Evropska unija je odlučila da produži širok paket sankcija Rusiji za još šest mjeseci, sa ciljem da se spriječi Moskva da koristi sredstva za nastavak rata protiv Ukrajine. Ova odluka donijeta je nakon što je Mađarska povukla svoje prigovore, što je omogućilo da 27 članicama EU odobri produženje sankcija.
Ove sankcije, koje su prvobitno uvedene 2014. godine nakon ruske aneksije Krima, kontinuirano su proširivane od početka punog rata Rusije protiv Ukrajine prije skoro tri godine.
One ciljaju različite sektore, uključujući trgovinu, finansije, energetiku, tehnologiju, industriju, transport i luksuznu robu. Glavna komponenta sankcija je zabrana uvoza ili prenosa pomorski transportovanih sirovih naftnih derivata i određenih naftnih proizvoda iz Rusije u EU. Kao rezultat ovog dogovora, mjere će ostati na snazi barem do 31. jula.
Mađarska je ranije imala prigovore na sankcije, pozivajući se na spor sa Ukrajinom u vezi sa tranzitom ruskog gasa. Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je EU da interveniše nakon što je Kijev odlučio da obustavi protok ruskog gasa u Srednju Evropu, što je primoralo Mađarsku da pronađe alternativne rute, uzrokujući višu cijenu energije. Kako bi riješila ovaj problem, Evropska komisija je uz produženje sankcija uključila i izjavu, naglašavajući da očekuje od svih trećih zemalja da poštuju energetsku sigurnost EU i upozorila da bi mogla preduzeti zaštitne mjere u vezi sa ključnom infrastrukturom kao što su naftovodi i gasovodi.
U odgovoru na zabrinutost Mađarske, mađarski ministar vanjskih poslova Piter Sijarto potvrdio je da je Mađarska dobila potrebne garancije u vezi sa energetskom sigurnošću zemlje. Napomenuo je da je zemlja zadovoljna uvjeravanjima EU, koja su pomogla da se omogući produženje sankcija.
Ranije tokom sedmice, diplomate i zvaničnici EU su očekivali da će Mađarska na kraju odustati od protivljenja sankcijama nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio da će uvesti dodatne poreze, carine i sankcije Rusiji, ukoliko ne bude postignut dogovor o okončanju rata u Ukrajini. Tramp, koji je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča sukob, izrazio je podršku Orbanu, poznatom po bliskim vezama sa Putinom i divljenju prema Trampu.
Pored sankcija Rusiji, ministri vanjskih poslova EU su u ponedjeljak razgovarali i o mogućem ublažavanju sankcija Siriji. EU je 2011. godine uvela zamrzavanje imovine i zabranu putovanja sirijskim zvaničnicima i organizacijama kao odgovor na brutalnu represiju protiv protesta koju je sprovodio režim Bašara al-Asada. Međutim, EU sada razmatra ukidanje tih mjera ako novo sirijsko rukovodstvo pokaže napredak prema mirnoj političkoj budućnosti, oslobođenoj od ekstremizma i uticaja Rusije i Irana.
Komesarka EU za vanjske poslove Kaja Kalas, potvrdila je da su ministri postigli „politički dogovor“ o „mapi puta“ za ublažavanje sankcija, iako se neće odmah desiti nikakve promjene. Objavila je da je potrebno riješiti tehnička pitanja prije nego što bilo koja ograničenja budu ukinuta. Kalas je naglasila da bi svako ublažavanje sankcija trebalo da ima za cilj jačanje sirijske ekonomije i pomoć u obnovi zemlje, ali je upozorila da je EU spremna da ponovo uvede mjere ako situacija postane gora.
Holandski ministar vanjskih poslova Kaspar Veldkamp izjavio je da će fokus EU biti na ukidanju restrikcija koje ometaju infrastrukturu i energetske sektore Sirije, omogućavajući zemlji oporavak. Međutim, sankcije na izvoz oružja i entitete poput terorističke grupe Hajat Tahrir al-Šam (HTS) biće zadržane. HTS, bivša al-Kaidina filijala, trenutno de facto kontroliše veliki dio Sirije, a EU još uvijek nije ublažila sankcije prema ovoj grupi, insistirajući da njene akcije moraju odgovarati njenoj retorici prije nego što budu napravljene bilo kakve promjene.
Kako se sirijsko rukovodstvo mijenja nakon pada Damaska 8. decembra i odlaska Asada u Moskvu, oprezan pristup EU ima za cilj podršku stabilnosti uz očuvanje poluge za sprječavanje daljeg pogoršanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EU jednoglasno produžila sankcije Rusiji, Mađarska povukla prigovore

Ministri vanjskih poslova Evropske unije dogovorili su plan ublažavanja sankcija Siriji - izjavila je danas visoka predstavnica za vanjsku politiku EU-a Kaja Kalas.
Njihova namjera je, kaže, da djeluju brzo - ali upozorava i da ukidanje sankcija može biti poništeno ako se preduzmu pogrešni koraci.
Trenutno je aktivan niz sankcija usmjerenih na pojedince i privredne sektore u Siriji, uključujući zabranu izvoza sirijske nafte i ograničenje pristupa globalnim finansijskim kanalima.
Članice Unije počele su preispitivati svoj pristup Damasku nakon što su pobunjeničke snage predvođene islamističkom grupom Hajat Tahrir al-Šamom (HTS) svrgnule &nbsp;dotadašnjeg sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.
Vlade EU nastoje pomoći u pokretanju sirijskog oporavka. Ipak, mnoge su članice takođe naglasile da bi EU trebala sankcije ukidati postepeno i s naglaskom na reverzibilnost kako bi zadržala uticaj na nove vlasti u Damasku da poštuju temeljna prava i sprovode uključive politike.

EU će ublažiti sankcije Siriji

Poljska snažno podržava Crnu Goru u procesu evropskih integracija, poručila je otpravnica poslova u Ambasadi Poljske Malgožata Lakota Miker, dodajući da je Evropska unija (EU) prepoznala potrebu za pristupanjem novih članica i pokazala da se trud i posvećenost cijene.
Lakota Miker je u intervjuu za Eurokaz kazala da Poljska podržava proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana.
- Oduvijek je bila zagovornik toga, ali pod jednim uslovom - mora biti vidljiva volja zemalja koje teže članstvu i njihov pojedinačni napredak - rekla je Lakota Miker.
Ona je navela da je, među zemljama u regionu, Crna Gora ostvarila najveći napredak u evroatlantskim integracijama.
- Crna Gora je svojim učešćem u tekućim pregovorima, brojem sastanaka i razgovora održanih na najvišem nivou u Briselu, kao i konsultacijama u Podgorici, poslala jasan signal da svoju budućnost ne vidi van zajednice država i naroda kakva je EU - kazala je Lakota Miker.
Prema njenim riječima, junska Međuvladina konferencija bila je dodatni impuls za to.
- Pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) postao je sinonim za evropsku perspektivu - navela je Lakota Miker.
EU je, kako je istakla, pokazala da se cijeni trud i posvećenost.
Lakota Miker je kazala da je Poljska, tokom prvog predsjedavanja Savjetom EU, podržala Hrvatsku na njenom putu ka Uniji.
- Danas ne možemo zamisliti da Crna Gora neće biti u EU u narednim godinama. Vjerujemo da će iskoristiti priliku koja joj se pružila. Tim više što je EU promijenila pristup, otvorila se dijalogu i prepoznala potrebu za pristupanjem novih članica - istakla je Lakota Miker.
Ona je rekla da je Crna Gora jedna od najmlađih zemalja u Evropi, koja se bori sa brojnim problemima, korupcijom, organizovanim kriminalom i problemima u pravosudnom sistemu.
Kako je kazala Lakota Miker, u pozitivnom izvještaju Evropske komisije o proširenju, objavljenom 30. oktobra prošle godine, pozitivno su ocijenjeni napori Crne Gore.
- Crna Gora je za samo 12 mjeseci povratila povjerenje EU, ispunila privremene kriterijume za poglavlja 23 i 24, dobila prvi IBAR u istoriji EU, postala prva zemlja kandidat koja je pristupila SEPA, obezbijedila odobrenje Reformske agende u iznosu od preko 380 miliona eura i organizovala dvije međuvladine konferencije - navela je Lakota Miker.
Prema njenim riječima, to je razlog za ponos, ali i znak da se ne smije suzdržati od akcije.
Navodeći da je „Bezbjednost, Evropo” slogan poljskog predsjedavanja EU, Lakota Miker je rekla da na to Crna Gora trenutno treba da se fokusira.
- Već duže vrijeme suočena sa stranim uticajem, podložna miješanju trećih zemalja i dezinformacijama, treba da brine o sigurnosti svojih građana - kazala je Lakota Miker.
Ona je poručila da Crna Gora dijalogom i razumijevanjem treba da obezbijedi rješavanje svih spornih pitanja, kako u kontaktima sa susjedima, prije svega Hrvatskom, tako i na crnogorskoj političkoj sceni.
Upitana kakav će biti dalji evropski put regiona, posebno Crne Gore, u svjetlu svih trenutnih kretanja u EU i očekivanja koje Unija ima od zemalja regiona, Lakota Miker je ponovila da Poljska vidi Zapadni Balkan u EU, ali naglašava da ne postoje prečice do EU.
- Treba se fokusirati na sprovođenje odgovarajućih reformi, njegovati dobre odnose sa susjednim zemljama i prilagoditi se zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU - kazala je Lakota Miker.
Ona je poručila da su, u pogledu reformi, izuzetno važne one koje se odnose na vladavinu prava, pravosuđe, borbu protiv korupcije i funkcionisanje demokratskih institucija.
- Naročito sada, kada je svijet razderan sukobima, izgradnja dobrih odnosa sa okruženjem i regionalna saradnja treba da budu od ključnog značaja - dodala je Lakota Miker.
Ona je, odgovarajući na pitanje da li očekuje da će EU nastaviti da snažno podržava reforme u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori, kazala da one predstavljaju osnovu procesa pristupanja.
Prvi klaster se, kako je podsjetila, otvara kao prvi i zatvara kao posljednji.
Lakota Miker je navela da se vladavina prava u Crnoj Gori odnosi na pitanja kao što su nezavisnost pravosuđa, borba protiv korupcije, organizovanog kriminala, obezbjeđivanje slobode medija i osnovnih prava.
- EU će svakako podržati Crnu Goru u reformama u ovoj oblasti, jer su one, kao što znamo, jedan od najvažnijih prioriteta zemlje - kazala je Lakota Miker.
Ona je dodala da, tokom procesa pristupanja, sve reforme i poteze vlasti u toj oblasti pomno prate Evropska komisija i države članice.
- U posljednje vrijeme uočene su promjene koje se odnose na izbor i imenovanje sudija, izbor sudija u Sudskom savjetu, skraćivanje vremena rješavanja sudskih predmeta i radnje na suzbijanju korupcije u pravosuđu - navela je Lakota Miker.
Ona je rekla da je ojačana saradnja između organa gonjenja i pravosuđa i da su uvedeni stroži propisi koji se odnose na krivična djela trgovine ljudima, drogom i oružjem.
Prema riječima Lakote Miker, nastavak ovih aktivnosti i efikasnija implementacija usvojenih reformi biće odlučujući za postizanje evropskih standarda i ubrzanje procesa pristupanja.
- Poljska će svakako podržati crnogorske reforme u oblasti vladavine prava, koje su ključne za državu i svakako će biti tema razgovora naših ministara - poručila je Lakota Miker.
Ona je istakla da se odnosi između Poljske i Crne Gore opisuju kao veoma dobri i prijateljski i da ih odlikuju međusobno poštovanje, zajednički interesi i želja za jačanjem stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
- Poljska, kao članica EU i NATO-a, aktivno podržava Crnu Goru u njenom procesu evropskih integracija i sarađuje sa Crnom Gorom u okviru Sjevernoatlantske alijanse, dijeleći iskustva u vezi sa modernizacijom oružanih snaga i učestvujući u zajedničkim vojnim vježbama - navela je Lakota Miker.

Lakota Miker: Ne možemo zamisliti da Crna Gora neće biti u EU u narednim godinama

Snažnija podrška sudstvu, jačanje kapaciteta Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kao i Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), te osnaživanje radnih grupa za pregovaračka poglavlja 23 i 24, uz precizno definisanje rokova za sprovođenje reformi iz evropske agende, doprinijeće ispunjavanju uslova za članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine, poruka je konstitutivne sjednice Savjeta za vladavinu prava.
Na sjednici Savjeta, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju mr Momo Koprivica, razmatrani su mehanizmi prevazilaženja prepreka za unapređenje stanja vladavine prava.
Poseban značaj dat je izradi akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, budući da oni sadrže ključne obaveze za unapređenje stanja u ovoj važnoj oblasti. S tim u vezi, naglašen je značaj preciznog definisanja obaveza i postavljanja realnih rokova, uzimajući u obzir opredjeljenje Vlade da se sve obaveze iz evropske agende ispune do kraja 2026. godine, kako bi Crna Gora do 2028. godine postala punopravna članica Evropske unije.
- Posebno je bilo riječi o potrebi jačanja kadrovskih i administativnih kapaciteta u izvšnoj i sudskog grani vlasti, s posebnim fokusom na stvaranje boljih uslova za rad u pravosuđu. Članovi Savjeta su se saglasili da se pitanja nedostatka sudija kao i snaženja prostornih kapaciteta sudstva i državnog tužilaštva moraju prioritetno rješavati, budući se ova pitanja reflektuju na cjelokupnu pravnu sigurnost u zemlji. S tim u vezi, formulisan je set konkretnih preporuka i zaduženja nadležnim organima u pogledu unapređenja uslova rada institucija, prije svega Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja, kao i Agencije za sprječavanje korupcije - saopšteno je iz Vlade.
Predsjednik Savjeta je izrazio očekivanje odgovornog postupanja i potpune posvećenosti svih članova Savjeta ispunjenju zavrnih mjerila u poglavljima 23 i 24. Najavio je da će se Savjet sastajati, po pravilu, jednom mjesečno kako bi se obezbijedio adekvatan nadzor i praćenje realizacije obaveza u oblasti vladavine prava.
- Tokom sjednice je naglašena i potreba sistemskog usklađivanja s GRECO preporukama u oblasti borbe protiv korupcije, a dat je i osvrt na ostale aktuelnosti iz pregovaračkog procesa, kao što su potreba upodobljavanja sastava pregovaračkih radnih grupa za poglavlja 23 i 24 i izrada Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2025-2026. - navedeno je u saopštenju Vlade.
Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu Savjeta, a utvrđeni su i osnovni pravci u pogledu metodologije predstojećeg rada ovog tijela.
Zamjenica predsjednika Savjeta je ministarka evropskih poslova, a članovi su predsjednica Vrhovnog suda, predsjednik Sudskog savjeta, vrhovni državni tužilac, glavni specijalni tužilac, direktor Agencije za spečavanje korupcije, kao i ministri pravde, unutrašnjih poslova, ljudskih i manjinskih prava, &nbsp;direktor Uprave policije, glavni pregovarač, pregovarač za klaster I i šefovi pregovaračkih grupa za poglavlja 23 i 24.&nbsp;
Član Savjeta je i jedan predstavnik NVO sektora. Savjet za vladavinu prava biće motor ubrzanja ispunjenja završnih mjerila iz poglavlja 23 i 24, koja su od presudnog značaja za okončanje pristupnih pregovora sa EU.&nbsp;
&nbsp;

Savjet za vladavinu prava: Precizno definisati rokove u cilju ispunjavanja uslova za članstvo u EU do 2028. godine

Moram odmah na početku da pomenem imbecilno i impotentno pismo EU povodom situacije u Srbiji, koje neodoljivo liči na onu izjavu Marije Antoanete: „Ako nemaju hljeba, neka jedu kolače“. Poruka da u dijalogu vlasti i studenti pronađu kompromis beskrajno je i bolesno glupa i nema veze sa stvarnim životom i onim što je suština u uzavreloj Srbiji. Slična je poruka Marte Kos, komesarke za proširenje EU, Slovenke koja ne bi trebalo da bude „Alisa u zemlji čuda“, kad one u Crnoj Gori koji drže Putinovu sliku u svojim stanovima, iskaču iz bazenčića u obliku krsta imitirajući Putina, koji orgazmično slave pobjedu Donalda Trampa na američkim izborima, očekujući od njega da će potpuno promijeniti zapadnu politiku i uništiti NATO, podržava u „iskrenim naporima za pristupanje EU“. Nešto nije u redu sa tom EU kad podržavaju kopije Mađarske i Slovačke da su na dobrom putu? Ili je to sve politika žrtvovanja svega u odbrani davaoca litijuma EU? I srpskih studenata i Crne Gore? Jer samo u takvoj logičkoj inverziji najveći neprijatelji evropskih vrijednosti, za koje očito ni EU više ne zna što predstavljaju, protivnici evroatlantske bezbjednosne politike, putinisti, ljubitelji politike putinizma i trampizma, mogu postati Evropejci? Samo zato što su postali cvrčci - evropjevci, dok iza leđa drže ukrštene prste na ruci! <h2>Elementrano neznanje&nbsp;</h2> U kojoj mjeri su predstavnici vlasti pravno nepismeni, antievropski baždareni, govori njihovo nepoznavanje što podrazumjeva sekularno društvo. Te neznalice ne razlikuju pravo na ispoljavanje vjere, zaštićeno međunarodnim poveljama, od teokratizacije države. Nekakva Anđela Vojinović, poslanica Demokrata, u nedostatku opšteg obrazovanja, napala je načelnika generalštaba Crne Gore, brigadnog generala Zorana Lazarevića, zbog uklanjanja ikona sa školskog broda „Jadran“. Pa da malo podučimo tu evropjevku što kažu međunarodne povelje i presude međunarodnog suda u Strazburu.&nbsp; Poštovana Anđela, opšta zabrana diskriminacije u odnosu na svako zajemčeno ljudsko pravo predviđena je, pored ostalih međunarodnih povelja, fakultativnim protokolom Evropske konvencije: „Svako pravo koje zakon predviđa ostvarivaće se bez diskriminacije po bilo kom osnovu kao npr. polu, rasi, boji kože, jeziku, vjeroispovjesti, političkom i drugom uvjerenju, nacionalnom ili društvenom porijeklu, povezanosti s nacionalnom manjinom, imovini, rođenju ili drugom statusu (stav 1.); Javne vlasti neće ni prema kome vršiti diskriminaciju po osnovima kao što su oni pomenuti u stavu 1 (stav 2.)“. (Član 1. Protokola 12. Evropske konvencije.)&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070156_4c6a2700cc96db097c2fa73f50efd04d0a43b1872a2c10eea9b443a10b74f0b7.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070156_4c6a2700cc96db097c2fa73f50efd04d0a43b1872a2c10eea9b443a10b74f0b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="NEPOZNAVANJE SEKULARNOG DRUŠTVA: Anđela Vojinović"> <figcaption>NEPOZNAVANJE SEKULARNOG DRUŠTVA: Anđela Vojinović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Da li, poštovana Anđela, današnja Crna Gora poštuje zabranu diskriminacije? Kako se vi ponašate prema ogromnom dijelu stanovništva i njihovim političkim predstavnicima koji ne podržavaju aktuelnu vlast ili koji su crnogorske nacionalnosti, poistovjećujući ih sa ekstremizmom dok se bore za svoju državu? Da li vi izjednačavate prava SPC, CPC i drugih vjerskih organizacija? Posebno CPC? Ili ste postali nova vaseljenska patrijaršija koja se bavi kanonskim redom? <h2>&nbsp;Iranizacija Crne Gore</h2> Među ljudskim slobodama je i nepripadanje nijednoj vjeri. Država se mora uzdržati od nametanja bilo kakvih uvjerenja na mjestima đe pojedinac zavisi od države, bilo da se radi o religiji, ateizmu, agnostizmu ili gnostizmu. To su evropske vrijednosti i iskrena zaštita ljudskih prava svih građana. Time se ne ugrožavaju ničija vjerska prava, jer država je dužna da obezbjedi uslove za ispoljavanje vjere u objektima namijenjenim vjernicima, bez nametanja ostalim građanima bilo čijih vjerskih uvjerenja. Nije zajamčena sloboda na ispoljavanje vjere sloboda da uvedete crkvu u sve državne i društvene sfere i da pretvorite Javni servis u propagandno sredstvo SPC. Evropski sud u Strazburu u predmetu Lautsi protiv Italije, predstavka br. 30814/06, presuda od 3. novembra 2009. godine, u kome je podnositeljka predstavke smatrala da raspijeće koje visi na zidovima svake učionice svake škole u Italiji povrjeđuje načelo sekularnosti po kome je ona vaspitavala svoju đecu od rođenja, donio je odluku da „sloboda nepripadanja nijednoj vjeri (koja je inherentna slobodi vjeroispovjesti) ne podrazumjeva samo odsustvo vjerskih obreda i časova vjeronauke, već i odsustvo svakog čina i obelježja kojim se izražava određeno uvjerenje, vjeroispovjest ili ateizam“ u državnim ustanovama. Ne znam da li je Demokratama poznato da su odluke evropskog suda u Strazburu za ljudska prava etalon za poštovanje svih vrsta ljudskih sloboda i prava? Prema tome, ako neko krši ljudska prava to je današnja vlast koja je SPC uvela u sve državne pore! Takođe, kršenje osnovnih ljudskih prava je i plan da se privatizuju groblja u Crnoj Gori, sa namjerom da se eventualno SPC upiše kao jedini vlasnik grobalja, što predstavlja eklatantno kršenje ljudskih prava onih koji žele da njihovi najbliži i njihovi grobovi budu pošteđeni vjerskih konotacija, uopšte ili određenih. O takvim namjerama treba obavjestiti i Martu Kos i sve ostale evropske zvaničnike, kako bi shvatili da je na djelu iranizacija Crne Gore.&nbsp; <h2>Misija posrbljavanja</h2> Joanikije Mićović, kao veliki poznavalac jezičke tematike još iz gimnazijskih dana, kad bi se zezali, prve štampane knjige na Balkanu, štampane u DRŽAVNOJ štampariji Obod na Cetinju, lažljivo naziva „prvim srpskim štampanim knjigama“, čime je, skromnog obrazovanja, dao sebi za pravo da određuje čijoj istoriji pripada dinastija Crnojevića i koje je nacije (u to vrijeme bez nacija) bio Đurađ Crnojević. Ali, što zna Joanikije što je pipun? Za njega je svaki krš u Crnoj Gori srpski.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"> <figcaption>DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption> </figure>  Ako je kojim slučajem čitao štampanu zaostavštinu Božidara Vukovića, koja se takođe posrbljuje, obavještavam ga da se Vuković (slično i njegov saradnik Pahomije), u svakoj štampanoj knjizi potpisivao sa „iz sela Đurići kraj Podgorice, Dioklitijske zemlje, makedonska strana“. To „makednoska strana“ bjelodano govori da je tadašnja „Dioklitijska zemlja“ bila pod jurisdikcijom Ohridske arhiepiskopije, što potvrđuje i srpski istoričar Vladimir Ćorović, čak poznat po svojatanju crnogorske književnosti u časopisu „Bosanska vila“. Božidar Vuković se, zamislite, prvi put pominje kao štampar i izdavač „srpskih ćirilskih knjiga“ u predgovoru knjige „Etika ili filosofija naravoučiteljna po sistemi g. profesora Soavi“ Dositeja Obradovića, štampanoj 1903. godine. Od tada Srbi su napravili od toga aksiom. Malo su se kasno śetili da sve posrbe, jer im je falio jedan dio istorije, ali su to nadoknadili u potonjih stoljeće i po.&nbsp; Još bih pitao Joanikija Mićovića i ostale posrbitelje, jesu li i misali koje je štampao Božidar Vuković takođe „srpske knjige“? Jedina veza Božidara Vukovića sa Srpskom crkvom, da ja znam, jeste što je poklonio Hilandaru, „glavnom manastiru Srba u Svetoj Gori“, „obložen kožom i pozlaćen“ pergamentni „Praznični minej“. <h2>Brzoptezni Šaranović</h2> A da crnogorska policija može biti efikasna pokazao je slučaj zapaljenog skupog džipa srpskog sveštenika, koji naizmjenično koristi mantiju i vojnu, maskirnu uniformu (!), Mijajla Backovića. Vrlo brzo je pronađen počinilac ovog gnusnog dijela. Jedina utjeha je što pomenuti sveštenik Backović neće imati velikih problema da obnovi svoj vozni park.&nbsp; Dobro je i što je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, brzopotezno reagovao nakon masakra na Cetinju i dodao još jednog policajca jedinici na Cetinju. Jedan, ali vrijedan! Sad Cetinjani mogu mirno da spavaju, a oni koji još ne mogu, mogu se obratiti besplatnoj ordinaciji za osobe sa psihičkim problemima koja je otvorena samo na Cetinju. Jer samo Cetinje ima tu privilegiju kao jedini grad koji ima osobe sa psihičkim smetnjama. Kako je krenulo, možda će i čitavo Cetinje pretvoriti u psihijatrijsku bolnicu? Jer nezgodni smo mi Crnogorci!

Slobodan Jovanović

Evropjevci

Ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore Maida Gorčević posjetila je danas Centralnu banku Crne Gore (CBCG), gdje se sa guvernerkom Irenom Radović razgovarala o ključnim izazovima i postignućima u pregovaračkom procesu i putu Crne Gore ka Evropskoj uniji.&nbsp;
Gorčević je predstavila ambicioznu agendu Vlade u vezi sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, istakavši odlučnost u ubrzanju evropskog puta Crne Gore.&nbsp;
- Prepoznavanje napora koje ulažemo od strane evropskih partnera i konkretni pomaci na našem evropskom putu ohrabruju nas da, sa još većom posvećenošću, nastavimo da radimo i ispunjavamo sve preuzete obaveze - kazala je ministarka Gorčević.
Guvernerka Radović je predstavila konkretne korake koje CBCG preduzima u cilju ispunjavanja uslova za pristupanje Evropskom sistemu centralnih banaka (ESCB).&nbsp;
- Uz kontinuirani rad na usaglašavanju domaće regulative sa pravnom tekovinom Evropske unije i unapređenje institucionalnih kapaciteta, guvernerka je posebno istakla pomake na polju modernizacije platnog prometa, uključujući nedavno pristupanje Crne Gore SEPA sistemu - saopšteno je iz CBCG-a.
U cilju omogućavanja što skorijeg korišćenja benefita SEPA članstva za građane i privredu, dogovoreno je ubrzanje aktivnosti na usvajanju potrebne regulative.&nbsp;
Ministarka Gorčević i guvernerka Radović pohvalile su dosadašnju saradnju između Vlade i CBCG, ocijenivši je kao primjer zajedničke posvećenosti ključnom cilju – članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.

Gorčević i Radović: Evropske integracije u fokusu

Evropska unija (EU) poziva sve institucije u Crnoj Gori da poštuju zakon i da Ustav države jer je ovo ključno za evropski put Crne Gore.
- EU poziva sve organe vlasti i političke lidere da obezbijede punu funkcionalnost Ustavnog suda kao suštinske garancije za vladavinu prava i demokratsku stabilnost, uključujući obezbjeđivanje pravovremenih imenovanja na osnovu zasluga, transparentnosti i zakonskih zahtjeva - naveo je u pisanom odgovoru portparol Evropske komisije (EK) Gijom Mersije.
On je podsjetio da je tokom prošlonedeljne posete Crnoj Gori, evropska komesarka za proširenje Marta Kos ohrabrila sve političke snage da se udruže kako bi prevazišli trenutni zastoj i obezbedili najširu podršku reformama koje se odnose na EU.
Komesarka Kos, tvrdi portparol Mersije, je ponudila podršku EK u istraživanju mogućih rješenja u interesu Crne Gore i njenog pristupanja EU, uključujući mogućnost procjene nezavisnog međunarodnog tijela, poput Venecijanske komisije.
- EU još jednom apeluje na to da Crna Gora izmijeni svoj sadašnji pravni okvir kako bi uvela posebnu uredbu o pravima u vezi sa radom, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sudije i tužioce, koja bi trebalo da bude u skladu sa evropskim standardima i postojećim preporukama Venecijanske komisije - istakao je briselski portparol Gijom Mersije.
Crnogorska opozicija traži od predsjednika Jakova Milatovića da stavi van snage odluku parlamentarne većine o penzionisanju sudija Ustavnog suda. Opozicija je to okarakterisala kao ustavni puč.
Od predviđenih sedam, Ustavni sud trenutno ima pet sudija, jer je jedan nedavno penzionisan, a procedura izbora novog nije ni počela.
Ustavna kriza nastala je oko načina penzionisanja još troje sudija.
Ustav Crne Gore jasno propisuje da samo Ustavni sud na sjednici može konstatovati koje sudije su ispunile uslov za penzionisanje.
U spornom slučaju, Ustavni odbor Skupštine je 17. decembra, bez takvog obavještenja Ustavnog suda, a na osnovu dopisa predsjednice tog suda Snežane Armenko, konstatovao da su ispunjeni uslovi za penzionisanje troje sudija.
Odlučio je i da se raspiše oglas za izbor novih.
Istog dana, na osnovu te odluke Odbora, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao prestanak mandata jednoj od troje, sutkinji Dragani Đuranović.
Za ostalo dvoje nije mogao jer je to u "nadležnosti" predsjednika države, na čiji predlog su svojevremeno birani za sudije.
Penzionisanjem troje, sud bi ostao sa samo troje sudija, što bi blokiralo proces odlučivanja do izbora novih.

EU: Institucije da poštuju zakon i pridržavaju se Ustava

Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan Šarec boraviće, od 27. do 31. januara, u radnoj posjeti Crnoj Gori. 
 
Iz Šarecovog kabineta su kazali da se posjeta organizuje u okviru priprema za izvještaj EP o napretku Crne Gore ka integraciji u Evropsku uniju (EU). 
 
U saopštenju se navodi da je Crna Gora postigla značajan napredak u pregovorima o pristupanju EU i da različiti ključni akteri i dalje imaju ključnu ulogu u procesu integracija. 
 
- U tom kontekstu, Šarec će iskoristiti priliku da razgovara sa različitim zainteresovanim stranama o napretku zemlje - kaže se u saopštenju.

Šarec krajem januara u posjeti Crnoj Gori

Danski diplomata Peter Sorensen će najvjerovatnije biti imenovan za novog specijalnog predstavnika Evropske unije (EU) za dijalog u procesu normalizacije odnosa Srbije i Kosova, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora u EU.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas je, prema saznanjima RSE, već proslijedila njegovo ime državama članicama EU.
Isti izvori potvrđuju da će o ovom prijedlogu ambasadori EU raspravljati na narednom sastanku u utorak, 21. januara. Sve procedure imenovanja se trebaju okončati do kraja mjeseca, kako bi Sorensen preuzeo dužnost od 1. februara. Odlazećem izaslaniku za dijalog Miroslavu Lajčaku mandat ističe 31. januara.
Oko Sorensenovog imena se trebaju usaglasiti sve države članice Evropske unije,piše RSE.
Peter Sorensen ima veće diplomatsko iskustvo u evropskim strukturama, nego u Danskoj – državi iz koje dolazi. Bio je šef delegacije u Skoplju i Sarajevu, a tokom UNMIK administracije na Kosovu obavljao je nekoliko funkcija.
Trenutno je na funkciji visokog savjetnika u Službi za spoljnu akciju EU, instituciji u kojoj potpada proces normalizacije odnosa Srbije i Kosova.
Diplomatski izvori iz EU kažu za RSE kako se očekuje da će Peter Sorensen imati isključivo funkciju izaslanika za dijalog. Miroslav Lajčak, odlazeći specijalni predstavnik EU, je u funkciji imao „i ostala pitanja regiona“.

Peter Sorensen predložen za novog predstavnika EU za dijalog Srbije i Kosova

EU poziva sve institucije da poštuju zakon i da se pridržavaju Ustava. To je ključ za evropski put Crne Gore - saopšteno je iz delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Komesarka (Marta Kos) ohrabrila je, kažu, sve političke snage da se udruže kako bi prevazišle trenutni zastoj i obezbijedile što širu podršku reformama vezanim za EU.
- Ponudila je podršku Komisije u pronalaženju mogućih rješenja u interesu Crne Gore i njenog procesa pristupanja EU, uključujući mogućnost procjene od strane nezavisnog međunarodnog tijela - ističu u saopštenju.
EU, kako navode, ponovo apeluje na Crnu Goru da izmijeni važeći pravni okvir i uspostavi posebnu regulativu o radnim pravima, uključujući kriterijume za penzionisanje sudija i tužilaca, koji treba da budu usklađeni sa evropskim standardima i postojećim preporukama Venecijanske komisije.
- EU poziva sve nadležne organe i političke lidere da obezbijede punu funkcionalnost Ustavnog suda kao ključnog garanta vladavine prava i demokratske stabilnosti, uključujući i pravovremena imenovanja zasnovana na zaslugama, transparentnosti i zakonskim uslovima - zaključeno je u saopštenju.

EU: Obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda

Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević u Drugačijoj radio vezi, na Anten M, podsjeća da su studentski protesti u Srbiji devedesetih godina, u kojima je i sama učestvovala, u nekoliko navrata vodili ozbiljnim promjenama. Upoređujući te proteste i ove danas, Uljarević kaže, da ovi danas po mnogo čemu podsjećaju na devedesete godine, te dodaje da studentski protesti u Podgorici mogu uzdrmati Vladu Milojka Spajića, samo što on nije toga svjestan.&nbsp;
Direktorica CGO kaže kako je tačno da Crna Gora nema kulturu protesta, naglašavajući da se protesti neformalne grupe studenata "Kamo śutra" bitno razlikuju od svih prethodnih u Crnoj Gori, ali pronalazi i sličnost sa protestima u Srbiji.
- Protesti 'Kamo śutra' su potpuno drugačiji. Istakla bih sličnost u povodu i motivaciji protesta u Crnoj Gori i Srbiji. U Srbiji je to počelo kroz traženje odgovornosti zbog onoga što je uzrokovalo pad nadstrešnice, a u Crnoj Gori nakon tragedije na Cetinju. Ova sličnost je zanimljiva, a razlike su u mnogo čemu. Zahtjevi studenata u Srbiji su fokusiraniji i jasniji, oni su uporniji što čini taj protest masovnijim. Ključna razlika je u odnosu fakulteta i Univerziteta prema protestima. Rektor Univerziteta u Beogradu je pred zvaničnicima rekao da Univerzitet stoji uz studente. Kod nas to nismo imali prilike da vidimo - rekla je Uljarević, dodajući da je to naše studente uskratilo za snagu dobrog primjera, te da snazi &nbsp;i masovnosti protesta studenta u Srbiji doprinio i njihov kreativni duh.
<h2>"Profesori koji nijesu dali podršku studentima, prepreka u demokratizaciji društva"</h2>
- Moram da naglasnim da je jedan broj profesora potpisao pismo podrške studentima, ali mnogo je onih koji nijesu. Oni takvim svojim pristupom postaju ozbiljna prepreka onome što je demokratizacija društva i njegov razvoj. Mislim da studenti u Crnoj Gori pod užasnim pritiskom rade sjajan posao i to treba podržati. U Crnoj Gori jedan dio tzv.kritičkih medija nije stao uz studente, dok u Srbiji jeste - objašnjava Uljarević.
Sagovornica Antene M kaže da je prva reakcija vlasti u Podgorici i Beogradu na studentske proteste bila slična.
- Bila je to reakcija koja potcjenjuje tu vrstu bunta, iskazanu empatiju i koja pokušava napadima na mlade ljude da uguši te proteste - dodala je ona.&nbsp;
Uljarević smatra da, u zavisnosti od daljeg inteziteta i kontinuiteta protesta neformalne grupe studenta 'Kamo śutra', mogu uzdrmati Vladu Milojka Spajića.
- Nijesam sigurna da to Spajić uopšte razumije, mislim da živi u balonu u koji su ga Demokrate stavile i uvjerenju da se ovo može silom i etiketiranjem tih mladih ljudi ugušiti - istakla je Uljarević.
<h2>Dešavanja u Srbiji će snažno uticati na Crnu Goru</h2>
Komentrišući ostavku premijera Srbije Miloša Vučevića, Uljarevič kaže da je Vučić platio zbog svog pristupa, zbog svoje gluposti, tvrdoglavosti cijenu koju će možda sjutra platiti Spajić.&nbsp;
- S tim što Spajić nema premijera da ga otpusti, on može jedino sam podnijeti ostavku ukoliko ne ispuni zahtjeve studenata koji se odnose na smjenu članova njegove Vlade - kazala je Uljarević.
Ona ocjenjuje da će ostavke u Srbiji ohrabriti studente da sa protestima idu do kraja, ali i da će snažno uticati na Crnu Goru.
- Činjenica je da značajan dio naših donosilaca odluka misli glavom koja sjedi u Beogradu, a ta glava je sada u velikoj konfuziji koja će se odraziti i na naše procese - ističe ona.&nbsp;
Komentarišući blokadu parlamenta, izvršna direktorica CGO, kaže da je opozicija dovedena u situaciju kada mora da pokaže izraženiji karakter.
- Opozicije nije proaktivno djelovala u svim situacijama. Sada počinju da razumijevaju da je to jedini način da nešto urade. Ovo što se desilo u decembru bila je kulminacija situacije koja je dugo trajala. Parlamentarna većina misli da njoj pripada sve, bez potrebe da razgovara. Došli smo do toga da su parlamentarna saslušanja postala incident, oni su opoziciji namijenili ulogu statista. A, opozicija je značajno ako ne i više od vlasti doprinijela da se dobije taj IBAR - objašnjeva Uljarević.
<h2>Povlačenje odluke Ustavnog odbora minimum za vraćanje u institucionalne okvire</h2>
Na pitanje da li će vlast, poslije dešavanja u Srbiji, uraditi ono što je gotovo izgledalo nemoguće, a to je da povuče odluku Ustavnog odbora, ona kaže da bi to bilo pametno i racionalno jer bi dalo minimum prostora za vraćanje u institucionalni okvir.
- Mi sada nemamo funkcionalni parlament - dodala je ona.&nbsp;
Uljarević kaže da nije sigurna koliko je ostvariva najava opozicije da, ukoliko ne bude formirana vlast u Budvi, blokira rad opštinskih parlamenata širom Crne Gore.
- Takva prijetnja jeste ozbilja, ali nisam sigurna koliko je ostvariva. No, ukoliko državna vlast spriječi formiranje vlasti na lokalnom nivou, ona će biti u problemu i bez toga da opozicija uradi to što je najavila. Jer, time će se do kraja razobličiti da oni nijesu spremni da poštuju ono što je izborni rezultat - ističe Uljarević.
<h2>Mandić je glavni, Spajić mu pokazuje odanost, Milatović je izgubio važnost</h2>
Uljarević je u Drugačijoj radio vezi analizirala ličnosti trojice nosilaca ključnih državnih funkcija: Andrije Mandića, Milojka Spajića i Jakova Milatovića.
- Radi se o ljudima sa različitim djelovanjima, a njihova je sličnost u tome što niko od njih trojice nije pokazao dovoljno uvažavanja prema građanima i odgovornosti prema funkciji koju obavlja - kazala je Uljarević.
Govoreći o predsjedniku Skupštine, gošća DRV ocjenjuje da je "Mandić šef svega".&nbsp;
- On je taj koji ima najveću moć i snagu, ima ogromno političko iskustv, ima podršku iz Srbije kroz različite političke mehanizme, a ponajbolje se čuva da ne bude izložen napadima. uz to, od početka kontroliše Spajića i politički ga troši nemilice, jer ga je 'svezao' tim koalicionim sporazumom. Suština njihovog odnosa je da mu Spajić mora pokazivati odanost - navela je Uljarević.&nbsp;
O premijeru kaže da u kontinuitetu ne pokazuje ni potreban nivo savjesti, ni odgovornosti. Smatra to vrlo opasnim za čovjeka na tako važnoj funkciji. Ilustruje to i sklonosti da i najvažnije odluke donosi na elektronskim sjednicama vlade i infantilnim oglašavanjima na društvenim mrežama.
Primjer njegovog oglašavanja, kako dodaje, o bojkotu marketa pokazuje njegov populistički manir ali i skidanje odgovornosti sa sebe. Premijer mora na sistemski način da rješava probleme, a ne tako što će pozivati građane kao da dolazi iz NVO sektora ili opozicionar.
Uljarević oštro kritikuje Spajićevu "kulturu komunikacije" i dodaje da je veliki broj i onih građana koji nijesu glasali za njega "osjetio stid" zbog načina na koji se u javnosti predstavlja predsjednik vlade njihove države. Vidi ga kao primjer čovjeka koji je drčan prema slabima i snishodljiv prema jakima, a time objašnjava i njegovo ćutanje o zahtjevima za smjenu Alekse Bečića i Danila Šaranovića.
Ona se osvrnula i na predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića.&nbsp;
- Milatović je prošao zanimljiv razvojini put i došao je do faze koja je, meni lično, ukazivala da je on svoju dužnost počeo obavljati na način koji je odgovoran i koji ga konfrontira sa mnogima koji su mu bili bliski. Sa te pozicije, njegove kritike, vraćanje zakona na ponovno odlučivanje su bili jako dragocjeni. Ali, to se primijenilo nakon formiranja vlasti u Podgorici. On je bio akter koji je srušio jednu lokanu vlast i bio vrlo važan u odbrani državnih interesa. Njegovo tihovanje, koje je počelo nakon zaokreta u Podgorici, će potrajati, ali kad ono prestane neće imati onu snagu kao polovinom decembra - ocjenjuje Uljarević.
<h2>Iskoristimo sada šansu za ulazak u EU, jer se stvari mogu promijeniti&nbsp;</h2>
Kako navodi geopolitički kontekst doveo je Evropsku uniju u poziciju jednog transakcinog trgovačkog aktera u odnosu na onu transformišuću moć koju je nekad Evropska unija imala i koja je civilnom društvu bila najvažnija i koja je u osnovi imala vrijednosti. Uljarević upozorava da takav kontekst nije zadat zauvijek, nego se može promijeniti i zato treba iskoristiti priliku dok traje. Govoreći o ustiscima sa sastanka sa evropskom komesarkom za proširenje, kaže:
- Gospođa Kos je i u svom javnom iskazu insistirala na vrijednostima. Mislim da je to izuzetno važno. Moj utisak je daleko bolji u odnosu na ono što sam imala prilike ranije da čujem, iako sam uhvatila taj dio gdje je naglasila vrijednosti i gdje je naglasila to da vlasti moraju da se odgovorno odnose prema onima koji je kritikuju. Ja mislim da ona jako dobro razumije situaciju u Crnoj Gori. Smatram da je njena želja zaista da nam pomogne, ali da se transformišemo na pravi način - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Protesti mogu uzdrmati Spajićevu vladu, on to ne razumije

Pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za obavještajne i bezbjednosne poslove, Skot Brej, kazao je da je vrijedan doprinos crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) u okviru NATO kolektivnog sistema bezbjednosti.
Vršilac dužnosti direktora ANB-a Ivica Janović razgovarao je sa Brejom danas u sjedištu NATO-a u Briselu.
- Tom prilikom, razmatrani su ključni bezbjednosni prioriteti i NATO strateški pravci, sa posebnim fokusom na aktuelna regionalna dešavanja i bezbjednosne izazove - kaže se u saopštenju ANB-a.
Navodi se da je na sastanku istaknuto da su značajni zajednički napori i saradnja u okviru Alijanse.
Janović je upoznao Breja sa ključnim prioritetima i reformskom agendom u daljem radu Agencije.
Brej je, kako je saopšteno, iskazao punu podršku ANB-u i Janoviću.
On je zahvalio za kontinuiranu posvećenost i vrijedan doprinos ANB-a u okviru NATO kolektivnog sistema bezbjednosti.

Brej: Vrijedan doprinos ANB-a kolektivnoj bezbjednosti

Zbog krivičnog djela teška krađa na štetu Željezničke infrastrukture Crne Gore, a po nalogu tužioca Osnovnog državnog tužilaštva u Bara, barska policija je nakon identifikacije slobode lišila E.S. (33) i F.S. (37), saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, dvojica osumnjičenih su 24. januara u ranim jutarnjim časovima, u naselju Virpazar, u blizini tunela Sozina, uz upotrebu metalne testere iskidali i otuđili telekomunikacioni bakarni kabl dužine oko 50 metara, a potom ga prodali nepoznatom licu.
- Otuđeni kabl služi za telekomunikaciju veza između željezničkih stanica Zeta – Virpazar – navodi se u saopštenju.

U Virpazaru ukrali 50 metara komunikacionog kabla

Samo vi „tandarajte“, mi čekamo 1. februar i pres konferenciju, poručili su danas iz grupe „Kamo śutra“ političarima uz ocjenu kako je jadno to što u moru građana i građanki na fotografijama sa protesta pokušavaju da nađu pojedince kako bi skrenuli pažnju sa njihovih zahtjeva i zločina na Cetinju.
Iz ove neformalne studentske grupe su na društvenoj mreži X naveli i da im je „drago što su korumpirani ljudi konačno odlučili da se brinu o društvu“. 
 
 Kako su rekli, ti ljudi na proteste dolaze sa obezbjeđenjem „iako su sebe odavno obezbijedili“.
Oni su podržali i predstavku Centra za ženska prava i Akcije za ljudska prava predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije povodom postupanja policije tokom masovnog zločina na Cetinju.&nbsp;
Te organizacije zatražile su odgovore na pitanja o prijavama ubistava, broju operativnih službenika na Cetinju, reakciji policije, te pristupu izvršioca nelegalnom oružju i potencijalnim prijavama za nasilje u porodici.
- Nadamo se da ćemo na ova pitanja, kao i na naše zahtjeve, dobiti odgovore i od premijera Spajića – navode iz kolektiva „Kamo śutra“ iz kojeg su na posljednjem protestu pozvali premijera da do 1. februara, mjesec nakon zločina na Cetinju, održi konferenciju za medije, smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potrpedsjednika Vlade Aleksu Bečića i poručili da će u suprotnom pokrenuti akciju opšte građasnke neposlušnosti.

Kamo śutra: Samo vi „tandarajte“, čekamo 1. februar

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Čelnici Vlade Crne Gore pokušavaju, još od drugog studentskog protesta 16. januara, da preko ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost kao i njihovih kolega iz srpske BIA, saznaju da li postoji direktna veza između studentskih protesta u Srbiji i neformalne grupe ,,Kamo śutra”, ali i tragaju za informacijama - koja inostrana ekipa savjetuje organizatore.&nbsp; Nakon konsultacija u vrhu parlamentarne većine, ali i informacija koje su dobili od povjerljivih ljudi iz crnogorske i srpske službe, Andrija Mandić, Milojko Spajić, Aleksa Bečić, saglasni su sa ocjenom Aleksandra Vučića da iza studentskih protesta u Srbiji stoji, kako kažu, inostrani faktor koji kreira scenario ,,obojene revulucije”.&nbsp; Iako je ključni target studenstkih protesta u Srbiji, rušenje vlasti Vučićeve Srpske napredne stranke koja kontroliše sve pore društvenog života, politička elita na vlasti u Crnoj Gori strahuje od sindroma ,,spojenih sudova”, odnosno da bi – u slučaju pada Vučićevog režima – neminovno došlo do urušavanja vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara"> <figcaption>ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>ANB I SUDENTSKI PROTESTI&nbsp;</h2> Nakon što je neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra” zatražila od premijera Milojka Spajića da do 1. februara prezentuje - što je sve Vlada konkretno uradila poslije masakra na Cetinju - u vrhu parlamentarne većine smatraju da je to dio šireg plana. Poslije tog termina, kažu izvori Portala ETV i Televizije E, u Vladi smatraju da će uslijediti novi zahtjev, ovog puta ne za ostavkama Alekse Bečića i Danila Šaranovića, već - javni ultimatum premijeru Spajiću da smijeni funkcionere Demokrata.&nbsp; Prvobitni narativ, koji su širili funkcioneri Demokrata da iza organizacije studentskih protesta stoji ekipa Mila Đukanovića, vlasnici Bemaksa, pa i neki kriminalni klanovi pokazao se apsolutno pogrešnim, neistinitim, ali i politički kontraproduktivnim. Sada su Spajić, Krvavac, i ostali iz PES-a dobili – direktno od Marka Parezanovića iz BIA, ali i od Zorana Koraća &nbsp;- informacije da iz sjenke neki strani eksperti pomažu proteste, pa je promijenjena i taktika djelovanja.&nbsp; <h2>KORAĆ KAO SPAJIĆEV ,,INFORMATOR”</h2> Prema izvorima iz naše redakcije, savjetodavnu ulogu Spajiću oko aktuelne situacije imao je i Zoran Korać, nekadašnji miljenik režima Slobodana Miloševića koji je davne 1996. godine pobjegao iz Srbije u inostranstvo, a ,,skrasio se” u SAD. Poslije nekog vremena je svoje zapadne veze stavio na raspolaganje, prvo Miloradu Dodiku, a potom - kako kažu izvori Portala ETV – Aleksandru Vučiću. Sastajao se više puta i sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UTICAJ: Zoran Korać"> <figcaption>POSREDNI UTICAJ: Zoran Korać(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Upravo je Korać direktno potvrdio da ekipa Amerikanaca pomaže u organizaciji protesta, uz napomenu da djeluju mimo zvanične američke administracije, ali da imaju izuzetan uticaj u pojedinim moćnim krugovima na Zapadu – kaže izvor Portala ETV koji ima višedecenijski staž u obavještajnom sektoru, još iz vremena državne zajednice Srbija i Crna Gora. &nbsp; Nakon dva sastanka sa ljudima iz obavještajnih službi, u vrhu 44. Vlade Crne Gore smatraju da nije slučajnost što se akcije crnogorskih studenata, iako su znatno manjeg obima i slabije organizovane, u mnogo čemu podudaraju sa onima u Srbiji. Iz srpske BIA dobili su potvrdu informacija da organizatori protesta u Srbiji dobijaju korisna uputstva od iskusnih inostranih, američkih savjetnika.&nbsp; Zato i Vučić ponavlja narativ o obojenoj revoluciji, a ljudi iz BIA su sva &nbsp;ta saznanja prenijeli kolegama iz crnogorske službe. Početkom sedmice Spajić i Krvavac, kao i još nekoliko ljudi iz vlasti, imali su razgovore sa rukovodstvom ANB-a i naložili da pokušaju otkriti i ko stoji iza crnogorskih studenata i koji su im naredni potezi. <h2>AKCIJA U TRI PRAVCA</h2> U vrhu parlamentarne većine postoji strahovanje da će se studentska akcija odvijati u tri pravca koje nije moguće lako zaustaviti niti preduprijediti političke posljedice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a</figcaption> </figure>  Kako su protesti u Crnoj Gori krenuli nakon masakra na Cetinju, pedesetak dana kasnije u odnosu na akcije srpskih studenata, neke ovdašnje studentske akcije praktično su prekopirane od kolega iz Srbije.&nbsp; Zato su čelnici izvršne vlasti, na sastanku održanom prije pet dana u zgradi Vlade Crne Gre, dali nalog novom direktoru ANB-a Ivici Janoviću da njegovi ljudi provjere hoće li se, po ugledu na srpske studente, u protestna okupljanja uključiti i podgorički srednjoškolci.&nbsp; Istovremeno, tražena je provjera da li su neke privatne kompanije, baš kao u Srbiji, odlučile da logistički pomognu studentska okupljanja u Crnoj Gori. Kao treća bitna informacija, traženo je da ANB provjeri je li moguće, preko roditelja organizatora studentskih protesta, uticati na destabilizaciju ekipe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović"> <figcaption>OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MUKE U KARAĐORĐEVOJ 2</h2> Na sastanku održanom u zgradi Vlade, koji je bio neformalnog karaktera, Spajić i Krvavac dali su nalog svim ljudima iz PES-a koji su raspoređeni u državnoj administraciji da naprave procjene, svako u svojem resoru, kako državni službenici i namještenici gledaju na studentske proteste i da li ih podržavaju. Prema nekim prvim informacijama, čelnike PES-a je zabrinula informacija da dio Vladinih službenika sa prilično simpatija gleda na studenstka okupljanja.&nbsp; Sadašnja je procjena da bi nastavak protesta i povećanje broja okupljenih moglo da ima teže posljedice, prvenstveno na stav država Kvinte prema stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, ali i sposobnosti Vlade Milojka Spajića da stvari drži pod kontrolom.&nbsp; - Nakon sastanka u Vladi Crne Gore organizovanog 18. januara, dva dana poslije velikog protesta ispred zgrade MUP-a i Vlade, premijer Milojko Spajić, šef kabineta Branko Krvavac, kao i Spajićev ujak Sreten Kankaraš, saglasili su se da je vlast suviše inertna. Istovremeno je ocijenjeno da Aleksa Bečić i Danilo Šaranović ne žele da podnesu ostavke i da zbog toga ne treba očekivati da će protesti protiv neodgovornosti vlasti jenjavati – kaže izvor Portala ETV I televizije E iz vrha PES-a. Iako okupljanja u Podgorici djeluju bezazlenije od onih u Beogradu, prve procjene vrha ANB-a je da će studenti, možda već na večerašnjem okupljanju dati rok premijeru Spajiću i Vladi Crne Gore do kada treba, ako neće da daju ostavke, da budu razriješeni Aleksa Bečić i Danilo Šaranović. Kako funkcioneri Demokrata ne žele dobrovoljno otići sa položaja, to otvara prostor za krizu funkcionisanja Vlade i parlamentarne većine. &nbsp;

Tag: evropska-unija