao je novinarima 29. oktobra da njegova zemlja "nije dobila nikakve informacije... o smanjenju kontingenta u Poljskoj".
Ministar je 15. oktobra rekao da je njegov američki kolega Pit Hegset potvrdio da će američko vojno prisustvo u Poljskoj ostati stabilno.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp oštro je kritikovao evropske zemlje za koje kaže da se oslanjaju na američku borbenu moć, a da ne troše dovoljno na odbranu.
Think-tank Defense Priorities sa sjedištem u Vašingtonu napisao je u julu da je "trenutno vojno prisustvo u Evropi preveliko, što podstiče slobodno korištenje od strane evropskih saveznika i sprečava ih da preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost". "Broj američkih trupa treba smanjiti približno na nivo koji je bio prije ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine", naveli su.
Od tada, tenzije na istočnom krilu NATO-a su porasle nakon niza ruskih vojnih upada u zračni prostor država članica.
To je uključivalo masovni upad dronova u Poljsku 10. septembra, ulazak ruskih vojnih aviona u estonski vazdušni prostor nekoliko dana kasnije i ruske dronove iznad Rumunije.
Rumunski zvaničnici su opisali incidente s dronovima kao "novi izazov" u regiji Crnog mora.
Kao odgovor na upade, NATO je pokrenuo novu operaciju, Istočna straža, u kojoj je niz zapadnoevropskih zemalja poslao borbene avione kako bi pojačao sigurnost i popunio praznine od Baltičkog do Crnog mora.
Bivši zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana, koji je prethodno bio rumunski zakonodavac, napisao je na Facebooku da će "u Evropi američko vojno prisustvo biti smanjeno, ali ne drastično. Ovaj novi aranžman dolazi nakon uspješnog samita NATO-a održanog u Hagu i neće ugroziti izvršenje planova odbrane i odvraćanja NATO-a."

SAD smanjuju trupe u Evropi, usred 'prilagođavanja' vojnog rasporeda

Uprkos novoj eskalaciji nasilja u Pojasu Gaze, SAD garantuju opstanak sporazuma o primirju između Izraela i islamističkog Hamasa. Ništa neće ugroziti primirje, rekao je američki predsednik Donald Tramp novinarima na putu iz Japana u Južnu Koreju u vladinom avionu Air Force One.
Dan ranije došlo je do nove eskalacije nasilja. Izrael je optužio Hamas da je na jugu Gaze napao izraelske vojnike. Jedan je vojnik tom prilikom ubijen, što je ujutru potvrdila vojska.
Izraelsko ratno vazduhoplovstvo potom je napalo ciljeve u Pojasu Gaze. Prema navodima civilne zaštite pod kontrolom Hamasa, tom prilikom ubijeno je više ljudi.
Hamas je izjavio da nije odgovoran za napad na izraelske vojnike. Nije bilo moguće nezavisno to provjeriti.
<h2>Tramp: „Imamo mir na Bliskom istoku“</h2>
Donald Tramp je pokazao razumijevanje za Izrael.&nbsp;
- Izraelci su uzvratili i trebalo bi da uzvrate kad se tako nešto dogodi - rekao je on.
Hamas je „samo vrlo mali dio cjelokupnog mirovnog procesa na Bliskom istoku“, dodao je američki republikanac i naglasio: „Imamo mir na Bliskom istoku.“
Rekao je i da je Hamas obećao da će se „pristojno ponašati“. Ako ne, „veoma lako ćemo ih eliminisati“, dodao je Tramp.
I američki potpredsjednik Džej Di Vens poručio je, kako prenose mediji
- Primirje stoji. To ipak ne znači da s vremena na vrijeme neće biti manjih okršaja - kazao je Vens.
Vens je izbjegao da nedavne napade na izraelske vojnike direktno pripiše Hamasu. Zna se, kaže, „da su Hamas ili neko drugi unutar Pojasa Gaze“ napali vojnika izraelske vojske. Očekuje se da Izraelci reaguju, rekao je potpredsjednik SAD.
On, međutim, smatra da će Trampov mirovni plan ostati na snazi.
<h2>Izrael: pređena je crvena linija</h2>
Napadom je Hamas prešao „crvenu liniju“, rekao je ranije izraelski ministar odbrane Izrael Kac. Premijer Benjamin Netanjahu naredio je vazdušne udare nakon bezbjednosnih konsultacija.
SAD su bile unapred obavještene o napadima, citirao je list Vol strit džornal jednog američkog zvaničnika. Vašington je pritom poručio da od Izraela očekuje „ciljano djelovanje“. Izrael ne namjerava da ugrozi primirje, navodi se iz američkih krugova.
- Mi moramo da djelujemo usklađeno sa Amerikancima. To ima svoju cijenu. Cijena je da ne možemo da reagujemo punom snagom kad vidimo kršenje od strane Hamasa - rekao je bivši komandant izraelske mornarice za američke novine.
SAD žele da obezbijede da izraelske reakcije na kršenja budu razmjerne, kako primirje ne bi propalo.
<h2>Hamas: pronađena još dva mrtva taoca</h2>
Vojno krilo Hamasa, Kasamove brigade, saopštilo je u kasnim večernjim satima na Telegramu da su tokom akcija u Gazi pronađena tijela još dvojice talaca. Navode se i imena dvojice otetih. U saopštenju nije navedeno kada će tijela biti predata Izraelu.
Dok Izrael zvanično ne identifikuje tijela nestalih talaca i o tome ne obavijesti porodice, izraelski mediji ne objavljuju imena.
Ranije je Hamas, s obzirom na novu eskalaciju nasilja u Pojasu Gaze, saopštio da odlaže predaju tijela jednog taoca najavljenog za utorak uveče. Riječ je o reakciji na „kršenja okupatora (Izrael)“, saopštile su Kasamove brigade.
Tijela su pronađena tokom potrage u tunelu na jugu Gaze. Novi izraelski napadi mogli bi da ometaju pronalazak i povratak tijela.
<h2>Incidenti se ponavljaju</h2>
Od početka primirja 10. oktobra bilo je više smrtonosnih incidenata u Pojasu Gaze. Tom prilikom je, prema navodima zdravstvenih vlasti pod kontrolom Hamasa, ubijeno više od 90 Palestinaca. Prije nešto više od nedjelju dana dva izraelska vojnika ubijena su u napadu protivoklopnim oružjem.
Izrael dodatno optužuje Hamas da namjerno odugovlači s dogovorenom predajom mrtvih talaca. Prema sporazumu o primirju, Hamas je već prije više od dvije nedjelje morao da preda 28 tijela. Do sada je predao samo 15 mrtvih talaca.
Teroristička organizacija poziva se na poteškoće pri potrazi i izvlačenju zbog masivnih razaranja u Pojasu Gaze. Izraelski ministar odbrane Kac sada je zaprijetio da će Hamas „platiti visoku cijenu za napad na izraelske vojnike i za kršenje sporazuma o povraćaju ubijenih talaca“.
Prema medijskim izvještajima, Izrael bi mogao da proširi područje koje još kontroliše u Pojasu Gaze.

U Gazi se ponovo puca, Tramp ne vidi opasnost za primirje

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp komentarisao je nove napade Izraela na Pojas Gaze te je rekao da, uprkos tome, ništa neće ugroziti dogovoreni prekid vatre u Gazi.
Razgovarajući s novinarima prije putovanja u Južnu Koreju Tramp je rekao kako je izraelski napad potpuno opravdan.
- Ubili su izraelskog vojnika. Izraelci su uzvratili. I trebali su uzvratiti - rekao je Tramp.
Naveo je i kako se Hamas mora ponašati "pristojno".
- Hamas je vrlo mali dio mira na Bliskom istoku i moraju se ponašati pristojno. Rekli su da će biti dobri, a ako budu dobri biće sretni, a ako ne budu dobri biće ukinuti - naveo je američki predsjednik.
Tramp je tvrdio da su zvaničnici Hamasa rekli njegovim pomoćnicima Vitkofu i Kušneru da će se razoružati.
- Zapravo smo se sastali s ljudima koji su predvodili Hamas i mislim da su nezadovoljni kada vide da neki njihovi ljudi bivaju ubijeni - poručio je Tramp.
Kršenje primirja komentarisao je i potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens.
- Primirje se održava. To ne znači da neće biti manjih sukoba tu i tamo. Znamo da je Hamas napao izraelskog vojnika. Očekivali smo odgovor Izraela, ali mislim da će se mir zadržati uprkos tome - poručio je Vens.

Trampu nisu sporni novi izraelski napadi na Gazu, Hamasu poručio da "moraju biti pristojni"

Prepoznavanje inicijative Omladinski parlament u Izvještaju Evropske komisije (EK), dodatna je potvrda da su mladi u Crnoj Gori postali vidljiviji akteri u društvu, i da napori Mreže za mlade Crne Gore (MMCG) i partnerskih institucija doprinose evropskom putu države i razvoju participativne demokratije, saopšteno je iz MMCG-a.
Navodi se da je EK je u ovogodišnjem izvještaju prepoznala Omladinski parlament, koji &nbsp;organizuje MMCG, kao primjer dobre prakse u jačanju omladinskog učešća i podsticanju mladih na aktivnije uključivanje u procese donošenja &nbsp;odluka.
Iz MMCG-a kazali su da se u izvještaju navodi da je Mreža za mlade Crne Gore organizacijom Omladinskog &nbsp;parlamenta doprinijela unapređenju dijaloga između mladih, institucija i donosilaca &nbsp;odluka i da je ta inicijativa važan korak ka većem uključivanju mladih u oblikovanje javnih politika.
Podsjeća se da omladinski parlament, koji se tradicionalno održava u Skupštini Crne Gore, okuplja mlade iz svih krajeva zemlje – srednjoškolce, studente, predstavnike omladinskih &nbsp;organizacija i Savjeta omladine političkih partija, kako bi zajednički razgovarali o najvažnijim temama i predložili rješenja za unapređenje položaja mladih.
- Prepoznavanje ove inicijative od strane Evropske komisije dodatna je potvrda da su mladi u Crnoj Gori postali vidljiviji akteri u društvu, te da napori Mreže za mlade i partnerskih &nbsp;institucija doprinose evropskom putu zemlje i razvoju participativne demokratije - ističe se u saopštenju.
Iz Mreže za mlade Crne Gore poručili su da će nastaviti da kroz svoje aktivnosti stvaraju prilike za mlade da budu &nbsp;aktivan glas promjena i učesnici u kreiranju budućnosti Crne Gore — što potvrđuje i održavanje Trećeg Omladinskog parlamenta, planiranog za prvi decembar.

MMCG: Prepoznavanje Omladinskog parlamenta potvrda da su mladi postali vidljiviji akteri

Najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori potvrđuje ono na čemu Ministarstvo finansija predano radi a to je konkretan, mjerljiv i sveobuhvatan napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji, saopštili su iz tog resora.
Evropska komisija je prepoznala Ministarstvo finansija kao jedan od ključnih generatora evropskih reformi, sa zapaženim rezultatima u gotovo svim poglavljima za koja je ovaj resor nadležan.
- Ovaj Izvještaj je potvrda da su reforme koje sprovodimo sistemske, održive i strateški usmjerene ka stvaranju moderne, stabilne i konkurentne ekonomije, ekonomije koja je spremna za članstvo u Evropskoj uniji - naveli su.
Ministarstvo finansija ima jednu od najznačajnijih uloga u pregovaračkom procesu, sa direktnom nadležnošću u čak 11 poglavlja, i sa aktivnim učešćem u gotovo svim ostalima. Ističu da je u većini poglavlja evidentiran dobar ili veoma dobar napredak, što jasno potvrđuje da je ekonomski stub evropske integracije Crne Gore čvrsto postavljen.
- Evropska komisija je prepoznala napredak u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma za članstvo, naročito u dijelu unapređenja fiskalne discipline i reforme sistema javnih finansija. Ministarstvo finansija ostaje posvećeno jačanju fiskalne odgovornosti, funkcionalnosti Fiskalnog savjeta i daljem usklađivanju sa najboljim praksama Evropske unije - stoji u saopštenju MF.
U proteklih godinu dana, Ministarstvo finansija je sprovelo jednu od najsveobuhvatnijih reformskih faza u novijoj istoriji. Usvojeno je 16 novih zakona koji se odnose na poglavlja 4 – Sloboda kretanja kapitala i 9 – Finansijske usluge.
- Ove reforme ne predstavljaju samo formalno ispunjavanje obaveza prema EU, već su suštinski reformski iskorak koji postavlja temelje za konkurentnije, sigurnije i atraktivnije tržište kapitala i finansijskih usluga.
Veliki iskorak ostvaren je i pristupanjem Crne Gore Jedinstvenom tržištu za plaćanja u eurima (SEPA), čime su crnogorski građani i privreda dobili mogućnost bržih, sigurnijih i jeftinijih transakcija u eurima, u potpunosti ravnopravno sa članicama EU. Ovaj potez dodatno jača konkurentnost i integraciju crnogorskog finansijskog sistema u evropski ekonomski prostor - kazali su iz tog resora.
Evropska komisija je posebno pohvalila poglavlje 32 – Finansijski nadzor, gdje je Crna Gora ostvarila veoma dobar napredak.
- Ministarstvo finansija je u proteklih šest mjeseci sprovelo niz mjera u tom pravcu, izmeðu ostalog usvojen je Zakon o unutrašnjoj kontroli i unutrašnjoj reviziji u javnom sektoru, pripremljena je i usvojena nova Metodologija unutrašnje revizije, definisana &nbsp;je mapa puta za jačanje upravljačke odgovornosti i sprovedene su obuke za jačanje kapaciteta u državnim preduzećima - navodi se.
Ove aktivnosti stvaraju temelje za transparentnije upravljanje javnim sredstvima i povećavaju povjerenje građana i investitora.
Ministarstvo finansija bilježi i značajan uspjeh u okviru poglavlja 29 – Carinska unija, gdje je Crna Gora pristupila Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku. Od 1. novembra 2025. godine, tranzit robe sa članicama EU biće brži, jeftiniji i sigurniji zahvaljujući uvođenju Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS).
- Ovim potezom, Crna Gora postaje dio velike evropske mreže koja povezuje njenu privredu sa tržištem od preko 450 miliona potrošača - precizirali su.
Ministarstvo finansija nastavlja da predvodi reformske procese koji jačaju ekonomsku stabilnost, fiskalnu odgovornost i otpornost crnogorskih finansija.
- Svaki novi korak u procesu evropskih integracija potvrđuje da Crna Gora ne ide putem reformi samo zato što je to dio agende, već zato što zna da je to put ka sigurnijoj, pravednijoj i prosperitetnijoj budućnosti.
Uspjeh Ministarstva finansija je uspjeh cijele države. Naš evropski put nije samo politička odluka, to je ekonomska strategija koja vodi ka većem standardu građana i boljoj budućnosti za sve - zaključili su iz MF.

Ministarstvo finansija: Prepoznati smo kao jedan od ključnih generatora evropskih reformi

Povodom Evropskog dana laboratorijske medicine Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) organizovaće danas, na promotivnom pultu Poliklinike KCCG, besplatnu kontrolu lipidnog statusa za više od 50 pacijenata koji tog dana budu dolazili na preglede kod kardiologa ili endokrinologa.
Iz KCCG su saopštili da će besplatna kontrola biti organizovana od deset do 13 sati i 30 minuta.
Oni su naveli da, povodom Evropskog dana laboratorijske medicine, Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku organizuje društveno korisnu akciju za promociju zdravlja i laboratorijske medicine.
Iz KCCG su kazali da je Evropski dan laboratorijske medicine, koji se obilježava 5. novembra, ustanovila 2022. godine Evropska federacija za laboratorijsku medicinu (EFLM).
Taj dan, kako su rekli, posvećen je važnosti laboratorijskih istraživanja u dijagnostici, prevenciji i praćenju bolesti.
Iz KCCG su dodali da se od tada obilježava u svim državama članicama EFLM-a, kao i da se Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku i ove godine pridružuje toj značajnoj inicijativi.
- Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku će sjutra, od deset do 13 sati i 30 minuta, na promotivnom pultu Poliklinike KCCG organizovati besplatnu kontrolu lipidnog statusa (holesterol, trigliceridi, HDL i LDL holesterol), kao i analizu Lp(a) za više od 50 pacijenata koji tog dana budu dolazili na preglede kod kardiologa ili endokrinologa - kaže se u saopštenju.
Navodi se da prema vodičima EFLM i Evropskog društva za aterosklerozu iz 2019. godine, određivanje lipidnog statusa nije potrebno uraditi natašte, osim u slučaju kada su trigliceridi veći od 5 mmol/L.
Iz KCCG su rekli da je Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku odlučio da u okviru te akcije uključi i analizu Lp(a), jer je taj biomarker postao sve značajniji u procjeni kardiovaskularnog rizika.
Lp(a) je, kako su pojasnili, genetski predisponirani faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a do sada nije postojala terapija koja bi značajno smanjivala njegovu koncentraciju u krvi.
- Međutim, kako se trenutno u kliničkim istraživanjima nalaze ljekovi koji mogu značajno sniziti nivo Lp(a), njegovu analizu kod pacijenata sa visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i rekurentnim kardiovaskularnim događajima u budućnosti će biti sve važnija - kaže se u saopštenju.
Iz Centra za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku pozvali su zainteresovane pacijente koji sjutra dođu na pregled kod kardiologa ili endokrinologa da iskoriste akciju i provjere lipidni status.
- Uvjereni smo da će ova akcija doprinijeti podizanju svijesti o važnosti redovnih pregleda, prevenciji i ranom otkrivanju kardiovaskularnih bolesti - navodi se u saopštenju.

KCCG: Danas besplatna kontrola lipidnog statusa

Saobraćaj kroz tunel Vrmac, na magistralnom putu od Kotora do Krtolske raskrsnice biće u potpunosti obustavljen u četvrtak, 06.11.2025. godine u vremenskom intervalu od 11 do 13 časova., saopštili su iz Uprave za saobraćaj.
Saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila zbog pregleda tunela i postojećih instalacija, dodaje u saopštenju.
- Tokom trajanja obustave, vozila mogu koristiti alternativne pravce preko Trojice (Kotor - Budva - Tivat/Krtoli), kao i lokalni put Kotor – Stoliv - Prčanj - Muo - navodi se.
Uprava za saobraćaj apeluje na sve učesnike u saobraćaju da planiraju putovanja u skladu sa navedenim terminima, koriste obilaznice i poštuju privremenu saobraćajnu signalizaciju, zaključuju u saopštenju.

Sjutra obustava saobraćaja kroz tunel Vrmac od 11 do 13 časova

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu za pljačku Pošte 2021. godine

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Još jedan slučaj nasilja nad ženom potresao je crnogorsku javnost. Nadzorne kamere ugostiteljskog objekta u Beranama zabilježile su napad u kojem je 25. oktobra teško povrijeđena 22-godišnja Dajana Ćujić, državljanka Srbije zaposlena u lokalu.
Za napad je osumnjičen 43-godišnji Beranac Vaso Raičević, višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela sa elementima nasilja, koji je uhapšen tek osam dana nakon incidenta. Sudija mu je odredio pritvor u trajanju od 30 dana.
Ćujić je za Televiziju E ispričala da napadača poznaje kao gosta, te da pretpostavlja da je motiv napada bio to što je promijenila lokal u kojem radi i poslodavca.
- Sjećam se kako je ulazio u kafić, ja mu kažem najnormalnije ‘dobar dan’, on mi odgovara ‘dobar dan’. Sljedeći momenat čega se sjećam jeste kako se budim u Urgentnom, sestra stoji pored mene i govori mi: ‘Zašili su ti glavu" - kazala je Ćujić.
Nakon napada, mlada žena je zadobila teške povrede glave, brojne modrice, posjekotine, ogrebotine i podlive, uz gubitak svijesti i privremenog pamćenja.
Policija se, nakon incidenta, nije oglašavala, ali su snimci nadzornih kamera izazvali burne reakcije javnosti.
Napad je osudila potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, poručivši da državni organi moraju poslati jasnu poruku da Crna Gora ne smije biti društvo u kojem se nasilje nad ženama olako tretira, ocijenivši slučaj kao pokušaj ubistva.
Međutim, koliko je brza i efikasna bila beranska policija, govori činjenica da je osumnjičeni uhapšen tek nakon 8 dana bjekstva.
Ćujić je otkrila da je napadač, iako u bjekstvu, dva puta dolazio na njenu kućnu adresu, dok policija nije reagovala uprkos prijavama.
- Rekli su nam da je u bjekstvu, a on mi je poslije dvije noći došao na kućnu adresu. Ja sam i to prijavila. Policija je rekla ‘otići ćemo da vidimo da li je on tamo’. Drugu noć sam ga vidjela u gradu, prijavila sam im gdje je, ali niko nije reagovao. Tek kada sam uključila Sigurnu kuću, žena koja tamo radi pozvala je policiju i rekla mi: ‘Biće uhapšen za 15 minuta’. I tada su ga stvarno uhapsili - ispričala je Ćujić.
Sličan stav iznijela je i poslanica Aleksandra Vuković Kuč, koja je istakla da je nedopustivo da prođe deset dana da se pronađe osumnjičeni kojeg su snimile kamere.
- Momak koji ponavlja ovo svoje djelo, koji pokazuje nasilničko ponašanje, uhapšen je tek nakon deset dana - to je previše. Naš bezbjednosni sektor mora biti efikasniji. Policija i bezbjednosne službe moraju reagovati kako bismo spriječili eskalaciju nasilja koja sve više obilježava Crnu Goru - kazala je Vuković Kuč.
Osumnjičeni Vaso Raičević prvo je zadržavan 72 sata, a potom mu je, kako saznaje TV E, sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama odredio jednomjesečni pritvor — zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da ponovi krivično djelo. Dajana Ćujić kaže da sada živi sa strahom i da ne zna što će se desiti nakon isteka pritvora.

Tag: sad