Duboko sam uvjeren da bi članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji bilo politička prekretnica koja prevazilazi nacionalne okvire – to bi bio dokaz da je proces proširenja i dalje živ, da reforme donose rezultate i da nova politička kultura donosi promjene, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je u autorskom tekstu za Euronews kazao da je ohrabrujuće što se jedan od sedam ključnih prioriteta nove Evropske komisije eksplicitno fokusira na proširenje, kreirajući viziju ne samo veće, već i snažnije Evrope na globalnoj sceni.
- Iz perspektive zemalja kandidata, ohrabreni smo novom energijom i zamahom u Briselu i širom EU. Ovaj zamah probudio je istinsku želju za novim državama članicama, što smatram inspirativnim. Kada sam izabran za predsjednika Crne Gore, postavio sam ambiciozan, ali dostižan cilj: da Crna Gora, kao predvodnica među zemljama kandidatima, postane 28. članica EU do 2028. - naveo je Milatović.
On je podsjetio da je Crna Goračlanica NATO-a, da je posljednjih deset godina potpuno usklađena sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, da koristi euro kao valutu (iako jednostranom odlukom) i da ima snažan civilni sektor i slobodne, nezavisne medije.
- Naravno, postoje izazovi i politička previranja, kao u svakom drugom demokratskom pluralističkom društvu, ali sve je to dio procesa demokratizacije, a ne posljedica bilo kakvog neuspjeha - istakao je Milatović.
Reforme u Crnoj Gori, dodaje on, snažno su vođene obećanjem članstva u EU i legitimitetom koji političke partije crpe iz tog cilja.
- U stvari, većina, ako ne i sve političke partije u Crnoj Gori, javno su posvećene evropskim integracijama. Iako se može postaviti pitanje iskrenosti tih opredjeljenja i da li su ona samo deklarativna ili suštinska, činjenica da više od 80 odsto građana podržava članstvo u EU jasno pokazuje zašto je proces pristupanja ključni izvor političkog legitimiteta u crnogorskoj politici - dodao je predsjednik države.
Međutim, napominje da transformativna moć EU integracija nije jedinstvena za Crnu Goru. Slične efekte, podsjeća Milatović, vidjeli smo u drugim zemljama, poput Hrvatske (našeg jedinog susjeda koji je već član EU), Slovenije, s kojom smo nekada dijelili zajedničku istoriju, kao i mnogih drugih zemalja Centralne i Istočne Evrope. 
<h2>Četiri scenarija</h2>
Tokom svoje karijere ekonomiste u EBRD-u, kaže da je imao priliku da iz prve ruke posmatra transformativni uticaj EU na ove zemlje – "moć kakvu nijedan drugi spoljni faktor ne može nadmašiti".
Prema Milatovićevom mišljenju, postoje četiri glavna scenarija kako može izgledati proces proširenja, svaki sa dugoročnim posljedicama i za EU i za zemlje kandidate.
- Scenario jedan: Zemlja kandidat ne uspijeva da iskoristi proces EU pristupanja za demokratski ili institucionalni napredak, zbog čega EU ne dozvoljava njeno članstvo. Rezultat je dvostruki gubitak – EU ostaje s nepotpunim demokratijama na svojim granicama, dok zemlja kandidat propušta prednosti članstva, otvarajući prostor za snage koje rade na de-demokratizaciji društva. Podrazumijeva se da je ovaj scenario dobrodošao od strane protivnika EU, koji bi tada mogli u potpunosti ostvariti svoj uticaj - naveo je Milatović.
Drugi scenario je, dodaje on, da zemlja kandidat produktivno koristi proces pristupanja – gradi institucije i unapređuje demokratske standarde – ali EU ipak ne prihvata njeno članstvo. 
- Istorija pokazuje da ovaj scenario često vodi ka nazadovanju i poništavanju demokratskih dostignuća. I u ovom slučaju, obje strane dugoročno gube. Ipak, neke zemlje mogu biti sposobnije da nastave pozitivnim putem i izgrade stabilnu demokratiju zasnovanu na vladavini prava. Nažalost, istorija nas uči suprotnom - objasnio je Milatović.
Treći scenario je, ističe Milatović, da zemlja kandidat ne pokazuje dovoljan demokratski progres, ali je EU ipak prima u članstvo iz geopolitičkih razloga. 
- Neki zagovaraju ovaj pristup, bez obzira na stanje reformi. Iako se na prvi pogled može činiti da on zadovoljava i težnju EU za proširenjem i ambicije zemalja kandidata, posebno u pogledu većih izvora finansiranja za razvoj, u stvarnosti, ovakav model nije održiv. Dugoročno gledano, i EU i država kandidat trpe posljedice, jer se osnovne vrijednosti poput vladavine prava i efikasnog upravljanja stavljaju u drugi plan. Štaviše, ovaj scenario bi mogao koristiti i protivnicima EU, pružajući im priliku da povećaju svoj uticaj unutar Unije - dodao je Milatović.
Četvrti scenario je, prema Milatovićevom mišljenju, da obije strane ispunjavaju svoj dio obaveza.
- Zemlja kandidat koristi proces pristupanja kako bi ostvarila stvarni demokratski napredak i izgradila snažne institucije, dok istovremeno depolitizuje javnu upravu, omogućava slobodno medijsko okruženje i fokusira se na održivi ekonomski razvoj, nakon čega biva primljena u EU. Ovo je idealan ishod – onaj koji obezbjeđuje zajednički rast, otpornost i stabilnost. Vjerujem da svi treba da težimo upravo ovom scenariju jer je on vizija Crne Gore kakvu želimo - naveo je on.
<h2>Scenario u kojem obije strane pobjeđuju</h2>
Milatović je poručio da Crna Gora mora iskoristiti proces pristupanja EU, kao snažan pokretač da sprovedemo reforme i osnažimo demokratiju, "kako bismo se pridružili Uniji kao potpuno pripremljena i posvećena članica". 
- Iz tog razloga, proširenje ne smije biti samo pitanje finansijske koristi, jer postoji bezbroj načina za privlačenje investicija na globalnom nivou uz manje uslova. Ono što najviše cijenimo kod EU jeste sistem vrijednosti koji ona njeguje. Naš cilj je izgradnja društva zasnovanog na vladavini prava, dobrom upravljanju i jednakim šansama za sve građane. To su vrijednosti koje članstvo u EU čine ciljem vrijednim ostvarenja - naglasio je Milatović.
Kao predsjednik Crne Gore kaže da je posvećen vođenju zemlje kroz ovu ključnu fazu evropskog puta. Vjeruje da i EU i zemlje kandidati moraju zajednički raditi na ostvarivanju scenarija u kome obije strane pobjeđuju – "scenarija koji ne samo da jača Uniju, već i osigurava da kandidati postanu odgovorni i demokratski članovi evropske porodice".
- Duboko sam uvjeren da bi članstvo Crne Gore u EU bilo politička prekretnica koja prevazilazi nacionalne okvire – to bi bio dokaz da je proces proširenja i dalje živ, da reforme donose rezultate i da nova politička kultura donosi promjene. Time bismo postali uspješna priča i inspiracija za sve ostale zemlje kandidate, ali samo ako svi budemo iskreno posvećeni reformskom procesu koji je pred nama - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Članstvo u EU politička prekretnica koja prevazilazi nacionalne okvire

Evropska unija će povećati carinsku kontrolu robe koju platforme e-trgovine, kao što su Temu i Shein, direktno isporučuju potrošačima u EU jer nastoji da osigura poštenu konkurenciju i bezbjednost proizvoda, navodi se u nacrtu odluke u koju je Rojters imao uvid.
Direktiva Evropske komisije, za koju se očekuje da će biti objavljena u srijedu, imala bi uticaj na sve prodavce e-trgovine izvan Unije.
Ovi trgovci su nadvladavali lokalne konkurente ekstremno niskim cijenama proizvoda nastalim u Kini, dodaje Rojters.
Oni su imali i koristi od zakona Evropske unije koji daje paketima vrijednim manje od 150 eura bescarinski status, što im, kako kritičari smatraju, omogućava nepravednu prednost. Odjeća, na primjer, obično podleže uvoznim taksama od 12 odsto za ulazak u EU.
Evropska komisija je najavila da će tokom carinske akcije širom Unije prioritetno biti kontrolirani proizvodi kupljeni preko interneta koji predstavljaju „ozbiljne bezbjednosne opasnosti i nose rizik nepoštovanja zakona“. Precizna lista proizvoda će biti utvrđena u dogovoru sa državama članicama.
Prema podacima Komisije, 91 odsto svih trgovinskih pošiljki, u vrijednosti ispod 150 eura, prošle godine stiglo je iz Kine. U EU je takvih pošiljki prošle godine bilo ukupno 4,6 milijardi, što je više nego dvostruko od broja pošiljki godinu ranije, prenosi Tanjug.

EU će pooštriti kontrolu jeftinih proizvoda sa platformi Temu i Shein

Evropski zvaničnici počeli su raspravu o povratku na kupovinu gasa iz Rusije kao dio potencijalnog rješenja rata u Ukrajini, objavio je Financial Times pozivajući se na izvore.
Pobornici kupovine ruskog gasa tvrde da će to smanjiti visoke cijene energenata u Evropi, podstaknuti Moskvu da sjedne za pregovarački stol i dati objema stranama razlog za uvođenje i održavanje prekida vatre.
Trojica zvaničnika rekla su da su ideju podržali neki njemački i mađarski zvaničnici, uz potporu drugih prijestonica koje to vide kao način smanjenja troškova energije u Evropi.
Međutim, čak i rasprava o obnovi snabdijevanja Evrope ruskim gasom već je izazvala žestoke reakcije najbližih ukrajinskih saveznika u EU.
Zvaničnici i diplomate u istočnoevropskim zemljama, od kojih su mnogi radili na smanjenju ruskog snabdijevanja energijom u posljednje tri godine, izrazili su ljutnju zbog te ideje.
- To je ludilo. Koliko glupi možemo biti da uopšte razmišljamo o tome kao o opciji - kazao je on.
Obnovljene rasprave o nastavku snabdijevanja ruskim gasom takođe su zabrinule neke američke izvoznike LNG-a koji žele da potpišu dugoročne ugovore o snabdijevanju s evropskim kompanijama.
Dvojica zvaničnika izjavila su da strahuju da bi svaki nastavak ukrajinskog tranzita mogao učiniti njihove proizvode nekonkurentnim.
Drugi visoki zvaničnik dodao je da "na kraju svi žele da smanje troškove energije".
Ranije su se u medijima pojavili izvještaji da će 16. paket sankcija biti usmjeren na ruski aluminijum, poljoprivredne proizvode, flotu tankera u sjenci, tečni prirodni gas i bankarski sektor. Istovremeno, nedavno je objavljeno da EU neće uključiti potpunu zabranu kupovine ruskog tečnog prirodnog gasa u novi paket sankcija.

Financial Times: EU raspravlja o povratku kupovine gasa iz Rusije, odluka razbjesnila pojedince

Evropska unija obećala je paket finansijske i investicione pomoći za Jordan u vrijednosti od tri milijarde eura zbog izazova na Bliskom istoku, rekla je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, prenosi Rojters.
Palestinska militantna grupa Hamas je nedavno sklopila primirje sa Izraelom, a u sjeverni dio Pojasa Gaze vratilo se oko pola miliona raseljenih Palestinaca.
Predsjednik SAD Donald Tramp je predložio da se Palestinci iz Gaze izmjeste u Jordan i Egipat, što su odbile obije države.

EU obećala pomoć od tri milijarde eura za Jordan

Evropska unija je odlučila da produži širok paket sankcija Rusiji za još šest mjeseci, sa ciljem da se spriječi Moskva da koristi sredstva za nastavak rata protiv Ukrajine. Ova odluka donijeta je nakon što je Mađarska povukla svoje prigovore, što je omogućilo da 27 članicama EU odobri produženje sankcija.
Ove sankcije, koje su prvobitno uvedene 2014. godine nakon ruske aneksije Krima, kontinuirano su proširivane od početka punog rata Rusije protiv Ukrajine prije skoro tri godine.
One ciljaju različite sektore, uključujući trgovinu, finansije, energetiku, tehnologiju, industriju, transport i luksuznu robu. Glavna komponenta sankcija je zabrana uvoza ili prenosa pomorski transportovanih sirovih naftnih derivata i određenih naftnih proizvoda iz Rusije u EU. Kao rezultat ovog dogovora, mjere će ostati na snazi barem do 31. jula.
Mađarska je ranije imala prigovore na sankcije, pozivajući se na spor sa Ukrajinom u vezi sa tranzitom ruskog gasa. Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je EU da interveniše nakon što je Kijev odlučio da obustavi protok ruskog gasa u Srednju Evropu, što je primoralo Mađarsku da pronađe alternativne rute, uzrokujući višu cijenu energije. Kako bi riješila ovaj problem, Evropska komisija je uz produženje sankcija uključila i izjavu, naglašavajući da očekuje od svih trećih zemalja da poštuju energetsku sigurnost EU i upozorila da bi mogla preduzeti zaštitne mjere u vezi sa ključnom infrastrukturom kao što su naftovodi i gasovodi.
U odgovoru na zabrinutost Mađarske, mađarski ministar vanjskih poslova Piter Sijarto potvrdio je da je Mađarska dobila potrebne garancije u vezi sa energetskom sigurnošću zemlje. Napomenuo je da je zemlja zadovoljna uvjeravanjima EU, koja su pomogla da se omogući produženje sankcija.
Ranije tokom sedmice, diplomate i zvaničnici EU su očekivali da će Mađarska na kraju odustati od protivljenja sankcijama nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio da će uvesti dodatne poreze, carine i sankcije Rusiji, ukoliko ne bude postignut dogovor o okončanju rata u Ukrajini. Tramp, koji je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča sukob, izrazio je podršku Orbanu, poznatom po bliskim vezama sa Putinom i divljenju prema Trampu.
Pored sankcija Rusiji, ministri vanjskih poslova EU su u ponedjeljak razgovarali i o mogućem ublažavanju sankcija Siriji. EU je 2011. godine uvela zamrzavanje imovine i zabranu putovanja sirijskim zvaničnicima i organizacijama kao odgovor na brutalnu represiju protiv protesta koju je sprovodio režim Bašara al-Asada. Međutim, EU sada razmatra ukidanje tih mjera ako novo sirijsko rukovodstvo pokaže napredak prema mirnoj političkoj budućnosti, oslobođenoj od ekstremizma i uticaja Rusije i Irana.
Komesarka EU za vanjske poslove Kaja Kalas, potvrdila je da su ministri postigli „politički dogovor“ o „mapi puta“ za ublažavanje sankcija, iako se neće odmah desiti nikakve promjene. Objavila je da je potrebno riješiti tehnička pitanja prije nego što bilo koja ograničenja budu ukinuta. Kalas je naglasila da bi svako ublažavanje sankcija trebalo da ima za cilj jačanje sirijske ekonomije i pomoć u obnovi zemlje, ali je upozorila da je EU spremna da ponovo uvede mjere ako situacija postane gora.
Holandski ministar vanjskih poslova Kaspar Veldkamp izjavio je da će fokus EU biti na ukidanju restrikcija koje ometaju infrastrukturu i energetske sektore Sirije, omogućavajući zemlji oporavak. Međutim, sankcije na izvoz oružja i entitete poput terorističke grupe Hajat Tahrir al-Šam (HTS) biće zadržane. HTS, bivša al-Kaidina filijala, trenutno de facto kontroliše veliki dio Sirije, a EU još uvijek nije ublažila sankcije prema ovoj grupi, insistirajući da njene akcije moraju odgovarati njenoj retorici prije nego što budu napravljene bilo kakve promjene.
Kako se sirijsko rukovodstvo mijenja nakon pada Damaska 8. decembra i odlaska Asada u Moskvu, oprezan pristup EU ima za cilj podršku stabilnosti uz očuvanje poluge za sprječavanje daljeg pogoršanja.

EU jednoglasno produžila sankcije Rusiji, Mađarska povukla prigovore

Ministri vanjskih poslova Evropske unije dogovorili su plan ublažavanja sankcija Siriji - izjavila je danas visoka predstavnica za vanjsku politiku EU-a Kaja Kalas.
Njihova namjera je, kaže, da djeluju brzo - ali upozorava i da ukidanje sankcija može biti poništeno ako se preduzmu pogrešni koraci.
Trenutno je aktivan niz sankcija usmjerenih na pojedince i privredne sektore u Siriji, uključujući zabranu izvoza sirijske nafte i ograničenje pristupa globalnim finansijskim kanalima.
Članice Unije počele su preispitivati svoj pristup Damasku nakon što su pobunjeničke snage predvođene islamističkom grupom Hajat Tahrir al-Šamom (HTS) svrgnule &nbsp;dotadašnjeg sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.
Vlade EU nastoje pomoći u pokretanju sirijskog oporavka. Ipak, mnoge su članice takođe naglasile da bi EU trebala sankcije ukidati postepeno i s naglaskom na reverzibilnost kako bi zadržala uticaj na nove vlasti u Damasku da poštuju temeljna prava i sprovode uključive politike.

EU će ublažiti sankcije Siriji

Poljska snažno podržava Crnu Goru u procesu evropskih integracija, poručila je otpravnica poslova u Ambasadi Poljske Malgožata Lakota Miker, dodajući da je Evropska unija (EU) prepoznala potrebu za pristupanjem novih članica i pokazala da se trud i posvećenost cijene.
Lakota Miker je u intervjuu za Eurokaz kazala da Poljska podržava proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana.
- Oduvijek je bila zagovornik toga, ali pod jednim uslovom - mora biti vidljiva volja zemalja koje teže članstvu i njihov pojedinačni napredak - rekla je Lakota Miker.
Ona je navela da je, među zemljama u regionu, Crna Gora ostvarila najveći napredak u evroatlantskim integracijama.
- Crna Gora je svojim učešćem u tekućim pregovorima, brojem sastanaka i razgovora održanih na najvišem nivou u Briselu, kao i konsultacijama u Podgorici, poslala jasan signal da svoju budućnost ne vidi van zajednice država i naroda kakva je EU - kazala je Lakota Miker.
Prema njenim riječima, junska Međuvladina konferencija bila je dodatni impuls za to.
- Pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) postao je sinonim za evropsku perspektivu - navela je Lakota Miker.
EU je, kako je istakla, pokazala da se cijeni trud i posvećenost.
Lakota Miker je kazala da je Poljska, tokom prvog predsjedavanja Savjetom EU, podržala Hrvatsku na njenom putu ka Uniji.
- Danas ne možemo zamisliti da Crna Gora neće biti u EU u narednim godinama. Vjerujemo da će iskoristiti priliku koja joj se pružila. Tim više što je EU promijenila pristup, otvorila se dijalogu i prepoznala potrebu za pristupanjem novih članica - istakla je Lakota Miker.
Ona je rekla da je Crna Gora jedna od najmlađih zemalja u Evropi, koja se bori sa brojnim problemima, korupcijom, organizovanim kriminalom i problemima u pravosudnom sistemu.
Kako je kazala Lakota Miker, u pozitivnom izvještaju Evropske komisije o proširenju, objavljenom 30. oktobra prošle godine, pozitivno su ocijenjeni napori Crne Gore.
- Crna Gora je za samo 12 mjeseci povratila povjerenje EU, ispunila privremene kriterijume za poglavlja 23 i 24, dobila prvi IBAR u istoriji EU, postala prva zemlja kandidat koja je pristupila SEPA, obezbijedila odobrenje Reformske agende u iznosu od preko 380 miliona eura i organizovala dvije međuvladine konferencije - navela je Lakota Miker.
Prema njenim riječima, to je razlog za ponos, ali i znak da se ne smije suzdržati od akcije.
Navodeći da je „Bezbjednost, Evropo” slogan poljskog predsjedavanja EU, Lakota Miker je rekla da na to Crna Gora trenutno treba da se fokusira.
- Već duže vrijeme suočena sa stranim uticajem, podložna miješanju trećih zemalja i dezinformacijama, treba da brine o sigurnosti svojih građana - kazala je Lakota Miker.
Ona je poručila da Crna Gora dijalogom i razumijevanjem treba da obezbijedi rješavanje svih spornih pitanja, kako u kontaktima sa susjedima, prije svega Hrvatskom, tako i na crnogorskoj političkoj sceni.
Upitana kakav će biti dalji evropski put regiona, posebno Crne Gore, u svjetlu svih trenutnih kretanja u EU i očekivanja koje Unija ima od zemalja regiona, Lakota Miker je ponovila da Poljska vidi Zapadni Balkan u EU, ali naglašava da ne postoje prečice do EU.
- Treba se fokusirati na sprovođenje odgovarajućih reformi, njegovati dobre odnose sa susjednim zemljama i prilagoditi se zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU - kazala je Lakota Miker.
Ona je poručila da su, u pogledu reformi, izuzetno važne one koje se odnose na vladavinu prava, pravosuđe, borbu protiv korupcije i funkcionisanje demokratskih institucija.
- Naročito sada, kada je svijet razderan sukobima, izgradnja dobrih odnosa sa okruženjem i regionalna saradnja treba da budu od ključnog značaja - dodala je Lakota Miker.
Ona je, odgovarajući na pitanje da li očekuje da će EU nastaviti da snažno podržava reforme u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori, kazala da one predstavljaju osnovu procesa pristupanja.
Prvi klaster se, kako je podsjetila, otvara kao prvi i zatvara kao posljednji.
Lakota Miker je navela da se vladavina prava u Crnoj Gori odnosi na pitanja kao što su nezavisnost pravosuđa, borba protiv korupcije, organizovanog kriminala, obezbjeđivanje slobode medija i osnovnih prava.
- EU će svakako podržati Crnu Goru u reformama u ovoj oblasti, jer su one, kao što znamo, jedan od najvažnijih prioriteta zemlje - kazala je Lakota Miker.
Ona je dodala da, tokom procesa pristupanja, sve reforme i poteze vlasti u toj oblasti pomno prate Evropska komisija i države članice.
- U posljednje vrijeme uočene su promjene koje se odnose na izbor i imenovanje sudija, izbor sudija u Sudskom savjetu, skraćivanje vremena rješavanja sudskih predmeta i radnje na suzbijanju korupcije u pravosuđu - navela je Lakota Miker.
Ona je rekla da je ojačana saradnja između organa gonjenja i pravosuđa i da su uvedeni stroži propisi koji se odnose na krivična djela trgovine ljudima, drogom i oružjem.
Prema riječima Lakote Miker, nastavak ovih aktivnosti i efikasnija implementacija usvojenih reformi biće odlučujući za postizanje evropskih standarda i ubrzanje procesa pristupanja.
- Poljska će svakako podržati crnogorske reforme u oblasti vladavine prava, koje su ključne za državu i svakako će biti tema razgovora naših ministara - poručila je Lakota Miker.
Ona je istakla da se odnosi između Poljske i Crne Gore opisuju kao veoma dobri i prijateljski i da ih odlikuju međusobno poštovanje, zajednički interesi i želja za jačanjem stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
- Poljska, kao članica EU i NATO-a, aktivno podržava Crnu Goru u njenom procesu evropskih integracija i sarađuje sa Crnom Gorom u okviru Sjevernoatlantske alijanse, dijeleći iskustva u vezi sa modernizacijom oružanih snaga i učestvujući u zajedničkim vojnim vježbama - navela je Lakota Miker.

Lakota Miker: Ne možemo zamisliti da Crna Gora neće biti u EU u narednim godinama

Snažnija podrška sudstvu, jačanje kapaciteta Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kao i Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), te osnaživanje radnih grupa za pregovaračka poglavlja 23 i 24, uz precizno definisanje rokova za sprovođenje reformi iz evropske agende, doprinijeće ispunjavanju uslova za članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine, poruka je konstitutivne sjednice Savjeta za vladavinu prava.
Na sjednici Savjeta, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju mr Momo Koprivica, razmatrani su mehanizmi prevazilaženja prepreka za unapređenje stanja vladavine prava.
Poseban značaj dat je izradi akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, budući da oni sadrže ključne obaveze za unapređenje stanja u ovoj važnoj oblasti. S tim u vezi, naglašen je značaj preciznog definisanja obaveza i postavljanja realnih rokova, uzimajući u obzir opredjeljenje Vlade da se sve obaveze iz evropske agende ispune do kraja 2026. godine, kako bi Crna Gora do 2028. godine postala punopravna članica Evropske unije.
- Posebno je bilo riječi o potrebi jačanja kadrovskih i administativnih kapaciteta u izvšnoj i sudskog grani vlasti, s posebnim fokusom na stvaranje boljih uslova za rad u pravosuđu. Članovi Savjeta su se saglasili da se pitanja nedostatka sudija kao i snaženja prostornih kapaciteta sudstva i državnog tužilaštva moraju prioritetno rješavati, budući se ova pitanja reflektuju na cjelokupnu pravnu sigurnost u zemlji. S tim u vezi, formulisan je set konkretnih preporuka i zaduženja nadležnim organima u pogledu unapređenja uslova rada institucija, prije svega Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja, kao i Agencije za sprječavanje korupcije - saopšteno je iz Vlade.
Predsjednik Savjeta je izrazio očekivanje odgovornog postupanja i potpune posvećenosti svih članova Savjeta ispunjenju zavrnih mjerila u poglavljima 23 i 24. Najavio je da će se Savjet sastajati, po pravilu, jednom mjesečno kako bi se obezbijedio adekvatan nadzor i praćenje realizacije obaveza u oblasti vladavine prava.
- Tokom sjednice je naglašena i potreba sistemskog usklađivanja s GRECO preporukama u oblasti borbe protiv korupcije, a dat je i osvrt na ostale aktuelnosti iz pregovaračkog procesa, kao što su potreba upodobljavanja sastava pregovaračkih radnih grupa za poglavlja 23 i 24 i izrada Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2025-2026. - navedeno je u saopštenju Vlade.
Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu Savjeta, a utvrđeni su i osnovni pravci u pogledu metodologije predstojećeg rada ovog tijela.
Zamjenica predsjednika Savjeta je ministarka evropskih poslova, a članovi su predsjednica Vrhovnog suda, predsjednik Sudskog savjeta, vrhovni državni tužilac, glavni specijalni tužilac, direktor Agencije za spečavanje korupcije, kao i ministri pravde, unutrašnjih poslova, ljudskih i manjinskih prava, &nbsp;direktor Uprave policije, glavni pregovarač, pregovarač za klaster I i šefovi pregovaračkih grupa za poglavlja 23 i 24.&nbsp;
Član Savjeta je i jedan predstavnik NVO sektora. Savjet za vladavinu prava biće motor ubrzanja ispunjenja završnih mjerila iz poglavlja 23 i 24, koja su od presudnog značaja za okončanje pristupnih pregovora sa EU.&nbsp;
&nbsp;

Savjet za vladavinu prava: Precizno definisati rokove u cilju ispunjavanja uslova za članstvo u EU do 2028. godine

Moram odmah na početku da pomenem imbecilno i impotentno pismo EU povodom situacije u Srbiji, koje neodoljivo liči na onu izjavu Marije Antoanete: „Ako nemaju hljeba, neka jedu kolače“. Poruka da u dijalogu vlasti i studenti pronađu kompromis beskrajno je i bolesno glupa i nema veze sa stvarnim životom i onim što je suština u uzavreloj Srbiji. Slična je poruka Marte Kos, komesarke za proširenje EU, Slovenke koja ne bi trebalo da bude „Alisa u zemlji čuda“, kad one u Crnoj Gori koji drže Putinovu sliku u svojim stanovima, iskaču iz bazenčića u obliku krsta imitirajući Putina, koji orgazmično slave pobjedu Donalda Trampa na američkim izborima, očekujući od njega da će potpuno promijeniti zapadnu politiku i uništiti NATO, podržava u „iskrenim naporima za pristupanje EU“. Nešto nije u redu sa tom EU kad podržavaju kopije Mađarske i Slovačke da su na dobrom putu? Ili je to sve politika žrtvovanja svega u odbrani davaoca litijuma EU? I srpskih studenata i Crne Gore? Jer samo u takvoj logičkoj inverziji najveći neprijatelji evropskih vrijednosti, za koje očito ni EU više ne zna što predstavljaju, protivnici evroatlantske bezbjednosne politike, putinisti, ljubitelji politike putinizma i trampizma, mogu postati Evropejci? Samo zato što su postali cvrčci - evropjevci, dok iza leđa drže ukrštene prste na ruci! <h2>Elementrano neznanje&nbsp;</h2> U kojoj mjeri su predstavnici vlasti pravno nepismeni, antievropski baždareni, govori njihovo nepoznavanje što podrazumjeva sekularno društvo. Te neznalice ne razlikuju pravo na ispoljavanje vjere, zaštićeno međunarodnim poveljama, od teokratizacije države. Nekakva Anđela Vojinović, poslanica Demokrata, u nedostatku opšteg obrazovanja, napala je načelnika generalštaba Crne Gore, brigadnog generala Zorana Lazarevića, zbog uklanjanja ikona sa školskog broda „Jadran“. Pa da malo podučimo tu evropjevku što kažu međunarodne povelje i presude međunarodnog suda u Strazburu.&nbsp; Poštovana Anđela, opšta zabrana diskriminacije u odnosu na svako zajemčeno ljudsko pravo predviđena je, pored ostalih međunarodnih povelja, fakultativnim protokolom Evropske konvencije: „Svako pravo koje zakon predviđa ostvarivaće se bez diskriminacije po bilo kom osnovu kao npr. polu, rasi, boji kože, jeziku, vjeroispovjesti, političkom i drugom uvjerenju, nacionalnom ili društvenom porijeklu, povezanosti s nacionalnom manjinom, imovini, rođenju ili drugom statusu (stav 1.); Javne vlasti neće ni prema kome vršiti diskriminaciju po osnovima kao što su oni pomenuti u stavu 1 (stav 2.)“. (Član 1. Protokola 12. Evropske konvencije.)&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070156_4c6a2700cc96db097c2fa73f50efd04d0a43b1872a2c10eea9b443a10b74f0b7.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070156_4c6a2700cc96db097c2fa73f50efd04d0a43b1872a2c10eea9b443a10b74f0b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="NEPOZNAVANJE SEKULARNOG DRUŠTVA: Anđela Vojinović"> <figcaption>NEPOZNAVANJE SEKULARNOG DRUŠTVA: Anđela Vojinović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Da li, poštovana Anđela, današnja Crna Gora poštuje zabranu diskriminacije? Kako se vi ponašate prema ogromnom dijelu stanovništva i njihovim političkim predstavnicima koji ne podržavaju aktuelnu vlast ili koji su crnogorske nacionalnosti, poistovjećujući ih sa ekstremizmom dok se bore za svoju državu? Da li vi izjednačavate prava SPC, CPC i drugih vjerskih organizacija? Posebno CPC? Ili ste postali nova vaseljenska patrijaršija koja se bavi kanonskim redom? <h2>&nbsp;Iranizacija Crne Gore</h2> Među ljudskim slobodama je i nepripadanje nijednoj vjeri. Država se mora uzdržati od nametanja bilo kakvih uvjerenja na mjestima đe pojedinac zavisi od države, bilo da se radi o religiji, ateizmu, agnostizmu ili gnostizmu. To su evropske vrijednosti i iskrena zaštita ljudskih prava svih građana. Time se ne ugrožavaju ničija vjerska prava, jer država je dužna da obezbjedi uslove za ispoljavanje vjere u objektima namijenjenim vjernicima, bez nametanja ostalim građanima bilo čijih vjerskih uvjerenja. Nije zajamčena sloboda na ispoljavanje vjere sloboda da uvedete crkvu u sve državne i društvene sfere i da pretvorite Javni servis u propagandno sredstvo SPC. Evropski sud u Strazburu u predmetu Lautsi protiv Italije, predstavka br. 30814/06, presuda od 3. novembra 2009. godine, u kome je podnositeljka predstavke smatrala da raspijeće koje visi na zidovima svake učionice svake škole u Italiji povrjeđuje načelo sekularnosti po kome je ona vaspitavala svoju đecu od rođenja, donio je odluku da „sloboda nepripadanja nijednoj vjeri (koja je inherentna slobodi vjeroispovjesti) ne podrazumjeva samo odsustvo vjerskih obreda i časova vjeronauke, već i odsustvo svakog čina i obelježja kojim se izražava određeno uvjerenje, vjeroispovjest ili ateizam“ u državnim ustanovama. Ne znam da li je Demokratama poznato da su odluke evropskog suda u Strazburu za ljudska prava etalon za poštovanje svih vrsta ljudskih sloboda i prava? Prema tome, ako neko krši ljudska prava to je današnja vlast koja je SPC uvela u sve državne pore! Takođe, kršenje osnovnih ljudskih prava je i plan da se privatizuju groblja u Crnoj Gori, sa namjerom da se eventualno SPC upiše kao jedini vlasnik grobalja, što predstavlja eklatantno kršenje ljudskih prava onih koji žele da njihovi najbliži i njihovi grobovi budu pošteđeni vjerskih konotacija, uopšte ili određenih. O takvim namjerama treba obavjestiti i Martu Kos i sve ostale evropske zvaničnike, kako bi shvatili da je na djelu iranizacija Crne Gore.&nbsp; <h2>Misija posrbljavanja</h2> Joanikije Mićović, kao veliki poznavalac jezičke tematike još iz gimnazijskih dana, kad bi se zezali, prve štampane knjige na Balkanu, štampane u DRŽAVNOJ štampariji Obod na Cetinju, lažljivo naziva „prvim srpskim štampanim knjigama“, čime je, skromnog obrazovanja, dao sebi za pravo da određuje čijoj istoriji pripada dinastija Crnojevića i koje je nacije (u to vrijeme bez nacija) bio Đurađ Crnojević. Ali, što zna Joanikije što je pipun? Za njega je svaki krš u Crnoj Gori srpski.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"> <figcaption>DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption> </figure>  Ako je kojim slučajem čitao štampanu zaostavštinu Božidara Vukovića, koja se takođe posrbljuje, obavještavam ga da se Vuković (slično i njegov saradnik Pahomije), u svakoj štampanoj knjizi potpisivao sa „iz sela Đurići kraj Podgorice, Dioklitijske zemlje, makedonska strana“. To „makednoska strana“ bjelodano govori da je tadašnja „Dioklitijska zemlja“ bila pod jurisdikcijom Ohridske arhiepiskopije, što potvrđuje i srpski istoričar Vladimir Ćorović, čak poznat po svojatanju crnogorske književnosti u časopisu „Bosanska vila“. Božidar Vuković se, zamislite, prvi put pominje kao štampar i izdavač „srpskih ćirilskih knjiga“ u predgovoru knjige „Etika ili filosofija naravoučiteljna po sistemi g. profesora Soavi“ Dositeja Obradovića, štampanoj 1903. godine. Od tada Srbi su napravili od toga aksiom. Malo su se kasno śetili da sve posrbe, jer im je falio jedan dio istorije, ali su to nadoknadili u potonjih stoljeće i po.&nbsp; Još bih pitao Joanikija Mićovića i ostale posrbitelje, jesu li i misali koje je štampao Božidar Vuković takođe „srpske knjige“? Jedina veza Božidara Vukovića sa Srpskom crkvom, da ja znam, jeste što je poklonio Hilandaru, „glavnom manastiru Srba u Svetoj Gori“, „obložen kožom i pozlaćen“ pergamentni „Praznični minej“. <h2>Brzoptezni Šaranović</h2> A da crnogorska policija može biti efikasna pokazao je slučaj zapaljenog skupog džipa srpskog sveštenika, koji naizmjenično koristi mantiju i vojnu, maskirnu uniformu (!), Mijajla Backovića. Vrlo brzo je pronađen počinilac ovog gnusnog dijela. Jedina utjeha je što pomenuti sveštenik Backović neće imati velikih problema da obnovi svoj vozni park.&nbsp; Dobro je i što je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, brzopotezno reagovao nakon masakra na Cetinju i dodao još jednog policajca jedinici na Cetinju. Jedan, ali vrijedan! Sad Cetinjani mogu mirno da spavaju, a oni koji još ne mogu, mogu se obratiti besplatnoj ordinaciji za osobe sa psihičkim problemima koja je otvorena samo na Cetinju. Jer samo Cetinje ima tu privilegiju kao jedini grad koji ima osobe sa psihičkim smetnjama. Kako je krenulo, možda će i čitavo Cetinje pretvoriti u psihijatrijsku bolnicu? Jer nezgodni smo mi Crnogorci!

Slobodan Jovanović

Evropjevci

Ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore Maida Gorčević posjetila je danas Centralnu banku Crne Gore (CBCG), gdje se sa guvernerkom Irenom Radović razgovarala o ključnim izazovima i postignućima u pregovaračkom procesu i putu Crne Gore ka Evropskoj uniji.&nbsp;
Gorčević je predstavila ambicioznu agendu Vlade u vezi sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, istakavši odlučnost u ubrzanju evropskog puta Crne Gore.&nbsp;
- Prepoznavanje napora koje ulažemo od strane evropskih partnera i konkretni pomaci na našem evropskom putu ohrabruju nas da, sa još većom posvećenošću, nastavimo da radimo i ispunjavamo sve preuzete obaveze - kazala je ministarka Gorčević.
Guvernerka Radović je predstavila konkretne korake koje CBCG preduzima u cilju ispunjavanja uslova za pristupanje Evropskom sistemu centralnih banaka (ESCB).&nbsp;
- Uz kontinuirani rad na usaglašavanju domaće regulative sa pravnom tekovinom Evropske unije i unapređenje institucionalnih kapaciteta, guvernerka je posebno istakla pomake na polju modernizacije platnog prometa, uključujući nedavno pristupanje Crne Gore SEPA sistemu - saopšteno je iz CBCG-a.
U cilju omogućavanja što skorijeg korišćenja benefita SEPA članstva za građane i privredu, dogovoreno je ubrzanje aktivnosti na usvajanju potrebne regulative.&nbsp;
Ministarka Gorčević i guvernerka Radović pohvalile su dosadašnju saradnju između Vlade i CBCG, ocijenivši je kao primjer zajedničke posvećenosti ključnom cilju – članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.

Gorčević i Radović: Evropske integracije u fokusu

Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo do 21 godine igraće u E grupi sa Italijom, Poljskom, Švedskom, Sjevernom Makedonijom i Jermenijom, odlučeno je danas žrijebom u Nionu. 
 
Novi ciklus kvalifikacija počeće u martu ove, a završiće se u oktobru 2026. godine. 
 
Devet pobjednika grupa i najbolja drugoplasirana selekcija direktno će se kvalifikovati na završni turnir, koji će 2027. godine biti odigran u Albaniji i Srbiji. 
 
Ostalih osam drugoplasiranih kroz baraž boriće se za preostala četiri mjesta u završnici.

Mlada reprezentacija u teškoj grupi

U napadu grupe naoružanih osoba na policijski punkt na sjeverozapadu Pakistana ubijena su tri policajca a pet ranjeno, saopštila je danas policija.
Niko nije preuzeo odgovornost za napad koji se dogodio u zoru u provinciji Hajber Pahtunkva, blizu granice sa Avganistanom.
U saopštenju se osuđuje napad i izražava saučešće porodicama nastradalih, a za napad se okrivljuju pakistanski talibani.
U toj zemlji je posljednjih mjeseci zabilježen porast oružanih napada, za koje se u uglavnom okrivljuju pakistanski talibani, poznati kao Tehrik-e-Taliban Pakistan, ili TTP.
Iako je TTP saveznik avganistanskih talibana koji su preuzeli vlast u Avganistanu 2021, oni su posebna grupa.

U napadu u Pakistanu ubijena tri policajca, pet ranjeno

Novinarka Pobjede i saradnica Televizije E Ana Raičković kazala je da su ona i njena porodica 10. novembra ispred restorana brze hrane "Gurman" brutalno napadnuti, vrijeđeni i da im je prijećeno. Ona je ispričala da je oko 21 sat pošla da kupi hamburger u Gurman i da je parkirala vozilo kod žardinjere. - Poručila sam hamburger, čula sam da govore nešto kao pokojni Katnić, pokojni Lazović, dok mi se jedan od njih nije obratio i rekao ja tebe znam - ispričala je ona. <h2>Uvrede, napad...</h2> Ubrzo je prepoznala Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića koje zna od ranije, jer je sarađivala sa Bećirovićem. Neko od njih dvojice je rekao: Jeste, ona je. - Počele su gnusne uvrede, kako sam plaćenica narko kartela, a ja sam se obratila Zoranu Bećirovića jer je bio glasniji i rekla: Ispoštovaću vaše godine, dobro se piznajemo. Nakon toga su počele najgnusije uvrede ku..., puši. Li ku....po E &nbsp;Tv a uslijedila je i prijetnja da će me polomiti - ispričala je Raičković. Bećiroviću je, kako je dodala, rekla da treba da ga bude sramota, nakon prijetnji da će je polomiti uzela je telefon i pozvala policiju i rekla da su je napale dvije osobe. Ističe da se osjetila ugroženo. - U to vrijeme pozivao me i moj vjerenik Tomo Arapovića, ali mu se nijesam javljala.Kada sam pozvala sina da pitam što će od priloga oni su nastavili da me vrijeđaju. Sinu nijesam ništa rekla ali on je sve to čuo - ispričala je Raičković. Dodala je da se Mijatović nekoliko puta zalijetao prema njoj i da će je polomiti i unosio joj se u facu. - Krenula sam da snimam i rekla ponovi, nabrajali su ko me sve je....iz Tv E, a Bećirović mi se obraćao: K*rvo, vidi joj kožne gaće. Bećirović je rekao Mijatoviću da snimi tablice i da će je naći - kazala je Raičković. Ona je dodala da je Ljubiša Dukić njih smirivao i da joj nije upućivao uvrede. Dukić joj je, kako je kazala, rekao da pusti Bećirovića i Mijatovića, da su u pripitom stanju. U tom trenutku je, kako navela, došao je njen sin. - Pitao me jesam li dobro, rekla sam da jesam - navodi Raičković.&nbsp; Tada dolazi i njen vjerenik Tomo Arapović i počinju da joj prozivaju sina i vrijeđaju. - Govorili su mu: Dođi pi**o, on je krenuo prema njima i došlo je do kontakta sa Mijatovićem. Moj sin je bio na Mijatoviću, ali ga je Mijatović udarao, a on je uzvraćao. Niko od prisutnih nije reagovao. Sa desne strane Dukić udara mog sina u glavu. Dok sam bila na sinu mene je udarao Zoran Bećirović, dok za njegovog sina to ne mogu da tvrdim. Zadobila sam povrede šake - ispričala je Raičković. Kada se to završilo njen sin je otišao, a ona je vjereniku rekla da pođe za sinom. - Nakon toga kada sam došla do auta Mijatović me davio, a Bećirović čupao za kosu. Tražili su da im kažem i ime mog sina što nijesam učinila - kazala je Raičković i dodala da joj je bitno bilo samo da joj je sin na sigurno. Nakon toga Bećirović i Mijatović su pošli do vozila njenog vjerenika i pokušali da ga izvuku iz auta. Nakon toga, prema njenim riječim, opet su došli kod nje i rekli da će joj naći sina i polomiti ga. - Dukić je sjeo na mjesto suvozača i rekao da se sklonim od toga i pošla sam do Minhen paba. Onda mi je pozlilo, nijesam mogla da dišem, izašla sam napolje da povratim. Dukić je izašao i kukao i pitao treba li mi voda - ispričala je Raičković dramatične detalje te noći. Dukić je rekao da on može da joj garantuje da neće joj nauditi djetetu, da ne pravi frku oko toga, da ti ljudi imaju para misleći na Zorana Bećirovića, da će mi platiti štetu. - Pred tužiteljkom sam rekla da me Luka Bećirović nije napadao i vrijeđao, ali sam na snimku vidjela da je udarao u moje vozilo - kazala je Raičković. Ona je dodala da je Dukić sa njenog broja pozvao sebe i rekao da će se sve završiti. Raičković je Dukić rekla da on ne može da joj garantuje za Bećirovića, ona i njena porodica pošteno rade svoj posao i njih niko ne može da kupi. Nakon toga je otišla u policiju. Ona je kazala da se pridružuje krivičnom gonjenju i postavlja imovinsko pravni zahtjev.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020609024_af068d03a3c410ce082c3440fa6379cb57d25a947242a1b2716a28e154fb519d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020609024_af068d03a3c410ce082c3440fa6379cb57d25a947242a1b2716a28e154fb519d" data-rendition-name="original" width="1600" height="994" loading="lazy" alt="Romina Vlahović"> <figcaption>Romina Vlahović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Iskaz pred tužiteljkom dala je, kako kaže, u stanju šoka što zbog događaja što od rečenice advokata okrivljenih Danila Mićovića da će njen sin odgovarati za teške povrede govoreći "da je Mijatoviću polomio nos i arkadu". Na pitanje tužiteljke Romine Vlahović kazala je da je prilikom pokušaja da odvoji sina ispao sat. Ona je rekla i da je Bećirović bio obučen u tamnijoj boji, a Mijatović da je imao neku jaknu između žute i braon. <h2>Korać mogao sve da vidi</h2> Kad je došlo do gužve i fizičkog kontakta u Gurmanu je bilo više ljudi. Na pitanje tužiteljke poznaje li policajca Srđu Koraća ona je rekla da ga zna kroz posao. - Znam da je bio Korać tamo. Ja sam prilično sigurno da je Srđan Korać bio sve vrijeme bio prisutan i u lokalu i ispred - kazala je Raičković. Raičković je istakla da je Korać mogao sve da vidi i čuje, te da je sjedio sa Balšom Dragovićem i Rankom Radulovićem. Branilac Danilo Mićović nakon što je komentarisao način na koji postavlja pitanja tužiteljke i nakon što je rekla da će možda neko od svjedoka biti gonjen Mijatović je rekao: Biće progona još.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206100212_8dd76a85cbde500549a09e1a9408c0af1fcf6cb884328f1aa982ede35ad038c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206100212_8dd76a85cbde500549a09e1a9408c0af1fcf6cb884328f1aa982ede35ad038c2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Srđan Korać"> <figcaption>Srđan Korać(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Na pitanje tužiteljke, Raičković je kazala da se niko nije uključio da razdvoji Mijatovića i njenog sina. Raičković je rekla i da je zadobila povrede. Na pitanje tužiteljke, Raičković je rekla da je Dukić preko zajedničkog prijatelja više puta pokušao da stupi u kontakt sa njenim bratom. - Mog brata je pozvao prijatelj i rekao da Dukić želi da se vidi sa njim da mu sve objasni da su bili pripiti, da se dogovore i da se plati - kazala je Raičković.&nbsp; Nakon toga je, kako je dodala, oštećena šoferšajbna njenom bratu. <h2>Prestanak saradnje</h2> Na pitanje zastupnika, Raičković je rekla da se Bećirović prije desetak godina obraćao glavnom uredniku Pobjede Drašku Đuranoviću. - Prije desetak godina Bećirović se obratio glavnom uredniku Drašku Đuranoviću, a vezano za ubistvo njegovog brata, što je bio naš posao i imao je određene informacije da nam da. Ja sam tada sa urednicom Marijom Žižić pošla na sastanak. Nakon toga kontakt sreli smo se još nekoliko puta isto oko posla u hotelu Premijer. Uvijek je bio prisutan Mladane Mijatović - kazala je Raičković. Na pitanje branioca optuženog rekla je da je vidjela privođenje optuženih. - Primijetila sam da je Mijatović bio povrijeđen, ali isto tako i moj sin je bio povrijeđen - kazala je Raičković. Raičković je istakla da je u nekoliko navrata pokušavala da kaže Bećiroviću da se sklone, a nakon što su joj izrekli sve uvrede i riječi ona je uzela telefon da bi se na taj način osigurala - Bećirović je sjedio, ali je stalno pričao, govorio mi je da će me polomiti i Mijatoviću je rekao: Je** joj majku - navela je Raičković. Ona je rekla da je napravila i kratki video snimak te dramatične noći. Na pitanje Danila Mićovića, ona je rekla da je pisala i izvještavala sa suđenja ubistva Zoranovog brata Dragana Bećirovića. Ona je pojasnila da je prije desetak godina došlo do konflikta između nje i Bećirovića a sve zbog naslova teksta odnosno nije mu se dopalo što nije navedeno Vrhovno državno tužilaštvo, a ne samo kako je pisalo Tužilaštvo. On joj je tada u razgovoru rekao da će je tužiti i podnijeti krivičnu prijavu a Raičković je dodala da je pozvala glavnog urednika Draška Đuranovića i rekla da neće sa Bećirovićem sarađivati po cijenu otkaza. Nakon toga, prema njenim riječima, Bećirović je počeo da blati Pobjedu i tadašnjeg urednika Đuranovića. - Ja sa njim od tada nijesam imala više nikakv kontakt, niti sam ga vidjela, niti sam ga čula - kazala je Raičkovič. Na pitanje Mićovića, ona je rekla da joj niko od njih nije branio da ide, mršikali su je i govorili da su joj snimili tablice. Na optužnici za napad na Raičković i njenu porodicu - sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka Bećirović i tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić. Oni su optužni za nasilničko ponašanje.

Raičković: Rekli su da će me polomiti i da će mi naći sina

Crnogorska vlast mora shvatiti da sa proruskim i prosrpskim elementima i figom u džepu ne može biti napretka na evropskom putu, poručio je hrvatski poslanik Evrospkog parlamenta Tomislav Sokol reagujući na tvrdnje potpredsjednika crnogorske Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića kako Hrvatska nije u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji blokirala zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31 već ga je pauzirala.&nbsp;
- Da politiku ne svodimo na jezične doskočice i ne umanjujemo probleme, bitno je to da crnogorska vlast shvati da s proruskim i prosrpskim elementima i figom u džepu u odnosima sa susjedima ne može biti napretka na europskom putu – napisao je Sokol na X-u uz naslov Ivanovićeve izjave o „pauziranju“ poglavlja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fivanovic-hrvatska-nam-nije-blokirala-zatvaranje-poglavlja-nego-pauzirala&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ivanović je juče to izrekao gostujući na Televiziji Crne Gore izražavajući uvjerenje da će poglavlje 31 vrlo brzo biti zatvoreno, te da će se tokom razgovora sa predstavnicima zvaničnog Zagreba „sasvim sigurno riješiti određeni broj pitanja koja su na dnevnom redu“.

Sokol: Sa proruskim i prosrpskim elementima i figom u džepu ne može biti napretka na evropskom putu

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić mogao bi uskoro biti u fokusu istrage Specijalnog državnog tužilaštva, čak i procesuiran zbog ,,suspektnih poruka“ u prepiskama na Skaj aplikaciji koje su došle u posjed američkih službi – ekskluzivno je otkriveno u emisiji ,,Bujica“ na hrvatskom privatnom televizijskom kanalu Z1. &nbsp; Prema informacijama TV Z1, prepiska iz Skaj aplikacija, koju je svojevremeno francuski Europol predao vlastima federacije Bosne i Hercegovine, povezuje lidera Nove srpske demokratije i prvog čovjeka parlamenta sa uticajnim članovima škaljarskog kriminalnog klana. &nbsp; - Njegova funkcija predsjednika državne Skupštine mogla bi uskoro biti i te kako ugrožena jer su sve ,,glasnija šaputanja“ o procesuiranju koje mu sprema Specijalno tužiteljstvo u Podgorici zbog suspektnih poruka u kojima su ga pominjali balkanski kriminalni klanovi. Te poruke su došle u posjed američkih službi nakon pada aplikacije Skaj – kaže se u prilogu emitovanom sinoć unutar emisije ,,Bujica“. &nbsp;&nbsp; SKAJ PREPISKE &nbsp; Koliko ima istine u tvrdnjama medija iz Hrvatske Portal ETV je pokušao da sazna: uputili smo jutros pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu, ali nije bilo odgovora do večernjih sati. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, još krajem prošle godine pojedinci iz crnogorskog bezbjednsosnog sektora plasirali su informacije o Skaj prepiskama crnogorskih članova škaljarskog klana sa uticajnim ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su dio vrha tog kriminalnog klana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250201180252_60ed492c980da3d135bf0fdc300205c7aea160deeec1b41ac27590c77d65cb60.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250201180252_60ed492c980da3d135bf0fdc300205c7aea160deeec1b41ac27590c77d65cb60" data-rendition-name="original" width="617" height="428" loading="lazy" alt="DA LI SU DOBILI SKAJ PORUKE: Načelnik SPO Predrag Šuković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>DA LI SU DOBILI SKAJ PORUKE: Načelnik SPO Predrag Šuković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema tim navodima, Skaj prepiske su ustupljene Specijalnom tužilaštvu, a partnerske službe su insistirale kod Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal, da otvori istragu o tome da li je Andrija Mandić pominjan u tim kriptovanim komunikacijama. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, riječ je o 1.500 Skaj komunikacija, među kojima su i prepiske Mila Božovića, pritvorenog predsjednika opštine Budva i doskorašnjeg visokog funkcionera, ali i finansijera Nove srpske demokratije. &nbsp;&nbsp; BALKANSKE IMPERIJALNE IGRE Na kanalu koji u Hrvatskoj smatraju zastupnikom desničarskih ideja, emitovan je prilog o strategijskim vezama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa kineskim predsjednikom Sijem, ali se istovremeno kritikuje hrvatski premijer Andrej Plenković zbog insistiranja na veoma dobrim vezama Hrvatske sa NR Kinom. &nbsp; Govoreći o situaciji na Zapadnom Balkanu, u prilogu koji je emitovan u okviru emisije ,,Bujica“, ocjenjuje se da je ključni remetilački faktor u regionu – režim srpskog predsjednika Vučića. A kao glavni instrument imperijalne politike zvaničnog Beograda se navodi Srpska pravoslavna crkva koja podržava ideju ,,srpskog sveta“. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSYKgm3EsBXk%3Fsi%3DTZ8Ib_cnjZQbNfN4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - I dok Vučićev režim političkim neprijateljima otvoreno prijeti takozvanim ,,lojalistima“ kao svojevrsnom ,,Crnom rukom“ dvadeset i prvog stoljeća, a hrvatske službe optužuje za penetriranje u studentske nemire, prava je istina da se destabiliziranjem susjednih država kontinuirano bavi Srbija. I to preko svetosavske organizacije Prvoslava Porfirija Perića, što je naročito vidljivo u Crnoj Gori – ocjenjuje se u prilogu TV Z1. &nbsp; Kao ilustracija uloge Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori emitovao se insert iz video-zapisa snimljenog u Cetinjskom manastiru, na kojem se vidi kako sveštenici srpske crkve, uz horsku podršku ljudi u civilstvu, pjevaju pjesmu ,,Kad se na Kosovo srpska vojska vrati“... PERSONA NON GRATA &nbsp; - Četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je prošle godine u Hrvatskoj stekao titulu persona non grata jedan je od ključnih protagonista destabilizacije Crne Gore – ističe se, između ostalog u prilogu dijelom posvećenom i ulozi aktuelnog predsjednika Skupštine Crne Gore. &nbsp;&nbsp; No, osim političkog targetiranja četničkog vojvode koji je postao nepoželjna osoba u susjednoj Hrvatskoj ime Andrije Mandića pominje se i u sklopu vrlo neugodnih informacija o njegovoj navodnoj povezanosti sa kriminalnim krugovima u regionu. &nbsp; Zato bi od izuzetne važnosti bilo da Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović saopšti da li zaista ima indicija za otvaranje istrage koja bi vodila u pravcu lidera Nove srpske demokratije i nekadašnjeg čelnika Demokratskog fronta. &nbsp;

TV Z1: Funkcija Andrije Mandića ugrožena zbog poruka u Skaj aplikaciji koje posjeduje Specijalno državno tužilaštvo

Funkcioner Socijaldemokratske partije (SDP) Petar Odžić izabran je za predsjednika Skupštine opštine Budva, nakon višesatne burne rasprave odbornika koalicija "Za budućnost Budve" i "Budva naš grad". Glasao je 21 odbornik, za Odžića je ruke podiglo njih 19 iz liste "Budva naš grad", Evropskog saveza i Demokratske partije socijalista (DPS), protiv su bila dva iz "Pokreta za grad". Uzdržanih nije bilo. Uoči glasanja skupštinsku salu su napustili odbornici "Za budućnost Budve" jer, kako su rekli, nijesu željeli da učestvuju "u veleizdaji". Smatraju da je izbor Odžića, uvod u koaliciju DPS-a, SDP-a i liste Nikole Jovanovića. Nakon polaganja zakletve, Odžić je rekao da je prethodne dane obilježio sijaset laži koje su plasirali mediji bliski predsjedniku državnog parlamenta i jednom od lidera koalicije "Za budućnost Crne Gore" Andriji Mandiću. - Ljudi koji me poznaju znaju što je od toga istina, a što ne. Nažalost, danas smo gotovo 90 odsto sjednice smo potrošili kao da treba da budem izabran za patrijarha, a ne predsjednika Skupštine. I to je pogubno za naše društvo. Čuli smo bezbroj manipulacija i laži gdje se srpski narod plaši mojim imenom i partijom. Mislim da sam u prethodnim godinama dokazao da ni Srbi, ni srpski narod nema potrebe da se plaše od Petra Odžića, a ni od moje partije - istakao je Odžić. On je poručio da će se truditi da ispuni očekivanja svih bez obzira na naciju, vjeru, političku ili bilo kakvu drugu pripadnost. U Budvi ima mjesta za sve nas - naglasio je Odžić. Zajednički treba da, kako je rekao, ovako posvađan narod pomire. - Ne kao što to radi Andrija Mandić kroz svoje članke gdje svađa i ne dozvoljava da brat sa bratom i kum sa kumom priča... Čuli smo bezbroj pamfleta kako će ovdje neko ugroziti postojanje nekog naroda. To je nesitina. Treba da se bavimo ovozemaljskim problemima, a sve ostalo da ostavimo crkvi. Pominjanje traktora i ćeranje naroda iz Budve je sramno. Posebno kada to dolazi od soobe koja je našla utočište u Crnoj Gori. Ljudi, ne nasijedajte na manipulacije čovjeka koji ne zna trenutno što rade, a sjeo je na mjesto predsjednika Skupštine jedne države. Nemojte da nasijedate na podvale. Ne smijemo biti podijeljeni - naglasio je Odžić. On je istakao da se moraju baviti realnim problemima građana i poručuje da će se od prvog dana truditi da posvađane strane pomiri. - Od sjutra će to biti moj prvi zadatak. Ovo su poruke koje mogu da ohrabre građane Budve i ovo je prvi korak ka stabilizaciji političkih odnosa u ovom gradu. Poslije izbora predsjednika SO i kompletiranja naših organa unutar Opštine, možemo zavrnuti rukave i krenuti u rješavanje nagomilanih problema - zaključio je Odžić. Današnju sjednicu obilježava je žustra rasprava i salve uvreda na relaciji doskorašnjih političkih saboraca nosioca liste "Budva naš grad" Nikole Jovanovića i lidera koalicije "Za budućnost Budve" Mladena Mikijelja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203170240_6033f97e814178f2e0fea46ae3e6a8d102c9116c1f7fd2a9af690e0c4a83b586.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250203170240_6033f97e814178f2e0fea46ae3e6a8d102c9116c1f7fd2a9af690e0c4a83b586" data-rendition-name="original" width="1072" height="580" loading="lazy" alt="Sa današnje sjednice SO Budva"> <figcaption>Sa današnje sjednice SO Budva(Photo: RTV Budva - stop kadar)</figcaption> </figure>  Sjednicom je predsjedavala najstarija odbornica iz GP URA Živana Mudreša. <h2>Tok rasprave:</h2> <h2> </h2> <h2>Jovanović: Vlast na državnom nivou neće potrajati jer je neprincipijelna</h2> Odbornik koalicije "Budva naš grad" Nikola Jovanović rekao je na početku sjednice da su građani Budve na izborima najbolje rekli što misle o politici PES-a. - Mislim da ste vi najveći gubitnici u Budvi. Podsjetiću da ste rekli da bi bio čisti mazohizam da idete u koaliciji sa DF-om. Danas vam je Andrija Mandić lider Pokreta. Građani Budve su vam dali jedan mandat, nastupali ste sa pozicije državne vlasti i zloupotrebljavali države resurse. U drugom krugu niste smjeli sami da izađete na izbore, pa ste u koaliciji sa Demokratama osvojili jedan mandat. Nemojte da nam spočitavate da pravimo koalciije sa bilo kim, jer smo htjeli prvo da je formiramo sa vama. - rekao je Jovanović. On je istakao i da vlast na državnom nivou neće trajati, jer je plod neprincipijelne politike. - Ne želite da učestvujete u vlasti u Budvi, i to je vaše pravo. Srećan put u opoziciju, oni koji žele da nas podrže i žele stabilizaciju su dobrodošli jer su građani Budve oba puta izabrali ko treba da vrši koje funkcije i ko treba da upravlja kojim gradom. Ne pravi ovdje niko nikakve koalicije večeras - poručio je Jovanović. <h2>Mikijelj: Armenko podnosi krivične prijave</h2> Prije današnje sjednice odbornik Ilija Armenko iz GP URA povukao je ostavku. član Građaskog pokreta URA Ilija Armenko skinut sa liste odbornika. Nosilac liste ZBB Mladen Mikijelj tvrdi da je Armenko skinut sa liste odbornika zbog čega je podnio krivičnu prijavu. Mikijelj je kazao da su "narko kartel i kriminalne bande uradile isto što su radili na prethodnoj sjednici kad je u pitanju Savo Medigović". - Gospodin Armenko je htio da bude odbornik u SO Budva na isti način na koji je Medigović prisiljen da bude odbornik. Na silu je prisiljen da bude ovdje i podnese ostavku. Gospodin Armenko po mojim saznaniima podnosi krivičnu prijavu protiv ljudi koji su ga natjerali da se vrati i podnese ostavku - kazao je Mikijelj. Mikijelj kaže da je Jovanović želio da uništi srpsku ideju u Budvi, &nbsp;da otima hramove SPC i uvede kriminal u svakodnevicu grada. Priča o pobjedniku se, navodi on, završila i u maju i novembru, tvrdeći da je to lista koju je on predvodio. - A kreće priča o izdajnicima a to su oni koji su zarad fotelja spremni da dignu ruku sa DPS-om kako bi budvu vratili na dno. Svi oni glasaju Odžića, glasali su za koaliciju sa DPS-om i Evropskim savezom i otvorili vrata povratku DPS-a - ocijenio je Mikijelj. Jovanović je odgovorio da su građani svjedočili oproštajnom, neubjedljivom govoru Mikijelja. - Ako ovako izgleda pobjednik, ja ne bih volio da ikad budem ovako pobjednik - odgovorio je Jovanović. On je kazao Mikijelju da je bio 18 mjeseci u Vladi koju je podržala Demokratska partija socijalista. - Da ima morala podnio bi ostavku - kazao je Jovanović, pozivajući Mikijelja da vrati DPS-u 54.000 eura. Nastala je žustra rasprava između Mikijelja i Jovanovića. Mikijelj je uputio Jovanoviću uvredljive riječi, nazivajući ga "džukelom", "tranjom" i lažovom. - Sram te bilo, džukelo. Od danas si tranja za vijek i vjekova - kazao je Mikijelj. <h2>Džiknić: Situacija iz Budve preslikaće se na državni nivo</h2> Odbornik koalicije „Za budućnost Budve – Budva mora naprijed” Predrag Džiknić rekao je da će se situacija iz Budve preslikati na državni nivo. - DPS, čiji su perjanici u spuškom zatvoru, će se u Budvi na mala vrata vratiti na vlast i nastaviti gdje je stala. Bojim se da će se sa srpskim narodom nastaviti istim putem - rekao je Džiknić. Jovanović je odgovorio da je tačno da je SNP bila u manjinskoj Vladi Dritana Abazovića koju je podržao DPS. - Imali su dva potpredsjednička mjesta i šest ministarstava. Časni i pošteni SNP u vlasti koju je podržao DPS. Nisam primijetio ni da ste skakali po sali, ni pravili blokade - naglasio je Jovanović. Mikijelj je ponovo upao u riječ Jovanoviću, želeći da ga ponizi riječima kako je držao kišobran Milu Božoviću i Andriji Mandiću. Jovanović mu je poručio da se obrati Andriji Mandiću i da vrati pare DPS-u. - Ne vidim ništa nečasno u tome. Ali vidim nečasno u tome kad neko morališe a on je lopov, kriminalac i izdajnik - poručio je Jovanović. <h2>Kažanegra Stanišić: Odžić je kompromis Lazovića i Božovića</h2> Dragana Kažanegra Stanišić iz Demokrata ocijenila je da je sjednica Skupštine opštine Budva, na kojoj se bira predsjednik, od samog početka krenula pogrešnim tokom, jer je, kako smatra, trebalo ponovo utvrditi dnevni red nakon što je stigao novi dokument. Ona je istakla da su u Budvi ponovo "izuzetno turbulentna politička vremena", te da građani nisu zaslužili ovakve scene i ovakav politički proces, prenosi RTV Budva. - Želim da napomenem da ni u jednom trenutku nisam imala ja, niti bilo ko od članova mog odborničkog kluba namjeru da ometamo ovaj proces. Prosto odnosili smo se onako kako smo smatrali da u odnosu na situaciju u kojoj smo se našli na prethodnoj sjednici, tako i danas, dajemo doprinos - rekla je Kažanegra Stanišić. Ona je izrazila razumijevanje za odbornike grupe građana koja predlaže Petra Odžića za predsjednika Skupštine, jer su u "prilici" da doprinesu povratku DPS-a na vlast u Budvi, gradu u kojem je ta partija prvi put pobijeđena. - Gospodin Petar Odžić koji je danas predlog za predsjednika Skupštine opštine Budva je upravo kompromis koji su uz spuškom zatvoru dogovorili Zoran Lazović i Milo Božović. Iz tog razloga politički subjekt koji ja predstavljam ne može dati podršku takvom kandidatu. Smatram da je predlog Petra Odića od strane grupe građana neprincipijalan - rekla je Kažanegra Stanišić. Ona je poručila budućem predsjedniku Skupštine opštine Budva da će koliko je sjutra na stolu imati inicijativu o smjeni Mila Božovića, te da će to, kako je rekla, biti prvi ispit prilika da se sve političke grupacije jasno odrede prema tome kako vide dalju vlast u Budvi. <h2>Kuljača: Prijedlog odluke kao koalicioni sporazum</h2> Odbornik koalicije "Za budućnost Budve" Nemanja Kuljača kazao je da prijedlog odluke o imenovanju Odžića je zapravo koalicioni sporazum koalicije "Budva naš grad", SDP-a i DPS-a.&nbsp; - Pročitajte malo kakvim pogrdnim imenima je Odžić nazivao SPC, mitropolite Amfilohija i Joanikija - rekao je Kuljača. <h2>Franeta: Ostvarenje spuškog zavjeta</h2> Odbornik Demokrata Željko Franeta kazao je da izbor Odžića predstavlja ostvarenje "spuškog zavjeta" i potvrdu interesa onih koji u pritvoru. Franeta tvrdi da su politički odnosi među odbornicima zasnovani na ličnim interesima i manipulacijama, a ne na principima odgovorne vlasti.&nbsp; On je rekao da pojedine stranke sada podržavaju vlast sa onima koji priznaju genocid u Srebrenici, što, prema njegovom mišljenju, ukazuje na nedosljednost i gubitak moralnih načela.&nbsp; - Umjesto da se odlučno suprotstave takvoj politici, danas vidimo da je fotelja predsjednika Skupštine Crne Gore važnija od principa i moralnih vrijednosti - rekao je Franeta. Mladen Mikijelj kazao je da će podnijeti ostavku na sve funkcije i da nikad neće baviti politikom ukoliko ne bude na listi 2016. kada se, kako je rekao, borilo protiv DPS-a i kada su tu vlast srušilu u Budvi. - Mija Radonjića i Nikolu Jovanovića sam vidio tek kad smo srušili DPS, a onda ste došli da ubirate blagodeti vlasti - rekao je Mikijelj. Jovanović je rekao da ljudi nijesu kratke pameti da povjeruju u priču Mikijelja. - Toliko je boraca protiv DPS-a nakon 2020. godine, da su većina bili u toj partiji pa su se tako borili da ga sruše. Oni koji su bili u DPS-a danas se nalaze u avgustovskoj većini. Ja sam se borio protiv DPS-a kad je bio vlast - kazao je Jovanović. Potom je opet krenula verbalna svađa između Jovanovića i Mikijelja. Jovanović mu je rekao da je derište, dok je Mikijelj uzvratio sa: "Ti si tranja i smeće izdajničko". <h2>Zenović: Iz principijelnih razloga nema podrške Odžiću</h2> Odbornik Pokreta za grad Đorđe Zenović na početku sjednice se izvinio građanima Budve koji su prinuđeni da gledaju scene koje su, kako je rekao degradirajuće i ponižavajuće za Budvu. - Da se sjednice moraju održavati pod punom ratnom opremom naših policijskih snaga, da inspektori od jutra kroz grad patroliraju zajedno sa policijskim snagama. Građani ne osjećaju da su bezbjedni u ovom gradu, to je ponižavajuće i sramota svih nas ovdje - rekao je Zenović. On je rekao da je njegov Pokret najavio da neće učestvovati u sjednici, ali kako je ovo novi momenat odlučili su se da dođu. - Neophodno da skromnim doprinosom dovedemo do smanjenja tenzija u gradu. Podjele moraju da prestanu - poručio je Zenović, dodajući da treba svi da rade na tome da se strasti smire.&nbsp; Besmisleno je, ističe on, da grad bude bez vlasti što je, kako je rekao, nekorektno prema građanima. - Brojne odluke su na čekanju. Moramo da se potrudimo da neke stvari ostavimo po strani, nadam se prosperitetnijoj Budvi - naglasio je Zenović. On je rekao da iz principijelnih razloga neće podržati Petra Odžića za predsjednika SO Budva. - Petar ne može dobiti našu podršku isključivo iz principijelnih razloga. Smatram da bi on više doprinio da je u izvršnoj funkciji, nego na čelu lokalnog parlamenta - naveo je Zenović. <h2>Rabrenović: Svjedočimo političkoj trgovini</h2> Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) Dejan Rabrenović kazao je da građani svjedoče političkoj trgovini i licemjerstvu, poručujući da neće dati podršku Odžiću. - DPS i Evropski savez stupaju u savez sa onima protiv kojima su spočitavali bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ulaze u savez sa Jovanovićem za koga su ranije iznosili brojne optužbe.Ovo je borba za očuvanje funkcija - kazao je Rabrenović. <h2>Mikijelj vikao na odbornike URA</h2> Predstavnik liste "Za budućnost Budve" Mladen Mikijelj predao je krivičnu prijavu budvanskoj policiji protiv sekretara skupštine Berislava Fabrisa jer sprečava Armenka da opet postane odbornik. On je rekao da Armenko, iako odbornik URA, ne dozvoljava da se DPS vrati na vlast u Budvi. Na snimcima koji kruže društvenim mrežama može se vidjeti dio svađe u jednoj od kancelarija SO Budva u kojoj je glavni akter nosilac upravo Mikljelj. On na snimku povišenim tonom govori jednom od odbornika da podnese odmah ostavku. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGrunaStramen_%2Fstatus%2F1886429539737260428%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1886429539737260428%7Ctwgr%5Ef29bd2b330c23500a1769bef55eab0c2d5421c39%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal RTV Budva javio je danas da je, uoči sjednice koja je trebalo da počne u 15 sati, bio prisutan veliki broj policijskih službenika kao i vozila hitne pomoći, te je stavljen akcenat na mjere bezbjednosti. Shodno tome zvanični ulaz u zgradu Opštine je bio zatvoren, a odbornici i novinari ulazili su na sporedni, gdje su se vršili pretresi iz bezbjednosnih razloga. Podsjećamo, Vlada je donijela odluku o sazivanju prve sjednice novoizabrane SO Budva, sa jednom tačkom dnevnog reda – izbor predsjednika SO Budva za 11. februar. No, u cilju obezbjeđenja funkcionalnosti u radu Opštine Budva, na telefonskoj sjednici održanoj u subotu, Vlada je donijela odluku o zakazivanju sjednice novoizabrane SO Budva za danas.

Tag: evropska-unija