Avion sa 199 migranata deportovanih iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stigao je jutros u Venecuelu, saopštile su venecuelanske vlasti.
- Danas primamo 199 sunarodnika - rekao je ministar unutrašnjih poslova Venecuele Diosdado Kabeljo na međunarodnom aerodromu u glavnom gradu Karakasu.
Ovo je četvrti let kojim su Venecuelanci deportovani iz SAD.
Prva dva aviona su poletjela iz El Pasa u Teksasu 10. februara, a zatim jedan sa 177 migranata koji su bili u zatvoru Gvantanamo na Kubi i preko Hondurasa stigli u Venecuelu.
Letova za deportaciju migranata nije bilo, otkako je predsjednik SAD Donald Tramp, nezadovoljan tempom repatrijacije, krajem februara povukao dozvolu američkoj naftnoj grupi Ševron koju je izdala prethodna administracija da radi u Venecueli, uprkos sankcijama protiv te zemlje.
Karakas je saopštio da je američki Stejt department „blokirao“ letove za repatrijaciju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Avion sa 199 migranata deportovanih iz SAD stigao u Venecuelu

Oko tri sata poslije ponoći ovnom su razbijena vrata stana na 14. spratu i trojica muškaraca u crnim uniformama čileanske policije zgrabili su Ronalda Ohedu pred njegovom ženom i šestogodišnjim sinom i odvukli ga u donjem vešu. Venecuelanski disidenti sumnjaju da iza otmice i ubistva Ohede stoji vlada njihove države, piše Njujork tajms.
Oheda, 32-godišnji bivši oficir venecuelanske vojske, bio je politički disident koji je živio pod azilom u glavnom gradu Čilea, Santjaga. Pokušao je da organizuje zavjeru za svrgavanje Nikolasa Madura, autokratskog lidera Venecuele, a nedjeljama ranije Madurova Vlada ga je javno označila kao izdajnika, piše Njujork tajms.
Kada je njegova žena pozvala čileanske vlasti, rekla im je da je najmanje jedan od otmičara imao venecuelanski naglasak.
Devet dana kasnije, vlasti su, postupajući po dojavi, otkrile kofer zakopan oko metar i po ispod betona. Unutra, puno živog kreča, bilo je tijelo Ronalda Ohede.
Prošlo je oko godinu od otvaranja istrage, a čileanske vlasti potvrdile su strahove venecuelanskih disidenata koji se kriju širom svijeta: dokazi, kažu Čileanci, ukazuju na to da je Madurova Vlada naredila ovo ubistvo, prenosi Njujork tajms.
Madurova Vlada je to oštro demantovala.
Optužbe da Maduro sada i ubistvima guši svaku prijetnju svojoj autoritarnoj vladavini, stižu u trenutku kada Donald Tramp otvara novi dijalog sa predsjednikom Venecuele, u nadi da će deportovati Venecuelance bez dokumenata.
Godinama je Maduro održavao kontrolu nad Venecuelom zatvarajući političke protivnike.
Ubistvo u Čileu sugeriše, kako piše Njujork tajms, da je Maduro „usvojio taktiku svog bliskog saveznika Vladimira Putina“, da pošalje agente u druge države i likvidira političke rivale.
- Svi su prestravljeni. Niko ne govori gdje je, kako su se sklonili, u koju zemlju su stigli - rekao je Zair Mundaraj, bivši glavni venecuelanski tužilac koji je nedavno pobjegao iz egzila u Kolumbiju.
Mundaraj je otkrio da je u Kolumbiji tek nakon što se suočio sa prijetnjama ljudi za koje vjeruje da su venecuelanski agenti.
- Oheda je bio prekretnica za sve - kazao je.
U Čileu su u toku saslušanja za optužbe protiv 19 ljudi za koje vlasti smatraju da su učestvovali u nekim aspektima ubistva Ohede, prema sudskim dokumentima koje je pregledao Njujork tajms.
Čileanski tužioci rekli su da su većina od 19 optuženih članovi čileanskog ogranka Tren de Aragua, venecuelanske kriminalne grupe koju Tramp želi da označi kao terorističku organizaciju.
Karolina Toha, čileanska ministarka unutrašnjih poslova i javne bezbjednosti, rekla je da su tri osobe svjedočile da je Vlada Venecuele angažovala Trena de Araguu da ubije Ohedu.
Jedan od njih je rekao da je glavni zamjenik Madura i ministar unutrašnjih poslova, Diosdado Kabeljo, lično naredio ubistvo, rekla je ona.
- Još nismo eliminisali hipotezu da se radi o političkom ubistvu. Ali vjerovatnoće da je tako su zabrinjavajuće - rekla je Toha.
Madurova Vlada, uključujući Kabelja, više puta je negirala umiješanost u ubistvo.
Kabeljo se našalio da Vlada Venecuele ne bi bila sposobna da izvede takav zločin. Nisu odgovorili Njujork tajmsu na zahtjev za komentar.
Čileanski istražitelji vjeruju da su venecuelanski kontraobavheštajni agenti radili iz venecuelanske ambasade u Santjagu, rekao je visoki zvaničnik blizak istrazi.
Podshetimo, u ovom trenutku Buhela kuća pregovara sa Madurom oko vraćanja državljana Venecuele koji su nelegalno boravili u SAD, kao i povratka američkih državljana zatočenih u Venecueli.
Sjedinjene Države su povukle diplomate iz Venecuele 2019. godine, zbog čega je pregovore sa Trampovom administracijom Madurova vlada nazvala „novim početkom u bilateralnim odnosima“.
Mnogi međunarodni posmatrači rekli su da bi slanje Venecuelanaca nazad u Venecuelu pod Madurom bilo smrtna kazna. U vrijeme kada je bio senator, to je govorio i Trampov državni sekretar Marko Rubio.
<h2>Lov na disidente</h2>
Madurova Vlada godinama traga za disidentima u inostranstvu, tvrde bivši venecuelanski zvaničnici, stručnjaci za bezbjednost i sami disidenti.
Da bi to uradio, Maduro se oslanjao na mrežu venecuelanskih agenata, kriminalnih bandi i savezničkih pobunjeničkih grupa da nadgleda, zastraši i, u nekim slučajevima, kidnapuje disidente van Venecuele, navodi Njujork tajms.
Godine 2021, članovi kolumbijske gerilske grupe Nacionalne oslobodilačke armije, ili ELN, kidnapovali su bivšeg poručnika venecuelanske vojske Frenklina Kalderu, koji se krio u Kolumbiji nakon što je pomogao u napadu na venecuelansku vojnu bazu.
ELN je doveo Kalderu u Venecuelu, gdje je bio zatvoren i mučen.
U decembru 2023. godine, Oheda je otputovao na kolumbijsku granicu da zajedno sa drugim disidentima organizuje pobunu protiv Madura, prema riječima advokata porodice Oheda.
Tamo je ELN uhvatio vođu disidenata — bivšeg vojnog oficira po imenu Anjelo Heredija — i vratio ga u Venecuelu, citira Njujork tajms druge disidente.
Oheda je uspio da pobjegne.
Mjesec kasnije, Vlada Venecuele objavila je spisak od 33 pripadnika vojske, rekavši da su „napali naciju“ i da postoji „nulta tolerancija za izdajnike“.
Imena su našli u telefonu Heredije. Na spisku je bio i Ohedan, koji je ubijen nekoliko nedjelja kasnije.
Sudski dokumenti pokazuju da su članovi Tren de Aragua, jedna od najnasilnijih i najozloglašenijih kriminalnih organizacija Latinske Amerike, planirali ovo ubistvo.
Poruke sa zaplijenjenih telefona pokazale su da je šef Tren de Aragua rekao vođi bande u Čileu da će im biti plaćena velika suma da otmu i ubiju Ohedu.
Članovi bande dobili su uniforme čileanske policije, oružje i vozila, prema dokumentima.
U 3:05 ujutro 21. februara 2024. petorica muškaraca prerušenih u policajce stigla su u zgradu Ohede. Jedan je ostao u autu, jedan je portiru dao lažni nalog, a ostala trojica su kidnapovala Ohedu.
Nekoliko dana kasnije, u siromašnoj četvrti koju kontroliše banda, policiju su pozvali zabrinuti mještani, koji su vidjeli muškarce kako unose cement, iznose zemlju.
Obdukcijom je konstatovano da je Oheda ugušen.
Kada su dokazi počeli da upućuju na Vladu Madura, čileanski tužilac je to izjavio na državnoj televiziji.
Venecuela je ljutito odgovorila, negirajući umiješanost. Venecuela je prošlog mjeseca naredila Čileu da zatvori svoje konzulate u Venecueli i suspendovala diplomatske odnose.
Predsjednik Čilea Gabrijel Borić rekao je da, ako se pokaže da je Venecuela naredila ubistvo Ohede, to nije samo kršenje njihovog suvereniteta, to je kršenje ljudskih prava i ima najgore presedane koje poznaju u svojoj istoriji.
Snimak otmice Ohede, zabilježne nadzornim kamerama, proširio se Čileom i Južnom Amerikom. Toha smatra da je to urađeno namjerno, da su naručioci htjeli da budu vidljivi.
Parada, venecuelanski disident u Kolumbiji, rekao je da su se, nekoliko dana nakon što je tijelo Ohede pronađeno, misteriozni ljudi pojavili na sastanku disidenata u Kolumbiji i jurili ga ulicama.
Parada je proveo noć u kanalizacionoj cijevi da bi ih izbjegao. Sada se ponovo krije.
- Nije lako znati da te traže da bi te ubili. Nije lako znati da se čak ni ne možete vratiti u svoju zemlju. Nije lako znati da bih u svakom trenutku mogao doživjeti sudbinu koju je doživio Ronald - rekao je on.

Njujork tajms: Sumnja se da Madurova vlada ubija disidente u drugim zemljama

Američki državni sekretar Marko Rubio u utorak je kritikovao autoritarne ljevičarske režime na Kubi, Nikaragvi i Venecueli, optužujući ih da su "neprijatelji čovječanstva" i da izazivaju regionalnu migracionu krizu.
Rubio boravi na Kostariki, trećoj stanici posjete Latinskoj Americi, svoje prve inostrane turneje kao šef američke diplomatije, s fokusom na zaustavljanje migracije u Sjedinjene Države.
- Ta tri režima koja postoje u Nikaragvi, Venecueli i na Kubi su neprijatelji čovječanstva i oni su stvorili migracionu krizu. Da nije bilo ova tri režima, ne bi bilo migrantske krize na (zapadnoj) hemisferi - rekao je Rubio novinarima u Kostariki.
- Napravila su ga zato što su to zemlje čiji sistemi ne funkcionišu - rekao je na španskom Rubio, sin kubanskih imigranata.
On je posebno kritikovao Nikaragvu, čiji je parlament nedavno odobrio ustavni amandman dajući predsjedniku Danijelu Ortegi, nekadašnjem gerilcu, i njegovoj supruzi Rosario Muriljo kontrolu nad svim državnim ovlašćenjima.
- U slučaju Nikaragve, ona je pretvorena u porodičnu dinastiju s kopredsjedništvom gdje su u suštini pokušali da eliminišu Katoličku crkvu i vjersku zajednicu, a svako ko pokuša da preuzme vlast od tog režima biva kažnjen - rekao je Rubio.
- Vidjeli smo hiljade i hiljade Nikaragvaca koji bježe iz tog sistema iz istog razloga zašto ljudi napuštaju Kubu ili Venecuelu - dodao je on.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel je među prvim regionalnim liderima koji su reagovali na izjavu državnog sekretara SAD.
On je na mreži Iks (X) rekao da je izjava Rubija dokaz "besramnosti" američkih političara i za odliv migranata iz svoje zemlje okrivio američki trgovinski embargo Kubi koji traje više od šest decenija.
- Dokazano je da je migracioni egzodus na Kubi proporcionalan pooštravanju blokade, čime se naš narod lišava osnovnih stvari - napisao je Dijaz-Kanel.
- Čovječanstvo je ugroženo vašim neofašizmom - dodao je on.
Rubio je u utorak otišao iz Kostarike u Gvatemalu, pošto je već posjetio Panamu i Salvador.
Lider Salvadora Najib Bukele ponudio je da osuđenike iz američkih zatvora smjesti u mega-zatvor za članove bande otvoren prije dvije godine na ivici džungle.
Rubio mu se zahvalio na ponudi i rekao da je Bukele takođe spreman da prihvati deportovane članove bandi iz drugih zemalja Latinske Amerike, uključujući Venecuelu.
On je rekao da će administracija Donalda Trampa morati da procijeni da može da prihvati ponudu Salvadora za smještaj američkih osuđenika.
On je rekao da je to "nevjerovatna ponuda, bez presedana".
- Očigledno je da ćemo to morati da proučimo sa naše strane; očigledno je da su tu uključena pravna pitanja. Imamo ustav, imamo svakakve stvari, ali to je veoma velikodušna ponuda - rekao je on.

Rubio optužio Kubu, Nikaragvu i Venecuelu za migracionu krizu

Aktivisti za ljudska prava objavili su danas izvještaj o uslovima zatvora "političkih zatvorenika" u Venecueli, za koje su ocijenili da su "nehumani" i još pogoršani od ponovnog izbora predsjednika Nikolasa Madura prethodnog ljeta.
U izvještaju pod naslovom „Nepravedni zatvori, nehumane ćelije“, Komitet za slobodu političkih zatvorenika CLIPPVE ispitao je zatvorske uslove političkih zatvorenika u Venecueli, koji su se pogoršali poslije predsjedničkih izbora.
- Pored proizvoljnog i nepravednog zatvaranja, postoji i patnja koju trpe zbog surovih i nehumanih uslova lišavanja slobode kojima su podvrgnuti - navodi se u izvještaju objavljenom na sajtu nevladine organizacije za ljudska prava Provea, a koji je sastavljen na osnovu razgovora sa bivšim zatočenicima.
U izvještaju se pominje „fizička i psihička tortura“ i činjenica da su zatvorenici podvrgnuti „dugotrajnoj izolaciji i nemogućnosti da kontaktiraju članove porodice ili advokate“.
Navodi se da je hrana „često zaražena insektima, pokvarena ili nedovoljno kuvana“, sa obrocima koji su „mali i nedovoljni“.
Ponovni izbor Madura 28. jula, za treći šestogodišnji mandat, oštro je osporila opozicija, koja smatra da je njen kandidat Edmundo Gonsales Urutia pobijedio sa više od 67 odsto glasova.
Proglašenje pobjede Madura dovelo je do protesta i sukoba sa bezbjednosnim snagama. U tim sukobima je stradalo 28 osoba, a oko 200 je povrijeđeno.
Više od 2.400 osoba uhapšeno je tokom nemira poslije izbora, optuženo za terorizam i podsticanje mržnje, i zatvoreno u centrima visoke bezbjednosti.

Aktivisti Venecuele ocijenili kao nehumane uslove u zatvorima

Nakon što su apelovali na državne organe da reaguju zbog nelegalnih bungalova na Karuču, te saopštili da se sve inspekcije proglašavaju nenadležnim, a tužilac ocjenjuje da nema elemenata krivičnog djela, iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) su poručili da je došlo do nedostatka komunikacije sa institucijama.
- Nakon konsultacija sa istima, Uprava NP Skadarsko jezero će dostaviti saopštenje - kazali su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.6753%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnp-skadarsko-jezero-apeluje-na-drzavne-organe-da-reaguju-zbog-nelegalnih-bungalova-inspekcije-se-proglasavaju-nenadleznim-a-tuzilac-da-nema-krivicnog-djela&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izgradnja ovih objekata se izvodi od oktobra 2024. godine, a Portal ETV je u više navrata je pisao o nelegalnim bungalovima koji su privezani za Karučki krš, a koje jak vjetar "šeta" Skadarskim jezerom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Mještani, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji dvije decenije štite Karučki zaliv, uporno pozivaju na odgovornost, a njihovi apeli ostaju bez odgovora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftrend-uzurpacije-karuca-poguban-za-najvece-izvoriste-na-skadarskom-jezeru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su se, kako smo juče objavili, 15. aprila četvrti put obratili nadležnima i zatražili reakciju, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.

NPCG: Došlo do nedostatka komunikacije među institucijama

U saobraćajnoj nesreći u Karlovcu, u Hrvatskoj, poginule su dvije osobe, a tri su povrijeđene. Među poginulima je Nikola Pokrivač (39) - bivši reprezentativac Hrvatske i igrač Dinama koji je na zalasku karijere igrao za četvrtoligaša NK Vojnić.
Od njega se na društvenim mrežama oprostio Hrvatski nogometni savez.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FHNS_CFF%2Fstatus%2F1913327615324348674%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1913327615324348674%7Ctwgr%5E287efcd28c7908bdea0b4b6108da692c979bcd01%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Druga poginula osoba u u nesreći nalazila se u drugom automobilu.
Sve tri povrijeđene osobe su prevezene u bolnicu.

U saobraćajnoj nesreći stradao bivši hrvatski reprezentativac Nikola Pokrivač

U Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG) večeras su apelovali na državne organe da reaguju povodom gradnje ilegalnih bungalova u NP Skadarsko jezero, na Karuču, kako bi se izbjegla ekološka katastrofa.
Oni su saopštili da je služba zaštite NP Skadarsko jezero danas primila prijavu mještana da se nastavlja ilegalna gradnja, te da su nadzornici &nbsp;zatekli dvije osobe koje izvode građevinske radove. Tužilac se, prema njihovim riječima, izjasnio da u tome nema elemenata krivičnog djela - dok se sve inspekcije proglašavaju nenadležnim.
- Služba zaštite NP Skadarsko jezero je oba puta, kako bi spriječila posledice po biodiverzit, osigurala objekte i vratila ih u oko Karuč. Danas su nakon prijave nadzornici zatekli dva lica koje na nelegalnim objektima izvode građevinske radove. Sprovođenjem mjera i aktivnosti iz naše nadležnosti lica su procesuirana ka ODT-u, a tužilac se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela jer se objekti ne grade od tvrdog materijala i ne mogu postupiti po članu KZ 326a "građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje - saopštili su iz NPCG.
Izgradnja ovih objekata se izvodi od oktobra 2024. godine, a Portal ETV je u više navrata je pisao o nelegalnim bungalovima koji su privezani za Karučki krš, a koje jak vjetar "šeta" Skadarskim jezerom.&nbsp;
Mještani, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji dvije decenije štite Karučki zaliv, uporno pozivaju na odgovornost, a njihovi apeli ostaju bez odgovora.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su se, kako smo juče objavili, 15. aprila četvrti put obratili nadležnima i zatražili reakciju, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.
NP Skadarsko jezero, kako su saopštili, podnijelo je više prijava povodom ovih nelegalnih objekata Komunalnoj inspekciji Cetinje, Upravi policije, ODT-u, ekološkoj i građevinskoj inspekciji, kao i inspekciji pomorske sigurnosti.
- Na žalost mještana, prirode i Skadarskog jezera bez uspjeha. Sve inspekcije proglasile su se nenadležnim u ovom slučaju - istakli su oni.
Podsjetili su da su ovi objekti bili u centru pažnje javnosti kada su zbog nevremena u dva navrata slobodno plutali Skadarskim jezerom.
Nakon svih preduzetih aktivnosti, prijava, dopisa, poziva, u NPCG su apelovali na državne organe zahtijevajući reakciju i pomoć u cilju očuvanju oka Karuč i borbi protiv nelegalne gradnje.
- Prije nego što dođe do nesreće ili ekološke katastrofe zbog nepostupanja nadležnih - zaključili su u NPCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftrend-uzurpacije-karuca-poguban-za-najvece-izvoriste-na-skadarskom-jezeru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.7661%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-bungalovi-na-koje-su-upozoravali-mjestani-danas-plove-skadarskim-jezerom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

NPCG apeluju na državne organe da reaguju zbog nelegalnih bungalova: Inspekcije se proglašavaju nenadležnim, a tužilac cijeni da nema krivičnog djela

Quanto costa? Te dvije italijanske riječi bile su, vjerovatno prvo naučeno pitanje svih koji su, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, išli čuvenim ,,Svecem“ (,,Sveti Stefan”) u Bari da bi kupili farmerice i još po nešto.&nbsp; Linijom Bar-Bari išlo je i staro i mlado; odabrani članovi porodice da kupe za sve; &nbsp;nekad i čitave porodice, a uvijek su tu bile i gomile nakupaca, preprodavaca, švercera... Svi zajedno, kao u nekom filmu Felinija...Bilo je to u vrijeme one Jugoslavije i one Crne Gore. ,,Sveca“ više nema. A odavno ovđe nema ni svetaca, ako ih je ikad i bilo. Ali, prodaje i preprodaje – e, toga ima. Samo ne više farmerica, firmiranih majica ili parfema. Poslije toliko decenija, uz nove političke naraštaje, opstalo je samo ono famozno pitanje: koliko košta, quanto costa? Sve to zahvaljujući premijeru Milojku Spajiću i njegovom pokretu Evropa Navičas. I njihovoj želji da dobro iskoriste vrijeme boravka u vlasti. Sad se samo pitamo: koliko će to sve da nas košta; ova sezonska rasprodaja teritorije Crne Gore. Hoće li baš svi iz parlamentarne većine u utorak po diktatu dići ruku; ili će neko odbiti da se proda, pardon da se da u zakup na 99 godina neki dio crnogorske teritorije… Znaju li svi poslanici, ili je to samo poznato Mickeju, koliko će zemlje da iskeširaju: je li samo Veliku plažu sa Starim gradom Ulcinjem koji će, podrazumijeva se, biti stariji i ljepši kada ga investitor sredi?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418220432_0156b4db12a1dc49a2ee979be174ab6cfa668a0054c4770d508bd3f526493d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418220432_0156b4db12a1dc49a2ee979be174ab6cfa668a0054c4770d508bd3f526493d1c" data-rendition-name="original" width="1000" height="398" loading="lazy" alt="KULE I GRADOVI: Tobožnji nacrt projekta"> <figcaption>KULE I GRADOVI: Tobožnji nacrt projekta(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ima Crna Gora dosta toga za prodavanje ili, da ublažimo retoriku, za zakupljivanje na vijek vjekova. Recimo Buljarica, Jaz, uvale oko Herceg Novog ili što na sjeveru... Ponekad djeluje kao da premijer i parlamentarna većina imaju neki fetiš baš na zabranjena područja. I, ko zna, ako se nađe baš dobar investitor možda damo pod zakup – i vrh Lovćena, sve sa Meštrovićevim Mauzolejom. Djeluje kao banalno karikiranje, ali odražava stanje duha. Uostalom, odavno živimo u vremenu prodaje principa, preprodaje političke pripadnosti, i rasprodaje morala. Samo, treba biti pošten i ostaviti po strani investitore. I gospodina Alabara i njegovu kompaniju Igl Hills ili nekog drugog Alabara: svako ko želi da ulaže u Crnu Goru mora biti dobrodošao. Nikada nijesu krivi investitori, već vlast koja ih dovodi. U stvari, ključni problem uvijek nastaje po istoj matrici: kada dođe do ogromnog jaza, između viška ambicija i manjka morala. Baš kao kod crnogorskog premijera Spajića. Koji je u dolasku Alabara vidio – ne spas za posrnulu crnogorsku privredu - već za sebe i svoju stranku koja kopni od izbora do izbora. I baš poput ,,Evrope sad 1”, programa takozvanog ,,prepakivanja poreza” koji mu je svojevremeno, po nalogu Aleksandra Vučića, ustupio profesor Goran Radosavljević iz Beograda, premijer Spajić je u Alabaru vidio isto što i Vučić svojevremeno, kada je krenuo u projekat Beograda na vodi. Priliku za agresivni politički marketing, ali i mogućnost dobre i brze zarade. Ne za državu, naravno. Spajić je, možda i nesvjesno, želio da kopira Vučića baš do detalja. I kao što je beogradski autokrata u toku noći silom sravnio kućice u naselju Savamala, tako je i ovaj naš tehnokrata zamislio da sinoć sravni sve poslaničke glasove i da na silu izglasa Sporazum sa Emiratima. Vučić je koristio bagere za čišćenje terena, Spajić je zamislio da mu poslanici očiste teren za veliku opsjenu na Velikoj plaži. Nije mu prošlo u petak veče, ali uspjeće u utorak preko dana jer mu glavni mentor Andrija Mandić čuva leđa. Ono što je izvjesno, premijer Spajić – ukoliko ga građanski bunt ne zaustavi – namjerio je da gura iz projekta u projekat. Danas Alabar, sjutra neki drugi investitor premijeru na dar. Negdje početkom onih mučnih devedesertih i raspada Jugoslavije, kada je i feribor ,,Sveti Stefan” prestao da plovi ka italiji, bio je hit jedan propagandni slogan Izdavačkog preduzeća Grafos. Tada poznati crnogorski izdavači poručivali su: Izdajemo sve, liše Crne Gore. Taj propagandni slogan danas, u postavgustvoskoj Crnoj Gori, baš i nije nešto popularan.

Signore Spaic, quanto costa?

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: venecuela