EU odgađa nove sankcije Rusiji
Evropska komisija odgodila je predstavljanje novog paketa sankcija protiv Moskve dok ne obavi konsultacije s partnerima iz skupine G7 o budućnosti gornje granice cijena ruske nafte.
Prijedlog je ambasadorima trebalo da bude predstavljen u petak, ali je to odgođeno za početak sljedeće sedmice, potvrdilo je za Euronews nekoliko zvaničnika i diplomata.
Među idejama koje se razmatraju je i potpuna zabrana pomorskih usluga, što bi drastično promijenilo dosadašnji pristup, piše Euronews.
Potpuna zabrana pomorskih usluga
Plan, koji najglasnije zagovaraju Finska i Švedska, zabranio bi kompanijama iz Evropske unije pružanje bilo kakvih usluga, poput osiguranja, prevoza ili pristupa lukama, plovilima koja prevoze rusku sirovu naftu ili naftne derivate. Do sada je EU dopuštao takve usluge, ali isključivo za tankere koji su poštovali gornju granicu cijena skupine G7, mehanizam koji je na snazi od decembra 2022. godine. Ta je gornja granica nedavno prilagođena na 44,10 dolara po barelu kako bi odražavala tržišne trendove i pojačala pritisak na rusku ratnu ekonomiju. Dinamičnu granicu cijena primjenjuju EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Japan, dok su Sjedinjene Američke Države zadržale izvornu razinu od 60 dolara po barelu.
Posljedice napuštanja mehanizma
Ako bi EU uvela potpunu zabranu pomorskih usluga, gornja granica cijena praktično bi prestala da važi na području Unije. Kompanijama bi bilo zabranjeno servisiranje svih ruskih plovila bez izuzetka, bez obzira na to prodaju li naftu iznad ili ispod cjenovnog limita. Finska i Švedska smatraju da bi takva zabrana donijela višestruke koristi: značajno bi povećala troškove ruskom naftnom sektoru, bila bi jednostavnija za sprovođenje i suzbila bi korišćenje falsifikovanih dokumenata, kojima se Moskva često služi za zaobilaženje sankcija.
Ipak, napuštanje mehanizma ograničenja cijena moglo bi biti problematično za neke države članice, naročito ako druge zemlje skupine G7 ne prihvate tu inicijativu. Za svaku odluku o sankcijama potrebna je jednoglasnost svih 27 članica.
Čeka se stav Vašingtona
Brisel nastoji da uskladi svoje poteze s Bijelom kućom, koja je u oktobru sankcionisala dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosnjeft i Lukoil, nakon neuspjeha planiranog sastanka predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina. Zbog dominacije američkog dolara u globalnoj trgovini, sankcije Vašingtona imale su eksteritorijalni efekat i primorale Moskvu da svoju naftu tipa Ural prodaje uz veći popust. Potencijalna zabrana pomorskih usluga zadala bi novi udarac ruskim prihodima od energenata.
Međutim, Trampova administracija oklijeva s izmjenama gornje granice cijena. Prošle godine bila je jedina članica G7 koja je odbila prelazak na dinamički mehanizam. Dodatni faktor su i pregovori o mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije koje vodi Vašington, a koji su dosad postigli ograničen napredak. Nakon dvodnevnih trilateralnih razgovora u Abu Dabiju, Ukrajina i Rusija dogovorile su razmjenu 314 ratnih zarobljenika, dok su SAD i Rusija odlučile ponovo da uspostave vojni dijalog na visokom nivou, prvi put u više od četiri godine.
- Vidjećemo u kojem će smjeru ići mirovni pregovori- rekao je američki ministar finansija Skot Besent, napominjući kako Vašington „razmatra“ dodatne kaznene mjere.
Što još donosi novi paket sankcija?
Osim mjera vezanih za pomorske usluge, očekuje se da će sljedeći paket sankcija EU proširiti crnu listu plovila takozvane „flote u sjeni“ i subjekata za koje se sumnja da pomažu Moskvi u nabavci zabranjenih proizvoda, s posebnim naglaskom na Kinu. Prema pisanju Blumberga, paket bi mogao uključivati i zabranu uvoza ruskog iridijuma, rodijuma, platine i bakra.
Brisel želi da odobri dvadeseti paket sankcija do 24. februara, na četvrtu godišnjicu početka rata. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta trebalo bi tog dana da otputuju u Ukrajinu kako bi potvrdili dalju podršku Evropske unije.
- Vidjećemo kada će tačno biti ispunjeni svi uslovi za usvajanje, ali mogu potvrditi da se posljednjih dana intenzivno radilo na dvadesetom paketu sankcija. Mogli bismo ga očekivati vrlo brzo- izjavio je u petak poslijepodne portparol Komisije.