Na predsjedničkim izborima u Hondurasu nazire se tijesna trka. U jednom trenutku razlika između dva najizglednija kandidata – centrističkog Salvadora Nasrale i desno-konzervativnog Nasrija Asfure – iznosila je svega oko 500 glasova. Za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država to je bio dovoljan razlog da još jednom snažno stane u odbranu svog favorita Asfure: „Izgleda da Honduras pokušava da manipuliše ishod predsedničkih izbora“, napisao je Donald Tramp na svojoj onlajn platformi Truth Social. U tom slučaju zapretio je ozbiljnim posljedicama: „Ako to učine, gorko će se pokajati!"
Već danima kruže glasine o izbornim manipulacijama – s obije strane. U Hondurasu to nije ništa novo: i izbori 2013. i 2017. bili su obilježeni teškim optužbama za prevaru. Osim toga, Honduras je mala zemlja, u svjetskim razmjerama relativno nevažna. Zašto onda ovako žestoka reakcija američkog predsjednika?
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTrumpDailyPosts%2Fstatus%2F1995700434086875547%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995700434086875547%7Ctwgr%5E64059fdd63ad87dc8bf494c9d7efa2a1fc3b7114%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Razmišljanje u sferama interesa</h2>
Donald Tramp je očigledno zavolio ideju političkih sfera uticaja, konstatuje Katrin Klifer-Ešbruk, ekspertkinja za transatlantske odnose iz Fondacije Bertelsman.
- On sebe vidi u gotovo imperijalnoj ulozi u Bijeloj kući i voli kada svet igra po njegovim pravilima – naročito na zapadnoj hemisferi. I zaista treba da se naglasi: to su njegovi interesi, a ne interesi klasične američke spoljne politike - kazala je ona.
U okusu ove „politike sfera uticaja" je posebno Latinska Amerika. 
- Vojne akcije kod Venecuele, zastrašivanje kolumbijskog predsjednika, preporuka za glasanje u Hondurasu uz pretnje - nabraja Klifer-Ešbruk i ukazuje na valutni aranžman od 20 milijardi dolara s Argentinom, koji je Tramp omogućio da pomogne predsjedniku Havijeru Mileju da prevaziđe krizu likvidnosti. 
- Ovdje nastaje nova politika kakvu Amerika prema susjedima u Latinskoj i Južnoj Americi dugo nije vodila - rekla je ona.
<h2>Miješanje i u Evropi</h2>
I ne samo tamo: u Poljskoj je Tramp otvoreno podržao nacionalno-konzervativnog euroskeptika Karola Navrockog. U Mađarskoj stoji iza Viktora Orbana. U Njemačkoj američka vlada i djelimično ekstremno desna Alternativa za Njemačku(AfD) trenutno intenziviraju kontakte. A prije nekoliko dana SAD su uputile svoje diplomate da u Evropi lobiraju za restriktivniju migracionu politiku.
Organizacije bliske MAGA pokretu poput Heritedž fondacije vode kampanju protiv klimatskih propisa Evropske unije. A riječ je o fondaciji koja je objavila i tzv. „Projekat 2025“, dokument koji se smatra scenarijem za preuređenje američke države. (MAGA označava pokret „Make America Great Again“.)
U prvoj godini svog drugog mandata američki predsjednik radikalno mijenja spoljnu politiku; prekida s nepisanim pravilom neupuštanja u unutrašnje poslove savezničkih država kao malo koji njegov prethodnik.
<h2>Cilj: Izvoz američkog kulturnog rata</h2>
Pri tome su unutrašnja i spoljna politika za američkog predsjednika u suštini jedno, zaključila je još u maju 2025. autorka studije Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR). Prema toj analizi, predsjednik SAD vidi spoljnu politiku prvenstveno kao međunarodni nastavak kulturnog rata koji bijesni unutar SAD. 
- Ljevica i demokrate su neprijatelj iznutra; Evropljani se smatraju njihovim produžetkom u inostranstvu - piše Silija Belin, autorka studije. 
Tramp EU vidi kao „parazita“ koji iskorišćava Ameriku, slično kao što optužuje američke demokrate da slabe zemlju.
- Ideologizacija američke spoljne politike već se jasno vidi u ključnim dokumentima Projekta 2025 - objašnjava i Katrin Klifer-Ešbruk. 
Prema tim papirima, američka spoljna politika treba da se još snažnije nego dosad zasniva na strogo konzervativnim vrijednostima.
U to se uklapa i nedavna izjava Trampovog bivšeg savjetnika i veterana MAGA pokreta, Stiva Benona, koji je u intervjuu Rusiju nazvao „pobožnom hrišćanskom nacijom“ i „tradicionalnim saveznikom“ SAD.
Time Trampova administracija ruši sve dosadašnje temelje američke spoljne politike i sprovodi „veliki ideološki zaokret“ – vođen „izrazito strateškim ambicijama".
<h2>Neprikriveno omalovažavanje Evrope</h2>
Evropljani pritom nisu redovno omalovažavani samo zbog pregovora o Ukrajini, kaže Klifer-Ešbruk. Prezir prema liberalnoj Evropi iz djelova američke administracije već je više puta bio očigledan.
Kao primjer navodi čet koji je procurio u magazinu The Atlantic o američkom napadu u Jemenu. U njemu je američki potpredsjednik Džej Di Vens navodno rekao da Evropljani nesrazmerno profitiraju od tog napada, na što je ministar odbrane Pit Hegset odgovorio: „Potpuno dijelim vaš prezir prema evropskom parazitiranju. To je jadno."
<h2>Ideološka borba kroz spoljnu politiku</h2>
Iz takvog načina razmišljanja proizlazi da je Evropa usred insceniranog kulturnog rata, konstatuje Pavel Zerka iz ECFR-a. Američka administracija vodi otvorenu ideološku borbu i u Evropi – oko vrijednosti poput migracija, klime, pretjerane političke korektnosti i slobode govora. Istovremeno Tramp gdje god može podržava „novu desnicu“ i normalizuje njene radikalne stavove. Strategije koje proizlaze iz MAGA ideologije uključuju aktivno miješanje u izbore u korist desnih i konzervativnih kandidata, izgradnju svojevrsne „MAGA Internacionale" kroz povezivanje desnih mreža i podršku desnim medijima, partijama ili konferencijama poput Konferencije akcije konzervativne politike (CPAC).
<h2>Može li Evropa da se odbrani?</h2>
Evropa bi, prema Zerki, bila pametna kada ne bi dala da je Trampova administracija vuče za nos. Umjesto da vidi samo svoju zavisnost od SAD, mora zajednički i suvereno zastupati svoje interese – i protiv pritiska iz Vašingtona. Većina država EU trenutno je još uvek proevropski orijentisana. Taj potencijal treba iskoristiti za jedinstven nastup, umjesto da se gubi u nacionalnim ili partijskim podjelama.
Katrin Klifer-Ešbruk vidi još jednu opasnost za Evropu.
- Posebno finansijski moćne organizacije, koje stoje i iza Heritedž fondacije i Projekta 2025, sada se spremaju da, između ostalog, putem partijskih donacija utiču na politiku - kazala je ona.
Ova politikološkinja iz Fondacije Bertelsman, isto kao i Inicijativa Lobbycontrol, upozorava da su zakoni o partijskom finansiranju u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama previše slabi i predstavljaju „ulazna vrata za spoljne uticaje, posebno kroz državna ili državno preusmjerena sredstva iz SAD".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zašto Donald Tramp utiče na unutrašnju politiku širom svijeta

Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, održao je u protekla dva dana produktivne razgovore sa sekretarom Savjeta nacionalne bezbjednosti i odbrane Ukrajine Rustemom Umerovim u Majamiju, saopštili su u petak američki zvaničnici i najavili da su dalji razgovori zakazani za danas.
Vitkof i Trampov zet Džared Kušner susreli su se sa Umerovim i generalom Andrijem Hnatovim, načelnikom Generalštaba ukrajinske vojske, na sastanku koji su obje strane nazvale "konstruktivnim diskusijama o unapređenju uvjerljivog puta prema trajnom i pravednom miru u Ukrajini", prenosi Rojters.
Na sastanku u petak Umerov je naglasio da je prioritet Ukrajine postizanje dogovora koji štiti njenu nezavisnost i suverenitet, obezbjeđuje sigurnost Ukrajinaca i pruža stabilne temelje za prosperitetnu demokratsku budućnost, piše u zajedničkoj izjavi Stejt Departmenta i Umerova.
Navodi se da su učesnici razgovarali o rezultatima sastanka Vitkofa i Kušnera sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ove sedmice u Moskvi, kao i o koracima koji bi mogli pomoći u okončanju rata.
Maratonski razgovori u Moskvi u utorak nijesu doveli do kompromisa o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini.
Obje strane su poručile da će istinski napredak prema sporazumu zavisiti od spremnosti Rusije da pokaže ozbiljnu posvećenost dugoročnom miru, uključujući korake ka deeskalaciji i okončanju ubijanja, dodaje se u zajedničkoj izjavi.

Ostvaren napredak na sastanku američkih i ukrajinskih zvaničnika, danas nastavak razgovora

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro zatražio je da mu se omogući odlazak iz zemlje sa milionima dolara privatnog bogatstva, širokom amnestijom za svoje najbliže saradnike i sigurnim azilom u prijateljskoj državi.
Kako otkrivaju izvori bliski telefonskom razgovoru između Madura i američkog predsjednika Donald Trampa, dogovor je propao jer je predsjednik Venecuele insistirao na potpunoj amnestiji za oko stotinu najviših zvaničnika režima.
Telefonski razgovor, koji je trajao oko 15 minuta, otkrio je duboke razlike u stavovima dvojice lidera. Dok je Tramp, koji javno priznaje Edmunda Gonzaleza za legitimnog predsjednika Venecuele nakon spornih izbora 2024. godine, predlagao da Maduro emigrira u Rusiju ili Kinu, venecuelanski predsednik je želio da ostane u zapadnoj hemisferi, najradije na Kubi. Kao kompromisna opcija naknadno se spominjao Katar.
Otkrivanje ovog pokušaja tajnog dogovora dolazi u trenutku kada Vašington pojačava pritisak na Karakas. Sjedinjene Američke Države rasporedile su snažne pomorske snage u Karibima, a Tramp je u utorak izjavio da je "blizu" pokretanja udara na venezuelansku teritoriju.
- Znamo gdje žive 'loši momci', i vrlo brzo ćemo djelovati", poručio je predsjednik SAD, dok njegovi zvaničnici navode da Maduro i njegov najuži krug žive "na pozajmljeno vrijeme".
<h2>Maduro se obratio Trampu: Spreman sam</h2>
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
<h2>Trampova "meka opciju", ali uz ograničenja</h2>
U razgovoru sa Madurom, Tramp je ponudio "mekši izlaz": amnestiju za predsjednika, njegovu suprugu i sina, uz garanciju da može napustiti zemlju ako odmah podnese ostavku.
Prema izvorima, Maduro je tražio dozvolu da ponese 200 miliona dolara, verovatno iz fondova zamrznutih pod američkim sankcijama. Međutim, to nije bilo sporno. Problem je nastao kada je zahtjevao da se amnestija proširi na desetine najbližih saradnika i da ključni ljudi režima učestvuju u prelaznoj vladi koja bi kasnije organizovala slobodne izbore. Takav scenario Vašington nije mogao da prihvati, prvenstveno zato što bi široka amnestija ostavila netaknutim tzv. Kartel de los Soles, mrežu vojnih i političkih aktera koju SAD smatra ključnim elementom venecuelanske narko-operacije i označava je kao "stranu terorističku organizaciju".
Jedan od izvora tvrdi da je Maduro "zapeo između čekića i nakovnja" - ako prihvati dogovor i preda najbliže saradnike pravdi, rizikuje osvetu iznutra - ako odbije, rizikuje američku silu.
Od razgovora sa Trampom, Madurova pozicija u regionu dodatno je oslabila. Porazi levih saveznika na izborima u Hondurasu i Svetom Vinsentu i Grenadinima dodatno su narušili njegovu regionalnu političku mrežu podrške.
Kako britanski Telegraf piše, Američki pritisak, unutrašnje nezadovoljstvo i Madurovo oklevanje da pronađe "meki izlaz" stavljaju Venecuelu pred neizvasne nedelje, dok Vašington meri koliko dugo je još spreman da čeka.

Maduro spreman da napusti zemlju, ali pod jednim uslovom

Demokratska Republika Kongo i Ruanda danas u potpisali istorijski mirovni i ekonomski sporazum uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, čiji je cilj okončanje sukoba u nemirnom istočnom dijelu Konga.
- Danas se obavezujemo da zaustavimo decenije nasilja i krvoprolića i započnemo novo doba harmonije i saradnje između Demokratske Republike Kongo i Ruande - rekao je Donald Tramp uoči ceremonije potpisivanja u Vašingtonu, kojoj su prisustvovali predsjednik Konga Feliks Čisekedi i predsjednik Ruande Pol Kagame.
Na pitanje novinara o tome kada će vojne trupe napustiti Kongo, Tramp je rekao: "Mislim da ćete to vidjeti vrlo brzo, i to vrlo, vrlo brzo."
Tramp je ocijenio da su Čisekedi i Kagame "sjajni lideri".
- Mislim da ćete vidjeti trenutne rezultate. Uvjeren sam da će se to i desiti - dodao je Tramp.
Sporazum je rezultat višesedmičnih diplomatskih pregovora, uz podršku Stejt Departmenta, s fokusom na prekid oružanih sukoba i podsticanje ekonomske stabilizacije u regionu.
Mirovni okvir, kako je ranije navedeno u nacrtima pregovora, podrazumijeva i prestanak vatre, reviziju bezbjednosnih aranžmana i potencijalno uspostavljanje novih ekonomskih partnerstava u području bogatom mineralima koje je decenijama bilo pogođeno sukobima, prenosi Avaz.

Kongo i Ruanda potpisali istorijski mirovni sporazum

Bijela kuća je potvrdila da će se 4. decembra u Miamiju specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof sastati sa šefom ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Rustemom Umerovim.
Sastanak se održava dva dana nakon što je Vitkof u Moskvi 2. decembra proveo gotovo pet sati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pregovori za koje Kremlj tvrdi da nisu donijeli "kompromis" o okončanju rata u Ukrajini.
Američki predsjednik Tramp rekao je da su razgovori - kojima je prisustvovao i njegov zet Džared Kušner - bili "razumno dobri", ali je dodao da je prerano reći šta će se dogoditi jer "za tango je potrebno dvoje".
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibhia rekao je da Rusija mora "okončati krvoproliće" i optužio Putina da "gubi svjetsko vrijeme".
Očekuje se da će američki predstavnici 4. decembra informirati ukrajinsku delegaciju o svojim razgovorima s Putinom, izvijestili su američki mediji.
Američki specijalni izaslanik Vitkof i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džered Kušner planiraju se sastati s glavnim ukrajinskim pregovaračem Rustemom Umerovim na Floridi, prema izvještajima medija, uključujući Njujork Tajms i CBS News, pozivajući se na Bijelu kuću.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je najavio planove za nove razgovore s američkim predstavnicima.
- Pripremamo sastanke u Sjedinjenim Državama - nakon što se američki tim vrati iz Moskve i nakon relevantnih konsultacija u Vašingtonu - Rustem Umerov, Andrii Hnatov, zajedno s ostatkom pregovaračkog tima, nastavit će razgovore s izaslanicima predsjednika Trampa- rekao je Zelenski u svom večernjem video obraćanju 3. decembra.
Na svom šestom sastanku s Putinom u utorak, Vitkof je objasnio status američkih razmatranja za mir u ratu u Ukrajini.
Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je nakon petosatnog sastanka da nije postignut kompromis. Rusija vodi destruktivni rat protiv Ukrajine više od tri i po godine.

Nastavljaju se razgovori Ukrajine i SAD-a na Floridi

Administracija Donalda Trampa pauzirala je sve imigracijske aplikacije, uključujući obradu zahtjeva za zelenu kartu i američko državljanstvo, koje su podnijeli imigranti iz 19 neevropskih zemalja, navodeći zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti i javne bezbjednosti.
Pauza se odnosi na osobe iz 19 zemalja koje su već bile djelimično obuhvaćene zabranom putovanja u junu, uvodeći dodatna ograničenja na imigraciju, jednu od glavnih tačaka političke platforme američkog predsjednika Donalda Trampa.
Na listi zemalja se nalaze Afganistan i Somalija.
Službeni memorandum koji navodi novu politiku poziva se na napad na pripadnike Nacionalne garde SAD-a u Vašingtonu prošle sedmice u kojem je uhapšen Afganistanac kao osumnjičeni. Jedan pripadnik Nacionalne garde je ubijen, a drugi je teško ranjen u pucnjavi. U memorandumu se navodi nekoliko nedavnih zločina za koje se sumnja da su ih počinili imigranti, uključujući i napad na pripadnike Nacionalne garde, navodi Rojters.
Tramp je posljednjih dana pojačao retoriku protiv Somalijaca, nazivajući ih "smećem" i govoreći da ih ne žele u njihovoj zemlji.
Otkako se u januaru vratio na funkciju, Tramp agresivno stavlja prioritet na sprovođenje imigracijskih zakona, šaljući savezne agente u velike američke gradove i odbijajući tražioce azila na granici SAD-a i Meksika. Njegova administracija često je isticala akcije deportacije, ali je do sada manje naglašavala napore da preoblikuje legalnu imigraciju.
Talas najavljenih ograničenja nakon napada na pripadnike Nacionalne garde nagovještava povećan fokus na legalnu imigraciju, uokvirenu kroz zaštitu nacionalne sigurnosti i prebacivanje krivice na bivšeg predsjednika Džoa Bajdena zbog njegovih politika.
Lista zemalja obuhvaćenih memorandumom u srijedu uključuje Afganistan, Burmu, Čad, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Eritreju, Haiti, Iran, Libiju, Somaliju, Sudan i Jemen koje su već bile pod najstrožijim imigracijskim ograničenjima u junu, uključujući potpunu suspenziju ulazaka uz nekoliko izuzetaka.
Druge zemlje na listi 19 država, koje su imale djelimična ograničenja u junu, su Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Nova politika stavlja blokadu na obradu već podnesenih aplikacija i nalaže da svi imigranti iz navedenih zemalja "prođu detaljan proces ponovne provjere, uključujući i, ako je potrebno, ponoviti intervju, kako bi se u potpunosti procijenile sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti i javnoj bezbjednosti".
Šarvari Dalal-Deini, viša direktorica za odnose s vladom pri Američkom udruženju imigracijskih advokata, rekla je da je organizacija dobila izvještaje o otkazanim ceremonijama polaganja zakletve, intervjuima za naturalizaciju i intervjuima za prilagođavanje statusa za pojedince iz zemalja koje se nalaze na listi zabrane putovanja.

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

Američki predsjednik Donald Tramp nazvao je predstavnicu iz Minesote u Kongresu porijeklom iz Somalije Ilhan Omar "đubretom" i pozvao na izbacivanje svih imigranata iz Somalije van Sjedinjenih Američkih Država.
Tramp je tokom sastanka svog kabineta rekao da Somalija "smrdi" i da (Somalijci) nisu poželjni", prenosi SiEnEn (CNN).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftexan_maga%2Fstatus%2F1995969261555404906%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995969261555404906%7Ctwgr%5Eff95d00ceff7230b97f91d4700ec2615f6d0e808%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mogli smo da odemo ovim ili onim putem, a krenućemo pogrešnim putem ako nastavimo da primamo đubre u našu zemlju. Ona (Omar) je đubre. Njeni prijatelji su đubre. To nisu ljudi koji rade. To nisu ljudi koji kažu - hajde da učinimo ovo mjesto lijepim - rekao je Tramp.
Kako prenosi Gardijan, članovi Trampovog kabineta su odobravali dok je on govorio.
- Ne želim ih u našoj zemlji. Neko bi rekao da ovo nije politički korektno, ali nije me briga. Ima razloga zašto je njihova zemlja loša. Njihova zemlja smrdi i mi ih ne želimo ovdje. To su ljudi koji samo umiju da se žale. Dođu iz pakla i ne rade ništa drugo. Nek se vrate odakle su došli i nek poprave to mjesto - kazao je Tramp.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBricsPlusWorld%2Fstatus%2F1995974579425345630%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995974579425345630%7Ctwgr%5Eff95d00ceff7230b97f91d4700ec2615f6d0e808%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tramp je prošle nedjelje ukinuo zaštitu od deportacije (TPS) Somalijaca u Minesoti.

Tramp nazvao kongresmenku iz Minesote đubretom, za Somaliju rekao da smrdi

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu saopštio je da ga je američki predsjednik Donald Tramp pozvao da uskoro posjeti Sjedinjene Države, u telefonskom razgovoru, nedugo nakon što je Tramp na društvenim mrežama poručio da Izrael treba održavati dijalog sa Sirijom.
Prema saopštenju kancelarije izraelskog premijera, Tramp je pozvao Netanjahua „na skori sastanak u Bijeloj kući“. Dvojica lidera razgovarala su o važnosti razoružanja Hamasa, demilitarizacije Pojasa Gaze i proširenju mirovnih sporazuma, bez dodatnih detalja.
Ranije je Tramp upozorio Izrael da se uzdrži od bilo kakvog miješanja u Siriju koje bi moglo ugroziti tranziciju te zemlje ka „prosperitetnoj državi“.
- Vrlo je važno da Izrael održi snažan i iskren dijalog sa Sirijom i da ništa ne ometa njen razvoj - naveo je Tramp na platformi Truth Social, ističući da su SAD „vrlo zadovoljne rezultatima Damaska“.
U petak su izraelske snage izvele upad u selo na jugu Sirije, pri čemu je, prema sirijskim izvorima, poginulo 13 ljudi. Izraelska vojska tvrdi da je cilj bio napad na islamističku grupu. Operacija je najsmrtonosnija od početka mandata sirijskog predsjednika Ahmada al-Šare, a sirijsko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je upad kao „ratni zločin“.
Početkom novembra, Tramp je u Bijeloj kući primio šefa sirijske države, Ahmada al-Šaru, koji je najavio pridruživanje međunarodnoj koaliciji protiv Islamske države.&nbsp;
- Novi sirijski predsjednik marljivo radi kako bi osigurao prosperitetan odnos sa Izraelom. Ovo je istorijska prilika za mir na Bliskom istoku - naveo je Tramp.

Netanjahu: Tramp me pozvao da uskoro posjetim SAD

Jedna od dvoje pripadnika američke Nacionalne garde koje je u srijedu napao osumnjičeni Avganistanac, umrla je od zadobijenih povreda, objavio je američki predsjednik Donald Tramp.
Tramp je u televizijskom obraćanju rekao juče da je preminula 20-godišnja Sara Bekstorm iz Zapadne Virdžinije, pripadnica Nacionalne garde, teško povrijeđena u tom napadu.
Ranjeni pripadnik Nacionalne garde 24-godišnji Endrju Vulf, u teškom je stanju i bori se za život, rekao je Tramp.

Preminula pripadnica američke Nacionalne garde ranjena kod Bijele kuće

Sjedinjene Američke Države su saopštile da obustavljaju obradu zahtjeva za imigraciju povezanih s Avganistanom pošto je avganistanski državljanin pucao na dvoje pripadnika Nacionalne garde, od kojih je jedna preminula dan poslije pucnjave u blizini Bijele kuće.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u četvrtak rekao da je 20-godišnja Sara Bekstrom preminula od zadobijenih rana pošto ju je dan ranije upucao osumnjičeni koga je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost identifikovalo kao 29-godišnjeg Rahmanulaha Lakanvala.
Ministar odbrane Pit Hegset na društvenim mrežama je potvrdio da Bekstrom preminula.
Drugi ranjeni pripadnik Nacionalne garde, 24-godišnji Endru Vulf, "bori se za život", rekao je Tramp.
Lakanval je ranjen i navodno je u kritičnom stanju poslije razmjene vatre prije nego što su ga pripadnici Nacionalne garde uhapsili u srijedu.
Tramp, koji je u vrijeme napada bio u svojoj rezidenciji na Floridi kako bi proslavio Dan zahvalnosti, nazvao je pucnjavu "činom zla, činom mržnje i činom terora".
Tramp je rekao da je Lakanval stigao u SAD u septembru 2021. jednim od "onih ozloglašenih letova", što se odnosi na evakuaciju Avganistanaca pošto su talibani povratili kontrolu nad zemljom poslije povlačenja SAD.
On je dodao da će njegova administracija "preispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom predsjedničkog mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju potom je na X potvrdila da se "s trenutnim dejstvom, obrada svih imigracionih zahtjeva koji se odnose na avganistanske državljane obustavlja na neodređeno vrijeme, dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provere".
- Zaštita i sigurnost naše domovine i američkog naroda ostaju naš jedini fokus i misija"-dodala je ta agencija.
Lakanval je služio u avganistanskoj vojsci deceniju, podržavajući američke specijalne snage u ratom razorenoj zemlji tokom tog vremena.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džon Ratklif potvrdio je u saopštenju da je Lakanval takođe radio za tu agenciju i američku vojsku dok je bio u Avganistanu.
<h2>Strah od odmazde</h2>
Avganistanci u SAD rekli su da se plaše da će incident povećati pritisak na njih i da bi moguće da bi mogli biti meta napada iz odmazde.
- U SAD sam godinu dana kao izbkeglica i još nisam dobio zelenu kartu i sada sam veoma zabrinut. Ne samo ja, već svi Avganistanci ovde su zabrinuti. Brinemo se da ćemo biti deportovani ili da ćemo se suočiti s drugim problemima, jer smo ovdje došli iz Avganistana uz velike teškoće. U Avganistanu je za nas veoma opasno- rekao je za Radio Azadi (Avganistanski servis RSE) Avganistanac koji trenutno živi u Kaliforniji i koji je tražio da ne bude imenovan.
Drugi izbjjeglica koji je pobegao u susjedni Pakistan rekao je da je šok od pucnjave odjeknuo širom svijeta.
- Prodao sam sve što sam imao u Avganistanu i došao u Pakistan s porodicom nadajući se da će se naša budućnost promijeniti i da ćemo se preseliti u Ameriku. Učinili smo sve što smo mogli, ali čekamo ovde u beznadežnoj situaciji. Trebalo bi da kazne jednu osobu, a ne sve avganistanske izbjeglice zbog njegovih postupaka.- rekao je on povodom preseljenja u Islamabad pošto je skoro dvije decenije radio s američkim snagama dok su međunarodne snage podržavale demokratski izabranu vladu.
Avganistanske izbjeglice su već bile pod pritiskom u SAD pošto je njihova oznaka u okviru Privremenog zaštićenog statusa (TPS) istekla 14. jula. Promena utiče na, kako se procjenjuje, 9.000 do 12.000 Avganistanaca koji legalno žive i rade u SAD u okviru tog programa.
Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost saopštilo je da je ukidanje TPS-a zasnovano na njegovoj procjeni da su se uslovi u Avganistanu "dovoljno poboljšali" i da više ne ispunjavaju zakonske zahtjeve za TPS.
<h2>Angažovanje Nacionalne garde</h2>
Očekuje se da će napad u srijedu blizu metro stanice nekoliko blokova od Bijele kuće, ponovo staviti u fokus Trampov kontroverzni potez da rasporedi pripadnike Nacionalne garde u nekoliko velikih američkih gradova u proklamovanom cilju da smanji stopu kriminala širom zemlje.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Hegset je rekao da će 500 vojnika Nacionalne garde biti dodato na više od 2.000 pripadnika te Garde koji su već stacionirani u glavnom gradu.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer koja se otvoreno sukobila s predsjedničkom administracijom oko raspoređivanja Nacionalne garde u prijestonici, rekla je da je napad "užasan i beskrupulozan" i dodala da je "osumnjičeni u pritvoru zbog ove ciljane pucnjave i da će biti krivično gonjen u punoj mjeri zakona".

Avganistanske izbjeglice zabrinute dok SAD obustavljaju obradu zahtjeva za imigraciju poslije pucnjave u Vašingtonu

Državljaninu Albanije F.K. (18) izrečena je jednomjesečna zatvorska kazna jer se nije zaustavio na znak policijskih službenika i Baru.
Zbog toga je slijedila potjera za njim, a ubrzo je sustignut i uhapšen.
 - Osumnjičeni je potom priveden Sudu za prekršaje u Baru, gdje mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 31 dan - navedeno je u objavi Uprave policije na mreži X.

Bar: Osamnaestogodišnjak završio u zatvoru jer je bježao policiji

Otpor danas nije politički hir, već pitanje ljudskosti, jedna je od ključnih poruka emisije <a href="https://www.youtube.com/watch?v=1xeqI6mJga8" target="_blank">Građanski ugao</a>, koju realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) na TVE. O građanskom otporu u savremenim autoritarnim društvima, studentskim protestima u Srbiji, potestima građana u Crnoj Gori i dubokim političkim i društvenim krizama u Bosni i Hercegovini, sa Zvezdanom Kovač, direktoricom za strategiju i komunukacije u CGO-u, razgovarale su Paula Petričević, filozofkinja, publicistkinja i aktivistkinja iz Kotora, Ana Mirković, psihološkinja i izvršna direktorka Instituta za digitalne komunikacije iz Beograda, i Vildana Selimbegović glavna i odgovorna urednica Oslobođenja iz Sarajeva.
Komentarišući proteste u Srbiji, Ana Mirković je istakla da se računalo s tim da će iscrpljivanje i odugovlačenje obeshrabriti tu mlade ljude i građane i građanke Srbije koji danas u javni prostor unose druge vrijednosti i drugačiji jezik.&nbsp;
- To je nešto što pruža izvanrednu nadu u vremenu kada prostora za nadu zapravo ima malo. Što više znamo o sadašnjem momentu, sve nas više obeshrabruje, ali, istovremeno, kada vidite da se iz sredine koja je djelovala kao da je odustala od sebe desi nešto potpuno neočekivano, shvatate da se dogodila ozbiljna promjena - rekla je Mirković.
I osvrtu na proteste kroz prizmu mentalnog zdravlja i psiholoških obrazaca autoritarizma, Mirković je kazala da je otpor stvarno pitanje mentalnog zdravlja danas, mentalne higijene i da je nepristajanje na ono što nam se dešava i test ljudskosti, test ličnosti.
Posebno je izdvojila trenutak kada su studenti poručili predsjedniku Srbije „nisi nadležan“.
- To je ključno. Tada su potpuno dekultivisali njegov kult ličnosti“, pojasnila je ona. „Mi imamo čovjeka koji je jako netolerantan, pun agresije i gnjeva. To je nepodnošljiva, patološka mržnja prema svakom ko ne podržava taj toksičan režim - navela je dalje opisujući ličnost predsjednika Srbije.
Mirković je ukazala i da novi studentski pokret ne liči na prethodne i da je to generacija koja ne voli vođe. Navela je i da tokom studentskih marševa nije primijetila nijednu konfliktnu situaciju.&nbsp;
- Nijedan neprimjerni ton glasa. A toliko brige, toliko nježnosti, toliko ljubavi i empatije - opisala je atmosferu koja je pratila te marševe.
Govoreći o pokretu Kamo śutra, Paula Petričević je istakla da je jako teško da budu uspješni oni protesti koje ne podrži dovoljan broj istrajnih ljudi.&nbsp;
- Krenulo je spinovanje, krenulo je targetiranje - rekla je ona, dodavši da ima utisak da se politički život u Crnoj Gori, osim onoga što se dešava iza zatvorenih vrata, svodi na notorni PR.&nbsp;
- Oni su bili etiketirani kao podržavatelji svrgnutog režima, DPS-a, politikanti, balavci, itd. Potrebna je ozbiljna snaga i izdržljivost da se ta vrsta povlačanja po medijskom blatu izdrži, preživi - navela je Petričević.
Ona je naglasila da postoje oni koji tu priču nastavljaju.&nbsp;
- To su oni koji nijesu dovoljno vidljivi u crnogorskoj javnosti - a to su porodice, stradalih ljudi i djece, građani i građanke Cetinja - pojasnila je ona.
Petričević je kritikovala institucionalni odnos prema protestima.&nbsp;
- Umjesto da razmotrite ono što vam ljudi svojim tijelima poručuju, vi prijetite da će način njihovog otpora biti kriminalizovan. Vi ženi koja je izgubila i sina i unuka kažete - vi namjerno opstruirate turističku sezonu u Crnoj Gori. To je baš degutantno - rekla je Petričević.
Dodala je da je društvo dugo navikavano na mržnju i revizionizam.&nbsp;
- To su sve elementi klime koja kreće od relativizacije preko revizionizma do prekrajanja istorije i onda se ide uvijek korak dalje - naglasila je ona.
Petričević je posebno istakla ulogu obrazovanja.&nbsp;
- Ja radim i u školi kao profesorica filozofije. Obrazovanje nam je jako važan element. Ali, obrazovanje koje će prestati da bude autoritarno i koje će omogućiti da iz tih institucija izađu ljudi koji kritički misle - ocijenila je ona.
Govoreći o suštini autoritarnog upravljanja u regionu, Vildana Selimbegović istakla je da se iza „velikih patriotskih priča“ vrlo često kriju lični interesi i materijalna korist.&nbsp;
- Sve velike priče svih velikih patriota i velikih ljubavi prema državi uvijek su bile pare. Kad podvučamo crtu, vidimo da se te naše autoritarne vođe bore za svoju braću, za svoje jarane, one najuže, za svoju porodicu. Otkud političari koji imaju prosječne plate, kakve imaju, po Budimpeštama, po Beogradima, po Barovima, po Kotorima, po Neumima, po Makarskoj - upitala se Selimbegović.
Ona je ustvrdila da promjene ne dolaze iz političkih elita, već od građana.&nbsp;
- Naravno, promjene nema bez političke volje, ali u pitanju je volja građana, volja ovih studenta, volja te djece - kazala je ona.
Govoreći o situaciji u BiH, upozorila je da se posljednjih godina ponovo pojavljuju prijetnje koje podsjećaju na ratni period.&nbsp;
- To su secesionistički zahtjevi Milorada Dodika, njegove prijetnje evropskom putu Bosne i Hercegovine, sve ono što se nama dešavalo, što je zemlju dovodilo bukvalno na ivicu protjerivanju stranih diplomata - kazala je ona.
Podsjetila je i na slučaj protjerivanja njemačke ministrice iz Republike Srpske.&nbsp;
- Znate, za razliku od Srbije koja ima jednog Vučića, mi smo imali tri komada. Kod nas je Dodik bio specifičan i on je zaista u toj trci pokazao i dokazao, a i sudski je dobio potvrdu, da je najgori - rekla je Selimbegović.
Komentarišući pokušaje organizovanja građanskih protesta u BiH, ocijenila je da su oni nailazili na prepreke zbog složenog političkog sistema.&nbsp;
- Ti naši građanski plenumi nijesu dugo izdržali, između ostalog, zbog tog komplikovanog bosanskog uređenja, da ne kažem načina na koji se nacionalisti bore - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1xeqI6mJga8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je nastala u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva sagovornica u emisiji.
&nbsp;

Otpor danas nije politički hir, već pitanje ljudskosti

Uprava policije je, nakon što je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao da je policija zaustavila saobraćaj za teretna vozila i da očigledno priprema intervenciju prema mještanima Botuna, saopštila da sprovode plansku akciju kodnog naziva “Šljunak” u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fknezevic-policija-zaustavila-saobracaj-za-teretna-vozila-ocigledno-priprema-intervenciju-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević je u objavi na Fejsbuku pozvao sve Zećane da se zapute ka Botunu gdje je niklo šatorsko naselje kako bi se spriječio početak gradnje postrojenja za prečišćavanje opadnih voda.
- U cilju tačnog i objektivnog informisanja javnosti a radi sprečavanja bilo kakvih manipulacija i zloupotreba putem saopštenja i objava na društvenim mrežama, te izazivanja panike među građanima od strane pojedinaca, Uprava policije obavještava javnost sljedeće: Na teritoriji Podgorice se sprovodi planska akcija kodnog naziva “Šljunak” sa ciljem kontrole lica koja nelegalno ekploatišu i prevoze pijesak, a shodno prioritetnim nacionalnim oblastima u suzbijanju ekološkog kriminala (otkivanja krivičnih djela i počinilaca vezano za nelegalnu eksploataciju pijeska, šljunka, kamena i uništavanja biodiverztiteta prirode) - navedeno je u saopštenju policije.
Apelovali su na sve koji objavljuju netačne informacije da se suzdrže od plasiranja neprovjerenog sadržaja.
- Takođe, apelujemo na medije da prethodno provjere tačnost informacija sa organima za sprovođenje zakona - poručeno je u saopštenju UP.

UP nakon Kneževićeve objave: Ne plasirati neprovjere informacije, sprovodimo akciju u vezi sa nelegalnom eksploatacijom pijeska

Prema novom izvještaju Global Peace Index 2025 (GPI), globalni nivo mira se pogoršao u odnosu na prethodne godine. Naš region označen je kao bezbjedan, a Crna Gora zauzima 34. poziciju među 163 nezavisne države i teritorije
Ovaj izvještaj predstavlja najsveobuhvatniju analizu zasnovanu na podacima do sada o trendovima u miru, njegovoj ekonomskoj vrijednosti i tome kako razvijati mirna društva. Koristi 23 kvalitativna i kvantitativna indikatora za mjerenje stanja mira u tri domena: nivo društvene bezbjednosti i sigurnosti, obim tekućih domaćih i međunarodnih sukoba i stepen militarizacije.
Izvještaj otkriva da se globalni nivo mira lagano pogoršalo u odnosu na prethodne godine, i da su mnogi vodeći faktori koji prethode velikim sukobima viši nego što su bili od kraja Drugog svjetskog rata.
- Sve više zemalja povećava nivo militarizacije u kontekstu rastućih geopolitičkih tenzija, sve većih sukoba, raspada tradicionalnih saveza i rastuće ekonomske nesigurnosti. Trenutno postoji 59 aktivnih sukoba među državama, najviše od kraja Drugog svjetskog rata i tri više nego prethodne godine. Prošle godine, 17 zemalja je zabilježilo preko 1.000 smrtnih slučajeva u sukobima - navodi se.
Island ostaje najmirnija zemlja na svijetu, a tu poziciju drži od 2008. godine, s niskom stopom kriminala, slabom militarizacijom i visokom društvenom kohezivnošću.
Iza Islanda, u top 10 su: Irska, Novi Zeland, Austrija, Švajcarska, Singapur, Portugal, Danska, Slovenija i Finska.
S druge strane, na dnu liste, kao najmanje sigurne, nalaze se Rusija, Ukrajina, Sudan, Demokratska Republika Kongo i Jemen, zemlje obilježene ratovima i stalnom nestabilnošću.
Što se našeg regiona tiče, Srbija je jedina „žuta" i dijeli 64. mjesto sa Zambijom. Žuta zapravo označava neku „srednju" poziciju između zelene kojom su obojene zemlje s visokim indeksom mira, i crvene koja govori o rizičnim zemljama.
Slovenija se nalazi na visokom 9. mjestu, Hrvatska je na 19, Crna Gora na 34, Bosna i Hercegovina na 59 i Sjeverna Makedonija na 51. mjestu.

Globalna mapa mira: Crna Gora na 34. mjestu, Hrvatska najbolje rangirana u regionu

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Tag: sad