Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Aleksandru Munteanu je danas položio zakletvu kao premijer Moldavije tokom ceremonije kojoj su prisustvovali predsjednica Maja Sandu i predsednik parlamenta Igor Grosu.
Munteanu, 61-godišnji ekonomista koji je radio u Svjetskoj banci i Narodnoj banci Moldavije, prvi put preuzima političku funkciju kako bi pomogao u vođenju napora svoje zemlje ka članstvu u EU.
Moldavski parlament je imenovao Munteanua za premijera, nakon što su septembarski izbori donijeli vladajućoj Partiji akcije i solidarnosti (PAS) ubjedljivu pobjedu nad njenim proruskim rivalima.
"Imamo jedinstvenu priliku da postanemo vlada koja će uvesti Moldaviju u Evropsku uniju", rekao je Munteanu prije glasanja o povjerenju.
Novoizabrani premijer je dobio podršku 55 od 101 poslanika.
PAS je na septembarskim izborima osvojio više od 50 odsto glasova.&nbsp;
Sa druge strane, uprkos hibridnoj kampanji i ogromnim uticajima Moskve, prosuski Patriotski izborni blok (BEP) imao je podršku tek 24,2 procenata birača.

500x500

1250x600

1084x550

Moldavija dobila novog premijera

Eksplozije i detonacije su se čule u Parizu prije nego što se jedan kombi zapalio blizu kancelarije francuskog premijera, samo dan nakon njegove ostavke, prenio je francuski Le Parisien.
Svjedoci su izjavili da su čuli tri eksplozije u blizini hotela Matinjon, gdje je Sebastijan Lekorni trebalo da održi sastanke nakon svoje ostavke.
Fotografije sa mjesta događaja prikazuju kombi u plamenu dok hitne službe pokušavaju da obuzdaju požar.
Lokalni mediji su izvijestili da se požar nije proširio na okolne zgrade.

 Parizijen navodi da se zapalilo komunalno vozilo u kojem su se, prema policijskom izvoru, nalazili kanisteri, što je izazvalo strah od eksplozije.
Prema riječima jednog od prisutnih, eksplozije koje su se čule bile su zapravo detonacije malih aerosolnih kanistera, a ne gas.

Detonacije u Parizu: Zapalio se kombi blizu kancelarije premijera

Premijer Milojko Spajić, kako se vidi iz najava njegovih dnevnih aktivnosti, redovno nalazi vremena za koktele, druženja i medijska slikanja. Sjutra veče biće na jednoj svečanosti, a čeka ga i koktel. Milojko stiže da putuje, da se pojavljuje na svečanostima, da se osmjehuje ispred kamera. Jedino za šta konstantno nema vremena — to su građani Crne Gore. Nema ga među ljudima koji protestuju zbog urušenog sistema bezbjednosti, među zdravstvenim radnicima koji su na ivici egzistencije, ni među građanima koji se guše u smogu, bore s deponijama, ili se svakodnevno suočavaju sa diskriminacijom i nepravdom. Ne pojavljuje se ni kad se ljudi okupljaju zbog nepravde, nefunkcionalnih institucija, nesigurnosti, ili jednostavno jer traže da ih neko konačno čuje. Tokom premijerskog mandata Spajić nije našao ni jedan dan da ode među one koji su na Kruševom Ždrijelu digli glas protiv nepravde. Nema vremena da čuje one koji ga pozivaju, a nemaju moć. Međutim, poziv za koktel, proslavu ili kameru — ne odbija. Problem nije koktel. Problem je što premijer nema sluha za realnost u kojoj žive njegovi građani. Što ne vidi, ne čuje, ne razumije. A morao bi. Prvi. Najodgovorniji. Građani ga ne traže po Singapuru, Japanu ili glamuroznim skupovima — već ovdje, u Crnoj Gori, u kojoj obavlja najvišu funkciju u državi. Ali uzalud. Kad treba biti uz ljude – Milojka nema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091915090_384ff1b9d37e990dbdef0ab7672bba82988f7d16bdfdd1ef9b916304366bdd38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091915090_384ff1b9d37e990dbdef0ab7672bba82988f7d16bdfdd1ef9b916304366bdd38" data-rendition-name="original" width="829" height="1109" loading="lazy" alt="connectuj.me"> <figcaption> (Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Nema ni njega ni ostatka Vlade koja obitava na Whatsapp-u. I dok se slika sa koktelom u ruci, u Crnoj Gori blokade, protesti, nezadovoljstvo, zahtjevi da se povećaju zarade - i to je samo dio problema na koje Vlada i premijer Milojko Spajić i dalje ne reaguju. Makar ne javno, i ne vidljivo. Država je u blokadi. Sve češće se čuje glas nezadovoljnih koji traže da problem bude riješen, da neko da odgovore, da odgovara. Ali, niko, ništa. Evo da prevedemo poruku građana, da bude lakše: Premijeru, živjeli, biste li i nas pogledali?

Miraš Dušević

Milojko za koktele vremena ima, teško mu jedino pada da bude sa građanima

Susrete sa premijerima i zvaničnicima drugih država premijer Milojko Spajić koristi za free promociju navodnih ličnih uspjeha u integracijama, a kad mu u tom kontekstu novinari postave pitanje o učincima on na takva pitanja ne odgovara - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, član Socijaldemokrata, predstavnik Evropskog saveza i bivši diplomata &nbsp;Miloš Đuričković.
Na pres konferenciji, nakon sastanka sa premijerom Bugarske, crnogorski premijer Milojko Spajić je najavio zatvaranje svih poglavlja do kraja godine, ali nije nije htio da odgovori na pitanja novinara o učinku ministara i predsjednika Vlade.
Đuričković cijeni da premijer ima problem u komuniciranju i to, kako je rekao, ne samo te teme - nego skoro svih tema od značaja za crnogorsko društvo.
- Da krenemo od onoga što mu je osnovna dužnost kada je riječ o premijerskom satu, pa se možemo prisjetiti njegovog odnosa prema Skupštini Crne Gore, prema poslanicima. Čak i posljednji premijerski sat gdje je sam sebe ispravljao, maltene u dva izlaganja demantovao sam sebe. On, očigledno, ima problem da shvati koja je njegova uloga u ovoj državi, koja mu je nažalost povjerena i samim tim i taj pres koji se održao nije iznenađenje, ni njegova reakcija kada se u nekulturnom maniru odnio prema pitanju novinara - rekao je Đuričković.&nbsp;
Smatra da premijer Milojko Spajić koristi priliku susreta sa evropskim kolegama za marketing o navodnim svojim učincima u integracijama, pa kad mu u tom kontekstu novinari postave pitanje o stvarnim učincima on se, kako kaže, ponaša na sebi svojstven način.
- Čitav je njegov mandat premijera proveden u obesmišljavanju te funkcije, jer se on ne ponaša kao državnik i očigledno je da izbjegava sve teme koje su za njega neprijatne i na koje on nema suštinski odgovor - istakao je Đuričković.
Način na koji se u posljednje dvije godine, cijeni Đuričković, sprovode evropske integracije je više štetan, nego koristan za crnogorsko društvo.
- Mi ćemo posljedice tih i takvih integracija tek da plaćamo, zato što sam ja i prije dvije godine kad je ova Vlada formirana i kad je krenuo taj neki talas pozitivnih signala od strane EU po pitanju integracija, taj eu optimizam, oni su predvodili tu kampanju, najavljivali EU zajedno sa zvaničnicima Vlade koji su uvijek to prenaglašavali i u vidu zatvorenih poglavlja i datuma prijema, ja ću podsjetiti da prva kampanja laži koja je bila od strane Vlade plasirana je da ćemo mi čak 2026.godine ući u EU - zaključio je Đuričković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGPsgUM7zFsE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuričković: Spajić proveo skoro čitav mandat u obesmišljavanju funkcije premijera

Katarski premijer Šeik Mohamed bin Abdulrahman al-Tani izjavio je u intervjuu za CNN da će uslijediti odgovor na izraelski napad na rukovodstvo Hamasa u Dohi, te naglasio da Katar o svemu razgovara sa regionalnim partnerima.
Al-Tani je najavio da će se u narednim danima u Dohi održati arapsko-islamski samit, na kojem će biti odlučeno o narednim potezima.
On je poručio da Katar preispituje svoju ulogu posrednika između Izraela i Hamasa u pregovorima o prekidu vatre u Gazi, optuživši izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da uvlači Bliski istok u haos i da nikada nije iskreno pregovarao.
- Izraelski napad na Dohu je državni teror. Nemam riječi kojima bih opisao koliko smo bijesni. U napadu je ubijen 22-godišnji katarski oficir bezbjednosti, a naši zvaničnici su povrijeđeni i u kritičnom su stanju - kazao je Al-Tani.
Dodao je da Netanjahu mora biti priveden, te upozorio da je cijela regija u ozbiljnoj opasnosti.
Na pitanje gdje se nalazi glavni pregovarač, Al-Tani je odgovorio da za sada nema zvaničnih informacija.
Premijer Katara je takođe naveo da su Sjedinjene Američke Države u više navrata izrazile podršku Kataru.

Katarski premijer najavio arapsko-islamski samit: Uslijediće odgovor na izraelski napad

Premijer Japana Šigeru Išiba izrazio je namjeru da danas podnese ostavku poslije sve više poziva iz svoje stranke da preuzme odgovornost za njene velike gubitke na nedavno održanim parlamentarnim izborima, javila je japanska televizija.
Išiba je preuzeo dužnost u oktobru prošle godine a više od mjesec dana se opire zahtjevima protivnika unutar stranke.
Premijerova ostavka najavljena je dan prije nego što Liberalno demokratska stranka odluči da li će održati rane izbore za rukovodstvo partije, što bi zapravo bilo i izglasavanju nepovjerenja Išibi.
Išibina vladajuća koalicija u julu na ključnim parlamentarnim izborima, nije uspjela da osigura većinu u gornjem domu parlamenta, čime je dodatno poljuljana stabilnost njegove vlade.

Premijer Japana podnosi ostavku

Predsjednik Rumunije Nikušor Dan objavio je danas da će novi predsjednik Vlade biti Ilie Boložan, dosadašnji predsjednik Senata i Nacionalne liberalne partije.
Novi premijer imenovan je poslije više nedjelja pregovora o formiranju koalicione vlade čiji najteži zadatak je budžetski deficit Rumunije, najveći u Evropskoj uniji (EU), prenosi agencija Rojters.
Boložan će nastaviti pregovore s četiri proevropske stranke o sastavu i fiskalnim mjerama nove Vlade, a očekuje se da će sljedeće nedjelje parlamentu podnijeti ekspoze.

Ilie Boložan imenovan za novog premijera Rumunije

Uprkos brojnim izazovima, Vlada Crne Gore čini sve da sačuva proizvodnju i kvalizetna radna mjesta u nikšićkoj Željezari, a ovu fabriku kandidovali smo za program SAFE Evropske unije, poručio je predsjendik Vlade Milojko Spajić tokom današnje posjete Željezari u Nikšiću.
&nbsp;Premijer Spajić je danas, na zahtjev radnika, posjetio nikšićku fabriku, gde je sa zaposlenima i predstavnicima Odbora direktora govorio o &nbsp;rezultatima, ali i problemima u poslovanju Željezare.
&nbsp;- Je li zauvijek riješen problem Željezare? Nije. Ali, uprkos raznim izazovima, proizvodnja i kvalitetna radna mjesta se moraju sačuvati. Konačno imamo prve naznake održive proizvodnje - sa prošlogodišnjih 0.8MW do današnjih 3.4MW. Potebna nam je vjera u naše kapacitete, da možemo bolje, i to pokazujemo- poručio je premijer.&nbsp;
On je kazao da je Vlada Željezaru kandidovala i kao “dual use” proizvodni pogon u sklopu programa SAFE Evropske Unije.
&nbsp;Predsjednik Vlade je rekao da je potrebno još mnogo poduhvata da iskoristi sve svoje kapacitete.&nbsp;
&nbsp;- Pokišaćemo da privučemo i mnoge druge partnee koji će nam pomoći u jednom ovako zahtjevnom poslu, ali primarno treba da vjerujemo u svoje mogućnosti, u ovaj kolektiv koji želi napredak.Imate podršku Ministartva i Vlade- kazao je premijer Spajić.
&nbsp;On je rekao da &nbsp;je zabrinjavajuće to što švajcarske kompanije 8B Capital S.A., uprkos upozorenjima i inicijativama nadležnih, ne ispunjava ugovorene obaveze.
&nbsp;- Učinićemo sve i iskoristiti sva pravna stredstva &nbsp;kako bismo osigurali da se obaveze ispunjavaju, ako tako ne bude zna se šta slijedi- rekao je premijer.
&nbsp;
Zaposleni u Željezari i predstavnici Odbora direktora &nbsp;zahvalili su premijeru Spajiću na posjeti, poručujući da radnici žele proizvodnju, te da im je ključna podrška matične kompanije i Vlade.
&nbsp;Kako su istakli, tu podršku očekuju kako bi se pronašao kredibilan investitor i metalurski dio fabrike pustio u pogon.

Spajić: Proizvodnja i radna mjesta se moraju sačuvati, imamo plan i za program SAFE EU

Kad političari govore o inflaciji, prosječni građanin se pita o čemu oni govore. Tako smo se “vozali” od krivih statističkih podatka o BDP-u do vrhunca apsurdnih objašnjenja kako Crna Gora nema uticaja na ukupnu svjetsku tražnju. I stvarno nema, apluz za premijera. Nijesam bio siguran da li je rasprava o uticaju Crne Gore na inflaciju na globalnom nivou ili o uticaju trgovinskih lanaca na inflaciju u Crnoj Gori. Te kako se kroz veće zarade nije povećala novčana masa u opticaju nego formalizovala siva ekonomija. Prema toj računici izgleda da je preko 60.000 radnika javne uprave radilo u sivoj zoni. I da radnici u privatnom sektoru koji su formalno primali minimalnu zaradu od 222 eura iznos do stvarne zarade od 400 eura nijesu trošili nego su ih slagali u slamarice pa se to ne očitava kroz BDP prije 2022. god. Izgleda da smo svi primali veće zarade nego što kaže zvanična statistika te da Evropa sad programi u stvari nijesu administrativo veće zarade nego samo prevođenje sive ekonomije u legalne tokove. Jedino smisleno što smo prije neki dan na tribini Ekonomskog fakulteta mogli čuti od političara je zaklučak da “krivac” galopirajućoj inflaciji (knjiški termin za dvocifrenu inflaciju) nijesu trgovinski lanci.&nbsp;
Ekonomisti, ali bez izuzetka, složiće se u jednom – osnovni uzrok inflacije je uglavnom povećanje količine novca u opticaju, što je i teorijski i empirijski dokazivo, što je na raspravi prof. dr Maja Baćović prezentovala na primjeru uticaja programa Evropa sad 1 na inflaciju. Brzina kojom će inflacija reagovati na program Evropa sad 2, budući da premijer reče kako evo nema inflacije, zavisi od brzine obrta ukupnih novčanih sredstava i povjerenja građana u ekonomiju države. Ne sumnjajte da će je biti. Nobelovac Milton Fridman je rekao: ”Inflacija je uvijek i svuda monetarni fenomen”. Ekonomisti to znaju, znaju i političari, ali političari misle da građani to ne trebaju znati, jer na čemu će se onda sakupljati politički poeni.
Upravo zbog onih kojima ekonomija nije struka želim da približim pojam inflacije zbog administativnog povećanja novčane mase na primjeru jabuke i jednog eura. Pretpostavimo da jabuka predstavlja skup svih dobara i usluga u državi, a jedan euro ukupnu količina novca u opticaju. To znači da jedna jabuka košta jedan euro, a ujedno je to i vrijednost BDP-a. Ako sad administrativnim putem povećamo količinu novca u opticaju na dva eura, što je urađeno programima ES1 i 2, a da pritom nije povećana proizvodnja na dvije jabuke, lako je zaklučiti da će sad cijena jabuke iznositi dva eura. To se zove inflacija. Takođe to znači da je naš BDP dupliran, a da mi to ne osjećamo kroz veći standard jer i dalje možemo kupiti samo jednu jabuku, ali sad za dva eura. Dakle da bi imali veće zarade koje će značiti veći standard moramo povećati produktivnost koja će odgovarati većoj količini novca, odnosno trebaju se proizvesti dvije jabuke i onda imati dva eura. Jedino u tom slučaju imamo više novca za koji možemo kupiti više proizvoda. Isključivo tada rast zarada i shodno tome rast BDP-a znači i rast standarda.
Na kraju, inflacija u Crnoj Gori je posljedica više faktora. Jedan je rast cijena uvezenih gotovih proizvoda, ali i indirektno, preko rasta cijena uvezenih inputa koji se koriste u proizvodnji domaćih proizvoda. Drugi je administrativno povećanje novčane mase u opticaju zbog ukidanja doprinosa za zdravstvo i smanjenje doprinosa za PIO. Treći – povećana tražnja zbog prisustva preko 100.000 stranaca u Crnoj Gori zbog rata u Ukrajini.
Da je to tako, odnosno da razlog nijesu “krivi” statistički podaci Monstata niti isključivo skuplji uvezeni inputi kako je to premijer neuspješno pokušavao predstaviti, može se zaključiti i iz podataka Eurostata gdje jasno uočavamo da je inflacija u Crnoj Gori u odnosu na prosječnu inflaciju Eurozone u periodu 2022–2024. god., značajno veća. Prije 2022. god., inflacija u Crnoj Gori je bila u nivou, a u pojedinim godinama čak ispod nivoa prosjeka eurozone. Veću inflaciju za navedeni period od prosjeka eurozone možemo u najvećem dijelu objasniti većom količinom novca u opticaju prouzrokavanu programom ES1. Šta reći osim aplauz za premijera.

Aplauz za premijera

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.
- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.
Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.
On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.
- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.
On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.
- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.
Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.
Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.
Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.
Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.
- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, po optužbama da je ubio svoje roditelje, odloženo je danas nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, prenosi Rojters.
Promjena advokata odbrane dogodila se na sudskom ročištu na kojem se očekivalo da će se Nik Rajner izjasniti da nije kriv, u jednom od najšokantnijih slučajeva ubistva poznatih ličnosti u istoriji Los Anđelesa, navodi agencija.
Umjesto toga, iznošenje optužnice odloženo je po drugi put za tri sedmice. Sudija Višeg suda okruga Los Anđeles ponovo je zakazao ročište za 23. februar i Niku Rajneru dodijelio javnog branioca.
Alan Džekson, bivši tužilac koji je postao advokat za krivičnu odbranu, čiji su klijenti bili brojni nekadašnji velikani iz svijeta šou-biznisa, uključujući i osramoćenog filmskog producenta Harvija Vajnstina, nije naveo na sudu neposredan razlog zbog kojeg se povlači iz slučaja.
Nik Rajner optužen je po dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena u smrtonosnom napadu nožem na svoje roditelje – glumca i reditelja Roba Rajnera (78) i producentkinju Mišel Rajner (70).
Njihova tijela pronađena su popodne 14. decembra prošle godine u njihovoj vili u zapadnom Los Anđelesu, a obdukcijama je utvrđeno da su obje žrtve preminule od „višestrukih povreda oštrim predmetom“.
Ukoliko bude osuđen po optužnici, Nik Rajner suočio bi se sa doživotnom kaznom zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta ili sa smrtnom kaznom.
Nik Rajner, koji je javno priznao višegodišnju borbu sa zavisnošću od droga i periode beskućništva, živio je u kući za goste na imanju svojih roditelja.
Rob Rajner bio je poznat po plodnoj karijeri u šou-biznisu, koja se kretala od zajedničke uloge u televizijskoj komediji iz 1970-ih „Svi u porodici“, do režije filma iz 1989. godine „Kada je Hari sreo Sali“.

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Fudbaleri Budućnosti kao drugoplasirani završili su nastup na kadetskom turniru u Sevilji.
Budućnost je u finalnom meču poražena od domaćina turnira, ekipu Sevilje, 1:0.
Podgorički sastav na putu do finala eliminisao je Sevilju (2:0), Kordobu (3:1), All Canadian (2:1) i u polufinalu Uesku (2:1).
Meč za trofej igran je istog dana kada i polufinale, pa je očigledno da su za takve napore u ovom trenutku spremniji bili domaćini koji na startu turnira nisu imali mnogo šanse protiv ekipe Minje Ljumovića.
- Kadeti su ispisali lijepu evropsku priču osvajanjem drugog mjesta na snažnom međunarodnom turniru u Sevilji. Daroviti dječaci su tokom cijelog turnira pokazali srce, karakter i kvalitet, a nakon sjajne grupne faze pobjeda nad Ueskom u polufinalu (2:1) bila je još jedna snažna potvrda talenta koji posjeduju - stoji u saopštenju podgoričkog tima.
Navodi se da drugo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji zaslužuje veliki aplauz.
- Naši kadeti dostojno su predstavili klub, grad i državu. Omladinska škola Budućnosti je još jednom pokazala da stvara fudbalsku budućnost - i to na međunarodnoj sceni - saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Tag: premijer