<article>Direktor Doma penzionera u Tuzli Mirsad Bakalović podnio je jutros ostavku na tu funkciju, potvrđeno je za Klix.ba iz ustanove za brigu o starim osobama.Veći požar sinoć je zadesio Dom penzionera u Tuzli, a prema posljednjim informacijama čak 11 osoba je smrtno stradalo. Takođe, 30 osoba se nalazi u bolnici, od kojih je četvero u teškom stanju.Shodno cijeloj situaciji, direktor Bakalović je podnio ostavku na tu funkciju, potvrđeno je za Klix.ba iz ustanove za brigu o starim osobama.Nakon velike tragedije u stalnom zasjedanju su sve nadležne službe, a u toku je i kolegijum  Gradskog vijeća Tuzle. Nakon njega će biti održan i kolegij gradonačelnika Tuzle.</article>

Direktor Doma penzionera u Tuzli Mirsad Bakalović podnio je jutros ostavku na tu funkciju, potvrđeno je za Klix.ba iz ustanove za brigu o starim osobama.
Veći požar sinoć je zadesio Dom penzionera u Tuzli, a prema posljednjim informacijama čak 11 osoba je smrtno stradalo. Takođe, 30 osoba se nalazi u bolnici, od kojih je četvero u teškom stanju.
Shodno cijeloj situaciji, direktor Bakalović je podnio ostavku na tu funkciju, potvrđeno je za Klix.ba iz ustanove za brigu o starim osobama.
Nakon velike tragedije u stalnom zasjedanju su sve nadležne službe, a u toku je i kolegijum &nbsp;Gradskog vijeća Tuzle. Nakon njega će biti održan i kolegij gradonačelnika Tuzle.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Direktor Doma penzionera Tuzla

Ostavka

Svijet

Direktor Doma penzionera u Tuzli podnio ostavku nakon požara u kojem je poginulo 11 ljudi

Direktor Doma penzionera u Tuzli Mirsad Bakalović podnio je jutros ostavku na tu funkciju, potvrđeno je za Klix.ba iz ustanove za brigu o starim osobama.
Veći požar sinoć je zadesio Dom penzionera u Tuzli, a prema posljednjim informacijama čak 11 osoba je smrtno stradalo. Takođe, 30 osoba se nalazi u bolnici, od kojih je četvero u teškom stanju.
Shodno cijeloj situaciji, direktor Bakalović je podnio ostavku na tu funkciju, potvrđeno je za Klix.ba iz ustanove za brigu o starim osobama.
Nakon velike tragedije u stalnom zasjedanju su sve nadležne službe, a u toku je i kolegijum  Gradskog vijeća Tuzle. Nakon njega će biti održan i kolegij gradonačelnika Tuzle.

U Crnoj Gori je u prošloj godini bilo 956 preduzeća u stranom vlasništvu, pokazuju podaci Monstata.
&nbsp;Ukupan promet stranih filijala prošle godine je iznosio 2,83 milijarde eura.
&nbsp;Učešće broja preduzeća u stranom vlasništvu u Crnoj Gori u ukupnom broju svih aktivnih firmi koje su podnijele finansijske izvještaje iznosi 2,6 odsto, dok je učešće istih u ukupnoj dodatoj vrijednosti 14,7 odsto.
&nbsp;Najviše stranih filijala, po zemljama, je iz Srbije, njih 190. Slijedi Turska, sa 100 filijala, Velika Britanija sa 33, Bosna i Hercegovina sa 31.
&nbsp;Iz Monstata je objašnjeno da statistika stranih filijala opisuje djelatnost poslovnih subjekata koji su rezidenti u izvještajnoj državi – Crnoj Gori, a pod kontrolom su stranih poslovnih subjekata.
&nbsp;Posmatrani su poslovni subjekti u kojima je učešće stranog kapitala (jedne ili više zemalja) u ukupnom kapitalu 50 odsto i više.
&nbsp;Osnovni cilj ove statistike jeste da pokaže učešće ovih poslovnih subjekata u domaćoj ekonomiji i njihov uticaj na nju.

U prošloj godini 956 preduzeća u stranom vlasništvu

Vlada se neće miješati u izbor članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), niti slučaj naimenovanja direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG), jer su ti procesi isključiva nadležnost Skupštine - poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
EK je u ovogodišnjem izvještaju za Crnu Goru upozorila da još nijesu naimenovani članovi Savjeta AMU i navela da je brzo pravosudno rješenje slučaja koji se odnosi na naimenovanje Borisa Raonića za direktora RTCG-a od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da Javni servis u potpunosti poštuje zakon.
Gorčević je, na pitanje novinara na radnom doručku da prokomentariše taj dio izvještaja, kazala da je prije par dana raspisan novi, treći poziv za dva člana Savjeta AMU-a i da je to pitanje isključiva nadležnost Skupštine.
- Vlada ne može da utiče na njih, osim preporuke da je ovo jako važno ne samo radi poglavlja, nego radi našeg evropskog puta - navela je Gorčević.
Govoreći o izboru direktora RTCG-a, Gorčević je rekla da se to pitanje tendenciozno pripisuje Vladi, iako se zna da Savjet RTCG-a bira direktora, a da članove Savjeta naimenuje parlament.
Ona je kazala da postoje određene procedure, presude i sudski postupak koji je u toku.&nbsp;
Prema riječima Gorčević, Vlada se ni politički, niti na bilo koji drugi način neće miješati u taj proces.
- Čekamo da vidimo kako će institucije da reaguju. Podržavamo nezavisnost medija i Javnog servisa, a sa druge strane, očekujemo od svih institucija da sprovode zakon i da rade svoj posao - poručila je Gorčević.

Gorčević: Izbori u AMU i RTCG nadležnost Skupštine, Vlada se neće miješati

Ministarstvo finansija je predložilo odličnog kandidata za Fiskalni savjet, koji bi bilo značajno oformiti do kraja godine, saopštio je resorni ministar Novica Vuković i dodao da je to jedna od preporuka Evropske komisije (EK).
On je na radnom doručku sa novinarima povodom predstavljanja godišnjeg izvještaja EK za Crnu Goru, kazao da je Vlada podržala njegov predlog i proslijedila ga na dalje usvajanje Skupštini. 
- Onoliko koliko sam upoznat da su kroz dalje odbore dva kandidata u opticaju, da Skupština na kraju nije kandidovala svog kandidata, a mi sa dva kandidata možemo da oformimo Fiskalni savjet - rekao je Vuković.
On je kazao da to nije samo preporuka EK, već i Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i da je značajno da Crna Gora zaista ima uspostavljeno to tijelo, a samim tim i neke rezultate njihove u narednoj godini. 
- Već prilikom usvajanja budžeta u narednoj godini tu bio potreban stav Fiskalnog savjeta i bilo bi zaista značajno da parlament to učini i do kraja godine - dodao je Vuković.
Po pitanju ekonomskih kriterijuma za članstvo, u izvještaju je konstatovano da bi Crna Gora trebalo da usvoji i implementira fiskalne mjere koje će ograničiti javnu potrošnju. Crna Gora bi trebalo da obezbijedi funkcionalnost Fiskalnog savjeta u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kako bi se mogao blagovremeno izvrši revizije Predloga zakona o budžetu za narednu godinu.
Vuković je saopštio da je novi izvještaj EK o Crnoj Gori pokazatelj da se nastavlja ostvarivanje značajnog napretka u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
- Može se konstatovati da je izvještaj pozitivan i da je ekvivalentan dobar i veoma dobar napredak u gotovo svim pregovaračkim poglavljima za koje je nadležno Ministarstvo finansija - kazao je Vuković. 
Ministarstvo finansija u pregovaračkom procesu ima jednu od ključnih uloga, ne samo kroz direktnu nadležnost u pregovorima, i to u 11 pregovaračkih poglavlja, već i kroz ispunjavanje ekonomskih kriterijuma za članstvo u Uniji.
- Važno je istaći da smo u prethodnih godinu napravili značajan iskorak u modernizaciji finansijskog sektora. Samo u toj oblasti usvojeno je 16 zakona koji se odnose na ispunjavanje obaveza u pregovaračkim poglavljima četiri i devet, koja se odnose na slobodu kretanja kapitala i finansijske usluge - precizirao je Vuković. 
On je naveo da je njihov cilj da do kraja ove godine privremeno zatvore poglavlje četiri, a i ocjene iz Izvještaja o Crnoj Gori i preporuke iz EK ukazuje da je zatvaranje vrlo izvjesno. 
Takođe do kraja godine se očekuje i poziv jer je sve pripremljeno za zatvaranje Poglavlja šest - Privredno pravo.
- Sama poglavlja imaju određenu dinamiku, bez obzira koliko imali progres i brzo djelovali u dijelu implementacije nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, ipak neka poglavlja, kao što je Poglavlje 33 mora sačekati, i ono se u principu zatvara posljednje kada se postignu rezultati i progres u ostalim poglavljima - dodao je Vuković. 
Mnistarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić, kazala je da se grade temelji za održiv ekonomski razvoj, socijalnu sigurnost i pravedno društvo.
- Ministarstvo nastavlja ka cilju da kroz odgovorno upravljanje, partnerski odnos i evropske vrijednosti obezbijedi bolje uslove života za sve građane Crne Gore - navela je Nišić.
Prema njenim riječima, kada je u pitanju politika zapošljavanja, važno je unaprijediti produktivnost i usmjeriti mjere na teže zaposlive kategorije stanovništva.
- Crna Gora ove godine ima najnižu istorijsku stopu nezaposlenosti od 8,93 odsto, otkad je Zavod za zapošljavanje (ZZZ) mjeri - podsjetila je Nišić.
Što se radnog zakonodavstva tiče, Ministarstvo rada u zadnjih godinu i po je, kako je kazala, posvećeno usklađivanju radnog zakonodavstva direktivama Evropske unije.
- U više navrata poslali smo Zakon o radu usklađen sa svim direktivama Evropske unije na konačni ček sa njihove strane za dvije direktive i okvirni Sporazum za rad od kuće, odnosno izvan prostorija poslodavca gdje smo već dobili komentare, tako da taj dio radnog zakonodavstva očekujemo da ćemo usvojiti do kraja ove godine, dok za ostale direktive koje smo poslali takođe očekujemo povratnu informaciju. Usvajanje kompletnog radnog zakonodavstva je jako bitno za naše građane zato što će im obezbijediti iste uslove, principe i način funkcionisanja i zaštite u u svijetu rada kao što imaju i evropski državljani najkasnije početkom naredne godine - navela je Nišić.
Ministarka saobraćaja, Maja Vukićević, kazala je da je zadovoljna ostvarenim značajnim napretkom u poglavljima 14 i 21, koja se odnose na transportnu politiku i transevropske mreže.
- Očekuje nas usvajanje 33 zakonska i podzakonska akta do kraja godine. Do kraja godine u Poglavlju 14 očekujemo usvajanje osam zakonskih akata - navela je Vukićević.
Ona je rekla da su u Poglavlju 21, od tri završna mjerila dva ispunjena, ali da se očekuje da u narednih deset dana i to bude ispunjeno.
- Prvo mjerilo se odnosi na dogovor o budućnoj transevropskoj mreži Crne Gore, drugo mjerilo je lista prioritetnih projekata, a treće je jačanje administrativnih kapaciteta. Angažovali smo ljude bez opterećivanja državne administracije uz pomoć projekata - kazala je Vukićević.
Ona je navela da kada je preuzela resor, njihovo odjeljenje za kapitalnu saradnju nije postojalo, pa su od ljudi u Ministarstvu koji su ranije radili te poslove, vratili ih u taj sektor.
- Iako nam situacija nije izgledala sjajno, sada sam jako zadovoljna - dodala je Vukićević.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković, kazao je da je taj Vladin resor u nadležnosti poglavlja 11, 12 i 13, koja se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj, bezbjednost hrane, veterine, fitosanitarni poslovi i ribarstvo.
- Uspostavili smo ključne mehanizme, uključujući Agenciju za plaćanje, što je u obavezi Crne Gore kako bi mogla upravljati evropskim fondovima - naveo je Joković.
On je rekao da su potvrdili punu spremnost za zatvaranje poglavlja 11 i 13 do kraja godine.
- Ovo Ministarstvo je spremno da zatvori poglavlja 11 i 13, a do kraja naredne godine i Poglavlje 12. Imaćemo dosta posla, ali smo svi maksimalno posvećeni i Ministarstvo poljoprivrede neće biti kočnica ulasku Crne Gore u EU - dodao je Joković.
On je naveo da rade poljoprivredne kuće u Beranama i Pljevljima, a vrlo brzo i u Nikšiću.
- Radimo punim kapacitetima sa raspoloživim resursima, koji su bez obzira na tvrdnje da se zapošljava mimo planova, sve analize koje radi EK o opterećenosti naših zaposlenih govore o nedostatku administrativnih kapaciteta kako bi završili sve poslove koji su pred nama - rekao je Joković.

Vuković: Fiskalni savjet oformiti do kraja godine, predložili smo odličnog kandidata

Planeta Merkur u tradicionalnoj kao i u modernoj astrologiji predstavlja glasnika ili pismonošu, poštara i on je uvijek vezan za neku informaciju, kratka putovanja, a ove godine je retrogradan Merkur u znaku Strijelca koji je vezan za duža putovanja, simbolizuje takođe odnos sa mlađom braćom i sestrama, komšijama, komunikacijama na polju partnerstva, pa se u periodu retrogradnosti mora voditi računa kako i šta se saopštava javno - rekao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, astro psihološki konsultant Nenad Gogić.
Sve planete mogu biti retrogradne, objašnjava Gogić, ali je retrogradni Merkur najveća zvijezda tabloida i televizije, dodaje i da jedino Sunce i Mjesec ne mogu biti retrogradni.
- Ne postoji stvarna retrogradnost planeta, ne mogu da idu unazad, riječ je o optičkoj iluziji zato što se Zemlja i Merkur različitim brzinama kreću oko Sunca i to nama sa Zemlje kad bi posmatri izgledalo bi da planeta ide unazad - rekao je Gogić.
Kaže da su &nbsp;zanimljivi su tekstovi vezani za retrogradni Merkur, što dešava tri puta ili četiri puta u toku godinu i u znaku u kojem je retrogradan boravi oko tri sedmice.
- Manje se razgovara na temu pred retrogradnog Merkura ili sjenke same retrogradnosti. Ove godine ta pred sijenka retrogradnog Merkura krenula je prošlog mjeseca oko 21. oktobra i nakon završetka retrogradnog Merkura, s obzirom ma to da ove godine traje, posljednji u ovoj godini, od 9. - 29. novembra, a nastaviće se i u decembru, negdje do 16. decembra, što znači od 21. prošlog mjeseca do 16. decembra sve ono što je u okviru simbolike retrogradnosti planete Merkura biće aktuelno, tako da 29.novembra kada kažu da je izašao retrogradni Merkur - on je krenuo direktno, ali efekti i uticaj onoga što se veže za njegovu trenutnu poziciju biće aktivno do sredine narednog mjeseca - istakao je Gogić.
Podsjeća da se pojam retrogradnosti planeta prvi put spominje u vavilonskim tablicama, a na prostorima regiona se krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka postao je popularan na Balkanskim prostorima.
- Knjige vezane za ovu oblast astrologije su bujale u staroj Jugoslaviji negdje osamdesetih godina, zaista smo imali neke dobre autore i američke autore koji su se provodili i uglavnom su ljudi tih osamdesetih i devedesetih godina, među kojima sam i ja, iz prvih astroloških udžbenika učili - zaključio je Gogić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfjTNp6tC490&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gogić: Od 21. oktobra do 16. decembra biće aktuelno sve ono što karakteriše simboliku retrogradnog Merkura

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Direktor Doma penzionera u Tuzli podnio ostavku nakon požara u kojem je poginulo 11 ljudi

Tagovi

U prošloj godini 956 preduzeća u stranom vlasništvu

Gorčević: Izbori u AMU i RTCG nadležnost Skupštine, Vlada se neće miješati

Vuković: Fiskalni savjet oformiti do kraja godine, predložili smo odličnog kandidata

Gogić: Od 21. oktobra do 16. decembra biće aktuelno sve ono što karakteriše simboliku retrogradnog Merkura

PRATITE TVe UŽIVO