Energetski šok vraća domaćinstva u Africi i Aziji na drvo i ugalj

Rast cijena i nestašice goriva nakon rata s Iranom pogađaju domaćinstva u Africi i Južnoj Aziji, koja sve češće odustaju od plina i vraćaju se drvetu i uglju.

U siromašnijim sredinama posljedice se više ne vide samo na pumpama nego i u kuhinjama, šumama i zaštićenim područjima. U kiberanskom naselju u Nairobiju Brenda Obare ponovo kuha na ćumuru jer je plin postao preskup i često nedostupan. Kako kaže, "Nemamo mnogo opcija. Koristiš ono što možeš priuštiti."

Vlade su godinama poticale prelazak na čišća goriva poput ukapljenog naftnog plina zbog zdravlja ljudi i zaštite prirode.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je zagađenje zraka 2021. godine usmrtilo 2,9 miliona ljudi, dok povećana upotreba drveta i ćumura dodatno ubrzava krčenje šuma jer se stabla sijeku brže nego što mogu obnoviti fond.

Stručnjaci upozoravaju da povratak biomasi povećava pritisak na vodotoke, staništa i divlje vrste, jer ljudi sve češće ulaze u ranije netaknuta područja u potrazi za gorivom.

Paula Kahumbu iz organizacije WildlifeDirect kaže da prvi rizik za očuvanje prirode od energetskog šoka u Africi nije apstraktan. To je prelazak domaćinstava na druga goriva. Uz to, ekonomski pritisak može povećati krivolov i lov na divljač za ishranu, a time i rizik širenja bolesti sa životinja na ljude.

Sličan trend bilježi se i u Indiji, gdje porodice s prihodima manjim od tri dolara dnevno odustaju od skupljih plinskih boca i vraćaju se pećima na drvo. Više cijene dizela i đubriva dodatno prijete poljoprivredi, slabijim prinosima i većoj nesigurnosti u snabdijevanju hranom.

Dodatni problem je pad turističkih prihoda u državama koje zaštitu prirode finansiraju iz safarija i posjeta parkovima. Manje turista znači manje novca za čuvare, borbu protiv krivolova i brze intervencije kada divlje životinje uđu u naseljena područja.

U udaljenim regijama i samo poskupljenje goriva može usporiti dolazak terenskih timova, što povećava rizik i za ljude i za životinje.