Aleksandru Munteanu je danas položio zakletvu kao premijer Moldavije tokom ceremonije kojoj su prisustvovali predsjednica Maja Sandu i predsednik parlamenta Igor Grosu.
Munteanu, 61-godišnji ekonomista koji je radio u Svjetskoj banci i Narodnoj banci Moldavije, prvi put preuzima političku funkciju kako bi pomogao u vođenju napora svoje zemlje ka članstvu u EU.
Moldavski parlament je imenovao Munteanua za premijera, nakon što su septembarski izbori donijeli vladajućoj Partiji akcije i solidarnosti (PAS) ubjedljivu pobjedu nad njenim proruskim rivalima.
"Imamo jedinstvenu priliku da postanemo vlada koja će uvesti Moldaviju u Evropsku uniju", rekao je Munteanu prije glasanja o povjerenju.
Novoizabrani premijer je dobio podršku 55 od 101 poslanika.
PAS je na septembarskim izborima osvojio više od 50 odsto glasova.&nbsp;
Sa druge strane, uprkos hibridnoj kampanji i ogromnim uticajima Moskve, prosuski Patriotski izborni blok (BEP) imao je podršku tek 24,2 procenata birača.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Moldavija dobila novog premijera

Eksplozije i detonacije su se čule u Parizu prije nego što se jedan kombi zapalio blizu kancelarije francuskog premijera, samo dan nakon njegove ostavke, prenio je francuski Le Parisien.
Svjedoci su izjavili da su čuli tri eksplozije u blizini hotela Matinjon, gdje je Sebastijan Lekorni trebalo da održi sastanke nakon svoje ostavke.
Fotografije sa mjesta događaja prikazuju kombi u plamenu dok hitne službe pokušavaju da obuzdaju požar.
Lokalni mediji su izvijestili da se požar nije proširio na okolne zgrade.

 Parizijen navodi da se zapalilo komunalno vozilo u kojem su se, prema policijskom izvoru, nalazili kanisteri, što je izazvalo strah od eksplozije.
Prema riječima jednog od prisutnih, eksplozije koje su se čule bile su zapravo detonacije malih aerosolnih kanistera, a ne gas.

Detonacije u Parizu: Zapalio se kombi blizu kancelarije premijera

Premijer Milojko Spajić, kako se vidi iz najava njegovih dnevnih aktivnosti, redovno nalazi vremena za koktele, druženja i medijska slikanja. Sjutra veče biće na jednoj svečanosti, a čeka ga i koktel. Milojko stiže da putuje, da se pojavljuje na svečanostima, da se osmjehuje ispred kamera. Jedino za šta konstantno nema vremena — to su građani Crne Gore. Nema ga među ljudima koji protestuju zbog urušenog sistema bezbjednosti, među zdravstvenim radnicima koji su na ivici egzistencije, ni među građanima koji se guše u smogu, bore s deponijama, ili se svakodnevno suočavaju sa diskriminacijom i nepravdom. Ne pojavljuje se ni kad se ljudi okupljaju zbog nepravde, nefunkcionalnih institucija, nesigurnosti, ili jednostavno jer traže da ih neko konačno čuje. Tokom premijerskog mandata Spajić nije našao ni jedan dan da ode među one koji su na Kruševom Ždrijelu digli glas protiv nepravde. Nema vremena da čuje one koji ga pozivaju, a nemaju moć. Međutim, poziv za koktel, proslavu ili kameru — ne odbija. Problem nije koktel. Problem je što premijer nema sluha za realnost u kojoj žive njegovi građani. Što ne vidi, ne čuje, ne razumije. A morao bi. Prvi. Najodgovorniji. Građani ga ne traže po Singapuru, Japanu ili glamuroznim skupovima — već ovdje, u Crnoj Gori, u kojoj obavlja najvišu funkciju u državi. Ali uzalud. Kad treba biti uz ljude – Milojka nema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091915090_384ff1b9d37e990dbdef0ab7672bba82988f7d16bdfdd1ef9b916304366bdd38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091915090_384ff1b9d37e990dbdef0ab7672bba82988f7d16bdfdd1ef9b916304366bdd38" data-rendition-name="original" width="829" height="1109" loading="lazy" alt="connectuj.me"> <figcaption> (Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Nema ni njega ni ostatka Vlade koja obitava na Whatsapp-u. I dok se slika sa koktelom u ruci, u Crnoj Gori blokade, protesti, nezadovoljstvo, zahtjevi da se povećaju zarade - i to je samo dio problema na koje Vlada i premijer Milojko Spajić i dalje ne reaguju. Makar ne javno, i ne vidljivo. Država je u blokadi. Sve češće se čuje glas nezadovoljnih koji traže da problem bude riješen, da neko da odgovore, da odgovara. Ali, niko, ništa. Evo da prevedemo poruku građana, da bude lakše: Premijeru, živjeli, biste li i nas pogledali?

Miraš Dušević

Milojko za koktele vremena ima, teško mu jedino pada da bude sa građanima

Susrete sa premijerima i zvaničnicima drugih država premijer Milojko Spajić koristi za free promociju navodnih ličnih uspjeha u integracijama, a kad mu u tom kontekstu novinari postave pitanje o učincima on na takva pitanja ne odgovara - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, član Socijaldemokrata, predstavnik Evropskog saveza i bivši diplomata &nbsp;Miloš Đuričković.
Na pres konferenciji, nakon sastanka sa premijerom Bugarske, crnogorski premijer Milojko Spajić je najavio zatvaranje svih poglavlja do kraja godine, ali nije nije htio da odgovori na pitanja novinara o učinku ministara i predsjednika Vlade.
Đuričković cijeni da premijer ima problem u komuniciranju i to, kako je rekao, ne samo te teme - nego skoro svih tema od značaja za crnogorsko društvo.
- Da krenemo od onoga što mu je osnovna dužnost kada je riječ o premijerskom satu, pa se možemo prisjetiti njegovog odnosa prema Skupštini Crne Gore, prema poslanicima. Čak i posljednji premijerski sat gdje je sam sebe ispravljao, maltene u dva izlaganja demantovao sam sebe. On, očigledno, ima problem da shvati koja je njegova uloga u ovoj državi, koja mu je nažalost povjerena i samim tim i taj pres koji se održao nije iznenađenje, ni njegova reakcija kada se u nekulturnom maniru odnio prema pitanju novinara - rekao je Đuričković.&nbsp;
Smatra da premijer Milojko Spajić koristi priliku susreta sa evropskim kolegama za marketing o navodnim svojim učincima u integracijama, pa kad mu u tom kontekstu novinari postave pitanje o stvarnim učincima on se, kako kaže, ponaša na sebi svojstven način.
- Čitav je njegov mandat premijera proveden u obesmišljavanju te funkcije, jer se on ne ponaša kao državnik i očigledno je da izbjegava sve teme koje su za njega neprijatne i na koje on nema suštinski odgovor - istakao je Đuričković.
Način na koji se u posljednje dvije godine, cijeni Đuričković, sprovode evropske integracije je više štetan, nego koristan za crnogorsko društvo.
- Mi ćemo posljedice tih i takvih integracija tek da plaćamo, zato što sam ja i prije dvije godine kad je ova Vlada formirana i kad je krenuo taj neki talas pozitivnih signala od strane EU po pitanju integracija, taj eu optimizam, oni su predvodili tu kampanju, najavljivali EU zajedno sa zvaničnicima Vlade koji su uvijek to prenaglašavali i u vidu zatvorenih poglavlja i datuma prijema, ja ću podsjetiti da prva kampanja laži koja je bila od strane Vlade plasirana je da ćemo mi čak 2026.godine ući u EU - zaključio je Đuričković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGPsgUM7zFsE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuričković: Spajić proveo skoro čitav mandat u obesmišljavanju funkcije premijera

Katarski premijer Šeik Mohamed bin Abdulrahman al-Tani izjavio je u intervjuu za CNN da će uslijediti odgovor na izraelski napad na rukovodstvo Hamasa u Dohi, te naglasio da Katar o svemu razgovara sa regionalnim partnerima.
Al-Tani je najavio da će se u narednim danima u Dohi održati arapsko-islamski samit, na kojem će biti odlučeno o narednim potezima.
On je poručio da Katar preispituje svoju ulogu posrednika između Izraela i Hamasa u pregovorima o prekidu vatre u Gazi, optuživši izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da uvlači Bliski istok u haos i da nikada nije iskreno pregovarao.
- Izraelski napad na Dohu je državni teror. Nemam riječi kojima bih opisao koliko smo bijesni. U napadu je ubijen 22-godišnji katarski oficir bezbjednosti, a naši zvaničnici su povrijeđeni i u kritičnom su stanju - kazao je Al-Tani.
Dodao je da Netanjahu mora biti priveden, te upozorio da je cijela regija u ozbiljnoj opasnosti.
Na pitanje gdje se nalazi glavni pregovarač, Al-Tani je odgovorio da za sada nema zvaničnih informacija.
Premijer Katara je takođe naveo da su Sjedinjene Američke Države u više navrata izrazile podršku Kataru.

Katarski premijer najavio arapsko-islamski samit: Uslijediće odgovor na izraelski napad

Premijer Japana Šigeru Išiba izrazio je namjeru da danas podnese ostavku poslije sve više poziva iz svoje stranke da preuzme odgovornost za njene velike gubitke na nedavno održanim parlamentarnim izborima, javila je japanska televizija.
Išiba je preuzeo dužnost u oktobru prošle godine a više od mjesec dana se opire zahtjevima protivnika unutar stranke.
Premijerova ostavka najavljena je dan prije nego što Liberalno demokratska stranka odluči da li će održati rane izbore za rukovodstvo partije, što bi zapravo bilo i izglasavanju nepovjerenja Išibi.
Išibina vladajuća koalicija u julu na ključnim parlamentarnim izborima, nije uspjela da osigura većinu u gornjem domu parlamenta, čime je dodatno poljuljana stabilnost njegove vlade.

Premijer Japana podnosi ostavku

Predsjednik Rumunije Nikušor Dan objavio je danas da će novi predsjednik Vlade biti Ilie Boložan, dosadašnji predsjednik Senata i Nacionalne liberalne partije.
Novi premijer imenovan je poslije više nedjelja pregovora o formiranju koalicione vlade čiji najteži zadatak je budžetski deficit Rumunije, najveći u Evropskoj uniji (EU), prenosi agencija Rojters.
Boložan će nastaviti pregovore s četiri proevropske stranke o sastavu i fiskalnim mjerama nove Vlade, a očekuje se da će sljedeće nedjelje parlamentu podnijeti ekspoze.

Ilie Boložan imenovan za novog premijera Rumunije

Uprkos brojnim izazovima, Vlada Crne Gore čini sve da sačuva proizvodnju i kvalizetna radna mjesta u nikšićkoj Željezari, a ovu fabriku kandidovali smo za program SAFE Evropske unije, poručio je predsjendik Vlade Milojko Spajić tokom današnje posjete Željezari u Nikšiću.
&nbsp;Premijer Spajić je danas, na zahtjev radnika, posjetio nikšićku fabriku, gde je sa zaposlenima i predstavnicima Odbora direktora govorio o &nbsp;rezultatima, ali i problemima u poslovanju Željezare.
&nbsp;- Je li zauvijek riješen problem Željezare? Nije. Ali, uprkos raznim izazovima, proizvodnja i kvalitetna radna mjesta se moraju sačuvati. Konačno imamo prve naznake održive proizvodnje - sa prošlogodišnjih 0.8MW do današnjih 3.4MW. Potebna nam je vjera u naše kapacitete, da možemo bolje, i to pokazujemo- poručio je premijer.&nbsp;
On je kazao da je Vlada Željezaru kandidovala i kao “dual use” proizvodni pogon u sklopu programa SAFE Evropske Unije.
&nbsp;Predsjednik Vlade je rekao da je potrebno još mnogo poduhvata da iskoristi sve svoje kapacitete.&nbsp;
&nbsp;- Pokišaćemo da privučemo i mnoge druge partnee koji će nam pomoći u jednom ovako zahtjevnom poslu, ali primarno treba da vjerujemo u svoje mogućnosti, u ovaj kolektiv koji želi napredak.Imate podršku Ministartva i Vlade- kazao je premijer Spajić.
&nbsp;On je rekao da &nbsp;je zabrinjavajuće to što švajcarske kompanije 8B Capital S.A., uprkos upozorenjima i inicijativama nadležnih, ne ispunjava ugovorene obaveze.
&nbsp;- Učinićemo sve i iskoristiti sva pravna stredstva &nbsp;kako bismo osigurali da se obaveze ispunjavaju, ako tako ne bude zna se šta slijedi- rekao je premijer.
&nbsp;
Zaposleni u Željezari i predstavnici Odbora direktora &nbsp;zahvalili su premijeru Spajiću na posjeti, poručujući da radnici žele proizvodnju, te da im je ključna podrška matične kompanije i Vlade.
&nbsp;Kako su istakli, tu podršku očekuju kako bi se pronašao kredibilan investitor i metalurski dio fabrike pustio u pogon.

Spajić: Proizvodnja i radna mjesta se moraju sačuvati, imamo plan i za program SAFE EU

Kad političari govore o inflaciji, prosječni građanin se pita o čemu oni govore. Tako smo se “vozali” od krivih statističkih podatka o BDP-u do vrhunca apsurdnih objašnjenja kako Crna Gora nema uticaja na ukupnu svjetsku tražnju. I stvarno nema, apluz za premijera. Nijesam bio siguran da li je rasprava o uticaju Crne Gore na inflaciju na globalnom nivou ili o uticaju trgovinskih lanaca na inflaciju u Crnoj Gori. Te kako se kroz veće zarade nije povećala novčana masa u opticaju nego formalizovala siva ekonomija. Prema toj računici izgleda da je preko 60.000 radnika javne uprave radilo u sivoj zoni. I da radnici u privatnom sektoru koji su formalno primali minimalnu zaradu od 222 eura iznos do stvarne zarade od 400 eura nijesu trošili nego su ih slagali u slamarice pa se to ne očitava kroz BDP prije 2022. god. Izgleda da smo svi primali veće zarade nego što kaže zvanična statistika te da Evropa sad programi u stvari nijesu administrativo veće zarade nego samo prevođenje sive ekonomije u legalne tokove. Jedino smisleno što smo prije neki dan na tribini Ekonomskog fakulteta mogli čuti od političara je zaklučak da “krivac” galopirajućoj inflaciji (knjiški termin za dvocifrenu inflaciju) nijesu trgovinski lanci.&nbsp;
Ekonomisti, ali bez izuzetka, složiće se u jednom – osnovni uzrok inflacije je uglavnom povećanje količine novca u opticaju, što je i teorijski i empirijski dokazivo, što je na raspravi prof. dr Maja Baćović prezentovala na primjeru uticaja programa Evropa sad 1 na inflaciju. Brzina kojom će inflacija reagovati na program Evropa sad 2, budući da premijer reče kako evo nema inflacije, zavisi od brzine obrta ukupnih novčanih sredstava i povjerenja građana u ekonomiju države. Ne sumnjajte da će je biti. Nobelovac Milton Fridman je rekao: ”Inflacija je uvijek i svuda monetarni fenomen”. Ekonomisti to znaju, znaju i političari, ali političari misle da građani to ne trebaju znati, jer na čemu će se onda sakupljati politički poeni.
Upravo zbog onih kojima ekonomija nije struka želim da približim pojam inflacije zbog administativnog povećanja novčane mase na primjeru jabuke i jednog eura. Pretpostavimo da jabuka predstavlja skup svih dobara i usluga u državi, a jedan euro ukupnu količina novca u opticaju. To znači da jedna jabuka košta jedan euro, a ujedno je to i vrijednost BDP-a. Ako sad administrativnim putem povećamo količinu novca u opticaju na dva eura, što je urađeno programima ES1 i 2, a da pritom nije povećana proizvodnja na dvije jabuke, lako je zaklučiti da će sad cijena jabuke iznositi dva eura. To se zove inflacija. Takođe to znači da je naš BDP dupliran, a da mi to ne osjećamo kroz veći standard jer i dalje možemo kupiti samo jednu jabuku, ali sad za dva eura. Dakle da bi imali veće zarade koje će značiti veći standard moramo povećati produktivnost koja će odgovarati većoj količini novca, odnosno trebaju se proizvesti dvije jabuke i onda imati dva eura. Jedino u tom slučaju imamo više novca za koji možemo kupiti više proizvoda. Isključivo tada rast zarada i shodno tome rast BDP-a znači i rast standarda.
Na kraju, inflacija u Crnoj Gori je posljedica više faktora. Jedan je rast cijena uvezenih gotovih proizvoda, ali i indirektno, preko rasta cijena uvezenih inputa koji se koriste u proizvodnji domaćih proizvoda. Drugi je administrativno povećanje novčane mase u opticaju zbog ukidanja doprinosa za zdravstvo i smanjenje doprinosa za PIO. Treći – povećana tražnja zbog prisustva preko 100.000 stranaca u Crnoj Gori zbog rata u Ukrajini.
Da je to tako, odnosno da razlog nijesu “krivi” statistički podaci Monstata niti isključivo skuplji uvezeni inputi kako je to premijer neuspješno pokušavao predstaviti, može se zaključiti i iz podataka Eurostata gdje jasno uočavamo da je inflacija u Crnoj Gori u odnosu na prosječnu inflaciju Eurozone u periodu 2022–2024. god., značajno veća. Prije 2022. god., inflacija u Crnoj Gori je bila u nivou, a u pojedinim godinama čak ispod nivoa prosjeka eurozone. Veću inflaciju za navedeni period od prosjeka eurozone možemo u najvećem dijelu objasniti većom količinom novca u opticaju prouzrokavanu programom ES1. Šta reći osim aplauz za premijera.

Aplauz za premijera

Predstavnci kolektiva „Kamo Śutra?“ predali su zahtjeve predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i istakli da očekuju da se o njima izjasni na konfenciji za medije do 1. februara. Poručili su da neće odustati dok ne budu usvojeni.
Zahtjevi neformalne grupe su ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost, ažurniji pristup predmetu posjedovanja oružja, reforma sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Studenti su predali zahtjeve, a od premijera zahtijevaju i da obavijesti javnost o tome šta je sve urađeno od 1. januara 2025. kako bi se poboljšala bezbjednost svih građana.
- Od njega očekujemo da razmotri naše zahtjeve, da ih usvoji prije svega i da to objavi na javnom presu do 1. februara... Nadamo se da će to učiniti jer želimo da stavi dobrobit svih građana ispred svih ličnih interesa, ali ukoliko do toga ne dođe, mi smo spremni da guramo ovo do kraja dok do toga ne dođe, dok se ovi zahtjevi ne ispune - kazala je jedna od organizatorki protesta Dalida Hodžić.
Njen kolega Danilo Guberinić kaže da neće iznositi ni jedan novi zahtjev..
- Zato što smatramo da su ovih pet trenutno sa naše strane, kao studenata, sasvim dovoljni tako bismo se prevenirali budući, ne daj Bože,zločini - kazao je on.
Za subotu 25. januar je zakazan novi protest kada će šetnja biti do Skupštine jer kako kažu, zahtjevi moraju prvo da dođu u Skupštinu da bi se u Skupštini izglasali.
Studenti ističu da nijesu dobili poziv kolega iz Srbije a učešće u generalnom štrajku.
- Mi naravno možemo ovdje da organizujemo nešto slično. Organizovali bismo svakako, ali smatramo da je negdje trenutno dosta otežano da su u Crnoj Gori organizuje takav štrajk. Svakako da kolege iz Srbije imaju našu potpunu podršku što se s tog dijela tiče - kazao je Hodžić.

Studenti predali zahtjeve Spajiću, neće odustati dok ne budu usvojeni

Svečanom sjednicom Skupštine opštine, Budva je proslavila 22. novembar – Dan opštine i Dan oslobođenja. Sjednicu je otvorio predsjednik SO Petar Odžić, podsjećajući na istorijski značaj 22. novembra 1944. godine i antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremena Evropa.
Odžić je poručio da Budvu u narednom periodu očekuje razvojni zamah kroz velike infrastrukturne projekte, uz oprez u upravljanju prostorom i fokus na dijelove grada koji su ranije bili zanemareni.
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović naglasio je da Budva, prema podacima MONSTAT-a, nosi epitet najrazvijenije opštine u Crnoj Gori, uz ovogodišnji budžet od 69 miliona eura. Istakao je da je riječ o stabilnom i razvojno usmjerenom budžetu koji omogućava strateške investicije.
Jovanović je naveo i ključne rezultate nove gradske uprave: besplatno predškolsko obrazovanje za svu djecu, kupovinu parcele za novi vrtić, otkup imovine JRB-a i pokretanje procesa otkupa zgrade „Jadranske straže“, te uspješno poravnanje sa kompanijom WTE kojim je opština izbjegla štetu procijenjenu na više od 50 miliona eura.
Kazao je da Budva, iako turistički centar, sve više postaje sredina pogodna za preduzetništvo, inovacije i nove biznise, te da je cilj stvoriti grad u kojem mladi žele ostati i graditi budućnost.
Na svečanoj sjednici uručene su i zahvalnice istaknutim građanima i organizacijama, dok je program obilježen nastupima budvanskih muzičara, školskih horova i folklornih društava.

Budva obilježila Dan opštine i Dan oslobođenja: najrazvijenija opština u Crnoj Gori, budžet 69 miliona eura

Večerašnju informativnu emisiju „24 sata“ vodi Amra Tahirović.
Gost: Novak Svrkota, ekonomski analitičar
Tema dana: Budžetski izazovi
Ionako glomazna javna uprava u Crnoj Gori nastavlja da raste. Iako je premijer Milojko Spajić najavljivao značajno smanjenje broja zaposlenih, predlog budžeta za 2026. godinu ukazuje na povećanje izdvajanja za zarade. Stručnjaci upozoravaju da je ovakav model neodrživ i da zahtijeva hitne, suštinske reforme i racionalizaciju troškova.
Sa gostom analiziramo stanje javnih finansija, investicione planove Vlade, kretanje javnog duga i ključne ekonomske izazove koji će uticati na građane i privredu.
Emisija „24 sata“ – večeras na programu.

Informativna emisija "24 sata": Gost Novak Svrkota

Crnogorsko narodno pozorište za godinu, samostalno ili u koprodukciji realizovalo je sedam premijera i 140 programa koje je vidjelo gotovo 32.000 posjetilaca. Nacionalni teatar je osvojio 14 izuzetnih nagrada, a u 72. sezoni slijede premijere predstava prema djelima Dostojevskog, Šekspira i Bernharda.
Nagradu za najbolju žensku ulogu na 21. Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću dobila je Nada Vukčević, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta za ulogu Medeje u predstavi „Predmet Medeja“, dok su nagradu za najbolji partnerski odnos u ovoj koprodukciji nacionalnog teatra i Kulturnog centra Bar dobili mladi glumci Luka Stanković i Ivona Raković, koji tumače uloge Jasona i Kreontove ćerke.
Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić u razgovoru za medijsku agenciju Media Biro osvrnuo se na ovaj značajan uspjeh, ali i niz drugih rezultata postignutih za proteklu godinu dana.
- Zadovoljni smo svim aktivnostima koje su okarakterisale rad nacionalnog teatra u godini za nama. Od 1. novembra 2024. do 1. novembra ove godine Crnogorsko narodno pozorište, kao matična teatarska ustanova u državi i jedna od najznačajnijih u regionu, realizovalo je 140 programa koje je vidjelo blizu 32.000 ljudi. Samostalno ili u koprodukciji realizovali smo sedam premijera. Kada je riječ o Velikoj sceni, podsjetio bih da je riječ o predstavama „Naličje“ – autorskom projektu reditelja Borisa Liješevića, „Gospoda Glembajevi“ prema Miroslavu Krleži u režiji Danila Marunovića, „Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka doma Petrovića“ po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić u saradnji s Kraljevskim pozorištem „Zetski dom“, „Predmet Medeja“, inspirisana Euripidovom tragedijom u režiji jednog od najznačajnijih evropskih reditelja Diega de Bree, u koprodukciji s Kulturnim centrom Bar. Novu sezonu smo otvorili predstavom „Večeras improvizujemo“ prema kultnom Pirandelovom djelu u režiji legendarnog Paola Mađelija. Kada je riječ o Sceni Studio pred publikom su bile premijere predstava „Gidionov čvor“ prema Džoni Adams u režiji Ivana Vanje Alača i „Koliko do kraja“, koreodrame - autorskom projektu Julije Milačić Petrović Njegoš i koautorke Tamare Vujošević-Mandić, koji su Crnogorsko narodno pozorište i Baletska trupa Ballo realizovali uz podršku Fondacije Miloš Karadaglić - saopštio je Subotić.
Crnogorsko narodno pozorište u proteklih godinu dana učestvovalo je na najznačajnijim domaćim i regionalnim festivalima na kojima je osvojilo 14 nagrada, uključujući dvije nagrade na sinoć završenom 21. Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću.
Sterijine nagrade u Novom Sadu pripale su glumcu Aleksandru Raduloviću i reditelju Borisu Liješeviću za predstavu „Naličje", dok su na 65. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS u Sarajevu nagradu „Rejhan Demirdžić“ za najbolje made glumce osvojili Lazar Đurđević i Anđela Marunović za uloge u istoj predstavi. „Naličje" je nagrađeno i na 27. Teatar festu „Petar Kočić“ u Banjoj Luci, gdje je osvojilo specijalnu nagradu za vizuelni identitet, za scenografiju i kostim, kao i nagradu „Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini.
Na 29. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu „Bez prevoda" u Užicu, Vanja Magić dobio je nagradu za najbolju scenografiju u predstavi „Ibzen mašina“, koju je prema Ibzenovim dramama režirala Ana Vukotić.
Na prošlogodišnjem 20. Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću, Varja Đukić, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta osvojila je Grand prix za najbolju žensku epizodnu ulogu u predstavi „Ja sam ona koja nisam“, prema tekstu Mata Matišića u režiji Vita Taufera.
Na 6. Festivalu drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora „Teatar na raskršću" u Nišu, glumica Kristina Obradović dobila je nagradu za najbolju žensku ulogu, a Stevan Vuković za najboljeg mladog glumca u predstavi „Gospoda Glembajevi“, koja je proglašena i najboljom u cjelini prema ocjeni novinarskog žirija.
Na Internacionalnom festivalu komedije „5RE“ u Velesu, po ocjeni publike, najbolja je bila predstava „Pokojnik“, koju je prema tekstu Branislava Nušića režirao Egon Savin.
- Uključujuću uspjeh u Nikšiću, Crnogorsko narodno pozorište je za proteklih godinu, dakle, osvojilo čak 14 nagrada, potvrđujući kontinuitet vrhunskih umjetničkih rezultata i kvalitet svojih predstava na domaćoj i regionalnoj sceni. Ovi rezultati jasno pokazuju širok raspon umjetničkih dostignuća našeg nacionalnog teatra – od izvanrednih izvedbi i režije do scenografije, kostima i inovativnog vizuelnog identiteta, potvrđujući poziciju Crnogorskog narodnog pozorišta kao najznačajnije teatarske ustanove u državi i jedne od vodećih u regionu - istakao je direktor CNP-a.
Subotić je napomenuo da su regionalna i međunarodna saradnja jedan od prioriteta Crnogorskog narodnog pozorišta.
- Osim učešća na najreferentnijim domaćim i regionalnim festivalima, podsjetio bih da CNP ima dobru, kontinuiranu prijateljsku saradnju s teatrima iz regiona. Sarađujemo sa Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika, Narodnim pozorištima iz Sarajeva i Beograda. Prije nekoliko večeri ugostili smo Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada. Poslije pauze od deset godina, tokom decembra ćemo gostovati u Makedonskom narodnom teatru na liniji sporazuma koji je između dva nacionalna teatra potpisan u proteklom periodu. Crnogorsko narodno pozorište je ove godine učestvovalo i na jednoj od najznačajnijih međunarodnih manifestacija Ohridsko kulturno ljeto - naveo je on.
Subotić je podsjetio da je na međunarodnom planu značajno to što je CNP član Evropske teatarske konvencije (ETC) – najznačajnije, najreferentnije i najuticajnije mreže vodećih javnih pozorišta u Evropi.
- Na nedavno održanoj godišnjoj konferenciji ETC u Rigi, Letonija, Crnogorsko narodno pozorište je pohvaljeno za početke rada u sprovođenju koncepta Zelene agende. Članstvo u ETC-u je jako važno zbog učešća u brojnim projektima, među kojima su oni koji se odnose na jačanje kadrovskih kapaciteta - istakao je direktor Subotić.
Nakon uspješnog početka 72. pozorišne sezone koje su obilježile premijere predstava „Večeras improvizujemo“, „Gidionov čvor“, „Koliko do kraja“ i „Pismo ljubavi“, autorskog projekta glumca Slavka Kalezića, po motivima romana “Ja sam ljubav” Žane Poliakov i pisma glumice Mire Furlan “Pismo sugrađanima”, kao i operski gala koncert Akademije Milanske skale prvi put i istoriji našeg nacionalnog teatra, Crnogorsko narodno pozorište i u narednom periodu nastavlja sa značajnim produkcionim aktivnostima.
Nataša Milićević režiraće predstavu „Pred penzijom“, prema Tomasu Bernhardu, dok u decembru počinju probe za predstavu „Kockar“, koju prema Dostojevskom režira Lidija Dedović. Nakon toga, Branislav Mićunović će prema Šekspiru režirati predstavu „Romeo i Julija“. Pred kraj 72. sezone započećemo rad na predstavi „Crnojevići“ – pozorišni portret jedne epohe – po tekstu Maje Todorović u režiji Ane Vukotić, dok je premijera planirana za 1. novembar 2026. godine.
Decembarski repertoar biće otvoren izvođenjem predstave „Bladi Mun“ autorke Ane Đorđević, za koju će biti obezbijeđen prevod na znakovni jezik za osobe s oštećenjem sluha. Na ovaj način, nacionalni teatar nastavlja s inkluzivnom programskom politikom nakon što je prošlog mjeseca predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore” izvedena s audiodeskripcijom za slijepa i slabovida lica.
Uvođenjem titlovanja, Crnogorsko narodno pozorište omogućilo je da se određene predstave sa Velike scene iz ranije produkcije (“Šćeri moja”) i protekle dvije sezone (“Naličje“, “Gospoda Glembajevi”, “Princeza Ksenija od Crne Gore”, “Predmet Medeja”, “Večeras improvizujemo”) mogu pratiti i s engleskim titlom. To predstavlja dio naših nastojanja da unaprijedimo dostupnost sadržaja i podstaknemo razvoj publike, što smatramo važnim zadatkom nacionalnog teatra“, izjavio je Subotić.
- Zahvaljujući saradnji s kompanijom Air Montenegro, prvi put ikada repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta tokom sezone dostupni su na svim linijama našeg nacionalnog avio-prevoznika, kao dio inovativnog i savremenog strateškog pristupa u oblasti animacije i razvoja publike. Kao što sam ranije istakao, na ovaj način nacionalni teatar postaje bliži putnicima iz cijelog svijeta, dok istovremeno, kroz kanale komunikacije nacionalnog teatra, doprinosimo afirmaciji svih vrijednosti kompanije Air Montenegro. Kroz ovakav oblik intersektorske saradnje zajednički doprinosimo i jačanju ugleda Crne Gore na međunarodnom planu i promociji nacionalnog brenda - rekao je Subotić.
Svim ovim aktivnostima Crnogorsko narodno pozorište opravdava status jedne od najznačajnijih institucija kulture koja postavlja standarde, inspiriše publiku i čuva dostojanstvo pozorišne umjetnosti.

Subotić: CNP opravdava status jedne od najznačajnijih institucija kulture koja postavlja standarde

Vlada Crne Gore je nedavno u okviru akcije „Limitirane cijene“ prvi put ograničila i cijenu peleta na 250 eura za kubik u veleprodaji i na 270 eura u maloprodaji.
Nešto ranije prije te Vladine mjere u preduzeću „Energos d.o.o“ iz Pljevalja prva klasa peleta proizvođača iz Berana koštala je 375,10 eura, a druga klasa proizvođača peleta iz Bijelog Polja 350.90 eura, iako tako visoke cijene u maloprodaji nisu imale nikakvo ekonomsko opravdanje.
Građani Pljevalja su mjeru Vlade Crne Gore prihvatili sa odobravanjem, jer je izuzetno visoka cijena peleta značajno uticala na njihove kućne budžete.
Očigledno je da se nova mjera države nije svidjela proizvođačima peleta,piše PV Informer, pa proteklih dana nije bilo u prodaji peleta po stovarištima u Pljevljima.
Peleta nema za građane ni kod lokalnog proizvođača DOO „Jasen“, jer je preduzeće tek dobilo mogućnost za obezbjeđenje nove nedostajuće sirovine, koju treba izvući iz šume, a od ranije ima već uplaćenog peleta, koji treba prvo da isporuči. Iz tog lokalnog preduzeća tvrde da poštuju ograničene cijene peleta.
Zašto nema peleta posle ograničenja cijene od strane države, iako ga je redovno bilo dok se po paprenim cijenama prodavao po stovarištima, pitanje je za nadležno ministarstvo, koje bi trebalo izvršiti nadzor da li možda proizvođači proizvedeni pelet isporučuju isključivo za izvoz, po znatno većim cijenama?
Ministar Joković je nedavno upozorio da ako se posle ograničenja cijene peleta od strane države desi da nema peleta za domaće potrošače, donijeće se odluka o zabrani izvoza. Takođe je naveo da drvoprerađivači 80 odsto proizvedenog peleta izvoze. Proteklih mjeseci nije došlo do povećanja cijena nijednog inputa u proizvodnji i jedini razlog za rast cijena peleta je da je sada sezona i povećano interesovanje što proizvođači koriste”, kazao je tom prilikom ministar Joković.
Na potezu je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Crne Gore, da utvrdi pravi razlog zašto odjednom posle ograničenja cijena nema peleta na domaćem tržištu i o tome obavjesti zainteresovane potrošače tog ekološki prihvatljivijeg energenta za grijanje.

Posle ograničenja cijene, peleta za građane Pljevalja nema u prodaji

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: premijer