Politikološkinja Nevena Kovačević ocijenila je da najave predsjednika Skupštine Andrije Mandića o promjeni Ustava dolaze u izuzetno osjetljivom trenutku za Crnu Goru, upravo na dan kada je potvrđeno da će država privremeno zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Kovačević je upozorila da promjene koje se najavljuju prevazilaze pitanje službenog jezika i zadiru u temelje državnog uređenja.
- Promjene koje najavljuje nijesu samo one koje se tiču užbenog jezika, to su promjene koje se tiču državnog ustrojstva građanskog karaktera Crne Gore, crnogorskog identiteta i pitanje je samo da li premijer Spajić u ovom trenutku razumije ozbiljnost situacije i da li ima tu vrstu integriteta da se izbori sa onim strukturama unutar vlasti koje Crnu Goru ne žele u Evropskoj uniji - rekla je Kovačević.
Danas se u Briselu održava Međuvladina konferencija na kojoj bi Crna Gora trebalo da privremeno zatvori pet pregovaračkih poglavlja – poglavlje 3 (pravo osnivanja preduzeća i pružanja usluga), poglavlje 4 (sloboda kretanja kapitala), poglavlje 6 (privredno pravo) te poglavlja 11 i 13 (poljoprivreda i ruralni razvoj i ribarstvo).
Kovačević ocjenjuje da je zatvaranje pet poglavlja značajan iskorak na evropskom putu Crne Gore, ali ističe da i dalje nedostaje politička volja za suštinske reforme.
- Treba naglasiti da se sva ova poglavlja zatvaraju privremeno, što znači da ukoliko se ne ispune svi tehnički kriterijumi koji u ovom trenutku nijesu ispunjeni, što znači da nam Brisel u ovom trenutku malo gleda kroz prste, malo više rekla bih, zbog tih geopolitičkih okolnosti i cjelokupne situacije na spoljno političkom planu i njihove želje da se proces proširenja učini živim, ukoliko se ti tehnički kriterijumi i sve obaveze koje do sada nijesmo ispunili ne ispune u narednom periodu, odnosno tokom presudne 2026. godine, sve ovo je podložno promjeni i opet se može desiti da dođemo u neku situaciju kao što je bilo sada sa Francuskom da imamo određeni vid blokade - kazala je ona.
Dodala je da, uprkos rizicima, ovaj trenutak vidi kao ohrabrujući.
- Ovo je svakako ohrabrujuće, naročito ohrabrenje od njemačkog kancelara Fridriha Merca koji je kazao da sa Crnom Gorom treba preći na sljedeći korak i rad na potpisivanju ugovora o pristupanju - navela je Kovačević.
Govoreći o jučerašnjoj izjavi predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Kovačević je kazala da nije iznenađena, podsjećajući na dešavanja nakon usvajanja IBAR-a, kada je izglasana Rezolucija o Jasenovcu, što je, kako navodi, dovelo do blokade poglavlja 31 i proglašenja tri crnogorska zvaničnika personama non grata u Hrvatskoj.
- Apsolutno nijesam iznenađena jer Andrija Mandić cjelokupnom ceremonijom koja je više ličila na neki tužni skup počev od nepoštivanja himne koja je emitovana samo instrumentalno i sa jednom strofom. To je po mom mišljenju jednako srednjem prstu Marka Kovačevića prilikom intoniranja himne u Nikšiću, apsolutno ne postoji nikakva razlika - rekla je Kovačević.
Prema njenim riječima, Mandić kontinuirano pokazuje nepoštovanje prema državi i vodi paralelne političke agende.
- Andrija Mandić je još jednom pokazao nepoštovanje prema državi i još jednom je pokazao da striktno drži svoje agende i kad putuje po svijetu on nosi evropsko odijelo i našim partnerima prodaje neku priču za koju se nadam da oni jako dobro razumiju. A sa druge strane čim dođe u situaciju krene sa istorijskim revizionizmom i onom njegovom čuvenom mantrom ‘do istih ciljeva različitim putevima’“, istakla je ona.
Zaključujući, Kovačević je naglasila simboliku trenutka u kojem se najavljuju ustavne promjene.
- Andrija Mandić baš na dan kad mi dobijamo potvrdu da ćemo zatvoriti 5 poglavlja najavljuje promjenu Ustava, i to nijesu samo promjene koje se tiču užbenog jezika, to su promjene koje se tiču državnog ustrojstva građanskog karaktera Crne Gore, crnogorskog identiteta, bilo čega što njima može da padne na pamet. Pitanje je samo da li premijer Spajić u ovom trenutku razumije ozbiljnost situacije i da li ima tu vrstu integriteta da se izbori sa onim strukturama unutar vlasti koje Crnu Goru ne žele u Evropskoj uniji - zaključila je Kovačević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kovačević: Na dan potvrde o zatvaranju pet poglavlja Mandić najavljuje promjenu Ustava

Crna Gora će nastaviti da svoj evropski put mjeri konkretnim rezultatima, reformama i jačanjem institucija, sa ciljem da članstvo do 2028. godine bude ostvaren državni plan, a ne kao do sada neispunjeno obećanje, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Washington Post. U trenutku kada se transatlantski odnosi nalaze pod sve većim pritiskom, Milatović je istakao da je rat u Ukrajini promijenio način na koji Evropa gleda na proširenje Evropske unije, ne samo kao na tehnički proces, već i na pitanja razvoja i bezbjednosti kontinenta. Washington Post u intervjuu sa Milatovićem konstatuje da je Bijela kuća posljednjih nedjelja pojačala negativnu retoriku prema Evropskoj uniji, uključujući i tvrdnje u novom dokumentu o nacionalnoj bezbjednosti, kao i niza izjava američkih zvaničnika i saveznika administracije, dok se istovremeno u Evropi šire strahovi da se američka politika kreće ka otvoreno neprijateljskom stavu prema evropskom projektu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121610124_a54ce6739be404fa8241417ca80bdd213bf4ac328e4f75ffc49b632dbfa14f55.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121610124_a54ce6739be404fa8241417ca80bdd213bf4ac328e4f75ffc49b632dbfa14f55" data-rendition-name="original" width="855" height="608" loading="lazy" alt="Intervju Milatovića"><figcaption>Isječak intervjua(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  U tom kontekstu, Milatović je naglasio da je “ruska agresija na Ukrajinu” pomogla Evropi da shvati “veoma važnu stvar”, da je proširenje EU povezano sa bezbjednošću evropskog kontinenta, i da zemlje kandidati u tome vide strateški okvir za stabilnost i razvoj. Predsjednik je podsjetio da je na predsjedničkim izborima 2023. godine svoju pobjedu vezao za jasnu političku obavezu da Crna Gora može postati članica Evropske unije do kraja njegovog mandata 2028. godine, uz reformski kurs koji treba da ukloni ključne prepreke na tom putu, posebno u oblasti borbe protiv korupcije. Milatović je u razgovoru istakao da članstvo u EU za Crnu Goru predstavlja mjeru demokratske zrelosti, prosperiteta i stabilnosti, ali i praktičan mehanizam koji državi daje spoljašnji oslonac i mapu brzog ekonomskog razvoja. Prema njegovim riječima, evropski put treba da pomogne Crnoj Gori da izgradi konkurentniju ekonomiju, snažnije demokratske standarde i institucije sposobne da nose dugoročni politički i ekonomski razvoj. Washington Post podsjeća da, uprkos američkom pritisku na evropski projekat i izjavama pojedinih aktera iz američke administracije, na periferiji Evrope raste politička energija za članstvom, naročito zbog posljedica izazvanih ratom u Ukrajini. U tekstu se navodi da se u Briselu razmatraju scenariji ubrzanja procesa za Ukrajinu nakon eventualnog mirovnog sporazuma, uz svijest da su kriterijumi pristupanja složeni i da punopravno članstvo ne dolazi brzo. Poruka predsjednika Milatovića je da Evropska unija za zemlje kandidate nije tema dnevne politike, već okvir koji povezuje bezbjednost, izgradnju institucija i ekonomski razvoj.

Milatović za Washington Post: Proširenje EU znači bezbjednost i razvoj Evrope, cilj članstvo do 2028.

Pozdravljamo informaciju da je COREPER II dao zeleno svjetlo da Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji u Briselu sjutra, 16. decembra, privremeno zatvori svih pet planiranih pregovaračkih poglavlja, uključujući 11 i 13 - poručio je savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić.
On je naglasio da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon direktne komunikacije sa predsjednikom Francuske Emanuelom najavio da će Crna Gora sjutra zatvoriti svih pet planiranih poglavlja, a ne tri kako je postojala opasnost da se desi.
- Ovaj rezultat je važan signal da se ostvareni napredak prepoznaje, dok je, s druge strane, neizvjesna diplomatska situacija u kojoj smo se našli pred Međuvladinu konferenciju jasno upozorenje da se evropske obaveze moraju ispunjavati ozbiljno i odgovorno, umjesto da se energija troši na PR i dnevnopolitička tumačenja - naveo je Radonjić.
On cijeni da je ovo bila važna lekcija koju smo naučili na teži način - da se posebna pažnja treba posvetiti lobiranju na najvišem političkom nivou prema državama članicama.
- Institucija Predsjednika nastaviće da bude konstruktivan akter u procesu pristupnih pregovora, korektivni faktor u pogledu sistemskih anomalija, kao i brana neozbiljnom pristupu pri ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa - poručio je Radonjić.
Oni zahvaljuju evropskim partnerima na podršci, kao i pregovaračkom timu Crne Gore koji je dao ključni doprinos da se ovaj korak ostvari u planiranom terminu.
- Sada moramo staviti još snažniji fokus na suštinske reforme, jer cilj ostaje jasan - članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine - zaključio je Radonjić.

Radonjić: Neizvjesna situacija u kojoj smo se našli je jasno upozorenje da se EU obaveze moraju ispunjavati ozbiljno

Komitet stalnih predstavnika država članica (COREPER II) odobrio je za zatvaranje svih pet planiranih poglavlja za Crnu Goru. Zeleno svjetlo dobila su poglavlja - 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala), 6 (Privredno pravo), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo). COREPER je zasijedao večeras.
- Zatvaranje pet poglavlja dovodi nas u poziciju da možemo početi određeni rad na pripremi članstva Crne Gore i da uspostavimo radnu grupu za izradu nacrta Ugovora o pristupanju - odgovorio je EU zvaničnik na pitanje RTCG.
Međuvladina konferencija u Briselu zakazana je za 16. decembar.
Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. godine.
Podgorica je otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila sedam, od čega tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove.

COREPER odobrio zatvaranje pet poglavlja

Crna Gora ima šansu da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom, ali samo ako postoji jasna i dosljedna politička volja, od koje zavisi cjelokupan proces. Dok iz Ministarstva evropskih poslova poručuju da aktuelna Vlada ima kapacitet da taj cilj iznese, analitičari upozoravaju da se među samim nosiocima vlasti nalaze i ozbiljni kočničari evropskih integracija, koji ne djeluju u skladu sa evropskim vrijednostima. To su ključne poruke PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO). O pregovorima sa EU, izazovima i obavezama na tom putu, ali i o spremnosti Crne Gore da na njih odgovori, Željka Zvicer, saradnica na programima CGO-a, razgovarala je sa Biljanom Papović, državnom sekretarkom u Ministarstvu evropskih poslova, i Nikoletom Đukanović, profesoricom na Univerzitetu Donja Gorica. Papović je mišljenja da posljednji izvještaj Evropske komisije realno oslikava napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija.&nbsp; - Izazovi su u brojnim oblastima zaista složeni, ali spoj ocjena iz izvještaja i optimizma koji dolazi ne samo iz Crne Gore, već i iz Brisela, govori da je posao koji je pred nama ostvariv - kazala je Papović. Đukanović smatra da se preostala poglavlja mogu zatvoriti do kraja naredne godine, ali isključivo uz snažnu političku volju.&nbsp; - A upravo u toj političkoj volji vidim najviše prepreka. Naša politička scena je izuzetno kompleksna i opterećena različitim direktnim i indirektnim interesima i podinteresima, zbog čega je teško predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati - navela je ona. Papović se osvrnula i na obaveze iz Reformske agende, kao i na podatak da je Crna Gora do sada povukla svega 38 odsto sredstava iz Plana rasta. Kašnjenja u ispunjavanju reformskih koraka, po njenoj ocjeni, proističu iz preopterećenosti administracije. No, da to nije uvijek slučaj pokazuje i primjer Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, koji je pripremljen, ali još nije usvojen na Vladi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215071248_3eb5d529ef70f37e61144b8e3dc766a9d39662c4a1ba3032653e5a37c423ed7c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251215071248_3eb5d529ef70f37e61144b8e3dc766a9d39662c4a1ba3032653e5a37c423ed7c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Biljana Papović"> <figcaption>Biljana Papović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - Pitanje političke volje je uvijek presudno. Postoje teme za koje u određenom trenutku ne postoji spremnost da budu stavljene na sto. Istovremeno, važno je da se određena pitanja otvaraju uz kvalitetnu javnu debatu, kako bi se izbjegli kontraefekti. I ta priprema društva za osjetljive teme je nešto što je potrebno - naglasila je ona. Đukanović, međutim, podsjeća da je taj zakon trebalo uputiti Skupštini još u decembru prošle godine.&nbsp; - Ako građani nijesu spremni za taj iskorak koji nije „veći“ od Zakona o istopolnom životnom partnerstvu, a govorimo o pravima i životima značajnog broja ljudi u Crnoj Gori, onda mi nijesmo spremni za te evropske vrijednosti, za ono što EU u stvari nudi, daje, garantuje, obezbijeđuje i ono što ona zaista jeste. Onda se s pravom postavlja pitanje kuda idemo i zašto uopšte težimo Evropskoj uniji ako te vrijednosti ne dijelimo - poručila je ona. Sagovornice su se osvrnule i na činjenicu da, čak i nakon zatvaranja svih poglavlja, Crna Gora mora dobiti saglasnost svih država članica EU. Papović smatra da fokus sada mora ostati na ispunjavanju domaćih obaveza. „Hajde da uradimo svoj domaći zadatak i da onda tu političku odluku država članica dočekamo pripremljeni. Proces je danas predvidiv zahvaljujući novoj metodologiji, a ono što će se dešavati nakon 2026. godine biće, prije svega, u nadležnosti država članica i političkim odlukama u tim zemljama“, istakla je ona. Komentarišući nezvanične ideje o ograničenom pravu glasa novih članica, Đukanović smatra da one odražavaju strah EU od država koje koketiraju sa Rusijom.&nbsp; - Balkan je specifično i nepredvidivo područje, opterećeno našim ratnim nasljeđima i animozitetima - etničkim, nacionalnim, religijskim itd. U tom smislu, sigurna sam da koliko je EU važno da region integriše, toliko joj je važno i da to nekako uradi pod velom &nbsp;demokratije i zaštite ljudskih prava, a ne animoziteta i nedobrosusjedskih odnosa - naglasila je ona. Dodala je da se ne može zanemariti ni uticaj Srbije kao ni povezanost određenih struktura u Crnoj Gori sa zvaničnim Beogradom. - Mislim da treba da budemo spremni na mnoge opstrukcije. Mislim i da samoj EU jesu problem te partije koje su na vlasti u Crnoj Gori, odnosno taj dio parlamentarne većine. Ali, isto kao što mi sagledavamo što nam je manje zlo, pa se odlučujemo za nešto što nam je rješenje, tako i EU pravi sličan izbor – jer DPS, zbog sistemske korupcije koju je izgradio, očigledno više nije mogao biti opcija. Tako se danas oblikuje svojevrsni hibridni, neprirodni kompromis koji je pitanje kako će biti održiv - ocijenila je Đukanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215071248_4a26e3f8b1647256f69a0f55dcea071922a9c23904e8200268036bd9a5e8aac8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251215071248_4a26e3f8b1647256f69a0f55dcea071922a9c23904e8200268036bd9a5e8aac8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikoleta Đukanović"> <figcaption>Nikoleta Đukanović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Papović, s druge strane, smatra da se pitanje uslovnog prava glasa ne odnosi na Crnu Goru.&nbsp; - Oprez zbog ruskog uticaja je logičan u kontekstu rata u Evropi, jer imamo rat na evropskom kontinentu koji je uzrokovan ruskom agresijom. Ali, Crna Gora nema dilemu kada je riječ o našem spoljnopolitičkom opredjeljenju. Naša stopostotna usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU to jasno pokazuje - poručila je Papović. Govoreći o odgovoru države prema revizionističkim tendecijama koje opterećuju i proces integracija, Papović je stava da tu treba imati dodatni oprez.&nbsp; - Naš zadatak je da izgradimo tu otpornost i da negdje ostanemo zaista stabilno na ispunjavanju naših zadataka. Evropska komisija prepoznaje sve te stvari. Ono što je normalno u svim društvima je da ne postoji jedna ideologija i da će postojati i određeni ljudi kojima će biti u interesu da to upotrijebe. Pitanje je obima i mogućnosti da se tome suprostavimo - navela je Papović. No, Đukanović upozorava da se ne može govoriti o otpornosti, jer reviziju istorijskih činjenica sprovode pojedini akteri vlasti.&nbsp; - Ko da napravi otpornost ako imate određene medije, institucije i partije koji, u stvari, predstavljaju kanale tog uticaja. Mislim da je jako teško govoriti uopšte o toj otpornosti, ali sam sigurna da Crna Gora ima dosta progresivnog tkiva da tome oponira - zaključila je Đukanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2SV6VxP9j9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ovaj PROUDCAST realizovan je u okviru projekta „EU kompas za mlade“, koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova.

Uz političku volju, do kraja 2026. moguće zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja

Što je evropskim diplomatama u Vašingtonu više ledilo krv u žilama – sezonska hladnoća ili ledeni prezir Donalda Trampa prema navodnim transatlantskim saveznicima Amerike – teško je reći. Od nove američke Strategije nacionalne bezbjednosti, koju je bivši šef diplomatije Evropske unije Žoze Borelj opisao kao „objavu političkog rata“, do prezira koji je predsjednik Donald Tramp iskazao u ekskluzivnom intervjuu, ovo nije bilo doba božićnog raspoloženja za evropske izaslanike.
Nakon nekoliko božićnih zabava u evropskim ambasadama, postalo je jasno da je atmosfera prilično sumorna, kao da prestravljeni stanovnici &nbsp;gledaju Grinča kako im krade Božić, piše Politiko.
Sumorno raspoloženje u Vašingtonu
 
 - Zapadni savez je gotov. Odnos se nikada neće vratiti na staro- rekao je izaslanik jedne srednje velike evropske zemlje, tražeći anonimnost kako bi izbjegao međunarodni incident.
Slično su se ponašali i drugi diplomati dok su se družili uz kanapee i utapali tugu na večernjim zabavama duž diplomatske četvrti u Vašingtonu. Suzdržanost je razumljiva, s obzirom na to da Trampova administracija cilja diplomate koji govore „što ne treba“. Prošlog mjeseca belgijski vojni ataše, brigadni general, morao je podnijeti ostavku nakon što se šef Pentagona Pit Hegset uvrijedio zbog njegovih primjedbi, u kojima je opisao Trampovu administraciju kao „obilježenu haosom i nepredvidivošću“.
Diplomatska dezorijentacija
 
 Na božićnim zabavama vladao je konsenzus da je Borelj možda u pravu kada poziva evropske čelnike da shvate kako Tramp Stari kontinent vidi kao neprijatelja i da prestanu sa „skrivanjem iza fatalističke i samodopadne ćutnje“. Psiholozi bi stanje evropskih izaslanika mogli opisati kao psihosocijalnu dezorijentaciju – zbunjenost oko identiteta i budućnosti, potaknuta naglim prekidom kontinuiteta američke administracije, koju je oblikovao Hari Truman, a njegovali svi predsjednici nakon njega, sve do Donalda Dž. Trampa.
Stručnjaci savjetuju da se za početak fokusiraju na male, upravljive zadatke, poput organizacije božićne zabave, kako bi se polako prilagodili promjenama. Oporavak u ovako transformativnim vremenima zahtijeva spremnost na prihvatanje neizvjesnosti.
Šta funkcioniše za Ameriku
 
 Većina nepokolebljivih diplomata još je zapela u ranim fazama tranzicije dok Tramp okreće svijet naglavačke.&nbsp;
- Sve će se vratiti u normalu za dvije godine, kada dođe novi predsjednik- samouvjereno je rekao zamjenik šefa misije jedne jugoistočne evropske zemlje.
Drugi diplomat primijetio je da Tramp ima pravo kada Evropu opisuje kao propadajuću, ističući da slično upozorenje dolazi od Marija Draghija, bivšeg predsjednika Evropske centralne banke, koji je upozorio da se EU suočava s propadanjem ako se ne reformiše. Draghijeva mantra bila je „Učinite nešto“.
No, žele li Tramp ili Dragi doista najbolje za Evropu? „Vjerovatno ne“, priznao je izaslanik, „ali možda nam čini uslugu potičući nas da budemo jači i sposobniji saveznici.“
Zbližavanje s autokratima
 
 Razgovor se odvijao nakon što je bivši republikanski kongresmen Robert Pitenger iz Sjeverne Karoline održao govor hvaleći slobodu – govor u stilu Reganova perioda. Nije, čini se, pročitao novu Strategiju nacionalne bezbjednosti SAD-a, koja naglašava da američka vanjska politika neće biti utemeljena na tradicionalnim vrijednostima i političkoj ideologiji, već vođena „onim što funkcioniše za Ameriku“.
„Funkcioniše“ znači zbližavanje s autokratama i izbjegavanje kritike autoritarnih režima, uključujući Kinu, Rusiju, Iran i Sjevernu Koreju. Uključuje i odbacivanje staromodnih ideja o poticanju zemalja da usvoje „demokratske ili druge društvene promjene“.
Izuzeci koje potvrđuju pravilo
 
 Neki diplomati ipak gaje nadu da se Tramp i njegovi saradnici mogu ublažiti i umjeriti. Ista nada se javila i nakon govora potpredsjednika Džej D. Vensa na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, u kojem je zagovarao MAGA nacionalističko-populističku ideologiju.
Neki diplomati, poput Njemaca, već su se prilagodili. Njihova zabava u ambasadi, s temom božićnog sajma, održana je na otvorenom, uz kuvano vino i vruće kobasice. Njemački ambasador Jens Hansfeld rekao je: „Bilo bi varanje održati je unutra.“ Njihov vojni ataše, general Gunar Brugner, poručio je da će „učiniti sve da Ukrajina ostane u borbi“.
Tramp se, istovremeno, smješkao gasom bogatom Kataru, čiji su diplomati priredili veliku zabavu u Nacionalnom muzeju građevinarstva. Dvorana je bila puna visokih zvaničnika, a atmosfera vesela. „Srećni smo“, rekao je jedan katarski diplomat.

Politico: Tramp pokvario prazničnu atmosferu u evropskim ambasadama u SAD-u

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Verzija mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici podnijeli Vašingtonu, sadrži klauzulu u kojoj se navodi da Ukrajina mora postati članica Evropske unije do 1. januara 2027. godine, objavio je Fajnenšel tajms.
Plan je revidirana verzija prijedloga Donalda Trampa o okončanju rata, a novi nacrt se pojavio u trenutku kada američki predsjednik pojačava pritisak na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da pristane na mirovni sporazum, prenosi Ukrajinska pravda.
- Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji do 1. januara 2027. godine je navedeno u najnovijem nacrtu mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici predstavili Vašingtonu - piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na diplomate upoznate sa dokumentom, bez preciziranja koji evropski akteri podržavaju tako radikalno ubrzano pristupanje.
Zvaničnici koji podržavaju ambicije Ukrajine da što pre uđe u EU rekli su da Evropska komisija sada razumije da ne bi trebalo da ometa mirovni proces zalaganjem protiv brzog članstva Kijeva. Ukrajina, međutim, nije završila nijedno od 36 poglavlja u pregovorima o pristupanju EU, pa bi takav raspored narušio princip prijema novih članica koji se zasniva "na zaslugama“.
Upoznati sa mirovnim planom rekli su da bi to primoralo Brisel da preispita cio proces proširenja, uključujući i donošenje odluke kada bi nove članice dobile pristup fondovima EU i pravo glasa.

Klauzula verzije mirovnog prijedloga: Ukrajina mora postati članica EU do 1. januara 2027.

Evropska unija (EU) je u petak postigla dogovor da trajno zamrzne sredstva ruske Centralne banke koja se nalaze u Evropi, čime je otklonjena velika prepreka za korišćenje tog novca u svrhu pomoći Ukrajini.
EU želi da Ukrajina ostane u borbi, jer smatra da ruska invazija predstavlja prijetnju sopstvenoj bezbjednosti, prenosi Rojters.
Kako bi finansirala podršku, države članice namjeravaju da iskoriste dio ruskih suverenih sredstava koja su blokirana nakon invazije 2022. godine.
Prvi veliki korak, o kojem su se vlade EU dogovorile u petak, jeste da se imobilizuju ruska suverena sredstva u vrijednosti od 210 milijardi eura koliko god bude potrebno, umjesto da se svakih šest mjeseci glasa o produženju zamrzavanja.
Time se uklanja rizik da bi Mađarska i Slovačka, koje imaju bolje odnose sa Moskvom od većine drugih članica EU, mogle da odbiju produženje zamrzavanja, što bi primoralo Uniju da vrati novac Rusiji.
<h2>Planirani kredit za Ukrajinu</h2>
Trajno zamrzavanje sredstava trebalo bi da pomogne u uvjeravanju Belgije da podrži plan EU da se zamrznuti ruski novac iskoristi za kredit Ukrajini do 165 milijardi eura, kako bi se pokrili vojni i civilni budžetski troškovi u 2026. i 2027. godini.
Kredit bi Ukrajina vraćala tek kada Rusija isplati ratnu odštetu Kijevu, što ovaj aranžman praktično čini grantom unaprijed obezbijeđenim budućim ruskim reparacijama.
Lideri EU – Evropsko vijeće – sastaju se 18. decembra kako bi finalizovali detalje kredita i riješili preostala pitanja, uključujući garancije svih vlada članica za Belgiju, kako ona ne bi ostala sama da snosi troškove u slučaju eventualno uspješne ruske tužbe.
Njemačka ne vidi alternativu ovom kreditu i spremna je da obezbijedi garancije u vrijednosti od 50 milijardi eura, navode evropski diplomatski izvori.
Danska ministarka finansija Stefani Loze, čija zemlja trenutno predsjedava EU, kazala je novinarima da „neka zabrinutost“ još postoji, ali da se „nada da će biti moguće pripremiti put ka odluci na Evropskom savjetu naredne nedjelje“.
Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da se priprema set čvrstih garancija za Belgiju.
U međuvremenu, Rusija pokreće tužbe.
<h2>Ruske tužbe</h2>
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je na Fejsbuku da vjeruje kako će potez EU da trajno zamrzne ruska sredstva putem kvalifikovane većine (podrška 15 od 27 država članica koje predstavljaju 65 odsto stanovništva EU) nanijeti nepopravljivu štetu Uniji.
- Mađarska će učiniti sve što može da vrati zakonito stanje stvari - poručio je Orban.
Ruska Centralna banka saopštila je da su planovi EU nezakoniti i da zadržava pravo da koristi sve raspoložive mehanizme kako bi zaštitila svoje interese.
Takođe je navela da tuži briselskog centralnog depozitara hartija od vrijednosti Juroklir (Euroclear) – koji drži 185 milijardi eura od ukupno zamrznutih sredstava u Evropi – pred moskovskim sudom zbog, kako navodi, štetnih postupaka koji utiču na njenu sposobnost raspolaganja sredstvima i hartijama od vrijednosti.
Juroklir je predmet ruskih tužbi pred moskovskim sudovima još od 2022. godine, kada je EU zamrzla ruska sredstva.

EU postigla dogovor da trajno zamrzne ruska sredstva

Ukoliko Francuska ne promijeni odluku u nedjelju ili ponedjeljak, Crna Gora će na Međuvladinoj konferenciji u utorak zatvoriti samo tri od pet predviđenih poglavlja.
Kako Portal ETV saznaje iz diplomatskih krugova, u nedjelju i ponedjeljak će biti održane sjednice Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffrancuska-blokirala-zatvaranje-dva-poglavlja-u-pregovorima-crne-gore-sa-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Odluka Francuske da ne da zeleno svjetlo za zatvaranje Poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) stigla je kao hladan tuš nakon ranijih najava da će Crna Gora zatvoriti svih pet poglavlja. Evropska komisija i preostalih 26 država članica EU dale su saglasnost za zatvaranje svih pet poglavlja.
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković, u čijem su resoru upravo poglavlja koja je Francuska blokirala, nije odgovarao na upite Portala ETV. Prije dva dana Joković je za naš portal izjavio da Crna Gora „definitivno zatvara ta dva poglavlja“ i da je ponosan na postignuća u tim oblastima.
Pregovori o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji počeli su 29. juna 2012. godine. Od tada je Podgorica otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila sedam — tri krajem prošle godine i jedno u junu ove godine.

Miraš Dušević

Ponedjeljak krajnji rok za promjenu odluke: Francuska drži ključeve blokade dva crnogorska poglavlja

Ekonomista Mirza Krnić ocijenio je da pad inflacije sa 4,8 odsto u oktobru na 4,2 odsto u novembru ne predstavlja dobru vijest, već signal za ozbiljnu zabrinutost, jer visoke cijene u Crnoj Gori i dalje rastu bez adekvatnog odgovora države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Krnić je kazao da crnogorska ekonomija nema otpornost ni na spoljne, ni na unutrašnje poremećaje, te da je unutrašnja inflacija započela nakon uvođenja programa Evropa sad 1.
Prema istraživanju Unije slobodnih sindikata Crne Gore, sindikalna potrošačka korpa na kraju 2025. godine iznosi 2.045 eura, što je gotovo 200 eura više nego prije dvije godine. Istovremeno, zvanični podaci Monstata o potrošačkoj korpi nijesu dostupni gotovo dvije godine.
Krnić podsjeća da građani Crne Gore već četiri godine trpe kontinuirani rast cijena i visoku inflaciju, te da podatak o inflaciji od 4,2 odsto u novembru ne ukazuje na poboljšanje životnog standarda.
- To što je inflacija u novembru 4,2 odsto ne znači da su se cijene smanjile ako je u oktobru bila inflacija 4,9 pa 4,2 u novembru ne znači da su se cijene snizile, nego je samo pitanje intenziteta rasta. Inflacija 4,2 odsto su veće cijene u novembru ove godine u odnosu na period od prije godinu dana. Visoke su cijene u zemlje, taj problem se produbljuje, počelo je od programa Evropa sad 1, ali nije to jedini razlog poskupljenja, nema nikakve reakcije države u rješavanju ovog problema i samo možemo očekivati da se problem produbljuje i tako mi se čini da Vlada čeka da vidi šta će se desiti. Nemamo nikakvu otpornost ni na spoljne uticaje, a ni na unutrašnje jer od programa Evropa sad 1 mi imamo i domaću inflaciju osim uvozne - rekao je Krnić.
Govoreći o Vladinoj mjeri „Limitirane cijene“, Krnić smatra da se radi o marketinškoj akciji bez stvarnog efekta, uporedivoj sa pokušajem gašenja požara bokalom vode.
- Građani su prepušteni sami sebi, jer se ne rješava problem od posljedice, već bi trebalo početi od uzroka. Možete ograničiti marže, i nemate nikakav mehanizam da spriječite taj krupni kapital i trgovinske lance da odgovorno nastupaju, pritom oni vrlo jednostavno mogu da prenesu na druge proizvode, mogu da se dogovore sa dobavljačem da prikažu veće troškove nego što stvarno jesu i uglavnom se na kraju dešava da to prenesu na druge proizvode i na kraju kad prestane akcija imamo druge proizvode koji su skuplji i imamo one na koje se vratila cijena od ranije - zaključio je Krnić.

Krnić: „Limitirane cijene“ su kao pokušaj gašenja požara bokalom vode

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić podnijeli su krivičnu prijavu protiv šefice Odsjeka za medicinsko snabdijevanje (farmaceutkinje) u apoteci u Opštoj bolnici Nikšić B. Š. (61) zbog sumnje da je od 9. februara 2021. do 28. januara ove godine neobavljanjem svoje službene dužnosti u odnosu na promet ljekova i medicinskih sredstava na malo nanijela štetu budžetu ove zdravstvene ustanove u iznosu od 3.860 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
Krivična prijava je, kako se navodi u saopštenju, podnijeta Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću u redovnom postupku, a ona se sumnjiči da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
- Ona je neevidentiranjem, nepravilnim vođenjem evidencija i nerazduživanjem ljekova kroz elektronski sistem prouzrokovala stvaranja viška ljekova i medicinskih sredstava za koje u većem broju nije bilo moguće utvrditi porijeklo, dok su se čuvali u prostorijama i na mjestima koji nijesu predviđeni za ovu namjenu, zbog čega se ovi ljekovi i druga sredstva više ne mogu naći u prometu - precizirali su iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv šefice Odsjeka za medicinsko snabdijevanje u nikšićkoj bolnici: Osumnjičena da je nanijela štetu u iznosu od 3.860 eura

Ustavni sud Crne Gore utvrdio je da su Osnovni sud u Ulcinju i Viši sud u Podgorici propustili da zaštite pravo A.A. na privatnost i dostojanstvo, kada su odlučivali o uništenju groblja njegove sestre i stričeva, jer nisu prepoznali značaj svetosti grobova i pijeteta prema posmrtnim ostacima njegovih srodnika koji su trajno uništeni. Sud je ukinuo presudu Višeg suda i predmet vratio na ponovno odlučivanje.
A.A. već 27 godina vodi sudski postupak jer je u decembru 1995. godine bagerista građevinskog preduzeća “Primorje”, prilikom proširenja puta, trajno uništio grobove njegovih predaka – sestre i dva strica. Svjedok je potvrdio da je rovokopač odnio zemlju, zajedno sa posmrtnim ostacima.
Iako je građanin pokrenuo parnični postupak 1998. godine, prvo mu je iz procesnih razloga odbačena tužba, a potom je tuženo preduzeće ušlo u stečaj. Tek u aprilu 2023. godine, odnosno 25 godina od podnošenja tužbe, Osnovni sud u Ulcinju je donio prvu, meritornu odluku, presudio u korist A.A. i dosudio mu na ime duševnih bolova dvije i po hiljade eura, od ukupno pet, koliko je tražio. Ovakvu presudu potvrdio je podgorički Viši sud.
Ustavni sud je utvrdio da se Osnovni i Viši sud uopšte nisu bavili pravom na poštovanje privatnog i porodičnog života i pravom na dostojanstvo građanina A.A, niti su vrijednovali sam pojam pijeteta i brige prema posmrtnim ostacima umrlog lica.
- A.A. je imao 52 godine kada je inicirao postupak u vrijeme opštepoznatih kriznih okolnosti devedestih godina, a u vrijeme odlučivanja Ustavnog suda po njegovoj podnijetoj žalbi ima 79 godina i, po ocjeni Suda, apsolutno ustavnopravno argumentovano problematizuje sistemske propuste države Crne Gore, odnosno sudova - navodi se u odluci Ustavnog suda.
Vijeće Ustavnog suda je zaključilo da sudovi, prilikom određivanja visine naknade za pretrpljene duševne bolove, nisu imali u vidu standarde Evropskog suda za ljudska prava koji se odnose na povredu prava na privatnost.
- Razlozi koji su opredijelili sudove na ovako dosuđenu novčanu naknadu ne mogu se smatrati odgovarajućim i dovoljnim, niti mogu predstavljati pravno zadovoljenje za podnosioca, a u kontekstu pijeteta prema posmrtnim ostacima u crnogorskom pravu, koji pijetet dobija na značaju saznanjem da podnosilac ni danas ne zna gdje se nalaze posmrtni ostaci njegovih srodnika - navodi se u odluci Ustavnog suda.
Legitiman cilj i obaveza države je zaštita svetosti groba, odnosno iskazivanje pijeteta prema preminulima i poštovanju mira grobova, što sudovi nisu prepoznali, čime je došlo do kršenja prava na privatnost.
Ustavni sud je naložio Višem sudu u Podgorici da, u ponovnom postupku, ovako složeno pitanje sagleda kroz širi kontekst i donese presudu zasnovanu na praksi Evropskog suda za ljudska prava.

Ustavni sud: Sudovi nijesu zaštitili svetost grobova i dostojanstvo porodice

N.R. (25) uhapšen je i protjeran iz Crne Gore zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Njega je kontrolisana policija na Graničnom prelazu Ranče, dok se nalazio kao saputnik u vozilu beogradskih registarskih oznaka.&nbsp;
Kod njega je pregledom pronađeno pvc pakovanje od oko 14 grama marihuane mase i tri ručno pravljenje cigarete sa sadržajem ove &nbsp;droge.
Testiranjem je utvrđeno da je N.R. pozitivan na kokain i marihuanu nakon čega je uhapšen zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. &nbsp;
- Njemu je od strane inspektora za strance uručeno rješenje o protjerivanju iz Crne Gore - navedeno je objavi Uprave policije na mreži X.

GP Ranče: Kod mladića pronađena droga, utvrđeno da je pozitivan na kokain i marihunu, pa protjeran iz Crne Gore

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Tag: evropska-unija