Lider Srpske napredne stranke (SNS) i savjetnik predsjednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je večeras da očekuje da vidi Aleksandra Vučića kao premijera Srbije.
Vučević je, gostujući na Informer televiziji, rekao da je vrijeme pokazalo da je Vučić znao šta radi i izrazio je uvjerenje da građani to vide i da će cijeniti sve što je urađeno.
- Ne mogu da kažem da sam bio saglasan sa svim njegovim potezima u tom trenutku, ali se pokazalo da zna šta radi. To pokazuje ko je pravi državnik. Nije realno da se manje bavi politikom, a vjerujem da Vučić i dalje ima energije i znanja, bila bi velika šteta ispustiti takav kapital koji je u njemu, on nema komfor da se povuče. Očekujemo ga kao predsjednika Vlade - kazao je Vučević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučević: Očekujem da vidim Vučića kao premijera

Premijer Grenlanda izjavio je da postoje crvene linije koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, priznavši ipak da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da nastoji da preuzme to arktičko ostrvo koje je već vjekovima danska teritorija.
Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebalo bi da se održe kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, ali Nilsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu preći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.
- Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom naših ljudi - rekao je na javnoj tribini s Frederiksen na Univerzitetu Sciences Po.
Ali je takođe rekao: „Moramo sprovesti više nadzora i sigurnosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša“.
Evropa mora da se drži zajedno
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.
Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Evropljana na istoj strani i da su uspjeli da se ujedine kako bi se suprotstavili Trampovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama.
Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući šta bi se moglo dogoditi u Vašingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Evropa postane jača, ali je takođe pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.
- Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastaviće. Najbolji put za Sjedinjene Države i Evropu jeste da se drže zajedno - dodala je.
Diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivači NATO-a, posljednjih se nedjelja činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsko bojište.
Polovina kopnene mase na Arktiku je ruska teritorija. Od 2005. Moskva je ponovo otvorila i modernizovala desetine vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na ostrvima uz svoju sjevernu obalu.
Rusija je okarakterisala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za podsticanje histerije.

Premijer Grenlanda: Potrebna jača vojna prisutnost zbog Rusije

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Aleksandru Munteanu je danas položio zakletvu kao premijer Moldavije tokom ceremonije kojoj su prisustvovali predsjednica Maja Sandu i predsednik parlamenta Igor Grosu.
Munteanu, 61-godišnji ekonomista koji je radio u Svjetskoj banci i Narodnoj banci Moldavije, prvi put preuzima političku funkciju kako bi pomogao u vođenju napora svoje zemlje ka članstvu u EU.
Moldavski parlament je imenovao Munteanua za premijera, nakon što su septembarski izbori donijeli vladajućoj Partiji akcije i solidarnosti (PAS) ubjedljivu pobjedu nad njenim proruskim rivalima.
"Imamo jedinstvenu priliku da postanemo vlada koja će uvesti Moldaviju u Evropsku uniju", rekao je Munteanu prije glasanja o povjerenju.
Novoizabrani premijer je dobio podršku 55 od 101 poslanika.
PAS je na septembarskim izborima osvojio više od 50 odsto glasova.&nbsp;
Sa druge strane, uprkos hibridnoj kampanji i ogromnim uticajima Moskve, prosuski Patriotski izborni blok (BEP) imao je podršku tek 24,2 procenata birača.

Moldavija dobila novog premijera

Eksplozije i detonacije su se čule u Parizu prije nego što se jedan kombi zapalio blizu kancelarije francuskog premijera, samo dan nakon njegove ostavke, prenio je francuski Le Parisien.
Svjedoci su izjavili da su čuli tri eksplozije u blizini hotela Matinjon, gdje je Sebastijan Lekorni trebalo da održi sastanke nakon svoje ostavke.
Fotografije sa mjesta događaja prikazuju kombi u plamenu dok hitne službe pokušavaju da obuzdaju požar.
Lokalni mediji su izvijestili da se požar nije proširio na okolne zgrade.

 Parizijen navodi da se zapalilo komunalno vozilo u kojem su se, prema policijskom izvoru, nalazili kanisteri, što je izazvalo strah od eksplozije.
Prema riječima jednog od prisutnih, eksplozije koje su se čule bile su zapravo detonacije malih aerosolnih kanistera, a ne gas.

Detonacije u Parizu: Zapalio se kombi blizu kancelarije premijera

Premijer Milojko Spajić, kako se vidi iz najava njegovih dnevnih aktivnosti, redovno nalazi vremena za koktele, druženja i medijska slikanja. Sjutra veče biće na jednoj svečanosti, a čeka ga i koktel. Milojko stiže da putuje, da se pojavljuje na svečanostima, da se osmjehuje ispred kamera. Jedino za šta konstantno nema vremena — to su građani Crne Gore. Nema ga među ljudima koji protestuju zbog urušenog sistema bezbjednosti, među zdravstvenim radnicima koji su na ivici egzistencije, ni među građanima koji se guše u smogu, bore s deponijama, ili se svakodnevno suočavaju sa diskriminacijom i nepravdom. Ne pojavljuje se ni kad se ljudi okupljaju zbog nepravde, nefunkcionalnih institucija, nesigurnosti, ili jednostavno jer traže da ih neko konačno čuje. Tokom premijerskog mandata Spajić nije našao ni jedan dan da ode među one koji su na Kruševom Ždrijelu digli glas protiv nepravde. Nema vremena da čuje one koji ga pozivaju, a nemaju moć. Međutim, poziv za koktel, proslavu ili kameru — ne odbija. Problem nije koktel. Problem je što premijer nema sluha za realnost u kojoj žive njegovi građani. Što ne vidi, ne čuje, ne razumije. A morao bi. Prvi. Najodgovorniji. Građani ga ne traže po Singapuru, Japanu ili glamuroznim skupovima — već ovdje, u Crnoj Gori, u kojoj obavlja najvišu funkciju u državi. Ali uzalud. Kad treba biti uz ljude – Milojka nema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091915090_384ff1b9d37e990dbdef0ab7672bba82988f7d16bdfdd1ef9b916304366bdd38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091915090_384ff1b9d37e990dbdef0ab7672bba82988f7d16bdfdd1ef9b916304366bdd38" data-rendition-name="original" width="829" height="1109" loading="lazy" alt="connectuj.me"> <figcaption> (Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Nema ni njega ni ostatka Vlade koja obitava na Whatsapp-u. I dok se slika sa koktelom u ruci, u Crnoj Gori blokade, protesti, nezadovoljstvo, zahtjevi da se povećaju zarade - i to je samo dio problema na koje Vlada i premijer Milojko Spajić i dalje ne reaguju. Makar ne javno, i ne vidljivo. Država je u blokadi. Sve češće se čuje glas nezadovoljnih koji traže da problem bude riješen, da neko da odgovore, da odgovara. Ali, niko, ništa. Evo da prevedemo poruku građana, da bude lakše: Premijeru, živjeli, biste li i nas pogledali?

Miraš Dušević

Milojko za koktele vremena ima, teško mu jedino pada da bude sa građanima

Susrete sa premijerima i zvaničnicima drugih država premijer Milojko Spajić koristi za free promociju navodnih ličnih uspjeha u integracijama, a kad mu u tom kontekstu novinari postave pitanje o učincima on na takva pitanja ne odgovara - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, član Socijaldemokrata, predstavnik Evropskog saveza i bivši diplomata &nbsp;Miloš Đuričković.
Na pres konferenciji, nakon sastanka sa premijerom Bugarske, crnogorski premijer Milojko Spajić je najavio zatvaranje svih poglavlja do kraja godine, ali nije nije htio da odgovori na pitanja novinara o učinku ministara i predsjednika Vlade.
Đuričković cijeni da premijer ima problem u komuniciranju i to, kako je rekao, ne samo te teme - nego skoro svih tema od značaja za crnogorsko društvo.
- Da krenemo od onoga što mu je osnovna dužnost kada je riječ o premijerskom satu, pa se možemo prisjetiti njegovog odnosa prema Skupštini Crne Gore, prema poslanicima. Čak i posljednji premijerski sat gdje je sam sebe ispravljao, maltene u dva izlaganja demantovao sam sebe. On, očigledno, ima problem da shvati koja je njegova uloga u ovoj državi, koja mu je nažalost povjerena i samim tim i taj pres koji se održao nije iznenađenje, ni njegova reakcija kada se u nekulturnom maniru odnio prema pitanju novinara - rekao je Đuričković.&nbsp;
Smatra da premijer Milojko Spajić koristi priliku susreta sa evropskim kolegama za marketing o navodnim svojim učincima u integracijama, pa kad mu u tom kontekstu novinari postave pitanje o stvarnim učincima on se, kako kaže, ponaša na sebi svojstven način.
- Čitav je njegov mandat premijera proveden u obesmišljavanju te funkcije, jer se on ne ponaša kao državnik i očigledno je da izbjegava sve teme koje su za njega neprijatne i na koje on nema suštinski odgovor - istakao je Đuričković.
Način na koji se u posljednje dvije godine, cijeni Đuričković, sprovode evropske integracije je više štetan, nego koristan za crnogorsko društvo.
- Mi ćemo posljedice tih i takvih integracija tek da plaćamo, zato što sam ja i prije dvije godine kad je ova Vlada formirana i kad je krenuo taj neki talas pozitivnih signala od strane EU po pitanju integracija, taj eu optimizam, oni su predvodili tu kampanju, najavljivali EU zajedno sa zvaničnicima Vlade koji su uvijek to prenaglašavali i u vidu zatvorenih poglavlja i datuma prijema, ja ću podsjetiti da prva kampanja laži koja je bila od strane Vlade plasirana je da ćemo mi čak 2026.godine ući u EU - zaključio je Đuričković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGPsgUM7zFsE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuričković: Spajić proveo skoro čitav mandat u obesmišljavanju funkcije premijera

Katarski premijer Šeik Mohamed bin Abdulrahman al-Tani izjavio je u intervjuu za CNN da će uslijediti odgovor na izraelski napad na rukovodstvo Hamasa u Dohi, te naglasio da Katar o svemu razgovara sa regionalnim partnerima.
Al-Tani je najavio da će se u narednim danima u Dohi održati arapsko-islamski samit, na kojem će biti odlučeno o narednim potezima.
On je poručio da Katar preispituje svoju ulogu posrednika između Izraela i Hamasa u pregovorima o prekidu vatre u Gazi, optuživši izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da uvlači Bliski istok u haos i da nikada nije iskreno pregovarao.
- Izraelski napad na Dohu je državni teror. Nemam riječi kojima bih opisao koliko smo bijesni. U napadu je ubijen 22-godišnji katarski oficir bezbjednosti, a naši zvaničnici su povrijeđeni i u kritičnom su stanju - kazao je Al-Tani.
Dodao je da Netanjahu mora biti priveden, te upozorio da je cijela regija u ozbiljnoj opasnosti.
Na pitanje gdje se nalazi glavni pregovarač, Al-Tani je odgovorio da za sada nema zvaničnih informacija.
Premijer Katara je takođe naveo da su Sjedinjene Američke Države u više navrata izrazile podršku Kataru.

Katarski premijer najavio arapsko-islamski samit: Uslijediće odgovor na izraelski napad

Premijer Japana Šigeru Išiba izrazio je namjeru da danas podnese ostavku poslije sve više poziva iz svoje stranke da preuzme odgovornost za njene velike gubitke na nedavno održanim parlamentarnim izborima, javila je japanska televizija.
Išiba je preuzeo dužnost u oktobru prošle godine a više od mjesec dana se opire zahtjevima protivnika unutar stranke.
Premijerova ostavka najavljena je dan prije nego što Liberalno demokratska stranka odluči da li će održati rane izbore za rukovodstvo partije, što bi zapravo bilo i izglasavanju nepovjerenja Išibi.
Išibina vladajuća koalicija u julu na ključnim parlamentarnim izborima, nije uspjela da osigura većinu u gornjem domu parlamenta, čime je dodatno poljuljana stabilnost njegove vlade.

Premijer Japana podnosi ostavku

Predsjednik Rumunije Nikušor Dan objavio je danas da će novi predsjednik Vlade biti Ilie Boložan, dosadašnji predsjednik Senata i Nacionalne liberalne partije.
Novi premijer imenovan je poslije više nedjelja pregovora o formiranju koalicione vlade čiji najteži zadatak je budžetski deficit Rumunije, najveći u Evropskoj uniji (EU), prenosi agencija Rojters.
Boložan će nastaviti pregovore s četiri proevropske stranke o sastavu i fiskalnim mjerama nove Vlade, a očekuje se da će sljedeće nedjelje parlamentu podnijeti ekspoze.

Ilie Boložan imenovan za novog premijera Rumunije

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: premijer