Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Nova globalna arhitektura međunarodnih odnosa polako se oblikuje, a u tom kontekstu politika sa pozicije sile sve više dobija na značaju, kazao je u informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, vojni analitičar Marinko Ogorec, dodajući da u regionu postoje zemlje s različitim imperijalnim ambicijama gdje će koncentracija vojne moći biti ključni način odvraćanja.
Ogorec kaže da je situacija u Iranu vrlo neizvjesna, da je veoma malo informacija koje dolaze iz te zemlje, jer su iskopčane svi informatički i informativni sistemi koji su bili dostupni. 
Smatra da su sve opcije moguće jer se režim u Iranu pokazao kao vrlo žilav i fanatičan. Već nekoliko puta je uspješno prevazišao slične, ali ne ovako, kako kaže, dramatične situacije. 
- Postoji velika vjerovatnoća da iranski režim može preživjeti i ovu situaciju. S druge strane, i sam sistem je dosta destabilizovan i postoji mogućnost da bi došlo i do urušavanja samog sistema. Mogao bi se dogoditi i građanski rat koji bi bio najgora moguća opcija - rekao je Ogorec. 
On je istakao o da Sjedinjene Američke Države imaju vojno operativne mogućnosti da napadnu Iran, a velika je nepoznanica, navodi on, šta bi se tada dogodilo.
- Vidimo da je već sada situacija destabilizovana, cijeli prostor Bliskog istoka je dosta pogođen cijelom ovom situacijom. Da li bi situacija dodatno eskalirala - vjerovatno da, a na koji način, kako, šta bi se dogodilo, da li bi Iran reagovao udarom na američke vojne baze na Bliskom istoku u susjednim zemljama, da li bi odgovorio raketnim udarom na Izrael - to su sad sve hipotetičke pretpostavke. Svakako da bi došlo do ozbiljne eskalacije - istakao je Ogorec.
On vjeruje da vlasti u Moskvi i Pekingu redefinišu svoje međunarodno političke odnose i pozicije na globalnoj sceni, na šta se može gledati kao na stvaranje, kako kaže, određenih interesnih sfera.
- Možemo reći da su u pitanju strateški interesi tih dviju velikih sila, sasvim drugačije nego što bi im ovakva situacija inače mogla biti od koristi - naglasio je Ogorec.
On ističe da je došlo do promjene međunarodnog poretka, zbog čega smatra da je Konferencija na Jalti (Krimska konferencija iz februara 1945.) i sve što je uspostavljeno nakon Drugog svjetskog rata - prošlo svršeno vrijeme.
- Konferencija na Jalti je završena međunarodna storija. Počinje se formirati nova globalna međunarodna zajednica, počinje se formirati nova arhitektura međunarodnih odnosa i u tom kontekstu politika sa pozicije sile, nažalost igra sve značajniju ulogu - istakao je Ogorec. 
Ukazuje na potrebu redefinisanja strateških interesa, naročito kod malih zemalja. U drugom koraku, cijeni on, moraju početi razmišljati, o mogućim strateškim savezništvima i na koji način se mogu zaštiti i opstati u tim okolnostima. 
- Male države i njihove vodeće strukture moraju i te kako razmišljati svojom glavom šta i kako dalje. S druge strane, na prostoru jugoistočne Evrope vidimo da postoje određene tenzije, apetiti pojedinih zemalja koje imaju još uvijek manje ili više imperijalne ambicije. To se isto tako treba redefinisati u nekom novom kontekstu, novom segmentu. Mislim da će tu određena koncentracija vojne sile biti faktor odvraćanja. Nažalost, na to se moramo pripremiti - zaključio je Ogorec.

Portal ETV

Ogorec: Polako se oblikuje nova globalna arhitektura međunarodnih odnosa

Zahtjevi za vize za stalni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama iz 75 zemalja svijeta biće suspendovani od 21. januara, objavila je administracija Donalda Trampa.
Među pogođenima su zemlje Afrike, Azije, Latinske Amerike, Bliskog istoka i Evrope – a među njima i sve zemlje Zapadnog Balkana, osim, na iznenađenje mnogih, Srbije.
Administracija Donalda Trampa tu mjeru predstavlja kao pokušaj smanjenja, kako kažu, prevelikog tereta koji imigranti predstavljaju za američki sistem socijalne pomoći.
- Predsjednik Tramp jasno je stavio do znanja da useljenici moraju biti finansijski samostalni i da ne smiju da predstavljaju finansijski teret za Amerikance - navodi se u saopštenju američkog Stejt departmenta, uz tvrdnju da je cilj politike osigurati da „imigranti iz 75 visokorizičnih zemalja ne koriste socijalnu pomoć u Sjedinjenim Državama i da ne postanu tzv. javni teret“.
<h2>Šta znači suspenzija viza?</h2>
Suspenzija se odnosi na obradu zahtjeva za vize državljana tih 75 zemalja koji žele trajno da žive u SAD. Tehnički, zahtjevi i dalje mogu da se podnose, a intervjui i termini zakazuju, ali postupak neće napredovati do faze izdavanja viza.
Već izdate vize državljanima pogođenih zemalja ostaju važeće. Stejt department navodi da je jedini izuzetak od suspenzije slučaj „dvojnih državljana, koji apliciraju s važećim pasošem zemlje koja nije na listi“.
Trajanje suspenzije nije poznato, a postoji bojazan da bi ona mogla da bude neograničena.
<h2>Zašto je uvedena suspenzija?</h2>
Američka vlada tvrdi da će ova mjera da smanji troškove socijalne pomoći, jer imigranti, kako se navodi u drugom saopštenju Stejt departmenta, „izvlače bogatstvo od američkog naroda“.
U stvarnosti, SAD već imaju pravila koja omogućavaju zabranu ulaska imigrantima za koje se procijeni da bi mogli da budu zavisni od državne pomoći. Ako postoji osnova za tzv. „public charge“, odnosno ako vlasti procijene da je neka osoba teret za javni budžet i socijalni sistem, to je onda razlog da ne dobije stalni boravak. Procjena da li bi migrant mogao da bude odbijen na osnovu ovog pravila vrši se od slučaja do slučaja, a sprovode je imigracioni službenici. Međutim, broj razloga odnosno uslova koji dovode do primjene pravila „javnog tereta“ je limitiran.
- Mnogi programi ne izazivaju zabrinutost uključujući zdravstvene programe poput programa Medicaid i njege koja se odnosi na kovid 19, stambene i prehrambene programe, kao i mnoge druge ključne usluge. Samo kandidati za koje se procijeni da će vjerovatno postati primarno zavisni od novčane pomoći za osnovno izdržavanje ili imati dugotrajnu njegu o trošku države mogu biti odbijeni - navodi američka organizacija Centar za pravne resurse imigranata (ILRC).
Trampova administracija je tokom njegovog prvog mandata pokušala da proširi primjenu tog pravila na više faktora i programa, ali su te izmjene poništene tokom mandata Džoa Bajdena 2022. godine.
<h2>Promjena pravila</h2>
Za sada i dalje važe pravila iz 2022. godine. Međutim, prošlog novembra američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost ponovo je predložilo izmjene i vjerovatno će do kraja januara da suspenduje važeća pravila o „javnom teretu“.
U obrazloženju tih promjena, Ministarstvo je navelo da pravila iz 2022. previše ograničavaju imigracione službenike u procjeni da li bi migrant mogao da postane teret za državu, jer im je dozvoljeno da procjenu zasnivaju samo na ograničenom broju faktora.
<h2>Kako još Taumpova administracija ograničava imigraciju?</h2>
Prva godina Trampovog drugog mandata obilježena je snažnim fokusom na ograničavanje imigracije. U junu je uvedena potpuna zabrana putovanja u SAD za građane 12 zemalja. Ta mjera potom je proširena posljednji put u decembru na ukupno 39 zemalja s potpunom ili djelimičnom zabranom putovanja. Većina tih zemalja nalazi se u Africi, uz neke iz Latinske Amerike i Azije.
Bijela kuća je, prilikom najave proširenja zabrana, navela nedostatak pouzdanih evidencija, zabrinutost zbog prekoračenja dozvoljenog boravka i potrebu da se „sprovode imigracioni zakoni“.
Trampova administracija takođe je postavila najnižu kvotu za prijem izbjeglica u istoriji SAD: samo 7.500 izbjeglica za 2026. godinu, u poređenju s godišnjom kvotom od 125.000 koju je postavila Bajdenova administracija.
Vlada je takođe pokušala da ograniči useljavanje kvalifikovane radne snage povećanjem naknada na najmanje 100.000 dolara za tzv. H-1B vize – koje američke kompanije koriste za zapošljavanje stranih radnika na određeno vrijeme.
Značajan porast broja agenata Imigracione i carinske službe (ICE) takođe je bio ključan faktor u smanjenju imigracije. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost, pod čijom nadležnošću djeluje ICE, navodi da je tokom 2025. deportovano 605.000 ljudi, dok je dodatnih 1,9 miliona osoba zemlju napustilo dobrovoljno.
Čak i putnici iz zemalja koje nisu ni na jednoj od lista zabrana, mogli bi da se suoče s provjerom aktivnosti na društvenim mrežama, ukoliko se bude sproveo prijedlog američke vlade iz decembra. Te provjere bi mogle uskoro da se odnose na državljane 42 zemlje koje su tradicionalno imale pravo na bezvizno putovanje u SAD, uključujući Australiju, Francusku, Njemačku, Japan i Veliku Britaniju. Iako to nije direktno povezano s imigracijom, dodatno pokazuje u kojoj mjeri SAD postaju sve neprijateljske prema strancima.
<h2>Da li će ovo uticati na Svjetsko prvenstvo ili turistička putovanja u SAD?</h2>
Najnovija suspenzija neće direktno uticati na navijače koji planiraju dolazak na Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje se tokom juna i jula u najvećoj mjeri održava u SAD. Takođe neće uticati na turiste ili ljude koje planiraju kratkotrajan boravak uz turističku vizu.
Međutim, navijači iz Haitija i Irana neće moći da putuju kako bi bodrili svoje reprezentacije, jer se te zemlje nalaze na listi zabrane za putovanja u SAD. Navijači iz Senegala i Obale Slonovače, zemalja koje su se takođe kvalifikovale za turnir, suočiće se s ozbiljnim ograničenjima zbog djelimične zabrane putovanja.

Pet stvari koje treba da znate o suspenziji viza za SAD

Očekivalo se najgore: sastanak predstavnika Grenlanda i Danske s američkom administracijom održan je u sjenci prijetnje Sjedinjenih Država nasilnom aneksijom, ali i još svježeg sjećanja na poniženje koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doživio prije godinu u Bijeloj kući.
Do toga, međutim, u Vašingtonu nije došlo, piše Dojče vele. Obje strane su se prije svega složile – da se ne slažu. Ipak, odlučeno je i da se formira radna grupa koja bi nastavila razgovore o budućnosti Grenlanda.
Koji su sada mogući scenariji?
<h2>Scenario 1: vojno preuzimanje</h2>
Donald Tramp ovu varijantu stalno pominje. U sposobnost američke vojske da brzo zauzme ostrvo niko ne sumnja. SAD su već sada vojno prisutne na ostrvu, ali s relativno malim brojem vojnika u bazi „Pitufik“ na sjeverozapadnoj obali. Prema navodima danskog ministra spoljnih poslova, tamo je stacionirano oko 200 američkih vojnika.
To vjerovatno ne bi bilo dovoljno za brzu operaciju – eventualni napad morao bi da se izvede snagama koje dolaze spolja. Važnu ulogu bi pritom imala Druga flota američke mornarice, čije je područje djelovanja sjeveroistočni Atlantik. Planovi za takav scenario već se razrađuju u Pentagonu, a odgovarajući nalog Tramp je izdao odmah po završetku akcije hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Međutim, ako bi SAD napale Grenland, radilo bi se o napadu na jednu članicu NATO, čime bi se aktivirao mehanizam kolektivne odbrane iz ugovora Alijanse. To može, ali i ne mora nužno da podrazumijeva vojnu reakciju drugih država. To bi, takođe, značilo da bi američki admiral morao da vodi operaciju NATO protiv SAD. Naime, SAD su trenutno nadležne za odbranu nordijskih zemalja – Finske, Švedske i Danske. Takav scenario bi, kako naglašava danska premijerka Mete Frederiksen, značio kraj NATO.
Scenario vojne intervencije za Trampa otvara čitav niz političkih pitanja. Da li bi on to odlučio bez obzira na stavove sopstvene Republikanske stranke u kojoj ima mnogo pristalica NATO? Da li bi rizikovao gubitak američkih baza u Evropi? Ili upravo u sukobu oko Grenlanda vidi priliku da razbije NATO? Koliko visoko procjenjuje opasnost od vojnog sukoba sa državama-članicama Alijanse? O tim pitanjima će se, po svemu sudeći, odlučivati prije svega u Bijeloj kući – a ne u zajedničkoj radnoj grupi s Danskom.
<h2>Scenario 2: kupovina ostrva</h2>
Tramp je više puta jasno stavio do znanja da želi Grenland u vlasništvu SAD, a pritom je govorio i o „kupovini“. Vašington je i ranije pokazivao interesovanje za ostrvo. Na primjer, nakon Drugog svjetskog rata, američka vlada ponudila je Danskoj zlato u vrijednosti od 100 miliona dolara. Do kupovine tada nije došlo.
Tramp je tu ideju ponovo pokrenuo već tokom svog prvog mandata, ali ne s današnjom odlučnošću. Nakon pobjede na izborima 2024. godine vratio se ideji o preuzimanju ostrva, uz znatno jači naglasak na vojnu opciju. Prema navodima američkih medija, opciju kupovine potom je konkretizovao državni sekretar Mark Rubio. Prema tim izvještajima, nedavne prijetnje nisu imale za cilj vojnu invaziju, već kupovinu. List Njujork tajms je, pozivajući se na zvaničnike, objavio da je Tramp zatražio ažurirani plan za kupovinu ostrva.
Novinska agencija Rojters nedavno je izvijestila da se razmatraju iznosi između 10.000 i 100.000 dolara po stanovniku, kako bi se oni pridobili za priključenje Sjedinjenim Državama. Kopenhagen i glavni grad Grenlanda, Nuk, te ponude brzo su odbili.
Bivši danski ministar za Grenland Tom Hojem u intervjuu za njemački javni servis NDR je rekao: „Ko misli da se Grenlanđani mogu kupiti, taj ne poznaje grenlandsku dušu“. Veze s Danskom su tokom vjekova bile bliske, često i porodične, što je oblikovalo kulturni identitet ostrva. Novčane ponude ljudi doživljavaju kao uvredu i reaguje s prezirom.
<h2>Scenario 3: referendum o priključenju</h2>
Grenland je samoupravni dio Kraljevine Danske, ali ima pravo da se putem referenduma izjasni za nezavisnost. To bi mogao da bude korak ka dobrovoljnom priključenju SAD. O toj mogućnosti nedavno je spekulisao republikanski senator Džon Kenedi.
Čini se da SAD pokušavaju da zabiju klin između Grenlanda i Danske i da podstaknu antidansko raspoloženje. Krajem avgusta danska televizija DR izvijestila je da vlada u Kopenhagenu procjenjuje da su američki državljani učestvovali u tajnim akcijama političkog miješanja na Grenlandu. Tramp je takođe imenovao specijalnog izaslanika za Grenland, koji je ubrzo potom poručio da SAD žele direktno da razgovaraju sa Grenlanđanima o mogućem priključenju SAD.
Ipak, iako su mnogi Grenlanđani posljednjih godina sve naklonjeniji nezavisnosti od Danske, istraživanja javnog mnjenja su prošlog proljeća pokazala da je oko 85 odsto stanovništva protiv priključenja SAD. Nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora formirana je široka koalicija, koja se tumači kao jasan znak odbacivanja pripajanja SAD.
Američki zahtjevi su, umjesto toga, Grenland dodatno približili Danskoj. Premijer Grenlanda Jens Frederik Nilsen je poručio: „Ako bismo ovdje i sada morali da biramo, izabrali bismo Dansku, Kraljevinu Dansku, NATO i EU“. Zbog toga referendum ne bi bio najbolja opcija za SAD.
<h2>Scenario 4: vojno jačanje Grenlanda i Arktika</h2>
Sporazum iz 1951. godine omogućava američkim oružanim snagama da koriste Grenland u vojne svrhe, uz obavezu da doprinose njegovoj odbrani. Od tada su SAD izgradile više baza na ostrvu, od kojih je većina u međuvremenu zatvorena. Ipak, sporazum im omogućava da u svakom trenutku ponovo znatno povećaju svoje vojno prisustvo. Trampu, međutim, to očigledno nije dovoljno, jer svoje zahtjeve stalno opravdava prijetnjom koju navodno predstavljaju Kina i Rusija.
Da bi se riješili ti bezbjednosni problemi, više država NATO se posljednjih mjeseci izjasnilo za jače prisustvo Alijanse u regionu. Već ove nedjelje trebalo bi da počne zajednička izviđačka misija više zemalja Alijanse, u kojoj učestvuje i njemački Bundesver. Cilj misije je, kako je saopštilo Ministarstvo odbrane u Berlinu, da se „ispitaju okvirni uslovi za moguće vojne doprinose podršci Danskoj u obezbjeđivanju bezbjednosti regiona“. Za sada se misija smatra prije svega simboličnom – kao ponuda SAD, ali i kao znak solidarnosti unutar NATO.
Danska takođe planira da ojača svoje vojno prisustvo na ostrvu, i to u saradnji s NATO-partnerima. Trenutno je na Grenlandu stacionirana jedinica Arktičke komande danskih oružanih snaga, koja je 2015. brojala oko 60 pripadnika. Pored toga, na sjeveroistoku ostrva nalazi se patrolna stanica Daneborg, gdje je, između ostalog, smještena i izviđačka jedinica sa psećim zapregama.
Generalno,NATO je od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine ponovo otkrio strateški značaj arktičkog regiona i pojačao napore da tome odgovori. Da li je to na kraju pravi cilj SAD – ili im to ipak nije dovoljnoNATO je od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine ponovo otkrio strateški značaj arktičkog regiona i pojačao napore da tome odgovori. Da li je to na kraju pravi cilj SAD – ili im to ipak nije dovoljno? Odgovor, čini se, neće zavisiti samo od vojnih razmatranja.

Četiri scenarija za Grenland

Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof kaže da administracija američkog predsjednika Donalda Trampa preferira diplomatsko, a ne vojno rješenje, u odnosu na trenutne tenzije s Iranom.
Na pitanje da li misli da je američki vojni napad na Iran vjerovatan, Vitkof odgovara da se nada da će se postići diplomatsko rješenje.&nbsp;
- Zaista se nadam - dodaje on.
Američki izaslanik kaže da bi diplomatski sporazum s Iranom riješio četiri pitanja, odnosno nuklearno obogaćivanje, smanjenje zaliha projektila, posjedovanje nuklearnog materijala i posrednike.
Sugeriše da bi Iran mogao biti spreman na kompromis po svim pitanjima, jer se ekonomija Irana nalazi u teškom stanju.
- Ako se žele vratiti u Ligu naroda, možemo riješiti ta četiri problema diplomatskim putem, onda bi to bilo odlično rješenje. Alternativa je loša - kaže Vitkof.
Tramp je više puta prijetio da će napasti Iran ako dođe do ubijanja demonstranata. Međutim, u srijedu je Teheran izvijestio da je ubijanje demonstranata prestalo, što je dovelo do pretpostavke da neće doći do napada.

Vitkof: SAD pokušava riješiti sukob s Iranom diplomatskim putem, a ne vojnim

Saudijska Arabija, Katar, Turska i Oman pozvali su američkog predsjednika Donalda Trampa da ne pokrene vazdušne napade na Iran u posljednjem trenutku lobiranja, podstaknutom strahovima da bi napad Vašingtona doveo do velikog i dugotrajnog sukoba širom Bliskog istoka.
Upozorenja na haos od strane dugogodišnjih američkih saveznika, čini se, pomogla su da Tramp kasno u srijedu odluči odustati od vojnog udara.
U slučaju Saudijske Arabije, njen oprez doveo je do toga da SAD-u uskrati korištenje svog vazdušnog prostora za bilo kakve napade.
U nastavku razgovora, saudijski ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan u četvrtak je telefonom razgovarao sa kolegama iz Irana, Omana i Turske.
Iran i dalje politički stoji po strani u odnosu na zalivske države, djelimično zbog svoje kontinuirane podrške oslabljenoj mreži regionalnih saveznika poznatoj kao "osovina otpora", kao i zbog odbijanja da podrži rješenje o dvije države za Palestinu te sporova oko tri ostrva u Zalivu na koja pravo polažu Ujedinjeni Arapski Emirati, što podržava i Vijeće za saradnju zalivskih zemalja (GCC).
Međutim, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči takođe je počeo niz posjeta arapskim prijestonicama za koje se kaže da su poboljšale odnose. Prošle godine je, primjerice, posjetio Bahrein, što je bila prva posjeta jednog iranskog ministra toj zemlji od 2010. Takođe je četiri puta prošle godine boravio u Kairu u nastojanju da unaprijedi odnose. Dvije strane su prekinule diplomatske odnose 2016. godine.
Saudijsko-iranski odnosi, nekada među najnapetijima na Bliskom istoku, već tri godine su na putu oporavka. Arakči pritom vodi računa da se fotografiše dok isprobava lokalnu kuhinju u arapskim prijestonicama koje posjećuje.
Sve zalivske države dodatno su svjesne poremećaja koje bi Iran mogao izazvati u pomorskom saobraćaju u Zalivu.
Arakči je nedavno pokušavao uvjeriti zalivske države da Iran predstavlja manju prijetnju globalnoj stabilnosti od Izraela, što je postalo uvjerljivije nakon što je Izrael prošlog septembra bombardovao Dohu s namjerom da ubije pregovarače Hamasa koji gotovo deceniju žive u katarskoj prijestonici. Izraelci nisu uspjeli pogoditi svoje glavne mete, ali su navodno ubili pet nižerangiranih članova te grupe.
Sjedinjene Američke Države, koje unaprijed nisu bile obaviještene o napadima, direktno su se izvinile katarskom emiru i ponudile nove sigurnosne garancije za Dohu s ciljem zaštite Katara od daljnjih izraelskih napada. Katar je tada optužio Izrael da pokušava sabotirati svaku priliku za mir u regiji.
Specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof podržava samoproglašenu, ali često efikasnu ulogu katarske države kao globalnog posrednika.
Američka vazdušna baza al-Udeid, najveća u regiji, nalazi se u Kataru, a kako su se tenzije u srijedu povećavale, SAD su povukle ključno osoblje iz baze.
To povlačenje, nakon otvorenih prijetnji Teherana da će napasti američke baze u regiji ako bude napadnut, naglašava kako statične američke kopnene i pomorske baze, osmišljene da projiciraju američku moć, mogu istovremeno predstavljati i izvor ranjivosti. Iran uporno tvrdi da su SAD naložile Izraelu da okonča svoj 12-dnevni ljetni napad na iransko rukovodstvo i nuklearni program nakon što je Iran pogodio američku bazu.
Arakči je takođe uspio iskoristiti politički kapital uložen u diplomatske kontakte tako što je telefonski razgovarao s arapskim liderima kako bi objasnio razloge Teherana za obračun.
Mnoge države duboko zamjeraju miješanje iranskih posredničkih snaga u Libanu, Iraku i Jemenu. Ipak, istovremeno, malo koja od njih bi pozdravila primjer autoritarnog režima koji je srušen uličnim protestima podstaknutim padom životnog standarda, što bi dovelo do nove demokratske tranzicije ili čak fragmentacije jedinstvene iranske države.
Portparol katarskog Ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari rekao je novinarima da "veliki izazovi u regiji, a govorimo o unutrašnjim i vanjskim izazovima u različitim zemljama, zahtijevaju da se svi vratimo za pregovarački sto".

Saudijska Arabija, Katar, Turska i Oman upozorili Trampa: Napad na Iran bi izazvao regionalni haos

Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado rekla je da je u četvrtak u Bijeloj kući predsjedniku Donaldu Trampu uručila svoju Nobelovu nagradu za mir, iako je on ranije dovodio u pitanje njenu vjerodostojnost kao potencijalne nasljednice na čelu države nakon što su SAD otele predsjednika Nikolasa Madura i prebacile ga u Njujork na suđenje.
Nobelov institut saopštio je da Mačado svoju nagradu ne može pokloniti Trampu, priznanje za kojim je on dugo tragao.
Čak i ako se pokaže da je gest isključivo simboličan, riječ je o neuobičajenom potezu s obzirom na to da je Tramp faktički "gurnuo Mačado u stranu", iako je godinama bila lice otpora u Venecueli.
On je signalizovao spremnost da sarađuje s vršiteljkom dužnosti predsjednice Delci Rodrigez, koja je ranije bila druga osoba u Madurovoj hijerarhiji.
- Predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država uručila sam medalju, Nobelovu nagradu za mir - rekla je Mačado novinarima nakon izlaska iz Bijele kuće, na putu prema Kapitol Hilu. Dodala je da je to učinila "kao priznanje za njegov jedinstven angažman" za njihovu "slobodu".
Tramp je kasnije na društvenim mrežama potvrdio da mu je Mačado ostavila medalju da je zadrži, te je naveo da mu je bila čast upoznati je.
- Ona je divna žena koja je prošla kroz mnogo toga. Marija mi je uručila svoju Nobelovu nagradu za mir za posao koji sam obavio. Tako divan gest uzajamnog poštovanja. Hvala ti Marija - napisao je Tramp. 
Bijela kuća je potom objavila fotografiju Mačado kako stoji pored Trampa u Ovalnom uredu dok on u rukama drži medalju u velikom okviru. Tekst u okviru glasi: "Uručeno kao lični simbol zahvalnosti u ime naroda Venecuele, u znak priznanja principijelnih i odlučnih poteza predsjednika Trampa u osiguravanju slobodne Venecuele".

Mačado uručila Trampu svoju Nobelovu nagradu za mir

Trupe iz nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Norvešku i Švedsku, stižu na Grenland kako bi pojačale sigurnost ovog arktičkog ostrva, nakon što su razgovori predstavnika Danske, Grenlanda i SAD-a u srijedu ukazali na "fundamentalno neslaganje" između administracije Donalda Trampa i evropskih saveznika.
- Prvi francuski vojni elementi već su na putu i drugi će uskoro uslijediti - saopštio je u srijedu francuski predsjednik Emanuel Makron, dok su francuske vlasti navele da je oko 15 francuskih vojnika iz planinske pješadijske jedinice već u Nuuku na vojnoj vježbi.
Njemačka će u četvrtak poslati izviđački tim od 13 pripadnika u Grenland, saopćilo je njeno Ministarstvo odbrane.
Danska je najavila da će povećati svoje vojno prisustvo na Grenlandu, uz priključenje NATO saveznika, upravo u trenutku kada su danski i grenlandski šefovi diplomatije u srijedu u Vašingtonu razgovarali s predstavnicima Bijele kuće o namjerama američkog predsjednika da preuzme ostrvo kako bi iskoristio njegova mineralna bogatstva i zaštitio sigurnost Arktika u jeku rastućeg interesa Rusije i Kine.
<h2>Tramp ne odustaje</h2>
Danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen, uz kojeg je stajala njegova grenlandska kolegica Vivijan Mocfelt, rekao je u srijedu da oko Grenlanda i dalje postoji "fundamentalno neslaganje" s Trampom, nakon dugo očekivanih razgovora u Bijeloj kući s potpredsjednikom Džej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom.
Rasmusen je dodao da ostaje "jasno da predsjednik ima tu želju da osvoji Grenland".
- Stvarno nam treba. Ako mi ne uđemo, ući će Rusija i ući će Kina. A Danska tu ne može ništa, ali mi možemo sve - rekao je Tramp novinarima u Ovalnom uredu nakon sastanka.
Tramp je kazao da još nije bio informiran o detaljima sastanka u Bijeloj kući kada je davao ove izjave.
U glavnom gradu Grenlanda, Nuuku, lokalni stanovnici rekli su za Asošijejted pres da im je drago što je prvi sastanak grenlandskih, danskih i američkih zvaničnika održan, ali su istakli da je ostavio više pitanja nego odgovora.
Nekoliko sagovornika kazalo je da odluku Danske da pošalje dodatne trupe, kao i obećanja o podršci drugih NATO saveznika, vide kao zaštitu od moguće američke vojne akcije. Međutim, evropski vojni zvaničnici nisu sugerisali da je cilj odvraćanje SAD-a od poteza prema ostrvu.
Maja Martinsen (21) složila se s tim i rekla da je "utješno znati da nordijske zemlje šalju pojačanja" jer je Grenland dio Danske i NATO-a.
Spor, kako je navela, nije pitanje "nacionalne sigurnosti" već "nafte i minerala koje imamo, a koji su netaknuti".
U Kopenhagenu je danski ministar odbrane Truls Lund Pulsen najavio pojačano vojno prisustvo na Arktiku "u bliskoj saradnji s našim saveznicima", nazvavši to nužnošću u sigurnosnom okruženju u kojem "niko ne može predvidjeti šta će se desiti sjutra".
- To znači da će od danas i u narednom periodu biti povećano vojno prisustvo u i oko Grenlanda aviona, brodova i vojnika, uključujući i one iz drugih NATO saveznica - rekao je Pulsen.
Upitan da li su evropska pomjeranja trupa koordinirana s NATO-om ili kakvu bi ulogu američki savez mogao imati u ovim vježbama, NATO je sve upite uputio danskim vlastima.
<h2>Na ispitu i NATO</h2>
Ipak, NATO razmatra kako članice mogu zajednički ojačati prisustvo saveza na Arktiku, rekao je jedan zvaničnik NATO-a koji nije bio ovlašten da javno govori i pristao je govoriti pod uvjetom anonimnosti.
Rasmusen, šef danske diplomatije, najavio je formiranje radne grupe s Amerikancima radi razgovora o načinima prevazilaženja razlika.
- Po našem mišljenju, grupa bi se trebala fokusirati na to kako odgovoriti na američke sigurnosne zabrinutosti, a istovremeno poštovati crvene linije Kraljevine Danske - rekao je Rasmusen.
Govoreći u emisiji "Special Report" na Foks njuzu u srijedu nakon razgovora u Bijeloj kući, Rasmusen je odbacio i vojno preuzimanje i potencijalnu kupovinu ostrva od SAD-a. Na pitanje misli li da će SAD izvršiti invaziju, odgovorio je: "Ne, barem se nadam da neće, jer bi to, mislim, bio kraj NATO-a".
Rasmusen je rekao da Grenlanđani vjerovatno ne bi glasali za američku upravu čak ni uz finansijske poticaje, jer misli da "nema šanse da će SAD plaćati skandinavski sistem socijalne zaštite na Grenlandu, iskreno govoreći".
- Niste uveli skandinavski sistem socijalne zaštite ni u vlastitoj zemlji - dodao je Rasmusen.
Tramp je, obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, rekao: "Vidjećemo kako će se sve završiti. Mislim da će se nešto ipak dogovoriti".

Evropljani šalju simbolične vojne trupe na Grenland, no Danska se nada da Amerika neće izvršiti invaziju

Muškarac je pogođen u nogu u srijedu naveče tokom federalne operacije provođenja imigracionih zakona u sjevernom Mineapolisu, javio je Minesota Star Tribjun (Minnesota Star Tribune).
Prema navodima Star Tribjuna, očevici su rekli da se nakon potjere automobilima u kojoj su učestvovali federalni agenti čula serija pucnjeva.
Zvanične informacije od policijskih agencija nisu odmah bile dostupne, ali je grad Mineapolis na društvenoj mreži Iks (X) saopštio da je "svjestan izvještaja o pucnjavi u kojoj su učestvovali federalni organi za provođenje zakona u sjevernom Mineapolisu".
Izvještaj o pucnjavi pojavio se sedmicu nakon što je agent Američke imigracione i carinske službe (ICE) tokom velike deportacione operacije, koju je u gradu naredio američki predsjednik Donald Tramp, pucao i usmrtio 37-godišnju ženu dok je sjedila za volanom svog automobila u stambenoj četvrti Mineapolisa.
Ubistvo Rene Gud, koja je bila dio dobrovoljne mreže susjedskih patrola koja je pratila i nadzirala aktivnosti ICE-a u gradu, izazvalo je talas protesta u Mineapolisu i širom zemlje.
Ranije u srijedu, Tramp je izjavio da će sljedećeg mjeseca obustaviti savezno finansiranje svakoj saveznoj državi koja ima tzv. "gradove utočišta" (sanctuary cities, engl.), u kojima su vlasti zabranile lokalnoj policiji saradnju s federalnim imigracionim službama.

Novi incident Trampovih agenata: U Mineapolisu upucan muškarac nakon potjere automobilima

Američko Ministarstvo finansija produžilo je danas dozvolu za transakcije sa Lukoilom do 28. februara, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država.
SAD su produžile svoju licencu za rad sa ruskom kompanijom Lukoil i njenim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 28. februara 2026. godine, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija SAD, prenose RIA Novosti.
- Osim kako je predviđeno u stavu (d)... sve transakcije zabranjene Izvršnom naredbom (EO) 14024, koje su uobičajeno slučajne i neophodne za pregovore i izvršenje ugovora sa kompanijom Lukoil Oil, javnim akcionarskim društvom ili bilo kojim od njenih filijala za prodaju, raspolaganje ili prenos Lukoil International GmbH ("LIG") ili bilo kog entiteta u kojem LIG direktno ili indirektno posjeduje 50 odsto ili više svog udjela u kapitalu, pojedinačno ili zajedno... su dozvoljene do 12.01 časova po istočnom standardnom vremenu 28. februara 2026. godine - navodi se u dokumentu.
Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra uvelo sankcije protiv Lukoila i njegovih podružnica u kojima posjeduje udio veći od 50 odsto.
SAD su potom produžile licencu za poslovanje sa Lukoilom i njegovim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 17. januara 2026. godine.

Ministarstvo finansija SAD produžilo ovlašćenje za transakcije sa Lukoilom

M.R. (44) iz Igala odgovaraće krivično i prekršajno jer je policija kod njega pronašla oružje, municiju i drogu. Pretresom policijski službenici hercegnovske policije pronašli su pištolj marke „Sig Sauer“ sa okvirom u kojem se nalazilo šest komada municije i oružni list, kao i pakovanje sa ukupno 25 komada municije kalibra 7.65 i pakovanje sa ukupno 25 komada municije kalibra 9 mm. - Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom koji se izjasnio da se u radnjama M.R, u odnosu na municiju kalibra 9 mm stiču elementi krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, te je protiv osumnjičenog po nalogu postupajućeg tužioca krivična prijava podnijeta u redovnom postupku, dok će oduzeto oružje s pripadajućom municijom biti upućeni na odgovarajuća vještačenja nakon čega slijedi upravni postupak - navedeno je u saopštenju Uprave policije. Osim toga, pretresom drugog stana i prostorija koje koristi M.R. koristi na drugoj lokaciji, takođe u Igalu, policijski službenici pronašli su određenu količinu tableta sa liste opijata, vagu za precizno mjerenje i manju količinu biljne materije zelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117090148_9de2bb9bddfa3db58ecbc0722263b9e673b4415a7dd6dec29a96f4de2387c0cf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260117090148_9de2bb9bddfa3db58ecbc0722263b9e673b4415a7dd6dec29a96f4de2387c0cf" data-rendition-name="original" width="2460" height="3280" loading="lazy" alt="oduzete stvari"> </figure>  Tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je upoznat sa događajem se izjasnio da se u radnjama M.R. u odnosu na pronađene predmete na ovoj lokaciji ne stiču elementi krivičnog djela već prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i da se prekršajna prijava protiv njega podnese u redovnom postupku. - Osim oduzetog oružja i pripadajuće municije, na odgovarajuća vještačenja upućeni su i droga i drugi predmeti koji su oduzeti - kazali su u policiji.

Herceg Novi: Muškarcu oduzeti pištolj, municija, tablete sa liste opijata i marihuana

Egipatsko Ministarstvo za naftu i mineralne resurse objavilo da je nekoliko naftnih i gasnih kompanija koje posluju u zemlji uspješno izbušilo nove bušotine u svojim koncesionim područjima u Zapadnoj pustinji, Istočnoj pustinji i delti Nila.
Prema jučerašnjem saopštenju tog ministarstva, očekuje se da će ova nova polja povećati dnevnu proizvodnju Egipta za oko 1,3 miliona kubnih metara prirodnog gasa i približno 4.300 barela sirove nafte i kondenzata dnevno.
Otkrića su rezultat pet novih istražnih bušotina koje su izvele kompanije "Khalda Petroleum", "General Petroleum Company" (GPC) i "Disouq Petroleum Company" (DISOUCO) u svojim koncesionim područjima.&nbsp;
DISOUCO, u partnerstvu s "Harbour Energy", potvrdila je značajan sloj gasa u rezervoaru Abu Madi u delti Nila putem bušotine Az-2.&nbsp;
Ministarstvo je navelo da će nova otkrića ojačati domaću proizvodnju energije i podržati nacionalnu energetsku bezbjednost Egipta, prenosi Tanjug.

Egipat otkrio nova nalazišta nafte i gasa

Crnogorski građani traže više neposredne demokratije, veću odgovornost nosilaca vlasti i lokalnu samoupravu u kojoj oni odlučuju, rekao je ministar javne uprave Maraš Dukaj, navodeći da na to ukazuju rezultati istraživanja agencije Spektrum Analitika.
Istraživanje agencije Spektrum Analitika, realizovano od 6 do 27. decembra na uzorku od 1.005 ispitanika, pokazalo je da bi 52,5 odsto građana radije direktno glasalo za gradonačelnika, nego za partiju koja kasnije postavlja predsjednika opštine. Prema podacima istraživanja, 23,4 odsto građana bi radije glasalo za partiju, a 24,1 odsto nema stav po tom pitanju. 
Dukaj je kazao da istraživanje koje je predstavio profesor Miloš Bešić još jednom potvrđuje ispravnost institucionalnih reformi za koje se zalaže Ministarstvo javne uprave (MJU).
- Iz rezultata istraživanja vidimo da građani traže više neposredne demokratije, veću odgovornost nosilaca vlasti i lokalnu samoupravu u kojoj oni odlučuju - naveo je Dukaj na mreži X.
On je rekao da je upravo zato MJU izradilo Koncept zakona o lokalnim izborima i predložilo neposredan izbor predsjednika opština i njihovih zamjenika.
- Model u kojem kandidat za prvog čovjeka i njegov zamjenik moraju biti različitog pola predstavlja konkretan iskorak ka stvarnoj, a ne samo formalnoj rodnoj ravnopravnosti - dodao je Dukaj.
To su, kako je istakao, moderna, održiva i odgovorna rješenja koja uspostavljaju i jačaju demokratske provedure i vraćaju povjerenje građana u lokalnu samoupravu.
- Sada je na donosiocima odluka da podrže i kroz zakon sprovedu modernu, odgovornu i inkluzivnu lokalnu vlast zasnovanu na slobodnoj volji građana - naveo je Dukaj.

Dukaj: Građani traže više neposredne demokratije i u odgovornost nosilaca vlasti

Sastanak Koalicije vojnih u Parizu imao je prije svega svrhu i cilj da pokaže jedinstvo Evrope i SAD-a sa Ukrajinom. Crnoj Gori je tu apsolutno bilo mjesto, <a href="https://www.antenam.net/clanak/vucinic-crnoj-gori-je-bilo-mjesto-na-samitu-koalicije-voljnih-unutar-vladajuce-koalicije-u-crnoj-gori-ne-postoji-jedinstven-odnos-prema-ukrajini">kazao je za Antenu M ambasador i nekadašnji ministar odbrane Boro Vučinić.</a>
Vučinić napominje da je Crna Gora do sada aktivno učestovala u radu ove inicijative i podsjeća da je premijer Milojko Spajić na najvišem nivou govorio da smo se obavezali da Crna Gora uzme učešće u vojnoj misiji za Ukrajinu.
Sagovornik Antene M naglašava da je bilo bitno da se taj stav čuje i na Samitu koalicije voljnih.
- Mislim da bi bilo mnogo odgovornije prema koalicionim partnerima da je Crna Gora imala svog predstavnika na samitu u Parizu i u prisustvu više od 30 zemalja koalicije ili članica Koalicije voljnih i iznese svoj stav. To bi svakako bio dodatni signal posvećenosti naše zemlje zajedničkoj evropskoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici i našoj namjeri da budemo dio Evropske unije. Ovako je ostaje sumnja i kalkulantski osjećaj odnosa prema preuzetim obavezama, koje je premijer ranije saopštio i na koje se obavezao - smatra Vučinić.
Nekadašnji ministar odbrane ističe da je jasno da unutar vladajuće koalicije u Crnoj Gori ne postoji jedinstven odnos prema Ukrajini i podsjeća na sličnu situaciju kada je otkazana posjeta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog našoj zemlji zbog ranije preuzetih obaveza predsjednika Vlade Spajića.&nbsp;
- Očigledno je da se sada na jedan problematičan način iskazuje odnos iskrene spremnosti i podrške da se da doprinos. Ne očekuje se od Crne Gore kao jedne od najmanjih zemalja članica NATO-a i, nadamo se i buduća članica Evropske unije da ima neku važnu i ključnu ulogu, ali svakako i simbolično prisustvo i učešće u toj koaliciji bi puno značilo i pokazalo spremnost da se i one političke strukture, koje u Crnoj Gori makar deklerativno daju podršku tome, sada i suštinski pokažu da su isto spremne i da učine. Ovako se samo nastavilo i dalje se produbljava ta dilema oko toga koliko Crna Gora zaista iskreno daje podršku svim tim naporima da se uspostavi mir u Ukrajini kroz Koaliciju voljnih - poručuje Vučinić.
Na pitanje kako to može da utiče na naš EU put, Vučinić odgovara da je očigledno da su se crnogorski i saveznici NATO-a, kao i budući iz Evropske unije i partneri iz koalicije, pomalo i navikli na to da imamo ad-hoc odnos prema ovim pitanjima.
- Nadam se da nas to neće koštati našeg EU puta, ali isto tako ne bih se iznenadio ako to bude imalo negativan odraz na našu buduću dinamiku pridruživanja EU - zaključio je Vučinić.

Tag: sad