Ministarka unutrašnjih poslova Portugala, Marija Lusija Amaral, podnijela je ostavku dok istovremeno pljušte kritike opozicionih stranaka i lokalnih zajednica da su vlasti imale prespor i neuspješan odgovor na razornu oluju Kristin prije dvije sedmice.
Kabinet predsjednika Marsela Rebela de Souse saopštio je sinoć da je prihvatio ostavku ministarke na zahtjev premijera Luisa Montenegra, nakon što je Amaral kazala da „više nema lične i političke uslove potrebne za obavljanje te funkcije“. Iz kabineta predsjednika je saopšteno da će Montenegro privremeno preuzeti resor unutrašnjih poslova dok ne bude imenovan nasljednik.
Oluja Kristin pogodila je centralni Portugal rano 31. januara, sa vjetrovima koji su prelazili 200 km/h i jakim padavinama koje su prouzrokovale veliku štetu na hiljadama domova, fabrika i kritične infrastrukture, te usmrtile najmanje šest osoba.
Vlada procjenjuje da je za direktne troškove obnove potrebno više od četiri milijarde eura. Ostavka Amaral prva je otkako je manjinska vlada desnog centra preuzela vlast prije otprilike osam mjeseci.
Lider krajnje desničarske stranke Čega, Andre Ventura, napisao je na mreži X da ostavka dokazuje nesposobnost vlade da se nosi s problemima, dodajući da Montenegro gubi kontrolu nad vladom.
– Koliko će vremena trebati da se riješe ostale „greške u kadriranju“ ove vlade? – upitao je.
Lider Socijalističke partije Žoze Luis Karnejro kazao je novinarima kasno u ponedjeljak da je Montenegro „prva odgovorna osoba“ za neuspješan odgovor vlade na oluju.
Niz oluja pogodio je Portugal i Španiju posljednjih sedmica. Nakon razorne oluje Kristin, uzastopne oluje Leonardo i Marta takođe su donijele obilne padavine, jake vjetrove, poplave i dodatnu štetu. Portugal sada očekuju i indirektne posljedice oluje Nils, za koju se procjenjuje da neće direktno pogoditi zemlju, naveo je Portugalski institut za more i klimu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Portugal: Ministarka unutrašnjih poslova podnijela ostavku zbog razornih oluja

Morgan Meksvini, šef kabineta britanskog premijera Kira Starmera, podnio je ostavku zbog bure izazvane imenovanjem Pitera Mandelsona za ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva u SAD-u uprkos njegovim vezama s Džefrijem Epstinom.
Morgan Meksvini je saopštio da preuzima odgovornost jer je Starmeru savjetovao da imenuje 72-godišnjeg Mandelsona na najvažniju britansku diplomatsku poziciju 2024. godine.
- Odluka da se imenuje Piter Mandelson bila je pogrešna. Naštetio je našoj stranci, našoj zemlji i samom povjerenju u politiku. Kada mi je postavljeno pitanje, savjetovao sam premijeru da donese tu odluku i preuzimam punu odgovornost za taj savjet - naveo je Meksvini u saopštenju.
Starmerova vlada obećala je da će objaviti vlastite mejlove i drugu dokumentaciju vezanu za Mandelsonovo imenovanje, za koju tvrdi da će pokazati da je Mandelson doveo zvaničnike u zabludu.
Mandelson, bivši ministar u vladi, ambasador i jedan od istaknutih državnika vladajuće Laburističke partije, nije uhapšen niti optužen.
Pripadnici Metropolitanske policije u petak su pretresli Mandelsonov dom u Londonu i još jednu nekretninu povezanu s njim. Policija je saopštila da je istraga složena i da će zahtijevati "značajnu količinu dodatnog prikupljanja dokaza i analize".
Starmer je u septembru smijenio Mandelsona s ambasadorske pozicije nakon ranijih otkrića o njegovim vezama s Epstinom. No kritičari ističu da su mejlovi koje je nedavno objavilo američko Ministarstvo pravde iznijeli ozbiljne sumnje u prvi plan kada je riječ o Starmerovoj procjeni. Smatraju da je od početka morao znati da je imenovanje Mandelsona pogrešan potez.

Starmerov šef kabineta podnio ostavku zbog imenovanja Mandelsona za ambasadora uprkos vezama s Epstinom

Izvršni direktor Vašington posta Vil Luis izjavio je u subotu da podnosi ostavku, tri dana pošto je taj ugledni američki list objavio otpuštanje trećine svoje redakcije.
Luis je saopštio da odlazi u imejlu u dva pasusa upućenom zaposlenima u listu, ukazujući da je, dvije godine od početka transformacije, sada "pravo vrijeme" za njega da se povuče, prenosi BETA.
Finansijski direktor Vašington posta Džef D'Onofrio imenovan je za privremenog izvršnog direktora.
Ni Luis ni milijarder, vlasnik Vašington posta Džef Bezos nisu bili prisutni na sastanku sa članovima redakcije kada su objavljena otpuštanja u srijedu.
Iako su otpuštanja bila očekivana, bila su veća nego što se mislilo, i kao rezultat je zatvorena čuvena sportska redakcija lista, otpušteno fotografsko osoblje i došlo je do velikih smanjenja osoblja odgovornog za izvještavanje iz samog Vašingtona i iz inostranstva.
Ovo se dogodilo pored rasprostranjenog odlaska talentovanih novinara posljednjih godina iz lista koji je izgubio hiljade pretplatnika poslije Bezosovog naređenja krajem 2024. godine, pred kraj predsjedničke kampanje, da ne pruži podršku demokratskoj predsjedničkoj kandidatkinji Kamali Haris, i preusmjeravanja sekcije "Mišljenja" u konzervativnijem smjeru.
Luis, koji je rođen u Velikoj Britaniji, prethodno je bio generalni direktor Volstrit Džurnala, a Vašington post je preuzeo u januaru 2024. godine. Njegovo vođstvo lista od početka je bilo uzburkano, obilježeno otpuštanjima i neuspjelim planom reorganizacije koji je doveo do odlaska glavne urednice Seli Bazbi.
Poslije ovonedjeljnih otpuštanja upućeni su neki pozivi Bezosu da ili poveća svoju investiciju u list ili da ga proda nekome ko će preuzeti aktivniju ulogu. Luis je u svojoj poruci hvalio Bezosa.
- Ova institucija ne može da ima boljeg vlasnika. U vrijeme dok sam vodio list donesene su teške odluke da se osigura održiva budućnost za Vašington post, tako da može mnogo godina unaprijed da objavljuje visokokvalitetne, objektivne vijesti milionima korisnika svakog dana - rekao je Luis.
Sindikat Vašington posta, koji predstavlja zaposlene, ocijenio je da je Luis odavno trebalo da ode.
- Njegovo nasljeđe biće pokušaj uništenja velike američke novinarske institucije. Ali nije prekasno da se spasi Post. Džef Bezos mora odmah da povuče otpuštanja ili da proda list nekome ko je spreman da investira u njegovu budućnost - naveo je sindikat.
Bezos nije pomenuo Luisa u saopštenju u kome je rekao da su D'Onofrio i njegov tim u položaju da vode list u "uzbudljivo i uspješno novo poglavlje".
D'Onofrio, koji je došao u list prošlog juna, u poruci zaposlenima napisao je da završavaju nedjelju promjena sa još promjena.
- Ovo je izazovno vrijeme širom medijskih organizacija i Post, nažalost, nije izuzetak - napisao je D'Onofrio i izrazio uvjerenje da će prebroditi ekonomske teškoće u promjenljivom okruženju za tu industriju.

Tri dana nakon otpuštanja novinara: Izvršni direktor Vašington posta podnio ostavku

Funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović, koji je podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, poručio je da je bio vođen principima lične i političke odgovornosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocela-sjednica-predsjednistva-dnp-a-njihove-pristalice-se-okupile-da-podrze-zahtjeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zogović je u objavi na Fejsbuku naveo da smatra da je posao koji mu je povjeren obavljao odgovorno, savjesno i u interesu svih građana, sa posebnim akcentom na smanjenje razlika u regionalnom razvoju.
- Želim svima vama da se zahvalim na bezrezervnoj, ljudskoj, političkoj i prijateljskoj podršci koju mi pružate - napisao je Zogović. Kako je dodao, kako su obećali, on i koleginica Maja Vukićević, dosadašnja ministarka saobraćaja, to su i uradili.
Zogović je zahvalio i Demokratskoj narodnoj partiji i njenom predsjedniku Milanu Kneževiću što su ih delegirali da obavljaju jedne od najodgovornijih funkcija u Crnoj Gori u interesu građana, te izrazio nadu da su ispunili očekivanja.
- Postignuti rezultati iz oblasti infrastrukture i regionalnog razvoja najbolje govore o tome - naveo je Zogović.
On je istakao da nijedna „gumica“ ne može izbrisati sve ono što je urađeno, što je započeto i što će biti započeto i urađeno u narednom periodu.
- Nakon tako postavljenih i nametnutih standarda taj proces postaje trend koji se više ne može zaustaviti. Uvjeren sam da je takav trend razvoja infrastrukture od strateškog značaja za državu - dodao je Zogović.
Izrazio je zahvalnost svima sa kojima je sarađivao tokom obavljanja funkcije, počev od najbližih saradnika, preko kolega iz Vlade pa nadalje.
- Duboko vjerujem da će Crna Gora imati snage da postane država svih njenih građana i da će se u budućnosti odreći najgorih diskriminatorskih tekovina bivšeg režima - naveo je Zogović.
On je kazao da je inicijativa za ustavno normiranje srpskog jezika i zakonodavno normiranje dvojnog državljanstva, kao i zakonodavno normiranje istorijske trobojke u upotrebi i isticanju, imala za cilj povećanje društvene kohezije, prevazilaženje podjela i otklanjanje diskriminacije prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u skladu sa evropskim pravnim tekovinama, praksom i standardima.
- Nadam se da će Crna Gora razumjeti značaj ovih tema i u narednom periodu krenuti u traženje rješenja za njihovu realizaciju jer je to jedini način da se prevaziđu podjele - naveo je Zogović.
Nakon što inicijativa nije dobila očekivani nivo podrške, poručuje Zogović, jedini logičan potez u skladu sa javno izrečenim obećanjima bio je podnošenje ostavke kao čin lične odgovornosti.
- Pored predanog i marljivog rada i želje za postizanjem dobrih rezultata, imao sam i jednu ličnu želju, a to je da sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu Crne Gore iz nje i izađem. Iskreno vjerujem da sam u tome i uspio - zaključio je Zogović.

Zogović: Sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu, iz nje i izlazim

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Andrija Klikovac pitao je predsjednika države Jakova Milatović hoće li podnijeti ostavku jer je za savjetnika za bezbjednost imenovao bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Vukšića protiv kojeg je doskorašnja direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda Mirjana Pajković podnijela krivične prijave zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja.
Klikovac je to poručio reagujući na poruku iz Kabineta Milatovića u kojoj su, osvrnuvši se na to što je Miloš Medenica pobjegao na dan kad je osuđen na 10 godina zatvora, ocijenili da je država izgubila autoritet, te pozvali premijera Milojka Spajića da smijeni odgovorne ili sam preuzme odgovornost.
- Tako je. I u tome ste dali puni doprinos, imenovanjem savjetnika za bezbjednost. Hoćete li dati ostavku? - naveo je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).

Klikovac Milatoviću: Hoćete li dati ostavku?

Apelacioni sud Crne Gore uputio je reagovanje nakon što je Sudski savjet juče konstatovao prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol koja je predsjedavala vijećem koje bi trebalo da donese odluku u slučaju „državni udar“ i poručio da su njeni lični, profesionalni razlozi i status pitanja koja uživaju stepen zaštite privatnosti i dostojanstva sudijske funkcije.&nbsp;
- U vezi sa navodima koji mogu proizvesti zaključke o razlozima ostavke predsjednice vijeća, Apelacioni sud ističe da su lični i profesionalni razlozi sudije, kao i statusna pitanja koja se &nbsp;tiču njenog angažmana u konkretnom vijeću, pitanja koja uživaju odgovarajući stepen zaštite &nbsp;privatnosti i dostojanstva sudijske funkcije - naveli su u Apelacionom sudu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvesna-mostrokol-predsjednica-vijeca-u-slucaju-drzavni-udar-podnijela-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sud će, podvlače oni, kao i uvijek, postupati u skladu sa zakonom i procesnim pravilima, uz puno poštovanje prava stranaka i principa zakonitosti.
- Kada je riječ o procesnim posljedicama promjene u sastavu vijeća, Apelacioni sud ukazuje da se svaka procesna situacija rješava u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku i ustaljenom sudskom praksom, uz puno poštovanje prava stranaka, ali i uz obavezu da se obezbijedi zakonitost postupka i nepristrasnost odlučivanja - naglasili su u Apelacionom sudu.
Apelacioni sud, dodaju oni, neće komentarisati tok odlučivanja niti eventualne procesne radnje u predmetu koji je u radu, jer bi to predstavljalo nedozvoljen uticaj na postupak i moglo ugroziti pravičnost suđenja.
- Sud ostaje posvećen transparentnosti u mjeri koja je dozvoljena zakonom, uz istovremeno poštovanje principa da se povjerenje javnosti u sudsku vlast gradi na zakonitom i nepristrasnom radu, a ne na medijskim spekulacijama - zaključili su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud o ostavci Moštrokol: Statusna pitanja sudija uživaju stepen zaštite privatnosti, uvijek ćemo postupati u skladu sa zakonom

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

Sudski savjet je danas konstatovao prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol, sutkinji Apelacionog suda Crne Gore. To je, kako se navodi u saopštenju Sudskog savjeta, učinjeno na njen lični zahtjev.
Moštrokol je predsjedavala vijećem sudija Apelacionog suda koje bi trebalo da donese odluku u slučaju "državni udar" po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Osim Moštrokol, vijeće su činili izvjestilac - sudija Zorica Milanović i član vijeća sudija Predrag Tabaš.
SDT je ranije u žalbi predložilo da se potvrdi prvostepena presuda Višeg suda u Podgorici u ovom slučaju.
Specijalno vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović u Višem sudu u Podgorici, izreklo je presudu 12. jula 2024, kojom su oslobođeni svi optuženi za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, terorizam u pokušaju i terorizam u pokušaju putem podstrekavanja, odnosno da su na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, namjeravali da uz primjenu nasilja i naoružani upadnu u Skupštinu Crne Gore i proglase pobjedu Demokratskog fronta.
Pred sami kraj 2025. godine, u Apelacionom sudu je održana sjednica povodom žalbe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) na ovu odluku Višeg suda.
Tada je pročitana presuda kojom su lideri nekadašnjeg političkog saveza Demokratski front, Milan Knežević i Andrija Mandić, bivši komandrant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić i još deset osoba oslobođeni od optužbi za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine.
Vijećem je 23. decembra 2025. godine predsjedavalala upravo sutkinja Moštrokol.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2072%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-trazi-da-se-svi-osude-za-drzavni-udar&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vesna Moštrokol, predsjednica vijeća u slučaju „državni udar“ podnijela ostavku

Sindikalna organizacija zaposlenih JUNB ,,Stevan Samardžić“ Pljevlja pozvala je nadležne lokalne organe i nosioce javnih funkcija da bez odlaganja preispitaju stanje u JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“, ocjenjujući da zbog samovolje i represivnog odnosa direktorica Bojana Đačić treba da podnese ostavku.
U Sindikalnoj organizaciji zaposlenih kažu da je 12. januara, u okviru drugog Dnevnika na RTCG-u, emitovan prilog o problemima sa grijanjem u JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ u Pljevljima, kao i u drugim ustanovama kulture. Umjesto da fokus ostane na suštinskom problemu – uslovima rada i odgovornosti nadležnih – javnost je, ističu, svjedočila postupku koji je prevazišao granice profesionalno i institucionalno prihvatljivog.
Posebno osuđujuodluku direktorice Bojane Đačić da novinaru Javnog servisa zabrani snimanje u prostorijama ustanove koja je po svojoj prirodi javna. 
- Riječ je o ozbiljnom presedanu: javnom mediju uskraćen je pristup javnoj ustanovi. Takav čin predstavlja direktno kršenje principa transparentnosti, javnog interesa i odgovornosti prema građanima - naglašeno je u saopštenju Sindikalne organizacije zaposlenih ,,JUNB ,,Stevan Samardžić“ Pljevlja.
Ovo, napominju, nije izolovan slučaj, već dio kontinuirane prakse upravljanja obilježene zatvorenošću, samovoljom i represivnim odnosom prema zaposlenima. 
 - Upravljanje ustanovom kulture ne podrazumijeva arbitrarnu moć, zastrašivanje i kažnjavanje zaposlenih mimo zakona i elementarnih standarda profesionalne etike. Javne ustanove ne funkcionišu kao privatni prostori, niti su zaposleni instrumenti lične moći rukovodioca - ističe se u saopštenju.
Direktorica Đačić je, smatraju u Sindikalnoj organizaciji zaposlenih, i ovim postupkom pokazala ozbiljan deficit u razumijevanju funkcije koju obavlja. 
Podsjećaju da Savjet ustanove nije usvojio njen Program rada, kao ni da Izvještaj o radu nije dobio podršku odbornika Skupštine opštine.
Takođe podsjećaju na veliki broj sudskih postupaka koji se vode protiv ustanove, na prekomjerne i neutemeljene radne naloge, kaznenu politiku prema zaposlenima, kao i na kontinuirani izostanak transparentnosti u finansijskom poslovanju, uključujući ignorisanje zahtjeva člana Savjeta koji se na to odnose.
- Zbog svega navedenog, obraćamo se nadležnim lokalnim organima i nosiocima javnih funkcija da bez odlaganja preispitaju stanje u JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ i odgovore na ključno pitanje: da li je u gotovo tri godine mandata direktorice pokazano dovoljno znanja, odgovornosti i kapaciteta za vođenje jedne od najvažnijih kulturnih institucija u gradu? Kultura ne može da postoji u atmosferi straha, zatvorenosti i samovolje. Ona počiva na slobodi, odgovornosti i poštovanju. Direktorice Đačić – vrijeme je za ostavku - poručuju u Sindikalnoj organizaciji zaposlenih ,,JUNB ,,Stevan Samardžić“ Pljevlja.

Sindikalna organizacija zaposlenih JUNB ,,Stevan Samardžić“: Nadležni da preispitaju stanje u ustanovi, Đačić da podnese ostavku

Svako ko Srbe danas ponovo nagovara da se nađu u opoziciji i na političkim marginama - nije im prijatelj, naveo je u ostavci dosadašnji funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović.
On je u ostavci predsjedniku i članovima predsjedništva te partije, u koju su Vijesti imale uvid, kazao da da se pitanja srpskog jezika i dvojnog državljanstva moraju rješavati isključivo kroz dijalog, dogovor i sporazum, te da su suviše važna da bi se dovodila u bilo kakvu vezu sa bilo kojom lokalnom temom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5735%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-podnio-ostavku-na-sve-funkcije-u-dnp-u-zadrzao-poslanicki-mandat&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kazao je i da se postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda moraju graditi u svakoj opštini i da je to ekološki i civilizacijski minimum.
- Ovim putem vas obavještavam da, nakon dugog i ozbiljnog preispitivanja, donosim jednu od najkompleksnijih i najtežih odluka u svom dosadašnjem političkom djelovanju – podnosim neopozivu ostavku na članstvo u partiji i u partijskim organima. Za Demokratsku narodnu partiju, kao i za ljude koji je čine, veoma sam vezan. Sa mnogima od vas dijelio sam godine borbe, političkih izazova i zajedničku viziju društva u kojem želimo da živimo. Upravo zbog toga, ova odluka za mene nije ni laka, niti impulsivna - napisao je Bojović.
Kazao je da razlozi za ostavku nisu programske, već strateške prirode i da nije saglasan sa pojedinim strateškim potezima koji su u posljednje vrijeme povučeni unutar DNP-a.
- Potpuno razumijem građane Botuna i Zete – oni su tokom prethodnih decenija prošli pravu golgotu i bili izloženi ekološkom genocidu. Smatram da oni, kao i Opština Zeta, moraju biti pravično i adekvatno kompenzovani. Istovremeno, činjenica je da se postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda moraju graditi u svakoj opštini. To je ekološki i civilizacijski minimum i takva postrojenja ne mogu i ne smiju biti predstavljana kao zagađivači, jer to suštinski nisu - dodaje Bojović.
Smatra da bi bilo kakav izlazak iz vlasti predstavljao strateški pogrešan potez.
- Srbi nikako ne smiju izaći iz vlasti, ne naravno zbog same vlasti, već zbog toga što, kao konstitutivni narod, više nikada ne smijemo dozvoliti da budemo građani drugog reda u sopstvenoj državi. Decenijama smo gurani u geto i na margine društva, uz pokušaje da nas smjeste na izbjegličke traktore. Svako ko nas danas ponovo nagovara da se nađemo u opoziciji i na političkim marginama, nije nam prijatelj. Naprotiv, takvi, svjesno ili nesvjesno, otvaraju prostor za povratak retrogradnih politika bivšeg režima protiv kojeg smo se borili decenijama - naveo je Bojović.
Ističe da je "među prvima" inicirao pitanja srpskog jezika i dvojnog državljanstva, da na tim temama neprestano insistira i da će insistirati.
- Ipak, ta pitanja se mogu i moraju rješavati isključivo kroz dijalog, dogovor i sporazum. Ona su suviše važna da bi se dovodila u bilo kakvu vezu sa bilo kojom lokalnom temom. Naš odlazak na političku marginu značio bi i gubitak realne mogućnosti da utičemo na rješavanje ovih ključnih pitanja, koja su jasno definisana programskim opredjeljenjima partije - istakao je Bojović.
Ponavlja da razlike između njega i DNP-a nisu programske, već isključivo strateške.
- Sa aktuelnim strateškim politikama ne mogu da se saglasim i smatram korektnim i odgovornim da zbog toga povučem ovaj potez. Želim posebno da naglasim da sve navedeno ostaje isključivo u domenu političkih razlika i da nema nikakve veze sa međuljudskim odnosima. Moje lično poštovanje i prijateljski odnos prema svima u Demokratskoj narodnoj partiji ostaju nepromijenjeni, bez obzira na političke odluke - poručio je Bojović.
Kazao je da u parlamentu nastupati kao nezavisni poslanik, a da članstva u skupštinskim odborima stavlja na raspolaganje poslaničkom klubu DNP-a.

Bojović: Izgradnja kolektora civilizacijski minimum, ko Srbe gura u opoziciju nije im prijatelj

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: ostavka