Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da ne razmatra mogućnost vojnog napada na Venecuelu, iako je ta zemlja izrazila zabrinutost da američko vojno prisustvo u regionu ima za cilj promjenu režima u Karakasu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Sjedinjene Američke Države rasporedile su osam ratnih brodova u Karipskom moru, poslale borbene avione F-35 u Portoriko i nosač aviona u pravcu regiona – što predstavlja veliku vojnu silu za koju Vašington tvrdi da je namijenjena borbi protiv trgovine drogom.
Na pitanje novinara u predsjedničkom avionu da li razmatra napad na Venecuelu, Tramp je kratko odgovorio: “Ne.”
Vašington je početkom septembra pokrenuo kampanju napada usmjerenih na brodove za koje se sumnja da učestvuju u krijumčarenju droge u Karipskom moru i istočnom Pacifiku. Ova kampanja je do sada odnijela najmanje 62 života, uništila 14 brodova i jednu podmornicu.
Administracija Donalda Trampa tvrdi da ti brodovi predstavljaju prijetnju po nacionalnu bezbjednost SAD jer, kako navode, služe za šverc droge.
Pored vojne opreme raspoređene u regionu, Vašington je izveo i nekoliko demonstracija sile koristeći bombardere B-52 i B-1B, koji su letjeli u blizini obale Venecuele. Posljednji takav slučaj dogodio se u ponedeljak.
Regionalne tenzije su porasle kao rezultat ovih napada na brodove osumnjičene za prevoz droge i vojnog gomilanja, dok je Venecuela optužila SAD da planiraju svrgavanje predsjednika Nikolasa Madura, koji je Vašington optužio za “izmišljanje rata”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp: Ne razmatram mogućnost napada na Venecuelu

Američka administracija je od marta ove godine sprovela 40 letova za deportaciju u glavni grad Venecuele, Karakas, kojima je deportovano oko 8.000 državljana te zemlje, potvrdili su neimenovani izvori iz Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD.
Letovi su počeli u martu kada je Venecuela, u jeku pojačanih tenzija sa SAD, pristala na letove za repatrijaciju, naveli su neimenovani izvori iz Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD za SiBiEs (CBS).
Posljednjim takvim letom za deportaciju 15. oktobra, američka Služba za imigraciju i carine (ICE) deportovala je oko 140 osoba u Venecuelu, uključujući i najmanje sedam osoba sa krivičnim dosijeom - navodne članove bande Tren de Aragua i seksualne prestupnike.
Među deportovanima je i Džeferson Bračo Hadad, navodni član bande Tren de Aragua, za koga je portparol DHS-a rekao da je šest puta hapšen zbog krađa i posjedovanje droge, između ostalog.
Portparol DHS je potvrdio da je istim letom vraćen i Anđelo Denis-Hesus Ainaga-Haspe, osuđen za višestruka krivična djela vezana za ilegalno posjedovanje oružje, kao i Dijego Alehandro Mavarez Aroča, koji je osuđen za seksualne napade.

SAD od marta deportovale u Venecuelu oko 8.000 državljana te zemlje

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro u četvrtak je uputio apel na engleskom jeziku, dok rastu tenzije između Vašingtona i Karacasa.
Madurov komentar uslijedio je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je odobrio tajnu akciju protiv te južnoameričke nacije, usred eskalacije američke vojne kampanje protiv navodnih trgovaca drogom na Karibima i Pacifiku.
- Da, mir, da, mir zauvijek, mir zauvijek. Bez ludog rata, molim vas - poručio je Maduro na sastanku sa sindikatima koji su povezani s ljevičarskim liderom, bivšim vozačem autobusa i sindikalnim vođom.
Sjedinjene Države su rasporedile nevidljive ratne avione i brodove mornarice kao dio onoga što nazivaju naporima protiv narkotika, ali još nisu objavile dokaze da su njihove mete, osam brodova i polupodmornica, krijumčarile drogu.
U američkim napadima, koji su počeli 2. septembra, poginulo je najmanje 37 ljudi, prema podacima AFP-a zasnovanim na američkim podacima.
Regionalne tenzije su se rasplamsale kao rezultat kampanje, a Maduro optužuje Vašington da traži promjenu režima.
Prošle sedmice, Tramp je rekao da je odobrio tajnu akciju CIA-e protiv Venecuele i da razmatra napade na navodne narkokartele na kopnu.
Američki predsjednik optužuje Madura da vodi narkokartel, što venecuelanski lider poriče.

Maduro apeluje na Trampa: Bez ludog rata u Venecueli, mir zauvijek

Venecuela je zatražila od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da utvrdi da su smrtonosni američki napadi na brodove u blizini njene obale nezakoniti i da izda saopštenje kojim podržava suverenitet Venecuele, navodi se u pismu u koje je Rojters imao uvid u četvrtak.
Američki predsjednik Donald Tramp naredio je veliko gomilanje američke vojske na jugu Kariba, a trupe su izvele najmanje pet operacija koje je Trampova administracija opisala kao umiješane u trgovinu drogom, bez pružanja dokaza.
U pismu upućenom Savjetu bezbjednosti UN-a, koje broji 15 članova, od srijede, ambasador Venecuele pri UN-u Samuel Moncada optužio je Vašington za ubistvo najmanje 27 ljudi u napadima na "civilne brodove koji su prelazili međunarodne vode".
Zatražio je od savjeta da "istraži" napade kako bi se "utvrdila njihova nezakonita priroda" i izdalo saopštenje kojim se "potvrđuje princip neograničenog poštovanja suvereniteta, političke nezavisnosti i teritorijalnog integriteta država", uključujući Venecuelu.
U Karakasu, predsjednik Venecuele Nikolas Maduro rekao je da, iako je CIA dugo povezivana s državnim udarima širom svijeta, nijedna prethodna vlada nije javno izjavila da je naredila CIA-i da "ubija, svrgava i uništava zemlje".
Maduro je optužio CIA-u da je ovlaštena za provođenje operacija usmjerenih protiv mira u Venezueli.
- Ali naš narod je jasan, ujedinjen i svjestan. Ima sredstva da još jednom porazi ovu otvorenu zavjeru protiv mira i stabilnosti Venecuele - rekao je predsjednik tokom događaja koji je prenosila državna televizija.
Međutim, Savjet bezbjednosti neće moći poduzeti nikakve mjere osim održavanja sastanaka o situaciji jer Sjedinjene Američke Države imaju pravo veta. Savjet se prvi put sastalo prošle sedmice zbog napetosti na zahtjev Venecuele, Rusije i Kine.
Na tom sastanku, Sjedinjene Američke Države su opravdale svoje akcije kao u skladu s članom 51. osnivačke Povelje UN-a, koji zahtijeva da Savjet bezbjednosti bude odmah obaviješteno o svakoj akciji koju države poduzimaju u samoodbrani od oružanog napada.
Američki ambasador pri UN-u Majk Volc izjavio je u četvrtak da će Tramp koristiti obavještajnu zajednicu, Ministarstvo odbrane i diplomatiju "kako bi odbranio suverenitet SAD-a od akcija koje aktivno ubijaju Amerikance".
- Venecuela može donijeti šta god želi u UN. Znate, dio UN-a je i Član 51 Povelje UN-a koji omogućava zemlji da se brani. I to je ono što predsjednik Tramp radi i što će raditi - rekao je za Foks njuz (Fox News).

Venecuela traži od Savjeta bezbjednosti UN da podrži njen suverenitet nakon američkih napada

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa tajno je ovlastila Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) da sprovodi tajne akcije u Venecueli, prenio je Njujork tajms (NYT), pozivajući se na neimenovane visoke američke zvaničnike.
Nova ovlašćenja uključuju omogućavanje CIA da sprovodi smrtonosne operacije u Venecueli i niz operacija na Karibima.
Pored toga, CIA bi mogla da preduzima akcije protiv predsjednika Venecuele Nikolasa Madura ili njegove vlade, ili samostalno ili u okviru veće vojne operacije.
Kako navodi Njujork tajms, na Karibima je trenutno stacionirano 10.000 američkih vojnika, od kojih većina u Portoriku, kao i kontigent marinaca na amfibijskim brodovima.
Pored toga, mornarica SAD ima osam površinskih ratnih brodova i podmornicu na Karibima.
Američki list navodi da ovlašćenja poput ovog su najčešće najstrože čuvane tajne Bijele kuće, i često ih ponovo promišlja i odobrava svaka naredna administracija, a tekstovi naredbi i ovlašćenja se rijetko objavljuju u javnosti.
Sa ovlašćenjem mogu biti upoznati pojedini članovi Kongresa.
Dok se američke vojne operacije, poput udara na čamce koji navodno prevoze drogu sa venecuelanske teritorije, generalno objavljuju, tajne akcije CIA se obično drže u tajnosti.
S druge strane, pojedine operacije CIA, poput one u kojoj su mornaričke ''foke'' ubile lidera Al Kaide Osamu bin Ladena, budu objavljene veoma brzo.
CIA je 1954. orkestrirala puč kojim je svrgnut predsjednik Gvatemale Jakobo Arbenz, što je dovelo do decenija nestabilnosti, učestvovala je u invaziji na Zaliv svinja na Kubi i u više navrata pokušala da ubije nekadašnjeg kubanskog lidera Fidela Kastra, oružjem snabdjela disidente koji su ubili lidera Dominikanske Republike Rafaela Truhilja Molinu.
Pored toga, CIA je takođe bila umiješana u puč u Brazilu 1964. godine, smrt Če Gevare i druge mahinacije u Boliviji, puč u Čileu 1973. godine i borbu protiv ljevičarske sandinističke vlade Nikaragve 1980-ih godina.
Tramp je ranije ovog mjeseca naredio prekid diplomatskih razgovora sa Madurovom vladom, nakon što je Maduro odbio američki zahtjev da dobrovoljno napusti vlast, što je, prema navodima Njujork tajmsa, cilj administracije koju je razvio državni sekretar Marko Rubio, uz pomoć direktora CIA Džona Retklifa.
SAD su ponudile 50 miliona dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja i osude Madura po optužbama za trgovinu drogom u SAD.

Njujork tajms: Trampova administracija ovlastila CIA da sprovodi tajne akcije u Venecueli

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro je liderku opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado nazvao "demonskom vješticom".
Mačado je nagrađena "zbog svoje neumorne borbe za demokratiju" u toj južnoameričkoj zemlji.
- Oko 90 odsto stanovništva odbacuje demonsku vješticu Sajone - rekao je Maduro, misleći na osvetoljubivo biće iz venecuelanskih legendi, ali bez pominjanja imena svoje protivnice i njene nedavno osvojene nagrade.
Vlada u Karakasu često ovako naziva Mariju Korinu Mačado.
- Želimo mir i imaćemo ga, ali mir sa slobodom, sa suverenitetom - dodao je Maduro, dok su Sjedinjene Američke Države (SAD) rasporedile brodove u Karipsko more sa ciljem borbe protiv trgovine drogom iz Venecuele, optužujući šefa države da predvodi kartel.
Marija Korina Mačado podržava ove manevre.
Ona je svoju Nobelovu nagradu posvetila američkom predsjedniku Donaldu Trampu i venecuelanskom narodu.

Maduro nazvao dobitnicu Nobelove nagrade za mir demonskom vješticom

Američki predsjednik Donald Tramp obustavio je sve pokušaje postizanja diplomatskog dogovora s Venecuelom, piše Njujork tajms, pozivajući se na američke zvaničnike.&nbsp;
Ova odluka, navodi list, a prenosi hrvatski Index, otvara mogućnost za novu fazu eskalacije, uključujući i vojne operacije protiv krijumčara droge ili same Vlade Nikolasa Madura.
<h2>Nazvao pregovarače i rekao im da odmah prekinu</h2>
Prema informacijama Tajmsa, Tramp je prošle nedjelje tokom sastanka s vojnim komandantima nazvao Ričarda Grenela, specijalnog predsjedničkog izaslanika i izvršnog direktora Kenedi Centra, koji je vodio pregovore s Madurom i visokim zvaničnicima Venecuele. Tramp mu je tada naredio da odmah prekine sve diplomatske aktivnosti, uključujući i razgovore s Madurom.
Tramp je, prema izvorima lista, sve više frustriran time što Maduro odbija da ispuni američke zahtjeve i dobrovoljno odstupi s vlasti, kao i tvrdnjama venecuelanskih zvaničnika da nijesu uključeni u trgovinu drogom.
<h2>Više scenarija eskalacije, uključuju i rušenje Madura</h2>
Američki zvaničnici izjavili su za Njujork tajms da je Trampova administracija već pripremila više scenarija za vojnu eskalaciju, uključujući planove koji bi mogli dovesti i do rušenja Madura s vlasti.
Šef diplomatije i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Marko Rubio nazvao je Madura „nelegitimnim“ liderom, te je više puta podsjetio na američku optužnicu kojom se venecuelanski predsjednik tereti za trgovinu drogom.&nbsp;
Rubio ga je opisao kao „bjegunca od američke pravde“, a Vašington je povećao nagradu za njegovo hapšenje na 50 miliona dolara.
<h2>„Iskoristićemo svaki element američke moći“</h2>
Visoki zvaničnik Bijele kuće rekao je da je predsjednik Tramp spreman da „iskoristi svaki element američke moći“ kako bi zaustavio dotok narkotika u Sjedinjene Države.
- Predsjednik je u više navrata jasno poručio Maduru da mora prekinuti krijumčarenje droge iz Venecuele - rekao je izvor za Njujork tajms.
Ričard Grenel odbio je da komentariše odluku predsjednika, a isto je učinio i visoki venecuelanski zvaničnik.
<h2>Sukob unutar administracije</h2>
Rubio i njegovi saveznici u administraciji forsiraju strategiju rušenja Madura, smatrajući ga direktno odgovornim za rad narko-kartela u zemlji. Vlada Venecuele te optužbe odbacuje.
Kako navodi Njujork tajms, u petak su američke snage napale još jedan brod u međunarodnim vodama blizu Venecuele, pri čemu su ubijena četiri muškarca. Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da je to bio četvrti poznati napad na plovila za koja Vašington tvrdi da su krijumčarila narkotike.
Grenel je mjesecima vodio pregovore s Madurom, a razgovori su se dodatno intenzivirali nakon što su počeli američki napadi na brodove.
<h2>Madurova ponuda i propali pokušaj dogovora</h2>
Prošlog mjeseca Maduro je poslao pismo Trampu u kojem je negirao da njegova zemlja učestvuje u trgovini drogom te ponudio nastavak pregovora preko Grenela.
Grenel je, prema informacijama Njujork tajmsa pokušavao da oblikuje dogovor koji bi spriječio širi sukob i istovremeno omogućio američkim kompanijama pristup venecuelanskoj nafti.
Međutim, Rubio i njegovi saradnici u Bijeloj kući smatrali su da su Grenelovi pokušaji kontraproduktivni i da stvaraju konfuziju u američkoj strategiji, rekao je izvor upoznat s raspravama.
<h2>SAD zvanično u „oružanom sukobu“ s kartelima</h2>
Prošle nedjelje Trampova administracija je obavijestila Kongres da su Sjedinjene Države sada zvanično uključene u „oružani sukob“ s narko-kartelima. U dopisu Kongresu navodi se da su karteli proglašeni terorističkim organizacijama, a njihovi članovi koji krijumčare drogu smatraju se „nezakonitim borcima“.
Ova obavijest, u kombinaciji s Trampovom odlukom o prekidu diplomatskih kanala, signal je da Vašington planira dodatno pojačavanje vojnih operacija.
Neki sadašnji i bivši zvaničnici rekli su za Njujork tajms da bi Tramp mogao odobriti i napade na mete unutar Meksika, iako za sada nije jasno postoji li takav plan niti da li će ga predsjednik zaista odobriti.
<h2>Rizik od šireg rata</h2>
Američka vojska tvrdi da su svi dosadašnji udari na brodove koji su prenosili drogu izvedeni u međunarodnim vodama. Međutim, zagovornici diplomatije unutar Trampove administracije upozoravaju da bi širenje operacija na Venecuelu ili bilo kakav pokušaj rušenja Madura mogao uvući Sjedinjene Države u mnogo širi rat.
Prema izvorima Njujork tajmsa, diplomate upozoravaju da bi takva operacija predstavljala upravo onu vrstu dugotrajnog sukoba koji je Tramp tokom kampanje obećavao da će izbjeći.
U pozadini svega ostaje i sukob između Grenela i Rubija koji se već duže razilaze u stavovima o načinu rješavanja krize u Venecueli - naročito oko pitanja kako postići oslobađanje Amerikanaca zatočenih u toj zemlji.

Tramp obustavio diplomatske pregovore s Venecuelom

Američki predsjednik Donald Tramp je objavio da su SAD "eliminisale" i treći venecuelanski brod jer je navodno prevozio drogu.
- Zapravo eliminisali smo tri broda, ne dva, ali vi ste vidjeli dva - rekao je Tramp novinarima.
On se osvrnuo na dva američka napada na brodove u Karipskom moru koji su, po Vašingtonu, prevozili drogu ka SAD, ali Vlada SAD još nije objavila gdje i kad je izvršen ovaj treći napad.
U prvom američkom napadu na brod predstavljenom da pripada trgovcima drogom, 11 ljudi je poginulo 2. septembra u Karipskom moru gdje su SAD poslale vojne snage u ime borbe protiv narko-kartela, što je izazvalo pojačane tenzije s Venecuelom.
Tramp je zatim u ponedjeljak ujutro na svojoj platformi Trut Soušal rekao da je izvršen još jedan napad na brod u "zoni odgovornosti" Vojne komande SAD za Južnu Ameriku i Karibe.
U tom napadu su ubijena tri venecuelanske "narkoteroriste", rekao je Tramp u poruci uz koju je priložen video eksplozije broda.
Vašington optužuje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura da predvodi bandu za trgovinu drogom "Kartel sunca" koju SAD smatraju terorističkom, i nedavno su na 50 miliona dolara povećale nagradu za hapšenje Madura. Međutim, raspravlja se da li taj kartel uopšte postoji.
Maduro je rekao novinarima u ponedjeljak da je na to "vojna agresija" SAD i da Venecuela po međunarodnim propisima ima pravo da odgovori na to i da ima "pravo na legitimnu odbranu".
On je rekao da su američke optužbe "laži" i da kokain koji se izvozi ka SAD koje su glavni svjetski potrošač, prolazi uglavnom preko Tihog okeana i države Ekvador koja je na njegovoj obali.

Tramp: SAD eliminisale i treći venecuelanski brod sa drogom

Snage ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država juče su u Karipskom moru targetirale dronom i uništile čamac za koji sumnjaju da je korišćen za transport droge iz Venecuele prema SAD-u. To je saopštio američki predsjednik Donald Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Ministar komunikacija Venecuele, Fredi Nanez, u objavi na društvenim mrežama sugerisao je da je video koji je podijelio Tramp kreiran pomoću vještačke inteligencije.
U napadu je stradali namjanje 11 ljudi koji su činili posadu broda.
Ovo je vrhunac napetosti između SAD-a i Venecuele koje ne jenjavaju u posljednje vrijeme.
- Upravo smo, u posljednjih nekoliko minuta, doslovno pucali na brod, brod koji je prevozio drogu, puno droge je bilo u tom brodu. I ima još toga odakle to dolazi. Imamo mnogo droge koja ulazi u našu zemlju, dolazi već dugo vremena. Ova dolazi iz Venecuele- rekao je Tramp.
Napad je prema svemu sudeći izvršen bespilotnom letilicom čijim je udarom brod u potpunosti uništen, a njegov tovar zapaljen.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F1962992760354755018%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1962992760354755018%7Ctwgr%5E4d7ef585d6751d8170ddff24524f87ba4ced3206%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Mornarica SAD-a dronom uništila venecuelanski čamac za transport droge; Venecuela tvrdi da je snimak produkt AI

Američki vojni brod s navođenim raketama, USS Lake Erie, viđen je kako prelazi Panamski kanal i kreće se prema Karibima, nakon što je američka administracija rasporedila ratne brodove blizu obale Venecuele.
Kako prenosi AFP, Sjedinjene Američke Države (SAD) su prethodno saopštile da je raspoređivanje ratnih brodova u južnim Karibima, blizu teritorijalnih voda Venecuele, bila operacija protiv trgovine drogom.
Brod dug 173 metra, koji je bio usidren u luci Rodman na ulazu u Panamski kanal, su 29. avgusta uveče vidjeli novinari AFP-a kako plovi prema Atlanskom okeanu.
Prethodno je Vašington optužio venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura da vodi narko kartel i udvostručio je nagradu za njegovo hapšenje na 50 miliona dolara.
Kako prenosi AFP, Maduro je izjavio da je mobilisao više od četiri miliona pripadnika milicije kao odgovor na američke "prijetnje".
Prethodno je Madurova administarcija 25. avgusta najavila da će rasporediti 15.000 pripadnika bezbjednosnih snagaza operacije protiv trgovine drogom, uz kolumbijsku granicu.
Takođe je najavila da će patrolirati svojim teritorijalnim vodama dronovima i ratnim brodovima.

Američki vojni brod na putu prema Karibima, nakon što su SAD rasporedile brodove blizu obale Venecuele

Uoči komemorativnog skupa koji će sjutra biti održan u Novom Sadu, povodom godišnjice tragedije na željezničkoj stanici u kojoj je poginulo 16 osoba, a jedna teško povrijeđena, studenti iz različitih krajeva Srbije pješače ka tom gradu, odajući počast nastradalima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  Prema informacijama koje su učesnici marša dostavili Portalu ETV, dio studenata će prenoćiti u studentskim domovima i na fakultetima, gdje su im kolege mjesecima pripremale smještaj. - Na fakultetima su im spremili dušeke, posteljinu, papuče – sve. Već mjesec dana Zborovi organizuju doniranje, pranje i peglanje posteljine za kampus... Mame su, naravno, oprale i opeglale tonu - navode studenti. Oni dodaju da će ostali učesnici – studenti i građani – biti smješteni po domaćinstvima u Novom Sadu i okolini, te da je podrška lokalnog stanovništva ogromna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  - Nećete vjerovati, ponuda smještaja je veća od potražnje. Zabranjena je svaka zloupotreba – niko ne smije da naplati. Ljudi otvaraju vrata svojih domova i srca - ističu učesnici. Opisali su i emotivnu atmosferu koja prati ovaj jedinstveni poduhvat solidarnosti: - Ova djeca su čudo. Svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme. A u gradu – milion ljudi, pun Bulevar. Komemorativni skup biće održan na godišnjicu nesreće u kojoj se 1. novembra prošle godine urušila nadstrešnica rekonstruisane željezničke stanice, što je označilo jednu od najvećih tragedija u novijoj istoriji Novog Sada. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FmrTvc0aT4sM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Studenti iz Srbije za Portal ETV: Ovo je čudo, ima milion ljudi - svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je mađarski premijer Viktor Orban zatražio od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) izuzeće od sankcija zbog kupovine ruske nafte, ali da SAD to nisu odobrile.
„Tražio je izuzeće. Nismo mu ga odobrili, ali jeste, da, Viktor, moj prijatelj, tražio je izuzeće“, rekao je Tramp novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One.
CNN je ranije prenio da će se dvojica lidera sastati sljedeće sedmice, samo nekoliko sedmica nakon što je otkazan planirani susret u Budimpešti između Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Prošle sedmice, SAD su prvi put u Trampovom drugom mandatu uvele sankcije Rusiji, usmjerene na ruske naftne kompanije.
Orban je rekao da je razgovarao sa mađarskom naftnom i gasnom kompanijom o toj temi i da Mađarska radi na načinu da „zaobiđe“ američke sankcije.
Mađarski premijer je dodao da planira da zatraži od američkog predsjednika Donalda Trampa izuzeće Mađarske od novih američkih sankcija uvedenih ruskim naftnim kompanijama Rosnjeft i Lukoil. Prema njegovim riječima, energetska zavisnost Mađarske i nedostatak pristupa moru čine zemlju izuzetno ranjivom.
Američke sankcije uslijedile su nekoliko dana nakon što je izbio požar u glavnoj rafineriji na Dunavu u vlasništvu mađarske naftne grupe MOL, primoravajući postrojenje da radi sa smanjenim kapacitetom, dodatno ugrožavajući već krhku situaciju sa gorivom u Mađarskoj.
Orban se pozvao i na primjer Njemačke, koja je prethodno obezbijedila izuzeće od američkih sankcija za njemačku imovinu Rosnjefta, koji poseduje kontrolni udeo u rafineriji Švet.
Rojters je prenio da je Vašington odobrio izuzeće jer ta rafinerija više nije pod ruskom kontrolom.

Tramp: Nijesam odobrio Orbanu izuzeće od američkih sankcija ruskoj nafti

Izrael je predao tijela 30 Palestinaca, saopštili su danas zvaničnici Crvenog krsta i bolnice u Pojasu Gaze, dan pošto je palestinski Hamas vratio izraelskim vlastima ostatke dva taoca.
Bolnica Naser u Kan Junisu, na jugu Pojasa Gaze, potvrdila je da je primila 30 tijela, čija je identifikacija teška bez pristupa DNK materijalu.
Razmjena posmrtnih ostataka je najnoviji pokazatelj da postoji napredak u primjeni sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, uprkos ovonedjeljnim izraelskim napadima na Pojas Gaze. U tim napadima je ubijeno više od 100 ljudi, poslije ubistva izraelskog vojnika.
Broj tijela Palestinaca koje je Izrael vratio povećan je danas na 225, ali su porodice identifikovale svega 75, navodi Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze.
Nije poznato da li su Palestinci, čija su tijela vraćena, ubijeni u Izraelu 7. oktobra 2023. tokom palestinskog napada koji je pokrenuo rat, ili su umrli u izraelskim zatvorima kao zarobljenici ili su ih izraelski vojnici pronašli mrtve u Gazi tokom rata.
Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze objavilo je na Iksu da su vraćena tijela "rastrgnuta i ekshumirana", da je "meso istopljeno, a lica uništena vatrom" i da su "ostale samo kosti i zubi".

Izrael predao tijela 30 Palestinaca bolnici u Pojasu Gaze

Rusija je uvela zabranu ulaska brojnim predstavnicima evropskih institucija i zemalja EU kao odgovor na usvajanje 19. paketa sankcija, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
U saopštenju se navodi da se zabrana odnosi i na zaposlene u agencijama za sprovođenje zakona, vladinim i trgovinskim organizacijama, građane članica EU i niza drugih zapadnih zemalja “odgovornih za pružanje vojne pomoći Kijevu, učešće u organizovanju isporuke proizvoda dvostruke namjene Ukrajini, rad na podrivanju teritorijalnog integriteta Ruske Federacije i organizovanje blokade kretanja ruskih brodova i tereta”, prenosi RIA Novosti.
Zabrana se odnosi na predstavnike evropskih institucija, vladinih organa zemalja EU i drugih evropskih država uključenih u stvaranje tribunala protiv ruskog rukovodstva, dodaje se u saopštenju.
Mere su uvedene i protiv “onih koji se zalažu za konfiskaciju ruske državne imovine ili korišćenje profita od nje u korist Ukrajine, kao i one koji su odgovorni za uvođenje i sprovođenje sankcija protiv Rusije i koji pokušavaju da naštete odnosima Moskve sa drugim državama”, saopštilo je rusko ministarstvo.
Evropska komisija je 23. oktobra usvojila svoj 19. paket sankcija protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Rusija zabranila ulazak predstavnicima EU institucija zbog novog paketa sankcija

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Grupa crnogorskih iseljenika koji decenijama žive i rade u Njemačkoj dostavila je Portalu ETV saopštenje u kojem iskazuju duboku zabrinutost zbog, kako su istakli, ozbiljnog urušavanja državnog, društvenog i moralnog tkiva Crne Gore, koje se posljednjih godina sprovodi planski i ciljano.
- U trenutku kada svjedočimo opasnom rastu govora mržnje, nasilja i progona neistomišljenika, te napadima na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori, crnogorska dijaspora sa svih pet kontinenata odlučno je ustala u odbranu svoje domovine. Nakon inicijative roditelja iz Crne Gore, za održavanje velikog skupa u decembru mjesecu odazvale su se desetine udruženja iz Evrope, Amerike, Australije i Latinske Amerike - potvrđujući time da Crna Gora nije sama i da ima djecu koja je neće napustiti - saopštili su oni.
Poručuju da „ono što gledamo posljednjih godina nije spontani društveni poremećaj, već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva od strane onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi“.
- Danas, kada se na ulicama Podgorice napadaju ljudi samo zato što su „drugačiji“, kada se ruši imovina, prijeti i poziva na istrjebljenje „neprijatelja“, svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu. To nijesu djela Crnogoraca. To nijesu djela ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su djela onih koji rade protiv Crne Gore - protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode. Oni koji danas napadaju i šire mržnju žele da posvađaju Crnu Goru sa njenim komšijama, partnerima i prijateljima, žele da je oslabe iznutra, da je podijele i učine ranjivom - poručili su oni.
Kategorični su da „im to neće uspjeti“.
- Naša borba nikada nije bila borba protiv drugih, već za sebe - za čast, slobodu i dostojanstvo Crne Gore. Naša domovina je zajednica svih njenih ljudi, bez obzira na vjeru i porijeklo, i upravo u toj različitosti leži njena snaga - naglasili su u saopštenju.
Ponovili su poziv roditelja crnogorskih iseljenika da, „ma gdje bili, u decembru dođu u domovinu - da zajedno stanemo u odbranu naše države, njenog mira, njenog građanskog bića i njenog imena“.
- Crna Gora je bila i ostaće domovina slobodnih, pravednih i hrabrih ljudi - zaključili su u saopštenju.
Više porodica crnogorskih iseljenika, saopštile su Portalu ETV 25. septembra, da pripremaju skup na koji će pozvati dijasporu, s pozivom da se ujedini i podrži ovaj protest koji organizuju zbog, kako kažu, „staljinističkog djelovanja aktuelne vlasti, koja metodama 'očerupane kokoši' ponižava i građane i samu državu Crnu Goru, kontinuirano i umišljajno, bez srama i obzira“.
- Najnovijim planskim djelovanjem, pojedinci iz vlasti uz podršku i aminovanje određenih manjinskih partija pokušavaju da istrgnu državne temelje Crne Gore, čime se direktno atakuje na njen ustavno-pravni poredak. Ovakvo djelovanje podsjeća na scenarije unuka Ravnogorskog pokreta iz 1941. godine, kao i na aktivnosti ubačenih stranih struktura kojima je cilj destabilizacija države. Svjesni istine da je istorija učiteljica života, civilizovanim putem, uz korišćenje svih zakonom dozvoljenih radnji organizovaćemo se da štitimo prava i interese naše kuće - poručili su oni tada.
Rekli su da će protestni skup koji planiraju da organizuju biti poziv za „sveopšti, veliki savez za odbranu autohtonog građanstva, ali i svih onih koji časno žive u Crnoj Gori“.

Svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković dopunila je krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića zbog njegovih javno izrečenih priznanja i političkih postupaka koji, prema njenoj ocjeni, ukazuju na svjesnu namjeru urušavanja ustavnog i pravnog sistema Crne Gore i njenog istorijsko-civilizacijskog identiteta, ali i direktni napad na ustavni poredak, antifašističke vrijednosti, međunarodni ugled Crne Gore i njen evropski put.
Mandić je, kako je ustvrdila Marković, javno priznao da je odlučio da podrži izbor Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca na osnovu privatnog odnosa sa njegovim ocem, te očekivanja da će on pokrenuti postupak protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. 
Ona je decidna da je Mandić tim priznanjem otvoreno potvrdio političko uslovljavanje i pritisak na pravosuđe, narušavanje nezavisnosti državnog tužilaštva i pokušaj političke instrumentalizacije tužilačke funkcije radi ličnih i partijskih interesa.
Pored toga, ona ukazuje da je Mandić 11. oktobra prisustvovao događaju na Krnovu i položio vijenac pripadnicima četničkih formacija koje su u Drugom svjetskom ratu bile kolaboranti nacističke Njemačke i fašističke Italije. Tom prilikom, ističe Marković, nije bila istaknuta državna zastava Crne Gore, već zastava Republike Srbije, čime je narušen dignitet države i ponižena njena antifašistička tradicija. 
- Prisustvo mitropolita Metodija, koji javno veliča Pavla Đurišića i čuva njegov spomenik u manastiru, potvrđuje da je riječ o organizovanom pokušaju istorijske revizije i nametanja četničke ideologije u Crnoj Gori - naglasila je predsjednica Crnogorskog foruma.
Ona je stava i da je Mandić prekršio Ustav i prilikom dočeka Milorada Dodika pod zastavom entiteta Republike Srpske, bez zastave Bosne i Hercegovine, kao i čestitajući neustavni Dan RS, čime je podržao secesionističke politike i narušio odnose Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
- On je takođe u Skupštini pokrenuo inicijativu da Crna Gora donese odluku o genocidu u Jasenovcu, kao političku kontramjeru na odluku o genocidu u Srebrenici. Time je pokušao sprovesti istorijski revizionizam, negirati presude međunarodnih sudova i narušiti međunarodni ugled Crne Gore, što je dovelo i do protestne note Republike Hrvatske - navela je Marković.
Sve je to, podvlači ona, rađeno u skladu sa političkim interesima Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, sa ciljem usporavanja evropskog puta Crne Gore i njenog vraćanja pod politički uticaj „srpskog sveta“. 
- Politički saradnik Andrije Mandića, Milan Knežević, iznio je javno netačnu tvrdnju da u Crnoj Gori ima 100 hiljada Turaka, iako ih je oko 12 hiljada, što je imalo za cilj podsticanje neprijateljskog raspoloženja prema jednoj etničkoj grupi. Ta izjava uslijedila je neposredno nakon upozorenja predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Aleksandru Vučiću, čime je očigledno da Knežević i Mandić djeluju u koordinaciji sa interesima Srbije, želeći destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog članstva u Evropskoj uniji - navela je Marković.
Predsjednica Crnogorskog foruma je decidna da je njihovo djelovanje direktno doprinijelo atmosferi netrpeljivosti i incidentima u Podgorici, pokazujući da ekstremističke i nacionalističke izjave nijesu slučajne, već dio šireg političkog projekta kojim se želi mijenjati crnogorski identitet , poništiti istorijska antifašistička tradicija i podrediti država interesima tuđih centara moći. 
- Zbog svega navedenog, Crnogorski forum je podnio dopunu krivične prijave protiv Andrije Mandića i istovremeno inicirao donošenje Zakona o sprečavanju govora mržnje i politički motivisanog nasilja, kako bi se spriječilo veličanje ratnih zločinaca, negiranje sudski utvrđenih genocida, promocija ekstremizma i istorijskog revizionizma, kao i svaka forma fašističke i totalitarne propagande - zaključila je Marković.

Marković dopunila krivičnu prijavu protiv Mandića zbog pritiska na pravosuđe izborom Markovića, istorijskog revizionizma, narušavanja antifašističkih vrijednosti i međunarodnog ugleda

Tag: venecuela