Dijana Hrka treći dan štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije

Dijana Hrka, čiji je sin poginuo u nesreći u Novom Sadu, u utorak treći dan štrajkuje glađu ispred zgrade Skupštine Srbije u centru Beograda.

Hrka traži odgovornost za smrt svog djeteta i još 15 osoba koje su stradale u padu rekonstruisane nadstrešnice Željezničke stanice.

U večernjim satima okupilo se nekoliko stotina građana koji su došli da joj pruže podršku.

Ona podsjeća da, godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu – nesreće koja je pokrenula talas masovnih antivladinih protesta širom Srbije – niko još nije odgovarao.

- Mnogo je emocija. Malo tuge, malo emocija, ali dobro je. Kad ja godinu dana znam da niko nije osuđen za ubistvo mog djeteta – to je ubistvo. To je sistem, to je korupcija. Da niko nije osuđen, da niko nije priveden, da mnogi ljudi nijesu saslušani – šta drugo da radim? Da sjedim skrštenih ruku i čekam da zataškaju - kazala je Hrka za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Podrška građana i studenata

Ogradu i kordone policije koji je dijele od šatorskog naselja pristalica vlasti prati muzika sa razglasa i napadi na antivladine demonstrante koji podržavaju Hrku.

- To što oni puštaju neke pjesme koje mene vrijeđaju, nema veze. Ja ću izdržati, psihički me neće slomiti. To im poručujem – odustati neću, jer moraju svi da odgovaraju za svoje postupke - istakla je.

Tokom trećeg dana štrajka glađu, 4. novembra, građani i studenti dolazili su ispred Skupštine da joj pruže podršku.

- Mnogo mi je drago da vidim da ovoliko ljudi dolazi, uprkos svemu što može da se desi, i da su uz nju - kazao je Sergej iz Beograda.

- Strašno je da se niko nije našao kao odgovoran i da niko nije kažnjen - dodala je Esma.

Živan iz Beograda poručio je da se „svim srcem i dušom“ saosjeća sa majkom koja traži pravdu za poginulog sina.

Reakcije vlasti i opozicije

Predstavnici vlasti, među njima i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, pozvali su Hrku da prekine štrajk glađu.

Vučić je, istovremeno, šatorsko naselje pristalica vlasti nazvao „simbolom slobode“ i optužio demonstrante koji podržavaju Hrku da su „napali taj kamp“.

- Oni mene ne smiju pogledati u oči sigurno. Ovo što mi poručuju preko medija meni ne znači ništa. I kad bi došli ovdje, mogli bismo samo da pričamo ispred ovog naroda – nikako drugačije - kazala je Hrka za RSE.

Hrku su posjetili i pojedini opozicioni poslanici uoči sjednice Skupštine Srbije, prenoseći njene zahtjeve vlastima.

Ona im je poručila: „Ja ne vjerujem nikome. Godinu dana nikoga nije bilo. Bila sam sama i u ovu borbu sam krenula sama. Nisam ni pozicija ni opozicija. Svi ste imali priliku da stanete uz mene, ali nikoga nije bilo.“

Poslanik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović izjavio je u parlamentu da Hrka štrajkuje glađu „jer je korupcija u kojoj je vlast učestvovala ubila njeno dijete“.

- Ona ima tri zahtjeva – da svi koji su stvarno odgovorni budu procesuirani, da svi studenti i politički zatvorenici budu pušteni iz pritvora i da se raspišu izbori - naveo je Grbović.

Incidenti i istraga bez epiloga

Policija nije reagovala na provokacije koje su upućene Hrki iz šatorskog naselja, što je izazvalo dodatne kritike opozicije.

Poslanica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić poručila je da vlast „zloupotrebljava tragediju i ruganjem vrijeđa majku koja traži pravdu“.

Hrka je štrajk glađu najavila 1. novembra, tokom obilježavanja godišnjice pogibije 16 osoba u Novom Sadu.

Policija joj dan kasnije nije dozvolila da štrajk započne ispred Skupštine, gdje su postavljeni šatori pristalica vlasti.

Isto veče došlo je do incidenata kada su policijske jedinice razdvajale pristalice i protivnike vlasti. Policija je saopštila da je privedeno 37 demonstranata, dok su studenti i građani koji podržavaju Hrku optužili policiju za selektivna hapšenja.

Protesti podrške Dijani Hrki organizuju se u više gradova Srbije.

U rušenju nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu poginulo je 16 osoba, a jedna je teško povrijeđena. Nesreća se dogodila samo četiri mjeseca nakon svečanog otvaranja zgrade, poslije trogodišnje rekonstrukcije.

Tragedija je izazvala masovne antivladine proteste i višemjesečne blokade univerziteta i škola, dok su studenti među zahtjeve uvrstili i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Uprkos optužnicama i pokrenutoj istrazi protiv bivših državnih funkcionera, suđenja za nesreću još nijesu počela.