Dodikov advokat sudu na Floridi podnio izmijenjenu tužbu protiv američke administracije zbog sankcija

Robert Garson, advokat lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, predao je Sudu na Floridi izmijenjenu tužbu protiv američke administracije zbog ranije uvedenih sankcija, koje su ukinute u oktobru 2025. godine.

Izmijenjena tužba predata je nakon što je juče istekao rok da Dodikov pravni tim dostavi odgovor na zahtjev američke administracije da se odbaci tužba lidera SNSD-a, članova njegove porodice, najbližih saradnika i s njima povezanih firmi, koja je protiv Stejt departmenta podnijeta u aprilu ove godine.

Sarajevski portal „Raport“, koji je naveo da ima uvid u izmijenjenu tužbu, prenio je da su iz nje izbačeni djelovi i narativ o političkoj osveti administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog Dodikove podrške aktuelnom predsjedniku SAD-a Donaldu Trampu, kao i teške optužbe o „napadu na hrišćanstvo“ u BiH.

Tužba je, ističe se, sada potpuno „očišćena“ od politike i prebačena na teren američkog ustavnog prava.

Navodi se da Dodik, njegov sin i zet, kao i mreža saradnika, preko svog zajedničkog američkog advokata kao „glavnu kartu“ na koju igraju izdvajaju aferu „Autopen“, odnosno navode o zloupotrebi predsjedničkog mehaničkog potpisa pred kraj mandata bivšeg američkog predsjednika Bajdena.

Dodikov tim tvrdi da su proširene sankcije nevažeće jer ih Bajden, zbog svog lošeg zdravstvenog stanja pred kraj mandata, navodno nije potpisao lično niti je znao šta potpisuje, već su to u njegovo ime uradili saradnici.

U ovom dijelu tužbe Dodikov advokat se, kako se ističe, direktno poziva na Donalda Trampa i njegove zvanične odluke iz prošle godine, kojima je pokrenuta istraga o ovoj zloupotrebi i kojima je Tramp proglasio dokumente potpisane tom olovkom nevažećim.

Ocjenjuje se da Dodik preko Trampovih odluka pokušava da sruši Bajdenove sankcije.

U novoj tužbi Dodikov advokat zahtijeva da sud donese trajnu zabranu kojom bi američkoj vladi naredio potpuno povlačenje i formalno ukidanje Bajdenove izvršne uredbe 14140, te upućuje zahtjev sudiji da naredi Ministarstvu finansija SAD-a (OFAC) da iz svih svojih zvaničnih baza podataka trajno izbriše bilo kakvo pominjanje činjenice da su Dodik i ostali ikada bili na američkoj „crnoj listi“.

Njegov advokat u izmijenjenoj tužbi navodi da i Dodik i ostali, kojima su ukinute sankcije, u stvari trpe gotovo iste posljedice kao kada su bili pod sankcijama, odnosno da je skidanje s „crne liste“ ostalo „mrtvo slovo na papiru“.

- Glavne komercijalne baze podataka za provjeru usklađenosti sa sankcijama i dalje označavaju tužioce. Na dan podnošenja ovog dokumenta tužioci su i dalje označeni u tim bazama podataka - naveo je Dodikov advokat.

Dodaje da će velike američke finansijske institucije ponovo odbijati da otvore račune tužilaca ili će nastaviti da obrađuju bankarske transfere u njihovo ime.

- Te institucije će kao osnov za nastavak odbijanja navoditi njihov raniji status na SDN listi i trajni rizik u pogledu usklađenosti, bez obzira na formalno uklanjanje sa liste - piše u izmijenjenoj tužbi.

Još se navodi da „reputaciona stigma“, nastala time što je Vlada SAD-a Dodika, članove njegove porodice, njegove saradnike i firme povezane s njima službeno označila kao prijetnje nacionalnoj bezbjednosti, „i dalje nanosi konkretnu štetu njihovom političkom, profesionalnom i ličnom položaju“.

U izmijenjenoj tužbi navodi se i da Dodik i ostali imaju imovinu u SAD-u, mada su lider SNSD-a i svi koji su s njim bili na „crnoj listi“ tvrdili da im američke sankcije ne predstavljaju problem jer ionako nemaju imovinu u Americi.

Podsjeća se da je Trampova administracija u zahtjevu sudu za odbacivanje tužbe, između ostalog, potencirala i činjenicu da tužioci nemaju imovinu u SAD-u, odnosno nikakve veze s Amerikom, što je bio limitirajući faktor za prihvatanje tužbe.

- Tužioci su imali značajne kontakte sa SAD-om, dovoljne za pozivanje na zaštitu prava na pravičan postupak, u smislu da su održavali imovinu unutar jurisdikcije SAD-a, obavljali redovne finansijske transakcije s američkim licima i subjektima i bili podvrgnuti prinudnim regulatornim ovlašćenjima Sjedinjenih Država... - stoji, između ostalog, u izmijenjenoj tužbi.

Dodikov pravni tim naglašava da su američke banke u okruzima Majami-Dejd i Brauard, nakon uvođenja sankcija, bile zakonski obavezne da „zamrznu sva sredstva koja pripadaju tužiocima, a koja se drže na računima u ograncima u ovom distriktu“.

Pošto je Milorad Dodik pod paralelnim sankcijama Velike Britanije, američka administracija se u zahtjevu za odbacivanje tužbe pokušala odbraniti tvrdnjom da Dodiku štetu nanosi London, a ne Vašington, koji je ukinuo sankcije.

Međutim, u izmijenjenoj tužbi to se pobija, uz navođenje da su američke banke blokirale Dodika tri mjeseca prije odluke Velike Britanije, a kao ključni dokaz navodi se da preostalih devet članova porodice i saradnika s liste nikada nijesu dobili sankcije Londona, a pretrpjeli su potpuno iste finansijske probleme.

Za razliku od prvobitne tužbe, u izmijenjenoj tužbi sada Dodik i ostali traže da im Amerika, zbog, kako su naveli, nezakonitih sankcija, isplati simboličnu odštetu od jednog dolara po osobi, s obzirom na to da prema američkom zakonu, kada tražite makar i simboličnu novčanu odštetu, sud više ne može tek tako odbaciti slučaj pod izgovorom da ste skinuti s liste i da je problem riješen, na šta vjerovatno i računa Dodikov advokat.

Prema tvrdnjama „Raportovih“ izvora, pisanjem izmijenjene tužbe Dodikov advokat istovremeno i kupuje vrijeme za svog klijenta, jer će sada američka administracija vjerovatno morati ponovo da se izjasni o ovom dokumentu, koji se bitno razlikuje od onog iz aprila, a za šta će morati da prođu određeni rokovi.

Konačna odluka o Dodikovoj tužbi vjerovatno će uslijediti nakon oktobarskih opštih izbora u BiH, što je i bio cilj podnošenja izmijenjene tužbe, zaključuje se u tekstu.