Premijer Belgije podnio ostavku, na pomolu nova politička kriza

Belgija se suočava sa ozbiljnom političkom krizom nakon što su propali pregovori o državnom budžetu. Premijer Bart de Vever ponudio je ostavku svoje vlade kralju Filipu, koji još nije donio odluku o njenom prihvatanju. Ukoliko ostavka bude prihvaćena, zemlja bi mogla da se suoči sa novim izborima.

Belgijski premijer Bart de Vever sastao se u ponedjeljak ujutru sa kraljem Filipom i ponudio ostavku svoje vlade nakon što višesatni noćni pregovori koalicionih partnera o budžetu nisu donijeli dogovor, prenosi Euronews.

Sastanak u kraljevskoj palati trajao je oko sat i po, a De Vever je nakon razgovora otišao bez obraćanja novinarima.

Kraljevska palata saopštila je da kralj još razmatra odluku i da će od utorka započeti konsultacije sa liderima stranaka koje čine vladajuću koaliciju.

Kralj Filip izrazio je žaljenje zbog neuspjeha pregovora, upozorivši da Belgija ne može sebi da priušti dugotrajnu političku krizu.

Pozvao je sve političke aktere da „opšti interes i spremnost na kompromis stave na prvo mjesto“.

De Vever bi ponovo trebalo da se sastane sa kraljem u petak, kada bi moglo da bude jasnije da li će vlada nastaviti rad ili će Belgija krenuti ka novim izborima.

Belgija mora da uštedi 10 milijardi eura

U središtu političke krize nalazi se pokušaj vlade da smanji javnu potrošnju i uskladi državne finansije sa evropskim fiskalnim pravilima.

Belgija mora da pronađe način da uštedi čak 10 milijardi eura, ali koalicioni partneri ne mogu da se dogovore kako da taj teret raspodijele.

Prošle godine budžetski deficit dostigao je pet odsto bruto domaćeg proizvoda, dok evropska pravila predviđaju referentnu granicu od tri odsto.

Istovremeno, javni dug Belgije premašuje 735 milijardi eura, odnosno 110 odsto BDP-a, što je znatno iznad evropske referentne vrijednosti od 60 odsto.

Neuspjeh pregovora već ima ekonomske posljedice. Zbog političke neizvjesnosti porasli su prinosi na belgijske državne obveznice, što znači da država mora skuplje da se zadužuje.

Belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo priznao je da su razlike među koalicionim partnerima ogromne.

„Kada bih počeo da nabrajam sve sporne tačke, to bi trajalo čitavu vječnost“, izjavio je Prevo za belgijske medije.

Sukob ljevice i desnice u vladi

Belgijsku vladu čini pet stranaka okupljenih u takozvanoj koaliciji „Arizona“: De Veverova konzervativna Nova flamanska alijansa (N-VA), liberalni Reformatorski pokret (MR), centristički Les Engagés, socijalistički Vooruit i flamanski demohrišćani CD&V.

Koalicija je formirana nakon čak 234 dana pregovora, ali su ideološke razlike među partnerima ponovo izbile u prvi plan.

Glavni spor odnosi se na pitanje ko treba da plati cijenu budžetske konsolidacije.

Socijalisti i centrističke stranke insistiraju da se između milijardu i milijardu i po eura obezbijedi većim oporezivanjem građana sa visokim prihodima.

Nasuprot tome, konzervativci i liberali zalažu se za smanjenje državne potrošnje, protiveći se dodatnom poreskom opterećenju.

Potpredsjednik vlade David Klarenval optužio je socijalistički Vooruit za propast pregovora, tvrdeći da je ta stranka odbila da odustane od zahtjeva za povećanje poreza.

Kritike stižu i iz opozicije.

Mati Vandemale iz stranke Zelenih (Groen) ocijenio je da De Vever ne uspijeva da usaglasi stavove svoje vlade ukoliko svi partneri ne prihvate program njegove stranke N-VA.

„De Vever voli da se predstavlja kao čovek velikih dogovora, ali je u praksi prije svega premijer zastoja“, izjavio je Vandemale.

On je upozorio da bi Belgija drugu godinu zaredom mogla da bude primorana na privremeno finansiranje države, bez usvojenog redovnog budžeta.

Da li Belgiju čekaju novi izbori?

Ovo nije prvi put da De Veverova vlada dolazi na ivicu raspada zbog budžeta.

U novembru prošle godine premijer je takođe otišao kod kralja nakon neuspješnih pregovora o uštedi 10 milijardi eura. Međutim, tada nije ponudio ostavku, već je zatražio dodatno vrijeme za postizanje dogovora.

Kralj mu je odobrio još 50 dana za pregovore.

Ovoga puta situacija je ozbiljnija jer je premijer formalno ponudio ostavku vlade.

Ukoliko kralj Filip prihvati ostavku, otvoriće se pitanje formiranja nove vlade ili raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora.

Za sada, međutim, kralj pokušava da kroz konsultacije sa koalicionim partnerima utvrdi postoji li mogućnost za prevazilaženje krize.