Kako se Crna Gora bude približavala Evropskoj uniji (EU) - sve priče na kojima su Andrija Mandić, Milan Knežević i Demokratski front (DF) gradili svoju političku strukturu - nestaće, prije svega, za građane Crne Gore koji se osjećaju Srbima. Tu leži glavna politička prijetnja Andriji Mandiću - ocijenio je istoričar Miloš Vukanović.
On je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenio da srpski građanski korpus unutar Crne Gore više neće glasati za njega.
- Samim tim - on u kontinuitetu mora da podgrijava revizionističke teme uz jednu dosta veliku napomenu da i to podgrijavanje postaje po malo nervozno i amaterski - ocijenio je Vukanović.
<h2>ČEKA NAS 65 ODSTO POGLAVLJA</h2>
Zatvaranje pet poglavlja je, kaže Vukanović, lijepa vijest - ali ukazuje da je to tek nekih 35 odsto pregovaračkog procesa u 14 godina pregovaranja.
&nbsp;- Što znači da se u preostalom periodu do godinu i po dana mora zatvoriti 65 odsto suštinski najkomplikovanijih poglavlja - ističe Vukanović.
On cijeni da je geopolitička situacija omogućila Crnoj Gori da plovi ka Evropskoj uniji, ali podvlači da period koji slijedi do zatvaranja pregovaračkog procesa zavisi isključivo od Crne Gore.
- Svaki građanin može da se sjeti ko nama sjedi u Vladi, kakvu sve administraciju imamo. Imamo veoma kvalitetnih, sposobnih, posvećenih ljudi, ali i određenih ministara koji daleko od toga da imaju kapacitete da pokrivaju te funkcije. Samim tim to znaju i naši evropski partneri koji su nam rekli: ,,izvolite, otvorena su vrata”... Ali sad je sve na nama, pa bih samim tim izrazio opreznost, skepsu i nadu da će se ljudi na čelu Vlade konačno posvetiti tome da aktiviraju sve ono što ova država ima. Trenutno se ne osjeća da su svi kapaciteti ovoga društva usmjereni ka tome što nas očekuje - ocijenio je Vukanović.
<h2>SITUACIJA SLIČNA ONOJ IZ 2016. GODINE</h2>
On je ustvrdio da strani maligni uticaj nije nastao odjednom, već da se dugo gajio. Zato cijeni da je trenutna situacija u Crnoj Gori slična onoj iz 2016. godine i periodu pred pristup u NATO savez.&nbsp;
- Sad je situacija koliko-toliko drugačija, niti Beograd, niti Moskva mogu da budu toliko fokusirani na nas... Daleko od toga da plodovi njihovog sjemena ne postoje u Crnoj Gori, da ne sjede u našoj Vladi, univerzitetima ili drugim institucijama. Daleko od toga da Srpska pravoslavna crkva (SPC) ne gospodari značajnim dijelom crnogorskih procesa. Samim tim treba biti oprezan, a nadam se da su predstavnici Vlade, a i opozicije svjesni nekih stvari: da su ljudi, sa kojima bi trebalo da uđemo u EU, ipak došli na te pozicije zagovarajući dijametralno suprotne stavove. Ipak ti ljudi treba da dokažu da je vizija i njih i njihovog okruženja u Evropi, a ne negdje kod nekog satrapa koji tamo bombarduje ukrajinske gradove - istakao je Vukanović.
<h2>MANDIĆ MORA DA PODGRIJAVA</h2>
Obilježavanje 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore bio je, cijeni on, marginalni skup i predstava za lokalnu upotrebu - a ne produkt nekih važnih procesa.&nbsp;
Vukanović smatra da Mandić to radi jer mora na neki način da se opravda svojoj bazi - pa shodno takvom stremljenju mora konstantno neke teme držati podgrijanim.
- Kako Crna Gora bude napredovala ka Evropskoj uniji, ili postala dio Evropske unije, ove priče će postati apsolutno nebitne. Sve priče na kojima su &nbsp;Mandić , Knežević i DF gradili &nbsp;svoju političku strukturu nestaće, prije svega za građane Crne Gore koji se osjećaju Srbima, e tu leži glavna politička prijetnja Andriji Mandiću - srpski građanski korpus unutar Crne Gore koji više neće glasati za njega, samim tim on u kontinuiteti mora da podgrijava ove teme uz jednu dosta veliku napomenu da i to podgrijavanje postaje po malo nervozno i po malo amaterski - naglasio je Vukanović.
<h2>IZA SVIH EKSTREMISTIČKIH STRUJANJA STOJI MANDIĆ</h2>
Iza svih ekstremističkih strujanja koje se dešavaju u posljednjih nekoliko godina stoji, smatra on, upravo predsjednik Skupštine koji se, kako kaže, igra „mirotvorca neke centralističke umjerene građanske struje“.
- Sve ekstremističko koje naginje ka velikosrpskom revizionizmu u Crnoj Gori iza toga stoji kancelarija predsjednika Skupštine. Postoje razno razne priče da postoje frakcije unutar crkve, unutar njih, i to nas ne zanima jer su generalno svi usmjereni ka istom pravcu. A koji je to pravac?! Uz konstantno potenciranje pitanja mauzoleja na Lovćenu, u organizovanim revizionističkim sistemima cilj toga bi bio da oni promijene identitetsku strukturu Crne Gore, oni nemaju kapaciteta to da rade, tako da oni to rade iz dva cilja, prvi je pokušaj da Crnu Goru etno federalizuju i da u tom etno federalističkom korpusu oni imaju svoje biračko tijelo. Drugi je mnogo oportuniji, a mislim i za njih mnogo važniji, a to jeste da se društvo u Crnoj Gori konstantno drži pod nekom tenzijom i konstantno okupirano ovim temama da ne možemo da se fokusiramo na neke druge teme - istakao je Vukanović.
<h2>REVIZIONIZAM I PRIMITIVIZAM</h2>
Sagovornik Televizije E se osvrnuo i na sjutrašnji protest na brdu Gorica kod spomen- obilježja Partizanu borcu, na Dan oslobođenja Podgorice i istakao da svaka akcija izaziva reakciju.&nbsp;
- Sve ono što smo vidjeli u prethodnih godinu dana izaziva u crnogorskom društvu određenu reakciju, možda ne i toliko koliko bi određeni aktivisti proevropske, prograđanske i pro crnogorske strane voljeli, ali ipak izaziva - podsjetio je Vukanović.&nbsp;
Naglašava da je pored revizionizma u velikoj mjeri prisutan i primitivizam, za koji smatra da je posljedica nekompetentnosti vladajućih struktura.
- Mi nijesmo imali nikakvo procesuiranje, ili ja ne mogu da se sjetim, za govor mržnje i veličanje ratnih zločinaca, sve ono što smo vidjeli, a imamo procesuiranje ljudi koji su apsolutno imali pravo da se okupe i da demonstriraju protiv onoga što se tamo dešavalo. Samim tim u društvu jedina gora stvar od nepostojanja pravde je selektivna pravda i to bih napomenuo ljudima koji se bave tom sferom u Crnoj Gori da zapamte, jer svaki sljedeći put kada budu probali to da rade reakcija će biti samo još veća - zaključio je Vukanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vukanović: Glavna politička prijetnja Mandiću je približavanje EU, zato mora da podgrijava revizionističke teme

Ambiciozni planovi Crne Gore za narednu godinu postaju mnogo realniji nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, rekao je premijer Milojko Spajić.
On je u intervjuu za Dojče vele kazao da je Crna Gora zasluženo prepoznata kao lider u procesu evropskih integracija.
Spajić je podsjetio da je Crna Gora u utorak zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. 
- Zatvorili smo ukupno 12 poglavlja od 33. Tako da mislim da sa velikim optimizmom možemo da uđemo u narednu godinu - naveo je Spajić. 
Prema njegovim riječima, Crna Gora za narednu godinu ima ekstremno ambiciozne planove.
- Mislim da sada ti planovi postaju dosta realističniji i ostvarljiviji, poslije jednog ovakvog koraka koji smo imali u Briselu prije samo par dana - rekao je Spajić.
On je istakao ulogu Njemačke kao partnera na evropskom putu Crne Gore.
- Njemačka je “backbone”, odnosno glavna podrška putu naše zemlje ka Evropskoj uniji (EU). Zahvalni smo Vladi Njemačke, kao i Bundestagu koji je, takođe, iskazao veliku podršku našem evropskom putu - poručio je Spajić.
Govoreći o izazovima, on je naveo da je Crna Gora mala zemlja i da male države uvijek imaju limitirane administrativne kapacitete.
- Međutim, to smo uspjeli da prevaziđemo uz veliku pomoć koju dobijamo od zemalja članica EU - rekao je Spajić.

500x500

Spajić: Ekstremno ambiciozni planovi Crne Gore sada mnogo realniji

Pristupanje Evropskoj uniji ostaje strateški i bezbjednosni imperativ Prištine i to je sudbina Kosova - rekla je predsjednica Vjosa Osmani Euronjuzu (Euronews) u jutarnoj emisiji "Evropa danas".
Kosovo, iako nije punopravni kandidat za članstvo u bloku od 27 članica, kako je istakla Osmani, u potpunosti je usklađeno sa vrijednostima bloka.&nbsp;
- Kao identitet, kao zemlja, kao nacija, vjekovima doprinosimo vrijednostima na kojima počiva Evropska unija. Iako je to veoma složen proces, ako bi se koristili kriterijumi zasnovani na zaslugama, Kosovo bi zapravo do sada bilo vodeći kandidat - ocijenila je Osmani.
Kosovo je, podsjeća Euronjuz, podnijelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. godine, ali ima samo status potencijalnog kandidata, a put ka pristupanju komplikovan je nepriznavanjem od pet država EU i potrebom za političkim sporazumom sa Srbijom, koja odbija da prizna nezavisnost svoje bivše pokrajine, proglašenu 2008. godine - dijalog koji Brisel olakšava više od decenije.
Osmani navodi da Kosovo ostaje stoprocentno usklađeno sa bezbjednosnom i spoljnom politikom EU, "bilo da se radi o sankcijama protiv Rusije ili protiv drugih protivnika zapadnog svijeta i onoga što EU danas predstavlja".
Kosovo je, prema njenim riječima, jedan od najboljih regiona Zapadnog Balkana u pogledu ekonomskih i administrativnih reformi.
- Očigledno je da još postoje neke stvari i neki domaći zadaci koje moramo da završimo, ali mislim da bismo, da nije bilo političkih komplikacija koje nemaju nikakve veze sa reformama, apsolutno bili na vrhu - naglasila je Osmani.
Rusija i Kina su, piše Euronjuz, posljednjih godina nastojale da prošire svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, pri čemu Moskva održava interesovanje, a Peking ulaže velika sredstva u infrastrukturne projekte širom regiona.
Osmani upozorava da ako EU ne zadrži uticaj na Zapadnom Balkanu, neko drugi će doći, ne zbog milosrđa, već zato što tamo ima strateške interese".
- U tom kontekstu, Kosovo podržava kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU, što je bezbjednosni imperativ - rekla je Osmani.&nbsp;
Pa ipak, kako dodaje, Kosovari bi željeli da Ukrajina „završi sve reforme koje su potrebne“ za ostale kandidate.
U ovogodišnjoj procjeni zemalja kandidata, Evropska komisija je pohvalila posvećenost Kosova pristupanju EU, ali je napomenula da su izbori i politički zastoj odložili reforme. Brisel je naglasio da je normalizacija odnosa sa Srbijom neophodna.
Kosovo se nedavno našlo u političkoj krizi nakon što stranke više puta nisu uspjele da formiraju vladu nakon februarskog glasanja. Prijevremeni parlamentarni izbori biće održani 28. decembra.

Osmani: Evropa je naša budućnost

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

1250x600

1084x550

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

Važna poruka jedinstva iz Skupštine Crne Gore, napisao je na Iks mreži ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler povodom današnjeg predstavljanja Rezolucije o evropskim integracijama u Parlamentu.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković je danas ranije <a href="https://x.com/pg_citizen/status/2001275690046431600?s=20">istakao </a>da je ponosan na činjenicu da je svaki član/ica ovog Odbora potpisom podržao/la prijedlog, te da domaćoj i međunarodnoj javnosti šalju poruku evropskog jedinstva Crne Gore.
- Proces integracije u EU nije moguć bez nacionalnog konsenzusa i ohrabrujuće je vidjeti da su predstavnici sa svih strana političkog spektra to prepoznali podrškom Rezoluciji o EU integraciji Crne Gore - dodao je Satler.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F2001338628421959995%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler: Važna poruka jedinstva iz Skupštine, proces integracije u EU nije moguć bez nacionalnog konsenzusa

Brisel ubrzava politiku proširenja Evropske unije pod pritiskom geopolitičkih kriza. Crna Gora i Albanija koriste momentum, a Srbije nema za stolom.
Lideri Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana sastaju se ove srijede (17. decembar) u Briselu, u trenutku kada se, pod pritiskom novih geopolitičkih okolnosti, ponovo preispituje budući odnos EU prema regionu.
Više od decenije nakon ulaska Hrvatske, proširenje Evropske unije djeluje bliže stvarnosti nego što je bilo godinama unazad. Pitanje više nije da li, već koje su zemlje Zapadnog Balkana spremne da krenu naprijed, a koje će ostati po strani.
Prema riječima komesarke EU za proširenje Marte Kos, Crna Gora bi tehnički mogla da završi pristupne pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija godinu dana kasnije.
- Zatim nam je potrebno godinu do godinu i po dana da prođemo kroz proces ratifikacije. Tako da sam realno optimistična da bi čak i tokom mog mandata, koji se završava krajem 2029. godine, Evropska unija mogla da dobije najmanje dvije nove članice - rekla je Kos za Dojče vele.
Istovremeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da Srbija „prvi put u 13, 14 godina“ neće učestvovati na Samitu.
- Ja sam donio takvu odluku, da ne bude neko drugi kriv. Neću da Vlada trpi bilo kakve pritiske. Ja mislim da time štitim Srbiju, njene interese, zato što mi moramo da pokažemo prvo šta je to što smo uradili, a mnogo toga smo uradili i oni su to priznali i govorili - kazao je Vučić.
<h2>Crna Gora kao uzor</h2>
Najviše razloga za optimizam uoči Samita svakako ima Crna Gora koja je u utorak 16. decembra na međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja.
Ipak, iz Evropske unije i dalje poručuju da je neophodno uložiti još više napora u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i obezbjeđivanje nezavisnosti pravosudnog sistema.
Nakon godina zastoja, Crna Gora je prije dvije godine progurala ključne reforme i postigla široki politički konsenzus o članstvu u Uniji. I Podgorica i Brisel sada teže da pristupni proces završe što je prije moguće.
Ipak, lokalni kritičari tvrde da su reforme ubrzane, pa da im zato može nedostajati suština.
- Niko ozbiljan ne tvrdi da se sistem može promijeniti iz korena za nekoliko godina. Kritike su legitimne kada služe da dodatno ubrzaju reforme, ali je važno reći da se danas reforme ne mjere političkim utiskom, već jasnim evropskim indikatorima, i da je napredak Crne Gore objektivno potvrđen od strane institucija EU - kaže za Dojče vele ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
<h2>Napredak Albanije</h2>
Crnu Goru u stopu prati i Albanija. Dok Evropska komisija ukazuje na pomake u pravosudnim reformama, istovremeno upozorava da su potrebni dodatni napori u borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava.
Ipak, kako za Dojče vele, ističe politički analitičar Florijan Biber, ishod je daleko od izvjesnog i potrebne su održive reforme.
- Albanija sprovodi mnogo, bar formalnih reformi, ali u kontekstu u kojem imate vrlo snažnog lidera, Edija Ramu, ona svakako ima i vrlo ozbiljne demokratske manjkavosti. Dakle, postoje određene rezerve i nije jasno da li će Albanija moći da premosti taj jaz i zaista bude spremna u isto vrijeme kao Crna Gora - ocjenjuje Biber za Dojče vele.
<h2>Zašto EU želi da se proširi?</h2>
Za Evropsku uniju je proširenje strateško pitanje, ali i pitanje kredibiliteta. Pridruživanje Crne Gore bilo bi niskorizičan potez s velikim efektom, koji bi pokazao da Unija može da ispuni svoja obećanja i ojača povjerenje u svoje liderstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, navodi se u analizi Evropskog centra za politike (EPC).
Proširenje je takođe povezano s bezbjednošću Evrope i njenim geostrateškim interesima.
- Plaćamo cijenu za to što ove zemlje nismo integrisali onda kada su prvi put željele da se pridruže, ostavljajući region nestabilnim - rekla je komesarka Kos za Dojče vele.
Pritisnuti novim geopolitičkim okolnostima sada tu grešku pokušavaju da isprave.
- Ako se Unija ne proširi na ove zemlje, druge sile bi mogle da uđu i iskoriste region, koristeći ga kao polugu protiv Evropske unije, uključujući Rusiju i Kinu - kaže za Dojče vele Tinatin Akhvledijani, istraživačica u odjeljenju za spoljnu politiku Evropske unije pri Centru za evropske studije politike (CEPS).
<h2>Šta je s predlogom iz Srbije?</h2>
Ako je tempo napretka ka članstvu u EU toliko različit širom regiona, gdje to ostavlja Aleksandra Vučića i njegov raniji predlog da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Uniju?
Mnogi analitičari Vučićev predlog tumače kao pokušaj usporavanja cjelokupnog procesa integracije, jer Srbija trenutno ne stoji dobro.
Iako je predsjednik Srbije rekao da su ga evropski lideri saslušali “kao pristojni ljudi”, čini se da unutar Evropske komisije za njegovu ideju nema mnogo interesovanja.
- Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Svaki kandidat treba da se pridruži kada je spreman i kada ispuni uslove i kriterijume utvrđene u Ugovorima EU, uključujući kopenhaške kriterijume. Ne postoje unaprijed određeni rokovi. Proces je vođen sprovođenjem reformi i dokazivanjem održivih rezultata - rekao je portparol Evropske komisije za Dojče vele.
<h2>Svaka zemlja svojim putem</h2>
I Tinatin Akhvledijani i Florian Biber naglašavaju da se proces proširenja oduvijek vodio po “principu regate”, što znači da države kandidati idu svojim putem, a integracija zavisi od njihovih sopstvenih zasluga, reformi i ispunjavanja tehničkih kriterijuma.
Biber, međutim, primjećuje da ideja istovremenog pristupanja ima i neke prednosti.
- Time bi se izbjeglo stvaranje spoljnih granica EU između zemalja Zapadnog Balkana i spriječio uvoz bilateralnih problema u Evropsku uniju. S druge strane, postoje ozbiljni nedostaci, jer bi tempo najsporijeg kandidata diktirao tempo ostalima. Tako bi Crna Gora, i ako bi bila spremna da uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, mogla da bude zadržana zbog zemalja poput Bosne i Hercegovine ili Kosova, kojima bi moglo biti potrebno još deset godina - dodaje Biber.
<h2>Crna Gora ne želi da čeka</h2>
Kabinet albanskog premijera nije imao komentar na Vučićev predlog u trenutku objavljivanja teksta.
Crna Gora je, međutim, brzo reagovala, jasno stavljajući do znanja da želi da ide naprijed.
- Crna Gora ne želi nikoga da čeka, niti da neko čeka nju. Mi smo predvodnici u procesu i želimo da pristupimo Evropskoj uniji onda kada svojim rezultatima pokažemo da smo za to spremni i da članstvo zaslužujemo - rekla je Gorčević.
Dok ostali susjedi pokušavaju da sustignu tempo, Podgorica im poručuje da je spremna da podijeli svoja znanja i iskustva, vjerujući da „ uspjeh jedne zemlje doprinosi stabilnosti, sigurnosti i ukupnom napretku Zapadnog Balkana, ali i cijele Unije“.

Proširenje EU izvjesnije nego ikad: Crna Gora i Albanija koriste momentum, Srbije nema za stolom

Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković i poslanik PES-a Jovan Subotić predstavili su Rezoluciju o evropskim integracijama danas u Skupštini, a kako su istakli, potpisnici su svi članovi skupštinskog odbora.
- Abraham Linkoln je kazao kako kuća podijeljena protiv sebe ne može postojati. Istorijski cilj Crne Gore je ulazak u EU, a to se ne može postići bez jedinstva. Mi članovi Obora za evropske integracije predstavili smo prijedlog rezolucije koji je plod zajedničkog rada- naveo je Vuković.
Kako je dodao, rezolucija napominje da je ulazak Crne Gore u EU najvažniji strateški cilj.
- Ulazak će pretpostaviti prosperitet Crne Gore. Skupština odražava spremnost da se završe pregovori do kraja 2026. godine i da se koriste svi institucionalni kapaciteti i koordinacija sa drugim insititucijama- poručio &nbsp;je Vuković na pres konferenciji.
Dodao je da se nada predanom radu Skupštine.
- Ono što nas spaja, nekada je više nego što izgleda- zaključio je.
Jovan Subotić je izrazio zahvalnost Odboru na ovoj Rezoluciji.
- Ovo treba da nas okuplja i ubuduće. Da bude bolje svima - poričio je on.
<h2>Vuković: Mađarska podržava Crnu Goru, očekujemo da to pokažu&nbsp;</h2>
 
Odgovarajući na pitanja novinara, Vuković je kazao da rezolucija dolazi dva dana nakon potvrde da ćemo zatvoriti pet poglavlja.
- To je potvrda da se krećemo u dobrom pravcu. Želim da čestitam svima koji su odblokirali proces u kontaktu sa Francuskom, uključujuci i predsjednika Crne Gore- naveo je Vuković.
Komentarišući odluku Mađarske da blokira zaključke Savjeta EU za spoljne poslove, on je kazao da ta zemlja podržava proširenje i naš put ka EU.
- Ipak, ne podržavaju stavove EU oko Ukrajine, to je poznato od ranije. Ipak, očekujemo njihovu podršku kada to bude najpotrebnije- zaključio je Vuković.

Vuković i Subotić predstavili Rezoluciju o evropskim integracijama

Američki zvaničnici saopštili su novinarima da su dva dana intenzivnih pregovora između Ukrajine, SAD-a i evropskih zvaničnika rezultirala jasnim napretkom u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, ali da je i dalje ostala značajna praznina oko pitanja teritorija. Prema izjavama američkih zvaničnika, strane se približavaju sporazumu o sigurnosnim garancijama koje bi se temeljile na članku 5. NATO-a o kolektivnoj odbrani. Time bi se Ukrajina odrekla želje za članstvom u NATO savezu. No ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je proveo sedam sati sa Trampovim savjetnicima u Berlinu tokom protekla dva dana, potvrdio je da strane i dalje imaju „različite stavove o teritoriju“.
Zamjena teritorija
Dakle, riješena je praktično jedna od dvije glavne tačke trenja tokom nekoliko sedmica pregovora – sigurnosne garancije koje bi Ukrajina dobila od SAD-a i njihovih evropskih saveznika. Problem je što, prema Amerikancima, te garancije stupaju na snagu tek nakon kompletnog dogovora, koji uključuje lokacije poslijeratnih linija kontrole. Američki zvaničnik rekao je za Axios da će odluka o teritorijalnom pitanju biti na Ukrajini. Istovremeno, zvaničnik je naglasio da ostatak američke ponude – uključujući najjače sigurnosne garancije do sada – „neće biti na stolu zauvijek“. Iz toga se može zaključiti da će, za konačni dogovor o miru, Ukrajina morati pristati na teritorijalne ustupke u Donbasu.
Američki plan predviđa da se Ukrajina povuče sa otprilike 14% regije Donbasa koju kontroliše, ali koju je Rusija proglasila svojim teritorijem. U najnovijem nacrtu, to područje bi postalo demilitarizovana „slobodna ekonomska zona“. Ovisno o strani, i uzimajući u obzir veće područje tzv. sivih zona koje ne kontroliše nijedna strana, procjenjuje se da bi Ukrajina morala ustupiti oko 5.000–6.000 km² Donbasa, koji Rusija još nije okupirala. „Zauzvrat“ bi dobila nazad oko 2.000–3.000 km² svog teritorija u drugim ukrajinskim regijama koje Rusija drži okupiranim.
Zelenski i „slobodna ekonomska zona“
Predsjednik Zelenski je odbacio ideju „slobodne ekonomske zone“, logično se upitavši zašto Rusija tamo jednostavno ne bi intervenirala nakon što se ukrajinske trupe povuku. No, u kombinaciji sa američkim sigurnosnim garancijama, to bi se moglo izbjeći. Ipak, za sada Zelenski odlučno odbija bilo kakve ustupke oko teritorija. On je naglasio da želi jasnije razumjeti kako će sigurnosne garancije funkcionisati prije donošenja bilo kakvih odluka o teritoriju.
Jedan od američkih zvaničnika rekao je da je „90% problema riješeno“ između SAD-a i Ukrajine, ali da neka od preostalih pitanja zahtijevaju tehničke rasprave.&nbsp;
- Vjerovatno će se ovog vikenda održati razgovori negdje u Sjedinjenim Državama, možda u Miamiju, sa radnim grupama i vojnim osobljem koje će proučavati karte- rekao je zvaničnik, potvrdivši da će se sa Ukrajinom i dalje razgovarati o teritoriju.
Američki zvaničnik tvrdi da su ukrajinski i evropski sagovornici bili iznenađeni što je američka strana spremna ponuditi toliko sigurnosnih garancija i da SAD vjeruju da će se Rusija složiti.&nbsp;
- Predsjednik Donald Tramp vjeruje da može nagovoriti Rusiju da prihvati ovo garancijsko rješenje slično članku 5. NATO-a“, rekao je zvaničnik. On je dodao da će sigurnosne garancije „morati ići pred Senat- ali nije precizirao hoće li administracija tražiti formalni ugovor.
Američki argument je da sporazum Ukrajini nudi snažne sigurnosne garancije, ubrzava njen put ka Evropskoj uniji i stavlja milijarde dolara na stol za obnovu – ali dolazi sa „gorkom pilulom“ velikih teritorijalnih ustupaka. Rusija bi, zauzvrat, osigurala teritorijalne dobitke i priliku za reintegraciju u globalnu ekonomiju i zajednicu naroda. Misija, kako ju je opisao jedan američki zvaničnik, je „osmisliti najjači mogući paket, kako bismo vidjeli možemo li Rusiji ponuditi nešto što će zatvoriti ovo pitanje“.
Oprez u Kijevu i Evropi
Zvaničnici u Kijevu i evropskim prijestolnicama oprezni su jer smatraju da bi Ukrajina mogla pristati na bolne ustupke, a Rusija bi ih mogla odbiti i čekati na više. Evropski lideri oprezno su pozdravili promjenu stava Trampove administracije u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je prvi put osjetio da se sve strane ponašaju kao saveznici iz istog tabora. „Prvi put sam iz usta američkih pregovarača čuo da će se Amerika angažovati oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu tako da Rusi ne bi imali sumnje da će američki odgovor biti vojni ako Rusi ponovo napadnu Ukrajinu.“
Švedski premijer Ulf Kristerson rekao je da je pitanje sigurnosnih garancija postalo „jasnije i vjerodostojnije“, što je nazvao važnim korakom prema održivom miru. „No mnoga teška pitanja ostaju, ne samo o teritorijima, nego i o tome želi li Rusija uopšte mir“, dodao je Kristerson.
Osiguranje interesa Rusije
Za sada nije jasno koliko bi razgovori u Berlinu mogli uvjeriti Rusiju da pristane na prekid vatre. U Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da je ruski zahtjev da Ukrajina ne uđe u NATO temeljno pitanje u razgovorima o mogućem mirovnom sporazumu. Kremlj je priopćio da će božićno primirje, koje je predložio kancelar Merc, zavisiti od toga da li se postigne trajni mirovni sporazum ili ne.
Peskov je naglasio da nije vjerovatno da će Rusija prihvatiti prekid vatre ako se Ukrajina fokusira na „kratkoročna, neodrživa rješenja“ umjesto na trajno rješenje.
&nbsp;- Želimo mir. Ne želimo primirje koje će Ukrajini dati predah da se pripremi za nastavak rata. Želimo zaustaviti ovaj rat, ostvariti svoje ciljeve, osigurati svoje interese i garantovati mir u Evropi za budućnost. To je ono što mi želimo- zaključio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Zapad pregovara sam sa sobom o Ukrajini, Kremlj poručuje: Želimo mir po svojoj mjeri

Predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza (ES) pozdravio je odluku Savjeta Evropske unije da, nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja, formira radnu grupu za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Riječ je, kako je rekao, o važnom i ohrabrujućem koraku koji potvrđuje da je evropska perspektiva Crne Gore i dalje realna i dostižna, uprkos opstrukcijama i ideološkim tumaranjima kojima svjedočimo prethodnih nekoliko godina.
- Kao predstavnici političkih subjekata okupljenih u Evropskom savezu, koji su evropske vrijednosti utemeljili u savremenoj Crnoj Gori, posebno smo zadovoljni ovom viješću. Ona potvrđuje da je strateški cilj punopravnog članstva u Evropskoj uniji, u okolnostima povoljnog geopolitičkog momenta, ponovo dostižan. Istovremeno, svjesni smo da će kako vrijeme bude odmicalo nervoza dobrog dijela vladajuće većine, koja nerijetko djeluje kao produžena ruka zvaničnog Beograda i često zastupa tuđe, a ne interese sopstvene države, biti sve izraženija. Sa tim će, sasvim izvjesno, rasti i pokušaji usporavanja evropskog puta Crne Gore - naveo je Šehović u saopštenju za javnost.
Ipak, kako navodi, ovo jeste važan korak, ali i da ključni posao tek predstoji. Jednako važno kao i formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja jeste, ističe Šehović, pitanje kakva će Crna Gora ući u Evropsku uniju u vrijednosnom smislu.
- Evropska unija nije samo administrativni i pravni okvir, već prije svega zajednica vrijednosti. Crna Gora koja želi da bude njen dio ne može biti država koja naginje šovinizmu, klerikalizmu i netoleranciji, država u kojoj se afirmišu retrogradne ideologije i sprovodi revizija istorije, niti društvo u kojem se urušavaju građanski karakter, sekularizam i antifašističko nasljeđe. Nažalost, upravo takve pojave danas sve češće gledamo, uz sistemsko kvarenje društva i opasnu relativizaciju temeljnih vrijednosti savremene Evrope - naglasio je Šehović.
Dobra vijest je, dodaje on, što takav put nije neminovan. Crna Gora, smatra Šehović, ima kapacitet da se vrati sebi, svojoj građanskoj, multietničkoj i evropskoj suštini. 
- Prvi naredni parlamentarni izbori, koji su blizu, biće prilika da se jasno odluči hoćemo li evropski put nastaviti samo deklarativno ili suštinski, sa društvom koje zaista dijeli vrijednosti na kojima počiva Evropska unija - kazao je Šehović.
On je poručio da je Evropski savez spreman da zajedno sa slobodnim pojedincima, kao i udruženjima u okviru kojih djeluju, tu vrijednosnu promjenu predvodi odgovorno, ozbiljno i u interesu građana i budućnosti Crne Gore. 
- Jednako onako kako je to početkom devedesetih činila generacija okupljena oko Saveza reformskih snaga - zaključio je Šehović.

Šehović: Poruke iz Brisela su snažan podsticaj, ali bez raskida sa šovinizmom i klerikalizmom nema evropske Crne Gore

Napredak u pregovorima koji je Crna Gora ostvarila zahtijeva jasan i jednak odgovor Evropske unije (EU), koja kroz konkretne odluke mora pokazati da je proširenje strateški prioritet, poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec.
On je kazao da je Crna Gora, zatvaranjem dodatnih pet pregovaračkih poglavlja, još jednom potvrdila svoju snažnu posvećenost evropskom putu i nastavku reformskog procesa.
Prema njegovim riječima, taj korak predstavlja značajan napredak u pristupnim pregovorima i šalje jasan signal političke volje i predanosti crnogorskih vlasti.
- Napredak Crne Gore, međutim, i dalje zahtijeva jasan i ravnomjeran odgovor EU, koja kroz konkretne odluke mora pokazati da proširenje na Zapadnom Balkanu ostaje strateški prioritet, a ne samo deklarativna obaveza - rekao je Šarec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkos-naredna-godina-ce-biti-odlucujuca-vise-nego-ikad-crnoj-gori-potrebno-nacionalno-jedinstvo-kako-bi-se-stiglo-do-cilja-bjere-progres-se-primjecuje&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šarec: Napredak Crne Gore zahtijeva jasan i jednak odgovor EU

Ove subote u emisiji Vikend popodne, Televizije E, donosimo raznovrstan i zanimljiv sadržaj. Na početku razgovaramo sa članicom MOA Crne Gore o efikasnosti najvažnijih projekata koje su sproveli u 2025. godini, sa posebnim fokusom na projekte i inicijative realizovane u okviru Zone mladih, koje su obilježile ovu godinu.
Zatim razgovaramo sa stručnjakinjom za slijepe miševe, koja će nam otkriti zašto su ova često neshvaćena bića izuzetno važna za ekosistem i razbiti brojne mitove o njima.
U završnici emisije, prije kuvanja sa Sandrom Manojlović, zavirićemo u svijet egzotičnih jela iz različitih krajeva planete i razgovarati sa njom o ukusima, inspiraciji i kulinarskim putovanjima.
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne na TV E: Projekti Zone mladih, zašto su slijepi miševi važni za ekosistem...

Jedna osoba stradala je tokom vožnje žičarom na Savinom kuku - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Antena M javlja da je stradao turista iz Njemačke, a da je njegov sunarodnik teško povrijeđen.
Nesreća se, prema pisanju tog medija, dogodila oko 13 sati tokom vožnje dok su se turisti nalazili u putničkoj korpi.
U toku je evakuacija povrijeđene osobe, a očekuje se početak uviđaja.

Državljanin Njemačke poginuo na Savinom kuku, njegov sunarodnik teško povrijeđen

Crnogorski zdravstveni sistem godinama stagnira zbog lošeg upravljanja, partitokratije i nepostojanja sistemske odgovornosti, što dovodi do odliva kadra i nezadovoljstva građana, ocijenila je predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić.
Ona je u intervjuu agenciji MINA, kazala da reforme u zdravstvu nijesu moguće bez sveobuhvatne analize stanja, promjene načina rukovođenja, objektivnog praćenja kvaliteta rada i očuvanja ljudskog potencijala.
- Stanje u zdravstvenom sistemu Crne Gore je loše - kazala je Popović Samardžić, navodeći da analize i sugestije koje su tokom deset godina davali iz Sindikata doktora medicine, ali i drugi sindikati i udruženja, niko nije ozbiljno razmotrio i na osnovu toga napravio program i plan rada.
Prema njenim riječima, ključni problemi zdravstvenog sistema danas isti su kao i u posljednjih deset godina. 
- To jako puno govori. To je samo jedan indikator da ne rješavamo na adekvatan način probleme - rekla je Popović Samardžić.
Govoreći o problemu nedostatka i odliva kadra, Popović Samardžić je kazala da su posljednja povećanja zarada djelimično zaustavila taj trend, ali da “haotično stanje u zdravstvenom sistemu, slaba snabdjevenost i loše upravljanje koji dovode i ljekara i pacijenta u rizik, dovode do odlazaka ljekara iz državnog zdravstvenog sistema".
Kako je pojasnila, ljekar čiji obim posla odgovara radu tri ili četiri ljekara, koji je premoren, iscrpljen i funkcioniše u improvizovanom sistemu, definitivno će taj sistem napustiti i preći u privatni sektor.
- Zanemiranje javnog zdravstvenog sistema udarilo je čvrst temelj za razvoj privatne prakse, što će da dovede do ozbiljnog odliva Ijekara iz javnog zdravstvenog sistema, koji sad ne odlaze više samo zbog zarada, već zbog haosa koji vlada u zdravstvenom sistemu - rekla je Popović Samardžić.
Navodeći da takav problem u crnogorskom zdravstvenom sistemu postoji odavno i da se stanje samo pogoršava, Popović Samardžić je rekla da volja za rješavanje stanja ne postoji zato što je partitokratija glavni kriterijum i u zdravstvu. 
- Zato što nas kao društvo sahranjuju privilegije pojedinaca kojima je jedina referenca pripadnost političkoj partiji, zato što smo zemlja koja ne trpi kompetentne ljude, koja sabotira kompetentne ljude - navela je Popović Samardžić.
Crna Gora, kako je upozorila, nema sopstveni projekat razvoja i napretka, pa se najbolji ljudi ne motivišu da daju svoj maksimum, već se sabotiraju.
Na pitanje da li postoji politička volja i dijalog između sindikalnih organizacija, stručnjaka i onih koji rukovode zdravstvenim sistemom, Popović Samardžić je odgovorila odrično.
Ona je kazala da su premijeru Milojku Spajiću poslali poziv za sastanak na temu stanja u zdravstvenom sistemu, tražeći da sastanku prisustvuje i ministar zdravlja Vojislav Šimun.
- Nikad nijesmo dobili odgovor - rekla je Popović Samardžić, navodeći da je stigao jedino odgovor u vidu “pojačane propagandne kampanje” o tome šta je Ministarstvo zdravlja uradilo u proteklom periodu i pokušaja nadležnih da objavama na društvenim mrežama izmijene percepciju javnosti.
Popović Samardžić smatra da takav odnos i stanje produbljuju jaz između građana, odnosno pacijenata i zdravstvenog sistema.
 - Većina građana u Crnoj Gori zavisi od javnog zdravstvenog sistema i samo će doći do povećanja nivoa frustracije - rekla je Popović Samardžić dodajući da to ugrožava zdravstveni sistem koji vapi za kvalitetom, uređenjem i hijerarhijom.
Govoreći o povjerenju građana u zdravstveni sistem, Popović Samardžić je ukazala na činjenicu da građane u kontaktu sa zdravstvenim sistemom opterećuju, između ostalog, liste čekanja.
Često, prema njenim riječima, građani potraže alternativu kroz privatnu praksu.
- I naravno da su ljuti, zato što u privatnoj praksi vjerovatno srijeću ljekare koji rade i u državnom sektoru - rekla je Popović Samardžić ocjenjujući da neko državni sektor namjerno opstruira.
Prema njenim riječima, sistem bez velikih čekanja je moguć, ali samo sa dobrom organizacijom, posvećenošću i odgovornim upravljanjem od strane države. 
Popović Samardžić je rekla da Crnoj Gori trebaju sve vrste reformi zdravstvenog sistema, ali i ozbiljna analiza, te da se mora sagledati gdje postoje deficiti.
- Ali ne na način na koji to radi Ministarstvo zdravlja. Desi se nešto i iz Ministarstva zdravlja kažu da su formirali komisiju, da sprovode istrage. Time se sistemski ništa ne rješava - navela je Popović Samardžić.
Ona je naglasila da je neophodno sistemski rješavati stvari i da se mora utvrđivati uzrok problema.
Potrebno je, kako je pojasnila, ispitati gdje je nastao propust i na to usmjeriti dalje djelovanje i edukacije, umjesto da se “kidaju ljudima glave”.
Kako je navela Popović Samardžić, u Crnoj Gori ima primjera da se onemogućavaju edukacije ljekara, ali se i smanjuju izdvajanja za kontinuiranu medicinsku edukaciju, koja nije ni formulisana na objektivan način i shodno potrebama. 
- Vi im ne omogućavate edukacije, imate jedan haotičan sistem u kome upravljaju ljudi koji nijesu obrazovani i nijesu obučeni da znaju da upravljaju zdravstvenim sistemom, ali onda kidate glave pojedincima koji u takvom zdravstvenom sistemu prave greške. Naravno da će da ih prave, ali nijesu oni krivi - navela je Popović Samardžić.
Odgornost je, kako je dodala, na onima koji rukovode i koji ne otvaraju prostor za razgovor i rješavanje problema.
- Ali u ovoj zemlji zbog objektivne odgovornosti niko ne odgovara nažalost. Da postoji stvaran sistem odgovornosti, ne bi oni tako radili - navela je Popović Samardžić.
Komentarišući tragične slučajeve koji su u posljednje vrijeme potresli crnogorsku javnost, Popović Samardžić je ocijenila da sistem nije adekvatno reagovao, navodeći da je “sistem reagovao tako što je formirao komisiju”.
- Stvari se ponavljaju zato što ovaj sistem nije reagovao kako treba. Zato što ovaj sistem radi vrlo licemjerno, abolira sebe od odgovornosti tako što će da upire prstom u najslabije karike u zdravstvenom sistemu, u pojedinice. A ogroman je broj pojedinaca koji svakodnevno ustaje ujutro, odlazi na posao znajući da je mu je glava u torbi - navela je Popović Samardžić.
Prema njenim riječima, tako je jer zdravstveni sistem funkcioniše sa toliko improvizacija da su ljekari koji su kliničari u ozbiljnom riziku u takvom sistemu.
Navodeći da se greške u liječenju i neželjeni događaji i ishodi dešavaju svuda, Popović Samardžić je kazala da druge sisteme od crnogorskog razlikuje to što oni iz takvih slučajeva nešto nauče. 
- U drugim sistemima imate jednu objektivnu istragu kojoj je cilj da utvrdi gdje je deficit znanja, zašto je došlo do propusta i da sistem popravi i osnaži u dijelu gdje utvrdi slabu tačku. U Crnoj Gori se to ne dešava. Dešavaju se floskule - "komisija će utvrditi", "biće sankcionisani", "biće smijenjeni" - kazala je Popović Samardžić.
Ona je kazala da se za tajve slučajeve mora snositi odgovornost.
- Prvo treba da bude sankcionisan i smijenjen ministar zdravlja (Šimun), ali i premijer (Spajić), zato što on ne reaguje na sve ovo što se dešava, nego ostavlja stvari da budu onakve kakve jesu. A sve mu je jasno - rekla je Popović Samardžić.
Popović Samardžić, kako je kazala, najviše zamjera Vladi to što se neželjeni ishod desio jviše puta, ali nije bilo jedne sistemske reakcije.
- Nijesmo imali novi protokol postupanja - rekla je Popović Samardžić, dodajući da nijesu konsultovani stručnjaci i nije došlo do edukacija za oblasti i nivoe gdje je to potrebno kako se propusti ne bi ponavljali.
- Jedino od takvog pristupa građani bi mogli imati koristi -rekla je Popović Samardžić.
Prema nejnim riječima, problem je i to što u Crnoj Gori nema nezavisne eksterne komisije koja će reći šta se tačno desilo i šta je na osnovu toga promijenjeno.
Popović Samardžić je kazala da odsustvo jasnog utvrđivanja uzroka i problema vodi u defanzivnu medicinu i situaciju u kojoj se ljekar plaši pacijenta.
- To nas vodi u jednu defanzivnu medicinu gdje se lijekar plaši ishoda liječenja, plaši se i samog pacijenta. To je zato što postoji rizik za oboje. Jedna takva nesređenost, haos u zdravstvenom sistemu vodi do toga da se svako od svakoga plaši - rekla je Popović Samardžić. 
Govoreći o potencijalima koji bi mogli iskorišćeni za reforme i napredak u sistemu, Popović Samardžić je naglasila da u Crnoj Gori ima primjera zdravstvenih ustanova i sektora koji veoma dobro funkcionišu.
Ona je naglasila i da zdravstveni sistem grade, čine i čuvaju ljudi i da je zato za napredak najvažnije sačuvati ljudski potencijal.
- Možete kupiti mašine, zamijeniti opremu, okrećiti zidove, renovirati kuhinje. Ali da dobijete savjesnog, odgovornog, stručnog ljekara, medicinskog tehničara, instrumentarku - za tako nešto potrebne su godine rada i kada to izgubite ne može lako nadoknaditi. Kad vidite da se neko odriče ljudskog potencijala, znajte da je ta osoba neodgovorna i da ne poznaje zdravstveni sistem - navela je Popović Samardžić. 
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori najvažnije je promijeniti način na koji se upravlja sektorom zdravstva i kvalitet obrazovanja.
- Morate da imate kriterijume, morate da izgradite indikatore koje ćete da pratite i koji će da vam neprestano daju informaciju o tome gdje je nastao deficit u znanju. Ne da kidate ljudima glave. Sistem kvaliteta mora da postoji, prati i uoči deficit u znanju i greške u praksi i da ih ispravlja - rekla je Popović Samardžić.
Na pitanje da li smatra da je u Crnoj Gori, sa postojećim kapacitetima, moguće postići funkcionalnu reformu u skorije vrijeme, Popović Samardžić je kazala da to nije moguće na način na koji se radi u Crnoj Gori. 
- Crna Gora radi stvari partitokratski, kroz privilegije, neobjektivno. Ovo o čemu pričam je rezultat zapravo takvog načina rada. Ako se napravi otklon od toga, a ne vidim da se pravi, mogu nas iznenaditi. Ako nas time iznenade, biću vrlo srećna da kažem da sam pogriješila - zaključila je Popović Samardžić.

Popović Samardžić: Reformu zdravstva graditi na analizi stanja i ljudskom potencijalu

Budvanska policija pronašla je vozilo u kojem je bilo tijelo za koje se pretpostavlja da je strani državljanin čiji je nestanak prijavljen 3. decembra.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Uprave policije.
Tijelo je, kako nam je rečeno, pronađeno u mjestu Stanišići.
- Izvršen je uviđaj na licu mjesta, a tužilac je naložio vršenje obdukcije - kazali su nam u policiji.

Budva: Pronađeno tijelo u kolima, pretpostavlja se da je strani državljanin čiji je nestanak prijavljen

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Tag: evropska-unija