Bosna i Hercegovina nalazi se u osjetljivom političkom i geopolitičkom trenutku, a jačanje evropskog uticaja u toj zemlji ključno je za stabilnost cijelog regiona, ocijenio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.
On je u programu Radiotelevizije Herceg-Bosne istakao da se dešavanja u Bosni i Hercegovini moraju posmatrati u širem kontekstu bezbjednosti, društvene stabilnosti i ekonomskog prosperiteta zemlje, naglašavajući da je evropska perspektiva BiH najbolji okvir za prevazilaženje postojećih političkih i institucionalnih kriza.
Prema njegovim riječima, približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji predstavlja najefikasniji instrument za jačanje demokratskih institucija i dugoročnu stabilnost države. Međutim, BiH još nije započela pristupne pregovore sa EU zbog dubokih nesuglasica među vodećim političkim akterima na državnom nivou, prije svega između bošnjačkih i srpskih stranaka, koje mjesecima blokiraju funkcionisanje vlasti.
Kao jedan od ključnih uslova za otvaranje pregovora, Vijeće ministara BiH usvojilo je zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i odluku o imenovanju glavnog pregovarača. Ipak, različiti prijedlozi tih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH doveli su do novih političkih sporova i višenedjeljnih optužbi o tome koji tekstovi ispunjavaju evropske standarde.
S obzirom na to da je 2026. izborna godina, Picula smatra da su šanse za postizanje kompromisa i zakazivanje prve međuvladine konferencije, kojom bi formalno započeli pregovori sa EU, veoma male. On ističe da Evropska unija pokazuje spremnost za nastavak procesa proširenja, ali da odgovornost sada leži na političkim akterima u Bosni i Hercegovini.
- Ruka iz Brisela je ispružena, ali ona mora biti prihvaćena i iz Sarajeva- &nbsp;poručio je Picula, ukazujući na potrebu unutrašnjeg političkog dogovora.
On je ocijenio da su preglasavanje konstitutivnih naroda i nepoštovanje ustavne strukture BiH nanijeli ozbiljnu štetu međunacionalnom povjerenju i dodatno zakomplikovali političke odnose u zemlji.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Picula je naveo da Sjedinjene Američke Države, iako fokusirane na druge globalne izazove, vjerovatno neće u potpunosti napustiti angažman u BiH. Ipak, upozorio je da bi eventualno slabljenje američkog prisustva moglo otvoriti bezbjednosni vakuum, koji bi Evropska unija morala popuniti preuzimanjem veće odgovornosti za stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona Zapadnog Balkana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Picula: Evropa ispružila ruku, BiH mora odgovoriti

Najveću nezaposlenost u Evropskoj uniji u novembru imala je Finska sa 10,6 odsto, dok je Španija pala na drugo mjesto sa 10,4 odsto, objavio je danas Eurostat.
Razlika između dvije zemlje nije velika, ali trend ukazuje na izazove u finskoj ekonomiji, prenosi Yle. Švedska se nalazi na trećem mjestu po nezaposlenosti sa 9,1 odsto.
Finska državna podsekretarka za zapošljavanje i privredu Elina Pilkanen navela je da su rast nezaposlenosti u Finskoj djelimično uzrokovale strukturne promjene i težnja ka povećanju produktivnosti kroz smanjenje troškova, što je dovelo do smanjenja broja zaposlenih u privatnom i javnom sektoru.
Povećanje radne snage i priliv imigranata takođe su uticali na tržište rada. U ostatku Evrope nezaposlenost je znatno niža. Holandija je zabilježila stopu od četiri procenta, dok je Njemačka zadržala nisku stopu od 3,8 odsto.
Iako bruto domaći proizvod raste sporo i u Finskoj i u Njemačkoj, stopa nezaposlenosti je u Njemačkoj daleko niža.
Ministarstvo za zapošljavanje i privredu u Finskoj predviđa da bi stopa nezaposlenosti mogla početi da opada tokom ove godine, uz otvaranje novih radnih mjesta u industrijskim sektorima.
Broj zaposlenih u Finskoj već bilježi godišnji rast od oko 25.000.

Finska ima najveću nezaposlenost u EU, Španija pala na drugo mjesto

Evropski put Crne Gore odvija se u ambijentu snažnih regionalnih i globalnih potresa. Dok Podgorica ostaje najdalje odmakla država Zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija, paralelno se suočava sa otvorenim i prikrivenim pritiscima koji dolaze iz Srbije. U tom kontekstu, politika Aleksandra Vučića, uloga Srpske pravoslavne crkve, kao i rastući ruski uticaj, predstavljaju ozbiljan test za političku stabilnost i strateško opredjeljenje Crne Gore. O tim pitanjima, ali i o mogućim promjenama na političkoj sceni Srbije, stanju u srpskom društvu, protestima, represiji vlasti, kao i energetskoj zavisnosti Beograda od Moskve, za Portal ETV govorila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.&nbsp; Portal ETV: Da li smatrate da će Beograd i Aleksandar Vučić pokušati, na sve moguće načine, da zaustave evropski put Crne Gore i njeno članstvo u Evropskoj uniji? BISERKO: Vučić će sigurno nastaviti sa opstrukcijom Crne Gore i njenog ubrzanog kretanja ka članstvu u EU. Međutim, treba imati u vidu da je situacija u Srbiji veoma fragilna i da će od toga zavisiti kakve su Vučićeve mogućnosti da djeluje u tom pravcu. Kada je riječ o Crnoj Gori, od nje same zavisi koliko je suštinski zainteresovana za članstvo. Čini se da određeni krugovi nijesu i da se trude da zadrže status quo. Ipak, vjerujem da će prevagnuti trezvenost crnogorskih građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8" data-rendition-name="original" width="1493" height="867" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: AP)</figcaption> </figure>  <h2>Uloga SPC, BIA i ruskog faktora</h2> Portal ETV: Mislite li da bi u tom poduhvatu ulogu mogli imati Srpska pravoslavna crkva i Bezbjednosno-informativna agencija (BIA)? Šta, po vašem mišljenju, možemo očekivati u tom kontekstu? BISERKO: SPC je najvažniji eksponent Beograda i od 2020. godine imala je ključnu ulogu u formiranju svih crnogorskih vlada do sada. Međutim, treba imati u vidu da je i ruski uticaj veoma važan i da će, moguće, biti sve veći, jer je Zapadni Balkan poprište na kojem se prelamaju različiti interesi. Rusi Zapadni Balkan lako mogu destabilizovati, jer imaju jaku bazu u Srbiji, Republici Srpskoj, ali i u Crnoj Gori. <h2>Da li 2026. donosi politički preokret u Srbiji?</h2> Portal ETV: Da li je 2026. godina ona u kojoj bi neminovno moglo doći do promjena na političkoj sceni Srbije? Da li Vučić odlazi? BISERKO: Beograd će nastaviti sa svojom politikom, ali ipak treba imati u vidu da je Vučićeva politika doživjela krah na međunarodnom i unutrašnjem planu. Pitanje je kakav će biti njen epilog i ko će se nametnuti kao glavni akter nakon što on ode. To može potrajati, ali nema povratka na staro. Nažalost, do sada još nije došlo do jasne proevropske orijentacije. Poslije višedecenijske nacionalističke i populističke politike, društvo se osvješćuje, ali je jasno da je za to potrebno vrijeme. Rekla bih da je u pitanju proces koji će eventualno iznjedriti nove aktere. <h2>Pad Vučića – nemiri ili spor proces promjena?</h2> Portal ETV: Može li eventualni pad Vučića dovesti do nestabilnosti ili nemira u Srbiji? BISERKO: Da li će biti nemira – vlast je na proteste reagovala represijom, otpuštanjem sa posla svih onih koji su podržali studente, hapšenjima i podizanjem optužnica, kao i medijskim hajkama. Dakle, Srbija je kontinuirano u nekoj vrsti opsade. Ono što je značajno jeste da je strah razbijen. Strah je promijenio stranu. Režim reaguje panično i arogantno. Uglavnom se oslanja na lojaliste sa kriminalnim backgroundom, jer nema povjerenja u sopstveno okruženje. U toku je i paralelni proces u okruženju Vučića – u tužilaštvu, sudovima, ali i drugim institucijama. Za sada još uvijek čvrsto drži kontrolu nad medijima, koji su njegov važan instrument uticaja. Međutim, društvene mreže su postale ključne za komunikaciju studenata i demonstranata. Suštinske promjene biće spore. Ali da bi se to desilo, neophodan je veliki angažman svih ujedinjenih proevropskih aktera, naravno uz snažnu podršku Evropske unije. <h2>Sudbina NIS-a i ruski pritisak</h2> Portal ETV: Kako očekujete da će se završiti situacija sa NIS-om? Kakav potez, prema Vašem vašem mišljenju, može povući ruska strana? BISERKO: Sudbina NIS-a još uvijek je neizvjesna. Moskva nije pokazala namjeru da izađe u susret Vučiću, čemu se on nadao, i zato nije preduzimao mjere da diversifikuje nabavku energenata, uprkos preporukama Evropske unije, od koje je dobio i finansijsku podršku za to. To pokazuje da ne razumije međunarodni kontekst i da je daleko precijenio svoj međunarodni značaj. Osim toga, politički je kukavica da donese jedinu racionalnu odluku, a to je nacionalizacija NIS-a. Time je Srbija dovedena u poziciju ruskog taoca. Spekuliše se da bi Mađarska mogla biti kupac, ali to ne rješava problem Srbije, jer je jasno da iza toga stoji Moskva. Živimo u veoma dramatičnim vremenima i teško je anticipirati budući razvoj događaja.

Miraš Dušević

Biserko: Ova godina je test za Crnu Goru, sve jači udarci Vučića, SPC i Moskve

Dok se evropske nacije suočene sa ruskom agresijom i neizvjesnim američkim bezbjednosnim garancijama bore da izgrade svoje vojske, zemlje od Njemačke do Hrvatske žele da uvedu nove oblike vojne službe, uključujući obaveznu regrutaciju.
Iako je riječ regrutacija postala popularna u evropskim prijestonicama, malo je vjerovatno da će se vratiti u punoj snazi širom kontinenta, ocjenjuje se u analizi briselskog časopisa Parlament koji prati evropske politike u različitim oblastima.
Ukazuje se da su poslije Hladnog rata evropske zemlje znatno smanjile i oružane snage i odbrambene budžete pretpostavljajući da Moskva više ne predstavlja prijetnju. Međutim, poslije više od tri decenije i gotovo četiri godine od početka agresije Rusije na Ukrajinu, bezbjednosno okruženje se promijenilo i Evropa je osjetljivija nego ikad.
Od ruske aneksije Krima 2014, koja je postavila temelje za invaziju na Ukrajinu 2022, nekoliko evropskih zemalja je ponovo uvelo obavezni vojni rok, uključujući Litvaniju (2015.), Švedsku (2017.), Letoniju (2023.) i Hrvatsku i ta zemlja je ove godine postala deseta članica EU koja će se oslanjati na regrutaciju.
Međutim, analitičari i vojni stručnjaci upozoravaju da će za većinu članica EU oživljavanje regrutacije biti preuranjeno jer ne postoje osnovni uslovi za to.
- U ovom trenutku Evropa još nema kasarne, poligone za obuku ili instruktore potrebne za prijem većeg broja regruta - rekao je za časopis Parlament saradnik briselskog Centra za evropsku politku (EPC) Kris Kremidas-Kortni.
Dodao je da danas nema ni kulture liderstva i karijernih puteva potrebnih za zadržavanje talenata po završetku obaveznog služenja, kao ni nacionalnog konsenzusa o vojnom roku.
U EU se pristupi razlikuju i zemlje poput Austrije, Kipra, Danske i Grčke nikada nisu ukinule regrutaciju dok su se druge posljednjih decenija oslanjale na kombinaciju dobrovoljnih i profesionalnih snaga.
Predsjednik krovne organizacije udruženja vojnog osoblja u Evropi Euromil Emanuel Džejkob rekao je za Parlament da će dobrovoljna vojna služba uspjeti samo ako nudi "stvarnu dodatu vrijednost", što znači odgovarajuću obuku, značajne uloge, pravednu platu i jasan put u profesionalni ili rezervi sastav.
Istovremeno analitičari ukazuju da se evropski napori da regrutuju više vojnika suočavaju i sa kulturnim izazovom.
Naime, danas mlađe generacije ne vide mnogo razloga da "stave na čekanje" karijere i lični život kako bi služili svojoj zemlji, posebno kada su suočeni sa mogućnošću, kako je to nedavno opisao generalni sekretar NATO Mark Rute, "rata razmjera onog koji su doživjele naše babe i djedovi".
Analitičari smatraju da najveći evropski problem nije regrutovanje već zadržavanje. Oni ukazuju da vojne snage na kontinentu brže gube talente nego što ih regrutuju.
Kremidas-Kortni je upozorio da će ekspanzija vojske zasnovana na regrutaciji, ukoliko se ta kriza ne riješi, biti "statistička iluzija".
Broj vojnika u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, pao je sa više od tri miliona devedesetih godina prošlog vijeka na 1,47 miliona danas, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
- Čak i kada zemlje imaju relativno snažne nacionalne sisteme odbrane, socijalne i demografske promene i dalje mogu da otežaju regrutovanje, razvoj i zadržavanje dovoljnog broja ljudi za ono što zahtijeva prijeteće okruženje - rekla je za Parlament istraživačica organizacije RAND Evropa Linda Slapakova.
Drugi izazov za povećanje oružanih snaga, prema analitičarima, jeste kako vojsku ponovo učiniti privlačnom.
Prema istraživanju Euromila iz 2024, pitanje zadržavanja u vojsci pojavilo se kao glavna briga u grupama za zaštitu prava vojnika 2011. i od tada se stanje pogoršalo.
- Bez snažnih mjera za regrutovanje i zadržavanje, rizikujemo da imamo napredne sisteme ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi da njima rukuju i održavaju ih - rekao je Džejkob.
Istraživanje Euromila pokazalo je da se kao razlozi za pad morala i rastući odliv zaposlenih u vojsci navode loša ravnoteža između posla i privatnog života, ograničeno napredovanje u karijeri i nekonkurentne plate i beneficije.
Rješavanje problema, prema Euromilu, mora početi pretvaranjem oružanih snaga u moderne poslodavce koji nude konkurentne plate, predvidljive uslove rada, moderno vođstvo, odgovarajući smještaj i opremu, kao i puna socijalna prava.
Kao potencijalno dobar model za privlačenje regruta u tekstu se navodi švedski koji predviđa pozivanje određenog broja osamnaestošnjaka na vojnu obuku na osnovu potreba, a ne univerzalnu vojnu obavezu.
Slapakova smatra da bi švedski model mogao da se primijeni i u drugim članicama EU ali bi "morao da bude politički i kulturno prihvatljiv".
Džejkobs istovremeno kaže da je za uspješan model regrutovanja ključno "investiranje u ljude".
- Buduća odbrana Evrope oslanjaće se na uravnoteženoj mješavini profesionalnih snaga, dobro obučene i aktivne rezerve i ciljanih programa dobrovoljne službe - zaključio je prvi čovjek Euromila.

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

Džozef: Ulazak Crne Gore u EU bio bi ideološki udarac srpskom nacionalizmu, politička kohezija ključna za završnicu evropskog puta

Vlada koordinira i vodi proces, ali je neophodno opšte jedinstvo na evropskom putu, uključujući vladajuću većinu, opoziciju, sve političke subjekte, NVO sektor, slobodne građane i medije, rekla je u razgovoru za „24 sata“ na Televiziji E ministarka evropskih integracija Maida Gorčević.
Prethodna godina je bila izazovna i uzbudljiva, kaže Gorčević, ali i uspješna u procesu evropskih integracija, jer je, podsjeća ona, zatvoreno šest pregovaračkih poglavlja, koliko je i dogovoreno sa EK i državama članicama.
Naglasila je da su u prethodnoj godini naučili da probleme rješavaju koordinisanom akcijom Vlade, parlamenta i svih činilaca društva.
- Sama godina je bila izazov za našu administraciju, zato što smo uporedo sa ovih šest pregovaračkih poglavlja, od kojih smo jedno zatvorili u junu, a pet u decembru, morali da radimo i na svim onim problemima i izazovima za 2026. godinu. Ovo nije proces kada se mi fokusiramo na određeni broj poglavlja, nego radimo u kontinuitetu i pratimo sva pregovaračka poglavlja i sve obaveze kroz evropske integracije koje ima Crna Gora. Međutim, ova godina nije bila samo uspješna u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, već je tu i dio koji se odnosi na finansijsku podršku od Evropske unije, druga dionica autoputa – 150 miliona, kao i još veliki niz projekata koje smo dobili kao finansijsku podršku i kroz IPA i kroz Reformsku agendu. Ali ono što me posebno raduje jeste politička podrška na kraju svih 27 država članica, što nije nimalo lako niti jednostavan posao - rekla je Gorčević.
Smatra da su u prethodnoj godini brzo djelovali, ali i vodili računa o kvalitetu, što je pokazatelj da bez jedinstva ne bi bilo rezultata kojim se na kraju godine ponose.
Gorčević ističe da će 2026. godina biti posebna i po jubileju – 20 godina od obnove nezavisnosti, a evropski put je, dodaje ona, najbolja promocija koju Crna Gora može da ima.
- Jedinstvo moramo održati i u 2026. godini. To znači da ne zatvaramo samo pregovaračka poglavlja u dijelu ispunjavanja, glasanja zakona i strategija – to znači da sada svi moramo da dišemo kao jedan, Crna Gora mora da bude jedan tim. To se ne odnosi samo na vladajuću većinu, to se odnosi na sve političke partije, na opoziciju, na parlamentarnu većinu, na NVO sektor, na akademsku zajednicu, na naše medije. Sada je trenutak kada svi zajedno moramo da istrčimo onaj posljednji krug i, vjerujte, koliko god da djeluje da je veliki izazov 20 pregovaračkih poglavlja, ja zaista vjerujem da će najveći pritisak biti na Vladi s obzirom na to da mi koordiniramo i vodimo proces. Ali nimalo neće biti jednostavno i lako izlobirati u državama članicama na kraju, jer ovo nije samo tehnički, nego i politički proces. Isto tako moramo voditi računa i o porukama koje šaljemo iz Crne Gore. Naše medije ne prati samo region, prate i države članice i jako je važno da sada pošaljemo poruku upravo tog jedinstva, da mi želimo i da mi jesmo sljedeća članica Evropske unije - istakla je Gorčević.
Poručuje da Crna Gora nema plan B i da se pregovarački proces mora dovesti do kraja. Na kraju, podsjeća ona, evropsko pitanje je ono oko koga su svi saglasni – i vlast i opozicija.
Dodaje i da Rezolucija o evropskoj integraciji Crne Gore, koja dolazi od Odbora za evropske integracije kojim predsjedava predstavnik opozicije, pokazuje, smatra ona, da većina želi da sarađuje sa opozicijom na tim važnim temama.
- Nema podjela niti ima političkih kalkulacija ako govorimo o evropskim integracijama. Sama Rezolucija će u nekom narednom periodu, sigurna sam, biti izglasana u parlamentu apsolutnom podrškom svih poslanika. To je pokazatelj i nastavak Barometra 26 koji je sam premijer predstavio. To podrazumijeva da se neki lični, politički i svaki drugi interesi stave u drugi plan, a da jedino radimo na ovom jedinstvu i da, na kraju krajeva, pokažemo zaista volju da ne posmatramo stvari kroz ubiranje poena i marketing. Ova Rezolucija dolazi u trenutku kada izgleda da je možda najizazovnija godina iza nas, tako da vjerujem da je dobro što dolazi iz redova opozicije i dobro je što parlamentarna većina, Vlada i svi zajedno žele da se ona nađe na dnevnom redu parlamenta. Sve neke druge političke kampanje i političke poruke, koje je potpuno legitimno da se šalju i iz parlamenta i od samih političkih partija, mislim da su to pitanja koja mogu da dijele društvo i treba ih ostaviti za period kada završimo pregovarački proces. Ono što nas ujedinjuje – to je evropski put i to treba da ostane prioritet i tema koju guramo u prvi plan - naglasila je Gorčević.
Komentarišući mogućnost izlaska DNP-a iz vlasti, ministarka kaže da jedna partija ne može usporiti evropski put Crne Gore. Sve dok je na čelu Vlade, cijeni ona, Milojko Spajić, na agendi se ništa neće naći prije evropskog puta.
- Evropski put je jedina stvar koju Vlada premijera Spajića želi da završi u toku svog mandata. Mi ovdje ne kalkulišemo nikakvim uskopartijskim niti ličnim interesima, posebno ako pođemo od činjenice da 2027. godine, u godini kada treba ratifikacija u parlamentima, dolazimo sa završenim tehničkim dijelom procesa. Ne manipulišemo građanima, posvećeni smo rezultatima, posvećeni smo da završimo svoj dio posla, zato što vidimo da je ovo istorijska šansa za Crnu Goru i zato što smo svjesni da je, i zbog geopolitike i raznih drugih činjenica, ovo jedna šansa koja, nijesam sigurna, da će se skoro ponoviti, ako posmatramo iz ugla proširenja Evropske unije - rekla je Gorčević.
Podsjeća da je Poglavlje 27 izuzetno zahtjevno finansijski i administrativno, ali i u dijelu tehničkih ispunjavanja zadataka, poput kolektora u Botunu, koji je, kako ističe, samo jedna od tih obaveza.
Dodaje i da se već sada pregovara sa Evropskom komisijom oko tranzicionih perioda, i to ne samo za Poglavlje 27, već i za niz drugih poglavlja za koja će biti potrebno prolongiranje.
- Tu postoje razne druge obaveze. Ako posmatramo TE Pljevlja, Solanu u Ulcinju, postoji niz određenih reformi koje nijesu baš popularne među građanima, niti su to reforme koje su vrlo jednostavne, brze, lake ili, na kraju krajeva, koštaju malo. To su obaveze koje imamo radi evropskog puta, sa određenim rokom zatvaranja. Poglavlje 27 se mora zatvoriti do kraja 2026. godine, međutim, to samo zatvaranje poglavlja ne znači da ćemo uspjeti da zatvorimo i zaokružimo apsolutno sve naše obaveze - zaključila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSQq7J_WHRzI%3Fsi%3D3Jv6JtvukqR2e-8i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Gorčević: Svi moramo da dišemo kao jedno, Crna Gora mora da bude jedan tim

Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Svi retrogradni i hegemonistički projekti doživjeće poraz punopravnim članstvom Crne Gore u Evropskoj uniji, poručio je u intervjuu za TV E potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
Ibrahimović je ocijenio da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja uspjeh cijelog društva, ističući da zasluge pripadaju i vlasti i opoziciji, te da je time poslata poruka da Crna Gora može biti jedinstvena kada su u pitanju njeni strateški ciljevi. Poručio je i da su napadi na temeljne vrijednosti Crne Gore dio hibridnih pokušaja da se zemlja uspori na evropskom putu, za šta je odgovornost pripisao pojedinim medijima i političarima koji su, kako je kazao, završili političku karijeru i podredili je apanažama iz susjednih država.&nbsp;
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, istakao je da je nakon pet godina zastoja obnovljen dijalog, uz jasnu spremnost da se otvorena pitanja rješavaju.
<h2>EU put</h2>
Na pitanje novinarke Televizije E kakva je bila 2025.godina i šta očekuje u 2026.godini ministar kaže da je zatvaranjem pet poglavlja na samom kraju 2025.godine generacijski iskorak i poruka međunarodnim partnerima da je Crna Gora spremna da bude član evropske porodice.
- Dali smo snažan podstrek ne samo našem društvu, nego i cijelom regionu, jer vjerujemo da punopravnim članstvom Crne Gore u EU 2028.godine šaljemo snažnu poruku da je Balkan spreman da bude garant stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona, pa i Evropske unije - rekao je Ibrahimović.
Podcrtava da je najvažnije to što je 27 država poslalo poruku da vjeruje u ono što radi Crna Gora, da ima prijatelje u zemljama članicama EU i da će, kako ističe, podržati Crnu Goru na evropskom putu.
- Zacrtali smo ambiciozan plan, da sljedeće godine završimo pregovarački proces, a 2028.godine da budemo 28. članica Evropske unije. Nije ništa slučajno, radimo dobro i čini mi se da je naše društvo sazrelo i ovaj uspjeh ne bi bio moguć da nije crnogorsko društvo, spremno da ispuni taj cilj. Ovdje moram povući snažnu i aktivnu ulogu Ministarstva vanjskih poslova, odnosno naše diplomatsko konzularne mreže - istakao je Ibrahimović.
Podsjeća da će Crna Gora biti domaćin Samita Zapadni Balkan, da će predsjedavati Berlinskim procesom, kao i Komitetom ministara Savjeta Evrope, a ove godine, dodaje on, i Fondom za Zapadni Balkan.&nbsp;
- Ovo je godina u kojoj je Crna Gora poslala poruku da može da bude jedinstvena, da političari mogu da slušaju građane kada imaju svoj cilj, a to je istorijski cilj - da Crna Gora bude sljedeća članica Evropske unije - poručio je Ibrahimović.
Upitan da prokomentariše odnose sa susjednom Hrvatskom i kakvi su koraci Ministarstva vanjskih poslova u bilateralnim pregovorima, ministar kaže da je zahvalan toj zemlji na saradnji, promociji i podršci koju pruža Crnoj Gori kako nekad pri ulasku u NATO savez, tako i pri pristupanju Crne Gore u EU.
<h2>Nastavak pregovora sa Hrvatskom</h2>
Podsjeća i da će ubrzo Crnu Goru posjetiti njegov hrvatski kolega Goran Grlić Radman, te da će tada nastaviti pregovore o otvorenim pitanjima dvije države. Očekuje da će Crna Gora pokazati zrelost i zahvalnost prema Hrvatskoj.&nbsp;
- Vjerujte da je Hrvatska naša prijateljska država, podržala je svih ovih pet poglavlja. To je poruka da Hrvatska želi dobrosusjedsku saradnju i dobro građanima Crne Gore. Sa druge strane, moram pohvaliti ono što mi radimo. Vi znate da je poglavlje 31 i tehnički i sadržajno sa tog aspekta potpuno spremno za zatvaranje. Dobili smo izvanrednu, možda i najveću ocjenu od Evropske komisije za poglavlje 31 i 30. Mi radimo dobru stvar i samim tim su pozdravili usklađivanje naše vanjske politike sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Dozvolite i da smo mi posle dugih 5 godina bez bilateralnih konsultacija sa nama prijateljskom državom Hrvatskom uspjeli da odmrznemo taj status i da smo prije nekih godinu dana počeli bilateralne konsultacije i napravili ogroman progres. Ne zaboravimo da imamo tri decenije neka otvorena pitanja sa našom prijateljskom državom Hrvatskom. Međutim, ono što je glavno - sjeli smo poslije pet godina, otvorili dijalog i pokazali iskreot da želimo da ova pitanja riješimo u skorijem periodu. Vjerujem, na osnovu intenzivnih razgovora sa mojim kolegom Grlićem Radmanom, da je i njegova želja da ta otvorena pitanja zatvorimo i da u narednom periodu, kao i do sada, potvrdimo da se ipak radi o dvije prijateljske susjedne države koje su saveznice u NATO savezu i vrlo brzo vjerujem da ćemo to i biti u Evropskoj uniji- naglasio je Ibrahimović.
<h2>MVP i diplomate pokazali znanje</h2>
Na pitanje Televizije E kakva je crnogorska diplomatska mreža i da li je bilo kašnjenja u imenovanjima ambasadora, ministar ističe da se osim rada na mjerilima mora uporedo raditi i na snaženju crnogorske diplomatije.&nbsp;
- Zahvaljujem se predstavnicima diplomatsko konzularne mreže koji su uradili izvanredan posao. Ali, da ne bih bio kao neki, pa da kažem da je samo Ministarstvo vanjskih poslova zaslužno za zatvaranje ovih pet poglavlja, zahvalan sam svima, ali želim da istaknem važnost onoga što rade predstavnici diplomatsko konzularnog predstavništva i ono što Ministarstvo vanjskih poslova radi u zvaničnim komunikacijama. U narednom periodu će biti vrlo važno koliko će ta politička diplomatija da uradi posao, ali isto tako kako će parlamentarna diplomatija da uradi posao. Ja vjerujem da su Ministarstvo vanjskih poslova i diplomate naše pokazali znanje, pokazali su šta je cilj naše diplomatije - da jačamo međunarodni ugled Crne Gore, partnerstvo između država i u narednom periodu, da pošaljemo poruku da Crna Gora njeguje civilizacijske vrijednosti, odnosno da naša država zaslužuje, ne samo geografski, istorijski, kulturološki, nego i vrijednostima &nbsp;da bude u društvu najrazvijenijih zemalja Evropske unije - naglasio je Ibrahimović.
<h2>Svi koji su doprinijeli atmosferi linča da budu privedeni pravdi</h2>
Na pitanje da li smatra da bi trebalo da postoji odgovornost crnogorskih političara zbog naprasnog ukidanja bezviznog režima turskim državljanima, o netačnim informacijama policije da su učestvovali u incidentu, u kojem zapravo i nijesu učestvovali, ministar podsjeća da su on i svi ministri Bošnjačke stranke bili protiv ukidanja bezviznog režima za državljane te zemlje.
Vjerovali su, prisjeća se on, da se takva odluka može loše odraziti po prijateljske i svake druge odnose između dvoje države koji su tradicionalno prijateljski.&nbsp;
- Znate da smo kasnije pojačali snažno naše diplomatske aktivnosti i zahvalan sam prijateljima iz Turske, posebno mojem kolegi Akanu Fidanu, koji je razumio trenutnu situaciju i ja mogu iskreno da kažem da smo uspjeli da preduprijedimo da može doći do pogoršanja odnosa između dvije države koji su tradicionalno jaki i koji sigurno ne mogu tako lako da se poruše. S druge strane, većina u Vladi donijela je odluku na osnovu utiska u tom trenutku, radi postizanja bezbjednosti, mira, stabilnosti u našoj državi i zaštiti, ne samo građana Crne Gore, nego i građana drugih država - istakao je Ibrahimović.
Smatra da država mora pomno da prati na narative, poput onog koji su doveli do incidenta sa turskim državljanima i koji su uspjeli "u blažem obliku" da odvrate jedan broj Turaka da ne posjete Crnu Goru.
Očekuje da će svi oni koji su doprinijeli atmosferi linča prema turskim državljanima biti privedeni pravdi. Podsjeća da je u ovom slučaju procesuirano više od 30 osoba.&nbsp;
- Prije desetak dana se govorilo da je oko 9.000 turskih državljana napustilo Crnu Goru, ali sa druge strane je i dalje veliko interesovanje za posjetu Crnoj Gori. Ministarstvo vanjskih poslova je poslalo diplomate u Istanbul i Ankaru, tako da je postupak izdavanja viza ubrzan i mogu da kažem da smo uradili uspješan taj dio posla. Ovakva dešavanja se ne smiju u narednom periodu dešavati u Crnoj Gori - poručio je Ibrahimović.
<h2>Rezultati zahvaljujući vlasti i opoziciji</h2>
Upitan koliko je teško voditi konzistentnu vanjsku politiku u Vladi koja je sačinjena od partija koje imaju različite političke, ideološke i programske ciljeve, ministar smatra da je takva Vlada primjer demokratskog sazrijevanja jedne države.
- Ja vjerujem da je svima jasno da osnovne državne ciljeve i projekte nema pravo niko da zamijeni zbog političkih kalkulacija. Svi rezultati su bili zahvaljujući i opoziciji i vlasti…. Svi zakoni i sve odluke u vezi evropskog puta Crne Gore su na Vladi jednoglasno donijete, mi smo posvećeni tom cilju. Svi moraju imati odgovornost, ovaj generacijski cilj mora pokazati da li je neko deklarativno za evropski put ili nije. Kako će sljedeće godine i 2027. sve biti izazovniji evropski put, tada će se vidjeti ko je deklarativno a ko stvarno i na djelu za evropske integracije i ono što građani žele - zaključio je Ibrahimović.

1250x600

Ibrahimović: Temeljne vrijednosti napadaju političari sa apanažama

Mađarska će nastaviti da se protivi planovima Zapada za eskalaciju sukoba u Ukrajini, ali to ne znači da namjerava da napusti NATO ili Evropsku uniju, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban u godišnjem obraćanju.
- Mađarska je dovoljno jaka da ostane po strani od rata, a da bi to učinila ići će protiv Brisela, a ako je potrebno i protiv cijelog zapadnog svijeta - rekao je Orban, prenosi Tass.
Podsjetio je da je prije samo godinu dana, prije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Mađarska morala da odbija napade ne samo lidera EU, već i administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti proglašenja neutralnosti i nesvrstanosti, Orban je rekao: "To nije naš cilj“ i dodao da niko u zemlji ne razmišlja o izlasku iz EU ili NATO.
- Želimo da ostanemo dio sistema zapadnih saveza, ali isto tako želimo da se političke odluke donose na osnovu zdravog razuma i u EU i u sedištu NATO - kazao je Orban.
On je ocijenio da bi neslaganja Sjedinjenih Država i Evropske unije o strateškim pitanjima, uključujući sukob u Ukrajini, mogla dovesti do toga da Amerikanci 2026. godine postignu sporazum o normalizaciji odnosa sa Rusijom bez evropskog učešća.

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

Partija iz koje dolazi ministarka saobraćaja blokira saobraćaj, kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Prema njegovirm riječima, ovo je najbolja slika ovoga što se zove vlast u Crnoj Gori
- Inače, sve drugo nam je sjajno. Gradnju kolektora u 21. vijeku slavimo kao vrhunsko dostignuće. Vidimo se u EU - ponijeće nas Milan na leđima - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Vidimo se u EU - ponijeće nas Milan na leđima

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Kurdske snage napustile Alep nakon postizanja primirja

Lični podaci najmanje 17,5 miliona korisnika Instagrama navodno su procurili i podijeljeni na "dark webu", što izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s privatnošću korisnika i sigurnošću platforme, izvještavaju svjetski mediji.
Kompanija za sajber bezbjednost Malwarebytes saopštila je da procurili skup podataka uključuje korisnička imena, puna imena, adrese e-pošte, brojeve telefona, djelomične fizičke adrese i druge kontakt informacije, prema Daily Mailu.
Iako nijesu uključene lozinke, stručnjaci upozoravaju da se kompromitovani podaci i dalje mogu koristiti za krađu identiteta ili finansijske prevare.
Prema publikaciji o sajber sigurnosti CyberInsider, kršenje podataka je prvo povezano s ranjivošću iz 2024. godine u Instagramovom API-ju.
Hakeri su navodno zaobišli standardne zaštite Mete i ukrali osjetljive podatke prije nego što je napadač identifikovan kao "Solonnik" objavio zapise na BreachForumsu ranije ove sedmice, nudeći skup podataka besplatno.
- Tako masovno curenje podataka značajno povećava rizik od phishing kampanja i ciljanih prevara - rekli su stručnjaci za Malwarebytes, napominje se u saopštenju.
Nakon prodora, korisnici u nekoliko regija prijavili su neuobičajenu količinu e-poruka za resetovanje lozinke, što je podstaklo strahove od kompromitovanja računa.
Američka kompanija Meta, koja je vlasnik platforme društvenih medija Instagram, nije izdala javno saopštenje kojim bi potvrdila prodor do početka januara.

Masovno curenje podataka na Instagramu ugrozilo lične podatke preko 17 miliona korisnika

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Vranjina - situacija složena, ali pod kontrolom
Iako je većina vodostaja u Crnoj Gori u opadanju, rast nivoa vode na Skadarskom jezeru izaziva zabrinutost, posebno u naseljima uz obalu, gdje su domaćinstva potencijalno ugrožena. To područje tradicionalno je u riziku pri porastu vodostaja. Donosimo priču sa terena; šta kažu mještani Vranjine, da li žive u stalnom strahu, kakva su ranija iskustva i koje preventivne mjere preduzimaju.
Najnovija mjerenja vodostaja pokazuju da su u opadanju većina rijeka i jezera, osim Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice, gdje je zabilježen blagi porast. Direktorat za zaštitu i spašavanje i lokalne službe prate situaciju i ističu da, iako je stanje složeno, trenutno nije alarmantno, a građani će biti blagovremeno obaviješteni o eventualnim promjenama. 
 
Govorimo i o protestima u Iranu: Broj poginulih premašio 100, Tramp „spreman da pomogne“ 
 
Demonstracije širom Irana ušle su u treću sedmicu, a broj poginulih premašio je 116, dok je privedeno 2.600 ljudi. Protesti su izazvani ekonomskom krizom, a vlasti su uvele komunikacionu blokadu i prijete smrtnom kaznom učesnicima. 
 
U 24 sata, u okviru analize o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni tokom 2025. godine, pogledajte intervju sa rediteljem Danilom Marunovićem.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Situacija u Vranjini složena - ali pod kontrolom, Marunović o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni...

Likvidna aktiva banaka na kraju oktobra prošle godine iznosila je 1,49 milijardi eura, što je 5,94 odsto niže nego u septembru.
Likvidna aktiva banaka u oktobru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2024. godine bila je niža 1,2 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju oktobra iznosila je 7,72 milijarde eura i zabilježila je pad od 0,25 odsto u odnosu na septembar, dok je na godišnjem nivou ojačala 10,27 odsto.&nbsp;
U strukturi aktive banaka, na kraju oktobra dominantno učešće od 67,88 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 17,09 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 11,56 odsto, dok se 3,47 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.&nbsp;
U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,71 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,84 odsto, pozajmice sa 4,15 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 4,3 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju oktbra iznosio je 991,4 miliona eura i na mjesečnom nivou bilježi pad od 0,57 odsto, a na godišnjem rast od 9,87 odsto.

Tag: evropska-unija