Advokatica Nikolina Mišnić saopštila je da je njen klijent Aleksandar Keković danas započeo štrajk glađu u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) ozbiljno protestujući zbog, kako on ističe, nepravednih optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdelic-i-kekovic-uz-jake-mjere-bezbjednosti-privedeni-u-cb-podgorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Moj klijent odlučno negira sve što mu je stavljeno na teret, a posebno bilo kakvu povezanost sa bilo kojom organizovanom kriminalnom grupom i smatra da je ovo još jedan u nizu pokušaja tužilaštva da mu namjesti izvršenje krivičnih djela sa kojima nema apsolutno nikakve veze. Ističe da neće dozvoliti da po ko zna koji put provodi dane u pritvoru za nešto što nije uradio - navela je Mišnić.
Od samog početka, kaže, smatra nepravedenim način na koji je od strane tužilaštva i direktora policije medijski predstavljeno njegovo hapšenje.
- Jer su netačne informacije da je uhapšen u akciji, kako je i sam objasnio u izjavi koju je dao pred sudom. Takođe, ističe da nije tačno da je lišen slobode dana 29.05.2025. godine, već kako je i pred sudom izjavio dana 09.05.2025. godine i to bez bilo kakvog rješenja i prava na advokata, a koji period mu nije uračunat u vrijeme trajanja pritvora što znači da je faktički bio otet - istakla je advokatica.
Keković, prema njenim riječima, navodi i da su netačne informacije da je bio u bjekstvu.
- Jer je državu napustio prije pokretanja postupka dana 20.11.2022.godine, kao slobodan građanin, te je u skladu sa propisima UAE dobio ličnu kartu, vozačku dozvolu i dozvolu za boravak i rad i zaposlio se. Osim toga, mom branjeniku nikada nije dostavljen poziv na adresu u Podgorici, niti ga je bilo ko obavijestio o pokretanju postupka protiv njega - naglasila je Mišnić.
Djela koja mu se stavljaju na teret, prema njenoj ocjeni, predstavljaju izolovane radnje u odnosu na "kriminalni plan" iz optužnice.
- I ta djela se ni na koji način ne mogu dovesti u vezu sa djelom u vezi sa kojim je navodno djelovala grupa. Iz tog razloga moj branjenik smatra da je zalutao u ovu optužnicu - dodala je advokatica.
Napomenula je da se je za jedno od dva djela koja mu se stavljaju na teret, postupak u toku pred Osnovnim sudom protiv drugih lica, dok je za drugo krivično djelo ODT postupak okončao još 2020. godine.
- Moj klijent se odlučio na ovaj korak jer želi da skrene pažnju javnosti na, po njegovom uvjerenju, ozbiljne nepravilnosti u postupku koji se vodi protiv njega. Njegov cilj nije izazivanje tenzija već insistiranje na istini i pravičnom suđenju - zaključila je Mišnić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Aleksandar Keković započeo štrajk glađu u zatvoru, tvrdi da ga SDT nepravedno optužuje

Prevoznik iz Srbije Milomir Jaćimović poslije devet dana prekinuo je štrajk glađu ispred zgrade Banovine. Njegov sin, Milan Jaćimović, u toku dana je bio priveden i poslije nekoliko sati pušten.
Kako je Jaćimović naveo u obraćanju okupljenima, on očekuje da mu se obratiti organi nadležni za ispunjenje njegovih zahtjeva.
- Ako mi se do petka niko ne obrati, u subotu idem kod Dijane (Hrka), nosim svoje šatore i u subotu ću objaviti datum kada pozivamo da cijela Srbija dođe u Beograd i da blokiramo prijestonicu - rekao je Jaćimović.
Prema njegovim riječima, neophodno je da kriza u državi bude riješena bez nasilja.
- Moram da naglasim - ne pozivam na nasilje i neće biti nasilja, ali ćemo skupštinu i Ćacilend opasati i zatvoriti. Nema ulaza, nerma izlaza - rekao je Jaćimović.
Rekao je i da mu je u posjeti bio sindikat kamionskih prevoznika, te da su oni spremni da skupe 200-300 kamiona kojima bi blokirali Beograd.
Građani su na poziv studenata došli da podrže Jaćimovića, a zatim su blokirali Bulevar Mihajla Pupina ispred Banovine.
Milomir Jaćimović je štrajk glađu započeo prošlog ponedjeljka, 10. novembra, zahtijevajući da mu se vrate oduzeti autobusi, kao ida mu se ponište kazne za koje tvrdi da su neosnovane.

Jaćimović prekida štrajk glađu: Ako mi se do petka niko ne obrati, nosim svoje šatore kod Hrke

Dijana Hrka, majka poginulog Stefana u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkuje glađu petnaesti dan, dok je autoprevoznik Milomir Jaćimović ušao u sedmi.
Građani su okupljeni pored šatora kod Skupštine Srbije u Beogradu, gdje Dijana Hrka štrajkuje glađu, zahtijevajući otkrivanje istine o pogibiji njenog sina i još petnaest osoba u padu betonske nadstrešnice na novosadskoj Željezničkoj stanici prije godinu.
Ispred šatora je okačen transparent "Snaga majke i brda pomijera", prenijela je Beta.
Ona štrajkuje glađu nedaleko od šatorskog kampa u kome su pristalice vlasti.
Autoprevoznik Milomir Jaćimović štrajkuje glađu ispred zgrade Banovine u Novom Sadu već sedam dana.
- Normalno je da nemam više one snage što sam imao, ali tako je kako je, mora se, ići ćemo do kraja. Došao sam u takvu situaciju kad su mi uzeli zadnji autobus - prenio je N1 riječi Jaćimovića.
Jaćimović, koji je prevozio svojim autobusima studente na proteste, traži da mu oni budu vraćeni tvrdeći da su neosnovano oduzeti, kao i da se ponište višemilionske kazne koje su mu izrečene.
U znak podrške Jaćimoviću u Kragujevcu, u centranoj Srbiji, građani su poslije jednočasovne protestne šetnje blokirali Autobusku stanicu.
U Srbiji duže od godinu traju protesti i blokade na kojima se insistira na krivičnoj i političkoj odgovornosti zbog stradanja 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu.

Majka poginulog mladića u Novom Sadu štrajkuje glađu 15. dan, autoprevoznik sedmi

Dijana Hrka, majka Stefana Hrke koji je poginuo 1. novembra prošle godine u urušavanju Željezničke stanice u Novom Sadu, štrajkuje glađu 13. dan.
Veliki broj građana je svakodnevno obilazi i pruža podršku u njenoj borbi.
Ipak, s obzirom na to da štrajk traje jako dugo, njeno zdravstveno stanje je sve teže. Već danima se ispred Skupštine Srbije u Beogradu kreće u kolicima, ali odbija primiti infuziju.
Studenti medicine iz Kragujevca su joj uputili apel da prekine štrajk, jer su jako zabrinuti za njeno zdravlje.
- Mi studenti Fakulteta medicinskih nauka smo postali jako zabrinuti za vaše zdravstveno stanje. Iz dana u dan pokazujete odlučnost i spremnost, ali ste to pokazivali i prije ove odluke svakodnevno provodeći vrijeme sa nama i uz nas u ovoj borbi unazad godinu. Kao budući zdravstveni radnici osjećamo obavezu i potrebu da Vas zamolimo, zbog Vašeg zdravstvenog stanja, da obustavite štrajk glađu, kako biste odmorniji i spremniji bili za nastavak naše zajedničke borbe za istinu i pravdu. Ne smijemo dozvoliti da djelovanje ovog režima stvori nove žrtve - naveli su oni.
Hrku će danas pregledati ljekar i nakon toga će biti poznatije informacije o njenom zdravstvenom stanju.
Podsjetimo, ona je štrajk glađu najavila 1. novembra, na godišnicu urušavanja Željezničke stanice, jer do sada niko nije odgovarao za ovu tragediju.

Dijana Hrka štrajkuje glađu 13. dan: Kreće se u kolicima, studenti je mole da prekine

Dijana Hrka ostaje dosljedna u namjeri da istraje u štrajku glađu i da se ispune njeni zahtjevi, saopštio je Velibor Mikić, koga je Hrka ovlastila da se obraća medijima u njeno ime.
Mikić je kazao da se Hrka uznemirila jer su neke osobe putem nepoznatog broja kontaktirale njenog drugog sina.
- Sinoć je došlo do problema, malo se više uzbudila, jer je dobila informaciju da su njenog drugog sina kontaktirale neke osobe telefonom sa nepoznatog broja, koje su se predstavile kao policajci. Nismo mogli da potvrdimo autentičnost poziva, pa smo kasnije iz više izvora pokušavali da provjerimo, ali se ispostavilo da je riječ o lažnom broju. Zbog toga se posebno uznemirila, jer se sada u to uključuje i njen sin. Te osobe su tražile da on utiče na nju da promijeni odluku i prekine štrajk glađu. On je to doživio kao uznemiravanje, a ona se jedva smirila - rekao je Mikić, prenosi N1.
On je dodao da je Dijana od policije zatražila informacije u vezi sa ovim slučajem, naglasivši da ne želi da se slična situacija ponovi.

Dijana Hrka ostaje nastavlja štrajku glađu; Sa nepoznatog broja kontaktiran njen drugi sin

Dijana Hrka, majka mladića stradalog u padu nadstrešnice novosadske Željezničke stanice koja štrajkuje glađu 11. dan, kazala je da je sve više malaksala, ali da neće prekinuti štrajk glađu.&nbsp;
- Malo više sam malaksala, pao mi je pritisak, nije mi dobro... Ako mi ne bude dobro, pristaću na infuziju, ali neću odustati, ostaću do kraja. Ljekar je bio, na meni je da odlučim da li ću da je primim... Ja sam 1. novembra izgubila sve, pola srca, nisam više ista osoba i nikada neću biti, ali ću pokušati da dođem do pravde za sve nas, za svu našu djecu, ne samo za moje djete - kazala je Hrka tokom konferecije za medije ispred Skupštine.
Obratila se i ženama u Ćacilendu, navodeći da će one "otići svojoj kući, zagrliti i poljubiti svoje dijete, a da ona nikad neće".
- Da nisam krenula u štrajk glađu, mislim da bi se sve ovo sa nadstrešnicom zataškalo... Ovo može biti kobno po mene, ali će možda po mene u budućnosti biti dobro - navela je ona.
Osvrnula se na i izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića da "ga je Vojnobezbjednosna agencija obavijestila da je njegov jučerašnji razgovor sa Dijanom Hrka neovlašćeno sniman, ali da on nikoga neće goniti", kao i da joj "oprašta" za stvari koje je rekla.
- Juče je neko rekao da je VBA rekla predsjedniku da sam ja snimala naš razgovor, ja bih voljela da me kontaktiraju, ne znam zašto oni imaju pristup mom telefonu, ja sam civil, nisam vojno lice, pa bih voljela da se neke stvari razgraniče, ili je to još jedna laž - navela je ona.
Uputala je predsjednika Srbije šta on njoj oprašta.
- Nadstrešnicu? Što mi je ubio dijete? Ja ga pitam zar ga nije sramota? On meni nema šta da oprosti, a on meni nema šta da oprosti. Zašto Zorana Mihajlović nije saslušana u vezi pada nadtrešnice, Maja Gojković, Milorad Dodik... Predsjednik mi je rekao da nije nadležan, ali on laže. Kad je izašao sa onim registratorima, rekao je da je on nadležan, a sada kad je meni pozvao, kaže da nije nadležan - istakla je Hrka.
Navela je i da je niko ne savjetuje.
- Iza ovoga ne stoji nijedan veteran, niko me ne savjetuje, sve radim sama. Sve sam ih iznenadila da ću da štrajkujem, znali su samo moji bliski prijatelji. Kao što predsjednik priča da me neko savjetuje, to nije tačno. Kad odgovaram na pitanja, odgovaram onako kako se osjećam - navela je Hrka.
Dodala je i da institucije ne rade svoj posao, kao i da je Vučić "kukavica koja neće da raspiše izbore".

Dijana Hrka: Malaksala sam, ali pokušaću da dođem do pravde za svu našu djecu

Nakon jedanaest dana štrajka glađu, Dijana Hrka, majka mladića stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, koja protestuje zbog izostanka pravde za smrt svog sina, jutros se osjećala loše, ali uprkos vidnom iscrpljenju i slabosti, planira da se danas u 16 sati obrati javnosti na konferenciji za medije.
Hrka je jutro provela u ležećem položaju u šatoru ispred Skupštine Srbije, gdje boravi od početka štrajka glađu. Prema izvještaju N1, prije podneva je, vidno iscrpljena i u invalidskim kolicima, izvedena iz šatora uz pomoć članova tima koji brine o njenom zdravlju. Reporterka ovog medija navodi da su na njenom tijelu vidljive posljedice dugotrajnog neuzimanja hrane.
Hrka je u štrajk glađu ušla nakon što je 1. novembra izgubila sina, koji je stradao kada se urušila nadstrešnica, a – kako ističe – pravda za njegovu smrt i dalje nije zadovoljena. Iako tvrdi da se psihički osjeća stabilno, njeno fizičko stanje je „prilično loše“, navodi N1.
Tim ljekara od povjerenja svakodnevno prati njeno zdravstveno stanje, ali, prema dostupnim informacijama, detalji o mogućim komplikacijama nijesu saopšteni.
Dijana Hrka danas dobija široku podršku širom zemlje. Ispred Skupštine Srbije okupio se veliki broj građana, među kojima su i univerzitetski profesori okupljeni u grupi Pobunjeni univerzitet, koji su najavili obustavu nastave u znak solidarnosti. Profesor Stomatološkog fakulteta Miroslav Andrić izjavio je da je okupljanje „tiho i zabrinuto“, ali da građani porukom zajedništva žele pokazati da „pravda ne smije ostati nijema“.

Dijana Hrka, iscrpljena i u invalidskim kolicima, planira obraćanje javnosti u 16 sati

Majka Stefana Hrke, mladića koji je poginuo u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, Dijana Hrka, šesti dan štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije, tražeći pravdu za poginule i odgovornost nadležnih.
Hrka kaže da se zbog prehlade osjeća malaksalo, ali da ne odustaje od zahtjeva - procesuiranje odgovornih za tragediju, puštanje na slobodu pritvorenih studenata i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Ispred Skupštine joj svakodnevno podršku pružaju srednjoškolci, studenti, roditelji i građani, a prema navodima medija, sve više škola u Srbiji bojkotuje nastavu u znak solidarnosti.
Udruženje „Udružena prosvjeta Srbije“ pozvalo je sve prosvjetne radnike da se pridruže podršci Dijani Hrki.
Tokom protesta ispred Skupštine, policija obezbjeđuje prostor u kojem su smještene pristalice vlasti, dok su prethodnih dana zabilježena i hapšenja studenata.
Kako prenosi N1, iz zabavnog centra „Ćacilend“, koji se nalazi u blizini mjesta protesta, dani­ma se puštala glasna muzika, za koju okupljeni tvrde da ima cilj da isprovocira majku koja više od godinu dana traži pravdu.
Večeras, međutim, iz „Ćacilenda“ nije bilo muzike, dok su se ispred Skupštine pridružili i poljoprivrednici i prosvjetni radnici.
Hrka je štrajk glađu započela 2. novembra, dan nakon komemorativnog skupa u Novom Sadu, održanog povodom godišnjice tragedije u kojoj je poginulo 16 osoba.

Dijana Hrka šesti dan štrajkuje glađu, ispred Skupštine Srbije podrška đaka i roditelja, traži se zabrana Ćacilenda

Može li Dijana Hrka, majka mladića koji je poginuo u padu kolodvorske nadstrešnice u Novom Sadu, svojim štrajkom glađu učiniti ono što studentima i opoziciji ne uspijeva već godinu dana – srušiti Aleksandra Vučića? Hoće li jedna krhka žena svojom životnom mukom presuditi bezobzirnom srbijanskom despotu?
Dijana Hrka podigla je svoj šator nedaleko od režimskog šatorskog naselja, tzv. Ćacilenda, pokraj Skupštine i u blizini Vučićeve kancelarije, te započela štrajk glađu tražeći pravdu za svog sina Stefana. Međutim, njen potez ubrzo je prerastao u novu fazu antivučićevske pobune. Krenula je sama u očajničku borbu protiv Vučićevih obijesnih „vjetrenjača“, jer sve što se dosad događalo nije dalo rezultate. Na beogradskim ulicama zbog njenog protesta počeli su haotični sukobi između protivnika i simpatizera Aleksandra Vučića.
<h3>Protesti ili haos?</h3>
Ovi događaji više ne liče ni na proteste, nego na pijane sukobe na seoskim svadbama, barem prema brojnim snimkama koje kruže društvenim mrežama. Srbija je u potpunom metežu. Hrka ne želi studente, oni ne žele opoziciju, opozicija ne želi zajedno, a Vučić neće otići mirno – niti to namjerava.
Nasilje i nestrpljenje obje strane u porastu su, dok reakcije pristalica Vučića prema Dijani Hrki prelaze sve granice dobrog ukusa i ljudskosti. Među ostalim, pjevaju joj „Pošla majka sina da potraži“. No, grčeviti i samoubilački potez Dijane Hrke nije ostavio Vučića ravnodušnim.
Predsjednik Srbije otkazao je svoj najavljeni protibskup u Novom Sadu jer su mu ljudi potrebni za kontrolu Beograda. Stalno priželjkuje pobjedonosni dolazak u Novi Sad, ali tamo nije bio već godinu dana, a sada je posjetu odgodio. Nema dovoljno stranačke logistike da rasporedi sljedbenike na više skupova, pa je pribjegao poznatim „Miloševićevim adutima“ – Srbima s Kosova – kao posljednjoj šansi za očuvanje režima i svoje vlasti.
Srbi s Kosova dovedeni su pred Skupštinu da ometu Dijanu Hrku, ženu koja više nema što izgubiti, i one koji u njoj vide simbol otpora i začetak za nove proteste.
<h3>Hoće li bunt eskalirati?</h3>
Pitanje je hoće li Srbija ući u kulminaciju bunta ili će i ovo završiti kao prethodni antivučićevski skupovi – najavom novih okupljanja bez stvarnog efekta. Svi u Srbiji gube živce: i Vučić, i njegovi protivnici. Situacija bi mogla izmaknuti kontroli, iako su prethodne kulminacije prošle bez rezultata. Ova se, čini se, radikalizovala.
Studenti su svjesni da je prošla cijela godina, a Vučić je još na vlasti. On traži eskalaciju, uvjeren da će policija i vojska podržati njegovu vlast. U radikalnim prorežimskim krugovima stižu mu preporuke za odlučne mjere. Tako i jedan od poznatih velikosrpskih ekstremista, Miša Vacić, poručuje da „treba spriječiti srpski Majdan svim sredstvima, pa makar imali i Tiananmen na djelu“, kako je napisao na svom X profilu.
Režim je spreman na represiju. Vučić teško da će prezati od nasilja kako bi očuvao vlast. Poziva se na hapšenja, dok ratni zločinac Vojislav Šešelj, jedan od ključnih ljudi režima, djeluje nikad agilnije. Situacija prijeti eskalacijom koja bi mogla podsjećati na Tiananmen ili sukobe u centru Beograda.
<h3>Problem nije samo Vučić</h3>
No, pitanje je – šta ako Vučić padne, a ništa se ne promijeni? To je ključna tema ovog vala pobune. Srbija bi se trebala „moldavizirati“ ili jasno usmjeriti svoje proteste prema evropskim vrijednostima, kao što se događa u Gruziji. Rušenje Vučića samo po sebi ne može riješiti nagomilane probleme od prethodnih četrdesetak godina. Potrebno je suočiti se s prošlošću, ponuditi alternativu i promijeniti ideologiju „srpskog svijeta“ kojom se plaši regija.
Sjećanja na pad Slobodana Miloševića pokazuju da mnogi u Srbiji ni danas ne krive ratove, nego poraze u njima. Slična sudbina zadesila je Vučića. Studenti, heterogena grupa, često nisu isticali proevropske simbole jer iz Brisela nisu dobili podršku niti osudu Vučića.
Ipak, nedavne briselske rezolucije i osude Vučića donose oštrije stavove. Ipak, studenti i dalje viču provučićevcima „Šiptari“ i „Kosovo je srce Srbije“, dok ih pristalice Vučića nazivaju „ustašama“.
<h3>Dijana Hrka – simbol ili izgubljena žrtva?</h3>
Kako piše bosanskohercegovački analitičar Dragan Bursać, dok Srbija pokušava demokratiju upakovati u ćirilicu, ništa se neće promijeniti. Vučić ostaje jer nije samo predsjednik – on je simptom. Metastaza moralne bolesti koja traje dugo, odavno prije njega.
Vučić je proizvod ideologije koja se nije pokajala i koja još 2025. godine sanja pobjedu u izgubljenim ratovima. Ne može se mijenjati režim, a ne mijenjati ideologiju. Ne može se tražiti smjena Vučića, a njegovati četništvo i svetosavlje. Ne ide to. Najavljeni izbori toliko su daleki i imaginarni da ih rijetko ko ozbiljno spominje.
Tako se žrtva i tegoba koju podnosi Dijana Hrka može izgubiti u košmaru i bezidejnosti koja je zahvatila Srbiju.

Jutarnji list: Može li Dijana Hrka da sruši srbijanskog despota Vučića?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić apelovao je danas na organizatore skupa u šatorskom naselju ispred zgrade parlamenta u Beogradu da to okupljanje ne bude upereno ni protiv Dijane Hrke ni protiv ljudi koji su sa njom, već da to bude skup podrške srpskom narodu na Kosovu povodom dolaska grupe koja pješači iz Gračanice.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.0605%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdijana-hrka-protiv-masinerije-na-zahtjeve-jedne-majke-odgovaraju-pjesmom-baje-malog-knindze&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Molim organizatore, jer ja kao predsjednik ne učestvujem u tom skupu, da nijedna riječ ne bude izrečena ni protiv Dijane Hrke ni protiv onih koji sipaju mržnju svaki dan... Mi moramo da se razlikujemo od onih koji svakoga dana žele krvoproliće i sukobe. Ne samo da ne smije da bude ružne riječi o njoj nego ni o kome drugom. Mi ne treba da budemo isti kao oni - rekao je Vučić za televiziju Informer. 
 
On je odbacio tvrdnje da je to skup podrške njemu i njegovoj politici i dodao da se okupljanje organizuje kao dobrodošlica za Srbe sa Kosova. 
 
Takođe je odbacio tvrdnje da okupljeni u tom šatorskom naselju smišljeno emituju muziku usmjerenu u pravcu Dijane Hrka, kako bi je provocirali. 
 
- To je toliko jadno da nemam riječi. To je srpska patriotska muzika koju puštaju već devet mjeseci. Sve te teške riječi i uvrede su nevažne u odnosu na ono što je nas cilj - a to je da pružimo ruku sestrama i braći sa druge strane. I to sada kada je potpuno jasno da su politički propali i da nemaju nikakvu šansu. Moramo da napravimo razliku između sebe i njih - rekao je on. 
 
Vučić je apelovao na Dijanu Hrku da obustavi štrajk glađu a istu sugestiju je uputio i poslaniku Srpske napredne stranke Uglješi Mrdiću.

Vučić apelovao na učesnike skupa ispred parlamenta da ne provociraju Dijanu Hrku

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su procesuirali četiri osobe iz Podgorice - J. K. (22), S. P. (23), M. B. (22) i S. R. (21) - zbog ispisanog grafita na potpornom zidu na Brajićima, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Interventne jedinice budvanske policije su, kako je precizirano u saopštenju, obaviješteni da se u mjestu Brajići zaustavilo vozilo iz kojeg su izašla osobe koje ispisuju grafite na potpornom zidu.
- Dolaskom u mjesto Brajici, policijski službenici su u blizini tunela uočili vozilo koje se kretalo u pravcu Budve, a koje su zaustavili i kontrolisali. U vozilu su se nalazila četiri osobe, svi iz Podgorice. Pregledom vozila policijski službenici pronašli su predmete podesne za ispisivanje grafita, kao i jedno pirotehničko sredstvo - baklju. Osim toga, na njima su uočeni i tragovi boje za ispisivanje grafita - ističu iz Uprave policije.
Dovedeni su u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, uz čije smjernice i konsultacije je protiv J. K, S. P, M. B. i S.R. podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz člana 18 Zakona o javnom redu i miru - ko na zgradama, spomenicama ili na drugim objektima, pisanjem grafita ili drugih natpisa, pričinjava štetu na tim objektima, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 50 eura do 400 eura ili kaznom zatvora.

Zbog ispisivanja grafita na potpornom zidu na Brajićima prekršajno će odgovarati četiri osobe

Matica crnogorska izdala je novu knjigu „Crnogorska arhitektura 1945–1970 – Refrakcije korbizijanskog principa“ čiji su autori Slavica Stamatović-Vučković i Danilo Bulatović. &nbsp;
Predstavljajući istraživanje „Praćenje odraza korbizijanskog principa u arhitektonskoj praksi socijalističke Crne Gore“ na konferenciji „Le Korbizje u Jugoslaviji i na Balkanu“ koja je održana u Sarajevu u septembru 2023. godine, međunarodni i regionalni učesnici konferencije imali su priliku da se sveobuhvatnije upoznaju s graditeljskim nasljeđem Crne Gore iz perioda od 1945. do 1970. godine.
Ovako formulisana tema usmjerena je na razumijevanje i tumačenje arhitektonskih realizacija kroz prizmu posrednog uticaja francuskog arhitekte Šarl-Eduara Žanrea, poznatijeg pod pseudonimom Le Korbizje, čija je modernistička filozofija značajno oblikovala graditeljsku praksu kako u svijetu tako i u bivšoj Jugoslaviji, navodi se u predgovoru ove knjige.&nbsp;
– S obzirom na to da su rezultati istraživanja prezentovani na konferenciji doprinijeli novim saznanjima, prepoznala se potreba da se oni sintetizuju kroz formu monografije u cilju mapiranja crnogorskog arhitektonskog nasljeđa kao dijela mozaika regionalne i internacionalne arhitektonske istraživačke scene. Time se želi inicirati i proces šire društvene prepoznatljivosti ovog fenomena, posebno u kontekstu njegove kulturne i turističke promocije – navode autori. &nbsp;
San o dobrom životu i stav da arhitektura zaista može da napravi revoluciju donoseći dobrobit čovječanstvu je temeljno uporište Le Korbizjeovog višeslojnog pristupa, kao i osovina sile njegovog snažnog uticaja na arhitektonsko urbanističku teoriju i praksu XX vijeka, pa u tom kontekstu i na jugoslovenske i crnogorske arhitekte i urbaniste tog vremena, ističu autori.&nbsp;
– Iako je Korbizjeova pionirska modernistička figura bila dominantna, nesporni su i uticaji drugih modernističkih autoriteta (Misa, Rajta, Gropijusa, itd) zbog čega nije jednostavno, ponekad ni moguće a ni ispravno. posmatrati isključivo segmentirane pojedinačne uticaje – navode autori i dodaju da je ipak &nbsp;istraživanje crnogorske arhitekture pretočeno u ovu knjigu pokazalo da jedno ovako fokusirano sagledavanje arhitekture druge polovine XX vijeka može dati nove interesantne, a u nekim slučajevima i vrlo neočekivane rezultate, kreirajući svježe poveznice i relacije između pojedinih arhitektonskih djela i njihovih autora.&nbsp;
– Kroz sedam tipoloških grupa, sa usmerenjem na iščitavanje „klasičnih principa korbizijanskog modernizma“ detaljnije je obrađeno i pomenuto više od 40 arhitektonskih djela i nešto više od 30 jugoslovenskih i crnogorskih arhitekata inicijalno prikazanih na sarajevskoj konferenciji. Međutim, ovaj broj djela i autora nije konačan, već se može dopunjavati, posebno u domenu kolektivnog stanovanja kao najbrojnijeg segmenta arhitektonske produkcije.&nbsp;
Knjiga „Crnogorska arhitektura 1945–1970 – Refrakcije korbizijanskog principa“ &nbsp;objavljena je u sklopu biblioteke Posebna izdanja. Urednik je Ivan Ivanović, a u ime izdavača knjigu potpisuje Ivan Jovović.
Slavica Stamatović-Vučković je redovna profesorica na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore na kome je zapošljena od 2004. godine. Magistrirala je na Univerzitetu „La Sapienza“ u Rimu i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Dobitnica je brojnih inostranih stipendija. Izlagala je na domaćim i internacionalnim izložbama. Autorka je monografije „Arhitektonska komunikacija: Objekti kulture u Crnoj Gori 1945–2000“ i knjige „Spomenici Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori“ kao i brojnih poglavlja i naučnoistraživačkih radova koji su objavljeni u domaćim i inostranim časopisima i publikacijama. Učestvovala je na XI Bijenalu arhitekture u Veneciji 2008. godine. &nbsp;Dobitnica je Trinaestojulske nagrade 2009. godine.&nbsp;
Danilo Bulatović je doktorand na Politehničkom fakultetu Univerziteta u Torinu na programu Arhitektura, Istorija i Projekat. Osnovne i specijalističke studije završio je na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Kao stipendista italijanske i britanske Vlade završio je master studije na Politehničkom univerzitetu u Milanu 2021. i Univerzitetu Vestminster u Londonu 2022. godine. Dobitnik je postdplomske stipendije Davis centra na Harvardu (2024/25) u sklopu doktorskog istraživanja na temu internacionalne razmjene znanja na polju planiranja i arhitekture pod pokroviteljstvom razvojnih programa Ujedinjenih nacija tokom druge polovine XX vijeka.&nbsp;

Novo izdanje Matice crnogorske: O crnogorskoj arhitekturi u poslijeratnom periodu

"Klik za prvu pomoć" je aplikacija koju je pokrenuo Crveni krst Cetinja u namjeri da omogući korisnicima te aplikacije kako da u slučaju potrebe sanira neke od najčešćih povreda - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, sekretar Crvenog krsta Cetinja Božidar Drecun.&nbsp;
Crveni krst Cetinja je pokrenuo aplikaciju Klik za prvu pomoć kao projektnu aktivnost čija je uloga da korisnicima pruža informacije kako da reaguju pri pružanju prve pomoći.
Pored tradicionalnih načina edukacije o prvoj pomoći, kaže Drecun, željeli su da putem digitalnih tehnologija naprave iskorak i naprave multimedijalni sadržaj koji bi pružio informacije svim zainteresovanima.
- Aplikacijom je obuhvaćeno 12 povreda i objašnjeno je korak po korak u video materijalu kako postupiti u određenoj situaciji. Link do platforme smo pretvorili u QR kod koji smo podijelili osnovnim školama i svim važnim institucijama na Cetinju, kako bi u slučaju potrebe mogli da skeniraju kod koji ih automatski vodi na platformu na kojoj mogu naći određenu povredu i vidjeti kako na brz i efikasan način da je saniraju - rekao je Drecun.
Naglašava da su QR kodovi koji vode do aplikacije Klika za prvu pomoć postavljeni i na pješačkim stazama u Nacionalnom parku Lovćen.&nbsp;

Drecun: QR kodovi koji vode do aplikacije "Klik za prvu pomoć" postavljeni u školama, važnim institucijama i NP Lovćen

Za ponos je što se Crna Gora našla na BBC Travel List 2026. i velika obaveza da se opravdaju očekivanja turista koji će stizati u Crnu Goru već od 16.maja kada British Airways uvodi direktnu liniju London -Tivat - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista &nbsp;turizma i direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović.
Dodaje da zbog mjesta na toj listi i načina kako je predstavljena Crna Gora, mora se opravdati kad turisti budu posjetili crnogorsku destinaciju.&nbsp;
,- Biti na BBC-evoj listi i u kontekstu novih povezivanja &nbsp;Crne Gore kao turističke destinacije avio putem, jer znamo da od 16.maja 2026.godine British Airways će saobraćati između londonskog Hitroa i Tivta i svakako nam to otvara prozor i vrata u svijet i povezuje nas sa onim destinacijama koje definitivno pružaju mogućnost pristupa tom premium segmentu turista - rekao je Golubović.
Postoji ogromna razlika između luksuznog i premium gosta, objašnjava on, jer je luksuz više mjerljiva kategorija koja se vezuje za novac, dok je premium nešto što se vezuje za iskustvo.&nbsp;
- Mi kao destinacija trebamo ići u pravcu premium destinacije koja nudi premium iskustvo. Premium iskustvo predstavlja nešto što je neopipljivo, neki osjećaj i jeste ovo jedan pozitivan pomak, sli kao destinacija moramo definitivno i jasno se odrediti prema tome šta je to što je naš turistički proizvod, šta je to što mi kao destinacija nudimo inostranom turistima, konkretno turistima iz Velike Britanije. Promocija i biti na BBC-ju je samo jedan dio, fali nam tu i proizvod jasno definisan, zatim je tu i cijena tog proizvoda ako smo se odredili ka tom tržištu, dakle kako ćemo se cjenovno pozicionirati u odnosu na konkurentne destinacije i nadajmo se da ćemo to uspjeti, ali to je zaista jedan izazovan zadatak. Kada pričamo o iskustvu, naravno da pričamo o premium pozitivnom iskustvu, a isto je iskustvo putovati od Tivta do Budve dva sata, ali jedno veoma negativno iskustvo kojim svakako ne želimo da dočekamo turiste - istakao je Golubović.&nbsp;
Smatra da prirodno i kulturno nasljeđe Crne Gore sigurno mogu ponuditi probirljivim zapadnim turistima premium iskustvo, što je značajnu u kontekstu statistike o smanjenju broja noćenja u prethodnoj sezoni. &nbsp;
- Mi smo u Centru to analizirali i kada smo odradili &nbsp;strukturu noćenja vidimo da u u strukturi noćenja najviše padaju državljani Rusije, preko 300.000 noćenja manje za 10 mjeseci i dolazimo do toga da isključivo jedno tržište čini sveukupni pad, što znači da ga možda nijesmo nadomjestili sa nekih drugih tržišta - zaključio je Golubović.

Golubović: Moramo ići u pravcu premium destinacije koja nudi premium iskustvo

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: strajk-gladu