<p>Evropski lider saopštili su danas da su spremni da olakšaju organizaciju samita između Donalda Trampa, Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, dan poslije susreta američkog predsjednika sa ruskim kolegom na Aljasci, koji je bio posvećen sukobu u Ukrajini.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fputin-kaze-da-su-postigli-razumijevanje-o-ukrajini-upozorio-evropu-da-ne-torpedira-zametnuti-napredak-trump-nema-dogovora-dok-ne-bude-dogovora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Spremni smo da radimo sa predsjednicima Trampom i Zelenskim na organizaciji trilateralnog samita, uz podršku Evrope - napisali su evropski lideri u zajedničkom saopštenju.</p>
<p>Saopštenje su potpisali predsjednik Francuske Emanuel Makron, premijerka Italije Đorđa Meloni, njemački kancelar Fridrih Merc, britanski premijer Kir Starmer, finski predsjednik Aleksandar Stub, poljski premijer Donald Tusk, predsjednik Evropske unije Antonio Košta i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, prenijela je Evropska unija.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fzelenski-podrzavamo-prijedlog-za-trilateralni-sastanak-sa-sad-i-rusijom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kako se navodi, rano jutros predsjednik Tramp je informisao njih i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o svom jučerašnjem sastanku sa ruskim predsjednikom na Aljasci.</p>
<p>- Lideri su pozdravili napore predsjednika Trampa da zaustavi ubijanje u Ukrajini, okonča rusku agresiju i postigne pravedan i trajan mir - piše u saopštenju.</p>
<p>Tramp je rano jutros na povratku sa samita sa Putinom razgovarao telefonom sa ukrajinskim predsjednikom Zelenskim da ga obavijesti o ishodu samita, a zatim su se njihovom razgovoru pridružili i evropski zvaničnici.</p>
<p>U saopštenju evropski zvaničnici navode da je Tramp rekao da "nema dogovora dok ne bude dogovora" i da predviđa da naredni koraci moraju da budu dalji pregovori koji bi uključili predsjednika Zelenskog, koga će Tramp uskoro sresti.</p>
<p>- Jasni smo oko toga da Ukrajina mora da ima čvrste bezbjednosne garancije da bi efikasno branila svoj suverentitet i teritorijalni integritet - ističe se u saopštenju kojem evropski lideri pozdravljaju Trampovu izjavu da su SAD spremne da daju bezbjednosne garancije.</p>
<p>Koalicija voljnih spremna je, podvlače oni, da igra aktivnu ulogu.</p>
<p>- Ne treba staviti ograničenja na ukrajinske oružane snage, ni na njenu saradnju sa trećim zemljama. Rusija ne može imati veto na ukrajinski put ka EU i NATO - jasni su oni.</p>
<p>Posebno su ukazali da je na Ukrajini da donosi odluke o svojoj teritoriji i naglasili da "međunarodne granice ne smiju biti mijenjane silom.</p>
<p>Evropljani su rekli da će se nastaviti njihova podrška Ukrajini, i da su riješeni da zadrže Ukrajinu jaku da bi postigla okončanje borbi i pravedan i trajan mir.</p>
<p>Dodali su da su spremni da podrže pritisak na Rusiju dok god se nastavlja ubijanje u Ukrajini, da će nastaviti da jačaju sankcije i šire ekonomske mjere da se izvrši pritisak na rusku ratnu privredu dok ne dođe do pravednog i trajnog mira.</p>
<p>- Ukrajina može da računa na našu nepokolebljivu solidarnost dok radimo ka miru koji čuva ukrajinske i evropske vitalne bezbjednosne interese - zaključuje se u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropski lideri: Rusija ne može imati veto na ukrajinski put ka EU i NATO

<p>Evropska unija pažljivo prati situaciju u Srbiji i osuđuje svako nasilje, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u četvrtak iz Brisela, povodom nereda na ulicama Novog Sada i Beograda tokom protesta pod sloganom "Srbijo, probudi se", koji su održani 13. avgusta u više gradova Srbije.</p>
<p>EU je pozvala na okončanje svake eskalacije, rekao je portparol Unije za proširenje i međunarodno partnerstvo <b>Gijom Mersije</b>.</p>
<p>- Naš stav je jasan: prava na mirne demonstracije i slobodu okupljanja moraju se poštovati, a vlasti moraju zaštititi učesnike okupljanja od štete ili nasilja - navodi Mersije.</p>
<p>Evropska unija posebno naglašava da je nedopustivo nasilje nad novinarima tokom izvještavanja sa demonstracija i podsjeća na važnost slobode medija i slobode izražavanja.</p>
<p>- Nezavisni mediji moraju biti u mogućnosti da obavljaju svoju ulogu nadzornika kako bi povećali transparentnost i odgovornost javnih ličnosti i institucija - kažu iz EU.</p>
<p>Kako navode, Brisel će nastaviti da "pažljivo prati sva ova pitanja" u kontekstu pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji.</p>
<p>U Novom Sadu, Beogradu, Nišu i nekoliko drugih gradova Srbije 13. avgusta održani su protesti ispred ili u blizini filijala vladajuće stranke. Pod parolom "Srbijo, probudi se" građani su se okupili kao odgovor na nasilja pristalica SNS protiv građana na ranijim protestima, mahom u Vojvodini.</p>
<p>U srijedu uveče najžešći sukobi zabilježeni su u Novom Sadu, gde su pristalice SNS na okupljene ispaljivali vatromet i bacali na njih topovske udare, baklje i flaše. Demonstranti su odgovorili bacanjem flaša i kamenica na prostorije naprednjaka.</p>
<p>Dvije grupe razdvajale su policijske snage. Policija je tokom protesta uhapsila više demonstranata, dok nisu zabilježeni slučajevi da su aktivisti Srpske napredne stranke privedeni.</p>
<p>U jednom trenutku je čovjek, za koga se naknadno ispostavilo da je pripadnik vojnog odreda "Kobre", ispalio hitac u vazduh iz pištolja. On se nalazio ispred prostorija Srpske napredne stranke "na redovnom zadatku obezbjeđenja određenog lica". Nadležni nisu objasnili koga su pripadnici "Kobri" štitili.</p>
<p>Predstavnici vlasti, na čelu sa predsjednikom Srbije <b>Aleksandrom Vučićem</b>, optužili su demonstrante za izazivanje nereda i napade na prostorije vladajuće stranke.</p>
<p>U Srbiji više od devet mjeseci traju antivladini protesti, predvođeni studentima, na kojima se traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice glavne željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.</p>

EU pozvala na okončanje svake eskalacije u Srbiji

<p>Stotine zaposlenih koji rade za institucije Evropske unije zatražile su u otvorenom pismu upućenom predsjednici Evropske komisije <b>Ursuli fon der Lajen </b>i visokoj predstavnici Unije za spoljnu politiku i bezbjednost <b>Kaji Kalas </b>da izvrše pritisak na Izrael da dozvoli ulazak humanitarne pomoći u Pojas Gaze.</p>
<p>Više od 700 potpisnika traži otvaranje svih kopnenih prelaza za isporuku osnovne robe u Pojas Gaze, kao i dozvolu za pristajanje brodova koji prevoze humanitarnu pomoć, javila je Al Jazeera, koja je imala uvid u pismo.</p>
<p>- Izraelu se ne smije dozvoliti da pokaže prezir prema još jednom sporazumu i dalje nepoštovanje prema Evropskoj uniji - navodi se u pismu, čiji se potpisnici pozivaju na sporazum koji je EU postigla sa Izraelom sredinom jula kako bi se poboljšala situacija u Pojasu Gaze.</p>
<p>Ističe se da je EU najveći trgovinski partner Izraela i da zbog toga ima značajan uticaj pri insistiranju na poštovanju međunarodnog humanitarnog prava.</p>
<p>Potpisnici su predložili konkretne mjere koje bi mogle da budu preduzete protiv Izraela, kao što su ciljane sankcije prema entitetima odgovornim za ometanje pristupa humanitarne pomoći, uključujući izraelske lidere, i suspendovanje diplomatskih odnosa sa Izraelom, prenosi Tanjug.</p>

Zaposleni u institucijama EU: Kalas i Fon der Lajen da izvrše pritisak na Izrael

<p>Evropska unija (EU) je saopštila da pravosnažna presuda predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta Republike Srpske Miloradu Dodiku mora da se poštuje i pozvala sve strane da priznaju nezavisnost i nepristrasnost Suda Bosne i Hercegovine koji ju je donio.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fmilorad-dodik-pravosnazno-osuden-zbog-nepostovanja-odluka-visokog-predstavnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Portparol EU je u pisanoj izjavi naveo da Unija prima k znanju da je Sud BiH krivično osudio Dodika u apelacionom postupku.<br/>
 <br/>
- Presuda je obavezujuća i mora da se poštuje. EU poziva sve strane da priznaju nezavisnost i nepristrasnost Suda BiH i da poštuju i podrže presudu koju je donio - naveo je portparol EU.<br/>
 <br/>
Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH.</p>
<p>Centralna izborna komisija BiH trebalo bi da u roku od 15 dana oduzme mandat Dodiku, a potom da u roku od tri mjeseca raspiše vanredne izbore za predsjednika Republike Srpske.<br/>
 <br/>
Dodik je danas izjavio da ne prihvata presudu, da ju je "kreirala Evropska unija" i da će se o njoj izjasniti Skupština Republike Srpske.</p>
<p>Taj parlament je ranije, dan poslije izricanja prvostepene presude Dodiku, usvojio zakone kojima se u Republici Srpskoj zabranjuje djelovanje Suda BiH i Tužilaštva BiH.</p>

EU: Presuda Dodiku obavezujuća, sve strane da je poštuju

<p>Evropska unija (EU) je objavila novi datum kada će početi digitalno da bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nisu članice EU, a koji putuju na teritoriju neke od 29 zemalja članica Šengenskog prostora. Među njima su i državljani &nbsp;Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Oni koji od 12. oktobra budu ulazili u zemlje Evropske unije, treba mnogo ozbiljnije da vode računa koliko dugo su ostali u Šengen zoni i da nijesu slučajno prekršili maksimalnih 90 dana.</p>
<p>Jer, EU će od tada početi da primjenjuje novi sistem dizajniran da digitalno bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nijesu članice EU. Sistem će prikupljati biometrijske podatke, kao što su otisci prstiju i snimak lica, kao i druge informacije o putovanju, čime će se postepeno zamijeniti dosadašnji sistem pečatiranja pasoša.</p>
<p>- Pokretanje EES 12. oktobra predtavlja naš korak bliže tome da EU postane najnaprednija putna destinacija na svijetu - izjavila je izvršna potpredsjednica EK za Tehnološki suverenitet, bezbjednost i demokratiju Hena Virkunen.</p>
<p>Cilj EES je modernizacija i poboljšanje upravljanja spoljnim granicama EU. On će obezbijediti pouzdane podatke o prelascima granica, sistematski detektovati one koji prekorače dozvoljeni boravak, kao i eventualne prevare sa dokumentima i identitetom.</p>
<p>Kako će izgledati registracija putnika?</p>
<p>Oni koji prvi put prelaze granicu od uvođenja EES-a moraće da dostave svoje lične podatke. Granični službenici će skenirati njihove otiske prstiju (četiri prsta) i napraviti fotografiju lica. Ove informacije biće zabilježene u digitalnom dosijeu.</p>
<p>Pasoš (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti pečatiran.</p>
<p>EES prikuplja, bilježi i čuva podatke navedene u vašem putnom dokumentu (npr. puno ime, datum rođenja; datum i mjesto svakog ulaska i izlaska; fotografiju lica i otiske prstiju (tzv. biometrijske podatke, od kojih četiri otiska prstiju); informaciju o eventualnom odbijanju ulaska.</p>
<p>Na osnovu prikupljenih biometrijskih podataka, kreiraju se biometrijski šabloni koji se čuvaju u zajedničkoj Biometrijskoj službi za upoređivanje podataka.</p>

EU ukida pečate na granicama od 12. oktobra

<p>Ključni cilj Crne Gore je da postane punopravna članica EU i u tom kontekstu još jednom je potvrđena snažna podrška Njemačke našoj zemlji - saopšteno je nakon kratkog susreta predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sa predsjednicom Njemačkog Bundesrata Ankom Relinger.</p>
<p>Oni su se susreli tokom Šeste svjetske konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica IPU (Interparlamentarne unije) koja se održava u Ženevi.</p>
<p>Mandić je, kako su kazali u Skupštini, iskoristio priliku da pozove predsjednicu da posjeti Crnu Goru.</p>
<p>- Što je ona sa zadovoljstvom prihvatila, uzvrativši poziv predsjedniku Mandiću da bude njen gost u Njemačkoj - zaključili su u saopštenju.</p>

Mandić sa Relinger: Crna Gora ima snažnu podršku Njemačke da postane punopravna članica EU

<p>Evropska unija pozdravlja politički konsenzus o ključnim elementima izborne reforme postignut u crnogorskom parlamentu, saopštila je komesarka za proširenje <b>Marta Kos,</b> navodeći da je to ključni korak naprijed na putu Crne Gore ka Uniji.<br/>
<br/>
Kos je, u objavi na društvenoj mreži X, kazala da je sveobuhvatna izborna reforma ključni korak za Crnu Goru, jer će ojačati politički sistem i unaprijediti demokratsko sprovođenje izbora.<br/>
<br/>
- Pozdravljamo najširi politički konsenzus postignut o ključnim elementima izborne reforme u parlamentu, uključujući odluku da se svi izbori održavaju istog dana- navela je Kos.<br/>
<br/>
Prema njenim riječima, iako je potrebno preduzeti dalje mjere, današnji dogovor je ključni korak naprijed za Crnu Goru na putu ka EU.<br/>
<br/>
- Ovaj važan korak će omogućiti političkim akterima da se u potpunosti fokusiraju na ključne reforme vezane za EU, koje su neophodne kako bi se brzo napredovalo ka cilju zatvaranja pregovora o pristupanju do kraja 2026. godine- istakla je Kos.<br/>
<br/>
Kako je navela, EU pozdravlja i povećanje zastupljenosti žena na izbornim listama na 40 odsto.<br/>
<br/>
Ona je dodala da je to važan korak ka osiguravanju da žene imaju ravnopravan glas u oblikovanju političke budućnosti Crne Gore.<br/>
<br/>
- Ovo je jasan podsjetnik da su dijalog i kompromis pravi put za Crnu Goru – uz fokus, disciplinu i jedinstvo, put ka Evropi je širom otvoren- zaključila je Kos.<br/>
<br/>
Ona je istakla da se raduju pregledu sveobuhvatnog paketa izborne reforme kako bi osigurali potpunu usklađenost sa evropskim standardima.<br/>
<br/>
- Sveobuhvatna izborna reforma je ključni korak za Crnu Goru, jer će ojačati politički sistem i unaprijediti demokratsko sprovođenje izbora, što je osnovni uslov za članstvo u EU- naglasila je Kos.</p>

Kos: Pozdravljamo današnji politički konsenzus, ovo je podsjetnik da su dijalog i kompromis pravi put za Crnu Goru

<p>Vlada Crne Gore sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) danas je zaključila Ugovor o kreditu i Ugovor o projektu za finansiranje i realizaciju projekta izgradnje druge dionice autoputa Bar-Boljare.</p>
<p>Ceremoniji u Vili Gorica, tokom koje su potpisani neophodni akti da Crna Gora dobije 150 miliona bespovratnih sredstava i 200 miliona eura povoljnog kredita, prisustvovao je predsjednik Vlade, Milojko Spajić.</p>
<p>Kako je saopšteno, izbor izvođača radova druge dionice auto-puta očekuje se u septembru, nakon čega će krenuti i pripremni radovi.</p>
<p>On je podsjetio da je apsolutni prioritet Vlade izgradnja putne infrastrukture, kao stuba suštinskog i održivog razvoja Crne Gore.</p>
<p>- Uprkos izazovima, uprkos izmjenama trase koje su iziskivale dodatno vrijeme, danas imamo konkretne rezultate - pravni okvir je tu, finansijska konstrukcija je zatvorena. Na stolu su potpisana dokumenta. Prvi korak je učinjen, sljedeći je gradnja - kazao je Spajić.</p>
<p>Dodao je da znaju da su građani nestrpljivi - s pravom.</p>
<p>- Ali velike stvari vrijedi i malo sačekati. Jer ova dionica nije samo saobraćajnica - to je simbol našeg zajedničkog rada sa Evropskom unijom. Donacija od 150 miliona eura govori više od hiljadu riječi i neporeciv je znak povjerenja u Crnu Goru. To povjerenje i saradnja nas vode u Evropsku uniju, ali još važnije - stvaraju uslove da naši građani ostanu ovdje, da žive, rade i grade svoju budućnost u Crnoj Gori - naveo je on.</p>
<p>Evropska unija danas, kako je rekao, ulaže 150 miliona eura bespovratne pomoći za izgradnju dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice.</p>
<p>- Ova dionica nije samo još jedan put. Riječ je o ključnoj strateškoj investiciji u budućnost Crne Gore, posebno u njen Sjever - rekao je ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler, naglašavajući da je riječ o najvećem grantu koji je EU ikada dodijelila Crnoj Gori.</p>
<p>Naveo je da je ova značajna podrška povezana sa očekivanjima Evropske unije.</p>
<p>- Jer kada ulažemo evropski novac - to znači da očekujemo i evropski kvalitet. To znači da će se projekat sprovoditi prema najvišim standardima - fer javna nabavka, zaštita životne sredine, uvažavanje lokalnih zajednica, transparentnost trošenja sredstava. Sve ono što i građani Crne Gore žele od svojih institucija. Upravo zato je ova investicija toliko važna - saopštio je ambasador Satler.</p>
<p>Za EBRD nastavak izgradnje auto-puta predstavlja 100. projekat koji podržavaju u Crnoj Gori.</p>
<p>- Moderna i pouzdana transportna infrastruktura je od suštinskog značaja za ekonomski razvoj Crne Gore, posebno kada je reč o unaprjeđenju turizma, trgovine i regionalne integracije. Auto-put Bar–Boljare je više od običnog puta - to je strateška investicija koja će poboljšati povezanost širom zahtevnog terena zemlje, povezati jadransku obalu sa unutrašnjim regionima i susednim državama, kao i osloboditi ekonomski potencijal severne Crne Gore. Ponosni smo što ova inicijativa predstavlja 100. projekat EBRD-a u Crnoj Gori, čime se naša ukupna ulaganja u zemlji od početka rada 2006. godine penju na više od milijardu evra - poručio je Mateo Kolanđeli regionalni direktor EBRD za Zapadni Balkan, koji je Ugovor o kreditu potpisao sa ministrom finansija, Novicom Vukovićem.</p>
<p>Investicija se finansira kombinacijom bespovratne pomoći Evropske unije, kreditnih sredstava EBRD-a i sredstava iz državnog budžeta. Time, kaže, Crna Gora pokazuje može da planira i realizuje velike infrastrukturne projekte - transparentno, održivo i odgovorno.</p>
<p>- Ugovori koje smo potpisali rezultat su pažljivo vođenih pregovora i partnerskog odnosa sa EBRD-om i EU, koji nam omogućavaju da strateški ulažemo u budućnost sjevera Crne Gore i jačanje ekonomske povezanosti zemlje. Ovo nije samo ulaganje u infrastrukturu - ovo je ulaganje u povezivanje Crne Gore sa regionom i Evropskom unijom, u ravnomjerniji regionalni razvoj i u bolji kvalitet života naših građana - naglasio je ministar Vuković.</p>
<p>U prethodnih godinu završena je, kako su kazali u Vladi, i izrada idejnih rješenja za kompletnu mrežu planiranih auto-puteva i brzih saobraćajnica u dužini od 585 kilometara. Do kraja naredne godine u Ministarstvu saobraćaja očekuju i završetak idejnih projekata za cijelu trasu auto-puta Bar–Boljare.</p>
<p>- Uspješnim zaključivanjem ovog ugovora potvrđujemo da su ispunjeni svi tehnički, pravni i proceduralni standardi koje zahtijeva jedna od najrenomiranijih evropskih finansijskih institucija - EBRD. Takođe, ovo je rezultat višemjesečne intenzivne saradnje Ministarstva saobraćaja, Ministarstva finansija, Monteputa i međunarodnih partnera. Vezano za realizaciju druge dionice, ugovor sa konsultantom je već potpisan u skladu sa pravilima EBRD, dok su tenderske procedure za izbor izvođača i nadzora u završnoj fazi - riječi su ministarke saobraćaja, Maje Vukićević.</p>
<p>Pored ministarke, Ugovor o projektu izgradnje druge dionice auto-puta sa EBRD-ijem su potpisali direktor Monteputa Milan Ljiljanić i direktor Uprave za saobraćaj, Radomir Vuksanović.</p>

Osigurana pomoć za nastavak izgradnje auto-puta - 150 miliona eura bespovratno

<p>Na portalu IN4S osvanuo je tekst koji ne bi trebalo da promakne ljubiteljima pravno-političke fantastike.&nbsp;</p>
<p>U njemu se tvrdi da bi crnogorski reditelj<b> Danilo Marunović</b>, „i njegova ekipa“, u nekoj zamišljenoj epizodi života u Evropskoj uniji, bili iza rešetaka.</p>
<p><a href="https://web.archive.org/web/20250721131737/https:/www.in4s.net/marunovic-i-druzina-bi-u-svojoj-voljenoj-eu-bili-iza-resetaka/" target="_blank">Krivica?</a> Navodno širenje komunističke ideologije, koja se, po tvrdnji teksta, u evropskom pravnom okviru tretira jednako strogo kao nacistička propaganda.&nbsp;</p>
<p>Članak je prenijet i <a href="https://web.archive.org/web/20250721131524/https:/portal083.me/drustvo/marunovic-i-druzina-bi-u-svojoj-voljenoj-eu-bili-iza-resetaka/" target="_blank">na Portalu 083</a>.&nbsp;</p>
<p>Šta je tačno „zločin“ koji se Marunoviću stavlja na teret, ostaje misterija – konkretni primjeri širenja komunističke misli u tekstu ne postoje, ali to ne sprečava autore da presudu izreknu bez suđenja: zbog „retro priča i sipanja mržnje kroz ružičasto jugoslovenstvo“, protagonisti bi, tvrde, završili u zatvorskoj ćeliji, a bogami i trpezariji.&nbsp;</p>
<p>U ovom tekstu nećemo ulaziti u to da li Marunović zaista širi komunizam, jugonostalgiju, retro romantiku, niti tumačiti ideološke nijanse njegove estetike. &nbsp;</p>
<p>Naš fokus je skromniji, ali konkretniji: da li se u Evropskoj uniji zaista može završiti u zatvoru zbog ovakvih prestupa.&nbsp;</p>
<p><b>Kontekst kao ključ razumijevanja zabrana</b>&nbsp;</p>
<p>Autori teksta pozivaju se na nedavne izmjene krivičnog zakonodavstva u Češkoj Republici, prema kojima se širenje i promovisanje komunističke ideologije tretira na isti način kao i nacistička propaganda. Prema važećim odredbama, takva djela mogu, u određenim okolnostima, dovesti do zatvorskih kazni.&nbsp;</p>
<p>Zvuči ozbiljno, barem na prvi pogled. Ali kao i svaki pravni akt koji se koristi kao temelj dalekosežnih političkih zaključaka, i ovaj zahtijeva nešto više konteksta. Jer bez njega, granica između pravne argumentacije i ideološke manipulacije lako se briše.&nbsp;</p>
<p>Dvadeseti vijek u Evropi bio je duboko obilježen totalitarnim režimima, ostavljajući složeno nasljeđe s kojim se mnoge evropske države i dalje suočavaju. To podrazumijeva napore da se suoče sa zločinima počinjenim pod tim režimima i da ih osude. Evropska unija i Savjet Evrope često naglašavaju važnost istorijskog sjećanja i osude totalitarnih ideologija, uključujući nacizam i komunizam. <a href="https://web.archive.org/web/20120319205014/http:/www.victimsofcommunism.org/media/article.php?article=3849" target="_blank">Praška deklaracija iz 2008. godine</a>, na primjer, poziva na sveevropsko priznanje nacističkih i komunističkih režima kao najvećih katastrofa 20. vijeka, na ravnopravan tretman svih žrtava totalitarizama, kao i na otvaranje javne debate o političkoj i komercijalnoj zloupotrebi komunističkih simbola. Rezultat ovog pristupa bila je i odluka Evropskog parlamenta da 23. avgust proglasi <a href="https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-6-2008-0439_EN.html?redirect" target="_blank">Evropskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma (Black Ribbon Day)</a>, kao zajednički datum sjećanja na sve žrtve totalitarnih režima.&nbsp;</p>
<p>Zemlje bivšeg Istočnog bloka, koje su decenijama bile iza Gvozdene zavjese pod snažnim uticajem staljinizma i sovjetske ideološke kontrole, danas se suočavaju s izazovom istorijskog obračuna s totalitarnim nasljeđem. Nakon pada komunizma, neke od njih – poput Češke Republike – preduzele su konkretne zakonodavne korake kako bi osudile zločine bivših režima. Češka je još 1993. godine zakonom proglasila komunistički režim nezakonitim, a Komunističku partiju kriminalnom organizacijom, što je kasnije potvrdio i Ustavni sud. <a href="https://www.jurist.org/news/2025/07/czechia-president-approves-law-criminalizing-support-for-communism-and-nazism/" target="_blank">Najnoviji zakonski amandman</a>, kojim se formalno izjednačava promovisanje komunizma i nacizma, doživljen je kao simbolična satisfakcija za žrtve političke represije – uključujući disidente koji su bili zatvarani ili pogubljeni. Iako se ove mjere prikazuju kao oblik istorijske pravde, <a href="https://www.euronews.com/my-europe/2025/07/18/czech-president-petr-pavel-signs-law-criminalising-communist-propaganda" target="_blank">kritičari upozoravaju</a> da postoji rizik od političke instrumentalizacije zakona i potencijalnog narušavanja slobode govora. Ova napetost između potrebe da se prošlost pravno osudi i obaveze da se očuvaju demokratske slobode, predstavlja jedno od ključnih pitanja u postkomunističkom suočavanju s prošlošću.&nbsp;</p>
<p>Slične mjere preduzete su i u Poljskoj, Litvaniji, Letoniji i drugim državama, koje su zabranile upotrebu komunističkih simbola, javno promovisanje komunističke ideologije, pa čak i sviranje sovjetske himne, tretirajući ih kao oblik totalitarne prijetnje. Pravni status komunističkih simbola u drugim postkomunističkim zemljama je legalan, ali često popraćen temeljnim pravnim okvirima koji osuđuju totalitarne prakse i zločine počinjene od strane komunističkih režima.&nbsp;</p>
<p>Iz ovoga se vidi da pravni napori za zabranu komunističkih simbola u postkomunističkim zemljama nijesu jedinstveni, već su duboko uslovljeni specifičnim istorijskim iskustvom i političkom osjetljivošću svake države. &nbsp;</p>
<p><a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7459976.stm" target="_blank">Litvanija</a> i <a href="https://www.saeima.lv/en/news/saeima-news/21126-saeima-bans-the-use-of-ussr-and-nazi-symbols-at-public-events" target="_blank">Letonija</a>, na primjer, eksplicitno zabranjuju javno prikazivanje simbola Sovjetskog Saveza i nacističke Njemačke, poput zastava, grbova, uniformi i himni, fokusirajući se na simbole konkretne istorijske traume sovjetske okupacije. Istovremeno, obje zemlje u zakonima dosljedno uključuju izuzetke za obrazovne, naučne i umjetničke svrhe, kako bi se izbjegla prekomjerna ograničenja koja bi mogla ugroziti akademsku slobodu i pravo na javnu debatu. Takav pristup pokazuje nastojanje da se istorijska pravda i demokratske vrijednosti grade paralelno, a ne nauštrb jedne ili druge.&nbsp;</p>
<p>Na drugoj strani, <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Strafgesetzbuch_section_86a" target="_blank">Njemačka</a> zabranjuje upotrebu simbola isključivo u kontekstu neustavnih ili zabranjenih organizacija, prvenstveno nacističkih. Jedna od zabranjenih je i ugašena Komunistička partija Njemačke (KPD) pa su tako zastava i grb KPD-a i dalje zabranjeni, dok se univerzalni simbol srpa i čekića može legalno koristiti, sve dok nije povezan sa takvim organizacijama. Ovakav pristup pokazuje da je njemački pravni okvir usmjeren na sankcionisanje konkretnih prijetnji ustavnom poretku, a ne na generalnu zabranu komunističkih ideja ili simbola.&nbsp;</p>
<p>Mađarska je još 1993. godine zabranila javnu upotrebu <a href="https://verfassungsblog.de/memory-wars-of-commercial-worth-the-legal-status-of-the-red-star-in-hungary/" target="_blank">pet simbola totalitarnih režima</a>: svastike, SS runa, strelastog krsta, srpa i čekića te crvene petokrake. Zabrana uključuje izuzetke za umjetničke, naučne i obrazovne svrhe. Iako su Evropski sud za ljudska prava (u presudama <a href="https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-87404%22]}" target="_blank">Vajnai v. Hungary</a> 2008 i <a href="https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-107307%22]}" target="_blank">Fratanoló v. Hungary</a> 2011) i <a href="https://public.mkab.hu/dev/dontesek.nsf/0/E1E95AF7B7C1A24EC1257ADA00524F2E?OpenDocument" target="_blank">Ustavni sud Mađarske</a> 2013. ocijenili ovu zabranu kao nesrazmjerno ograničenje slobode izražavanja, zakon nije povučen. Naprotiv, 2017. je predloženo njegovo proširenje i na komercijalnu upotrebu – ciljajući, između ostalog, brendove poput Heinekena – kako bi se spriječila normalizacija totalitarnih simbola u svakodnevnom životu.&nbsp;</p>
<p><b>EU i nasljeđe komunizma</b>&nbsp;</p>
<p>Kada se izađe sa terena postkomunističkih država, situacija na nivou Evropske unije je bitno drugačija. Evropska unija ne posjeduje jedinstveni, harmonizovani pravni okvir koji bi zabranjivao komunističku propagandu u svim državama članicama. Umjesto toga, odnos prema komunističkoj prošlosti uglavnom je prepušten nadležnosti država članica, što rezultira znatnim varijacijama u zakonodavnim rješenjima.&nbsp;</p>
<p>Iako ne postoji univerzalni zakon koji kriminalizuje širenje komunističke ideologije, EU je zauzela jasan politički i moralni stav. Evropski parlament je kroz više rezolucija osudio sve totalitarne režime, uključujući nacizam, fašizam, staljinizam i komunizam. Međutim, te rezolucije imaju političku, a ne obavezujuću pravnu snagu.&nbsp;</p>
<p>Ključni pravni instrument na ovom polju je <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32008F0913" target="_blank">Okvirna odluka Savjeta EU 2008/913/JHA</a>, čiji je cilj borba protiv rasizma i ksenofobije kroz kriminalizaciju javnog negiranja, opravdavanja ili grubog umanjivanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Odluka obavezuje države članice da krivično sankcionišu „javno odobravanje, negiranje ili grubo umanjivanje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina“, kako su definisani u čl. 6, 7. i 8. Statuta Međunarodnog krivičnog suda (ICC), kao i u članu 6. Povelje Međunarodnog vojnog tribunala u Nirnbergu (IMT). Iako se u praksi fokus najčešće zadržava na nacističkim zločinima, ovako postavljena pravna osnova omogućava potencijalno obuhvatanje i zločina počinjenih pod komunističkim režimima – ukoliko se uklapaju u pomenute međunarodne definicije. &nbsp;</p>
<p>Međutim, važno je naglasiti da evropske institucije izričito priznaju da su politike sjećanja i krivično zakonodavstvo u nadležnosti država članica. To znači da ne postoji obaveza na nivou EU da se širenje komunističke ideologije kriminalizuje na način kako se to čini s negiranjem Holokausta ili veličanjem nacističkih zločina. &nbsp;</p>
<p>Uprkos političkoj osudi totalitarnih režima, pravni odgovori na nasljeđe komunizma ostaju raznoliki i nerijetko duboko ukorijenjeni u nacionalnim istorijskim iskustvima, pravnim tradicijama i društvenim podjelama. Zakon poput onog usvojenog u Češkoj, kojim se širenje komunističke ideologije eksplicitno kriminalizuje i izjednačava s nacističkom propagandom, ne predstavlja implementaciju evropskog prava, već primjer nacionalne zakonodavne inicijative koja odražava domaći politički i istorijski kontekst.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;<b>Praksa Evropskog suda za ljudska prava</b>&nbsp;</p>
<p>Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) ima ključnu ulogu u tumačenju ravnoteže između slobode izražavanja i dozvoljenih ograničenja, na osnovu člana 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ova odredba štiti čak i izražavanje ideja koje mogu „uvrijediti, šokirati ili uznemiriti“, ali nije apsolutna – ograničenja su dozvoljena ako su propisana zakonom i „neophodna u demokratskom društvu“. Istovremeno, član 17 Konvencije zabranjuje zloupotrebu prava, čime se isključuje zaštita govora koji ugrožava osnovne vrijednosti demokratskog poretka, poput negiranja Holokausta ili veličanja nacističkog režima.&nbsp;</p>
<p>U praksi ESLJP pravi jasnu razliku između nacističkih i komunističkih simbola. Kada je riječ o nacističkim simbolima, Sud primjenjuje strog pristup. U predmetima poput <a href="https://hudoc.echr.coe.int/app/conversion/pdf/?library=ECHR&amp;id=003-6051305-7779982&amp;filename=Decision%20Nix%20%20v.%20Germany%20-%20criminal%20conviction%20for%20use%20of%20Nazi%20symbols%20in%20a%20blog.pdf" target="_blank">Nix v. Germany</a>, Sud je podržao nacionalne zabrane prikazivanja nacističkih obilježja, čak i kada se koriste u anti-rasističkom kontekstu. Iako je Sud prihvatio da podnosilac inicijative nije imao namjeru širiti totalitarnu propagandu, pozivati na nasilje niti širiti govor mržnje, i da je moguće smatrao da doprinosi javnoj debati, ipak je presudio da domaći sudovi nijesu prekršili Konvenciju. Ključno za odluku bilo je to što je slika Himlera sa svastikom korišćena na upadljiv način, kao vizuelni “mamac”, bez jasnog i nedvosmislenog odbacivanja nacističke ideologije. Sud je konstatovao da je njemačko zakonodavstvo u tom pogledu jasno: čak ni kritička upotreba nacističkih simbola ne izuzima od krivične odgovornosti, osim ako ne postoji izričita osuda nacizma.&nbsp;</p>
<p>Međutim, kada su u pitanju komunistički simboli, pristup Suda je znatno suzdržaniji i kontekstualniji. U presudi Vajnai protiv Mađarske (2008), ESLJP je utvrdio povredu slobode izražavanja jer je demonstrant bio kažnjen zbog nošenja crvene zvijezde. Sud je zaključio da takva zabrana nije bila „neophodna u demokratskom društvu“, posebno jer crvena zvijezda ima višestruka značenja i nije predstavljala neposrednu prijetnju demokratskom poretku. Ova presuda ukazuje da se zabrane komunističkih simbola moraju temeljiti na jasnoj i neposrednoj opasnosti, a ne na opštoj političkoj osudi.&nbsp;</p>
<p>Ova diferencijacija otvara pravni i filozofski jaz između pristupa ESLJP-a i nekih nacionalnih zakonodavstava – poput nedavnog zakona u Češkoj kojim se komunistička ideologija izjednačava s nacizmom. Iako ESLJP još nije odlučivao o ovom konkretnom zakonu, njegova dosadašnja praksa, uključujući i slučaj Vajnai, sugeriše da bi široke ideološke zabrane – koje ne podrazumijevaju direktno podsticanje nasilja, mržnje ili negiranje konkretnih zločina – mogle biti proglašene nesrazmjernim ograničenjem slobode izražavanja.&nbsp;</p>
<p>Istovremeno, ESLJP se suočava s kritikama zbog nedosljednosti u primjeni pravnih standarda. Dok se nacistički simboli gotovo automatski isključuju iz zaštite člana 10, komunistički i drugi totalitarni simboli prolaze „analizu na osnovu štetnosti“. Takva „diferencijalna obrada“, prema nekim analitičarima, odražava širi evropski konsenzus o osudi nacizma, koji ne postoji u istoj mjeri kada je riječ o komunizmu. &nbsp;</p>
<p>ESLJP brani široku slobodu izražavanja, ali istovremeno dozvoljava ograničenja u slučajevima govora koji predstavlja direktnu prijetnju demokratskom poretku. Za razliku od pravne prakse u nekim istočnoevropskim državama, Sud se uzdržava od blanketnih zabrana političkih simbola i ideologija, preferirajući individualnu analizu konkretnog konteksta i efekta. To stvara složeno pravno sivo područje i potencijal za buduće izazove ovim nacionalnim zabranama pred međunarodnim sudovima.&nbsp;</p>
<p><b>Nema zatvora za „ružičasto jugoslovenstvo“</b>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Pa da li bi, u konačnici, Danilo Marunović i ostali obuhvaćeni “optužnicom” In4s-a završili iza rešetaka neke članice Evropske unije? Ukratko – teško.&nbsp;</p>
<p>Za tako nešto, morali bi napustiti „ružičasto jugoslovenstvo“ i uploviti u vode otvorenog veličanja Staljina, poricanja zločina komunističkih režima ili slavljenja represije nad političkim neistomišljenicima. &nbsp;</p>
<p>Partizanski prepjev boljševičke „Po šumama i gorama“ bi možda u nekim državama mogao izazvati nepoželjena dodatna pojašnjenja, ali je „Oj đevojko drugarice“ na većini evropskih destinacija još uvijek bezbjedan izbor da se pusti glas. Jer tekst In4s-a počiva na ignorisanju istorijske činjenice da socijalistička Jugoslavija – uz sve svoje mane – nikad nije bila isto što i staljinizam, već upravo njegova glasna disidentkinja.&nbsp;</p>
<p>Možda bi u nekoj istočnoevropskoj zemlji naišli na zakon koji sankcioniše sovjetsku ikonografiju, ali i to bi moralo biti vrlo konkretno i vrlo eksplicitno – crvena zvijezda u opštem kontekstu još uvijek ne znači automatski zatvor, barem prema sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava.&nbsp;</p>
<p>Naime, niti EU ima jedinstven pravni okvir kojim bi se „komunistička propaganda“ kao takva kažnjavala, niti praksa ESLJP-a pokazuje sklonost da simboliku iz komunističke prošlosti tretira jednako kao nacističku – osim kada je riječ o direktnom pozivanju na nasilje, govoru mržnje ili poricanju međunarodno priznatih zločina.&nbsp;</p>
<p>Drugim riječima – nostalgična prisjećanja na bratstvo i jedinstvo, ne spadaju ni pod šta što bi u evropskom pravnom sistemu vodilo ka zatvorskoj kazni.&nbsp;</p>
<p>Ironično, ono što u EU jeste nedvosmisleno zabranjeno i kažnjivo jeste relativizacija fašizma, slavljenje fašističkih kolaboranata, umanjivanje ili poricanje genocida, te rehabilitacija ratnih zločinaca – a što se nerijetko može sresti na sadržajima tog portala. Dakle, ako je neko bliži riziku od susreta sa evropskim sudskim sistemom – teško da je to reditelj Marunović.&nbsp;</p>
<p>Zaključno, tvrdnje iznesene u tekstu IN4S-a više djeluju kao izraz ideološkog ogorčenja nego kao odraz stvarnog pravnog okvira u Evropskoj uniji. Ako se već EU zamišlja kao mreža kazamata za ideološke neistomišljenike, ne bi škodilo prethodno provjeriti ko bi, prema važećem pravu i sudskoj praksi, u tim ćelijama zaista mogao završiti.&nbsp;</p>
<p>U skladu sa metodologijom Raskrinkavanja, članak koji je objavio In4s i prenio Portal 083 ocjenjujemo kao manipulaciju činjenicama. &nbsp;</p>
<p>Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.&nbsp;</p>

Ružičasta sjećanja ne vode iza rešetaka

<p>Kina je jutros potvrdila da će ove sedmice u Pekingu održati samit na visokom nivou sa Evropskom unijom, povodom 50 godina diplomatskih odnosa, dok obje strane nastoje da prevaziđu trgovinske nesuglasice u vremenu opšte neizvjesnosti u globalnoj trgovini.</p>
<p>Predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b> i predsjednik Evropskog savjeta <b>Antonio Košta</b> posjetiće Kinu u četvrtak i sastati se sa kineskim predsjednikom<b> Si Đinpingom</b>, saopštilo je jutros kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.</p>
<p>Premijer Kine<b> Li Čjang</b> biće suosnivač 25. kinesko-EU samita sa liderima EU istog dana.</p>
<p>Ovaj sastanak dolazi u trenutku kada se trgovinski sukobi u svijetu zaoštravaju, a Peking nastoji da osigura bliže ekonomske i političke veze sa blokom, kao zaštitu od neizvjesnosti u odnosima sa Sjedinjenim Državama.</p>
<p>Odnosi između EU i Kine znatno su zahladili 2021. godine, kada je Brisel uveo sankcije kineskim zvaničnicima zbog navodnih kršenja ljudskih prava u regionu Sinkjang, što je dovelo do brzih kontramjera Pekinga i skoro potpunog prekida bilateralne razmjene.</p>
<p>Odnosi su takođe narušavani raznim trgovinskim sporovima u posljednjih nekoliko godina, uključujući one oko kineskih električnih vozila, evropskog brendija i svinjetine, državnih nabavki medicinske opreme i rijetkih zemalja.</p>
<p>U nedavnom govoru, Fon der Lajen je pohvalila kineski ekonomski napredak, ali je istakla da je Kina preplavila svjetska tržišta viškom kapaciteta, ograničila pristup svom tržištu i, ustvari, omogućila rusku ratnu ekonomiju.</p>
<p>Blok koji Kinu naziva „partnerom za saradnju, ekonomskim konkurentom i sistemskim rivalom“ takođe je naglasio potrebu za ublažavanjem odnosa u uslovima globalne trgovinske neizvjesnosti.</p>
<p>Nakon što je američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> u aprilu najavio široke carine, fon der Lajen je tokom telefonskog razgovora sa kineskim premijerom Li Čjangom rekla da je odgovornost EU i Kine „da podrže snažan i reformisan trgovinski sistem, slobodan, pravičan i zasnovan na ravnopravnim uslovima“.</p>

Kina: Potvrđen sastanak Si Đinpinga sa Fon der Lajen i Koštom

<p>Usvajanje Prostorno-urbanističkog plana Podgorice na elektronskoj sjednici, zajedno sa drugim planskim dokumentima, nastavlja niz bahatog i besprizornog odnosa 44. Vlade prema najvažnijem resursu - prostoru - ocijenila je potpredsjednica Građanskog pokreta URA i bivša resorna ministarka <b>Ana Novaković-Đurović </b>pozivajući njenog nasljednika Slavena Radunovića da odgovori koji su ga razlozi hitnosti naveli da se PUP Podgorice usvaja na elektronskoj sjednici - tokom odmora.</p>
<p>Ovakav način donošenja odluka pokazuje, decidna je ona, samo jedno: prostor za korupciju.</p>
<p>- To potvrđuje i činjenica da Vlada, u slučaju projekta Velje brdo, ignoriše upozorenja institucija da takva gradnja može direktno ugroziti snabdijevanje Podgorice vodom sa Mareze - naglasila je Novaković-Đurović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-za-oko-sat-usvojila-pup-podgorice-pljevalja-12-clanova-nije-glasalo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ona je pobrojala što je 44. Vlada uradila prostoru Crne Gore samo u nekoliko mjeseci.</p>
<p>- Potpisala sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), prema kojem će investitori planirati naš prostor; uz grubo kršenje procedura donijela Prostorni plan Crne Gore i u njega uvrstila sporne i neutemeljene projekte, poput Vrljeg brda; ministar (<b>Slaven</b>) <b>Radunović</b> pozvao je građane i građanke Boke da se na referendumu izjasne da li Kotor treba da ostane na UNESCO listi svjetske kulturne baštine, implicirajući da je Vlada spremna, zbog svojih bahatih planova gradnje, da dovede u pitanje civilizacijsku vrijednost Boke; niz je nastavljen podlim gestom - iskorišćena je trenutna situacija, kada je fokus javnosti na požarima u Crnoj Gori, kako bi se donio štetni prostorni plan za Glavni grad - istakla je Novaković-Đurović.</p>
<p>Kaže i da ovi postupci u svega nekoliko mjeseci jasno pokazuju da nema slučajnosti već da je riječ o obrascu ponašanja vladajuće većine, kao što su kršenje zakona, ignorisanje struke i javnosti, te zloupotreba kriznih situacija sa ciljem uništavanja prostora u korist investitora.</p>
<p>- Da bi se prostor Crne Gore sačuvao, sa vlasti mora otići ova većina koja ga sistemski uništava - zaključila je Novaković-Đurović.</p>

Novaković-Đurović: Radunović da kaže koji su razlozi hitnosti za usvajanje PUP-a Podgorice na elektronskoj sjednici tokom odmora

<p>Češki helikopter Black Hawk UH-60A već dva dana učestvuje u gašenju požara na najkritičnijim lokacijama koje su u Crnoj Gori obuhvaćene požarima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FkQELcgzRqp8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Češka letjelica danas djeluje u Piperima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816120820_b40a6a56ce800061b6e0340b11793209c220f268452683de95793c51dbf4ecd8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816120820_b40a6a56ce800061b6e0340b11793209c220f268452683de95793c51dbf4ecd8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Češki helikopter"> <figcaption>Black Hawk UH-60A<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Načelnik Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa u Direktoratu za zaštitu i spašavanje <b>Ljuban Tmušić</b> saopštio je da je upravo područje Pipera, ali i Kučkih korita danas najugroženije zbog vatre.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjNpqx_LxRmc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- 42 vatrogasca su angažovana na poziciji Stijena Piperska, Đurkovići, i naravno u Kučkim koritima imamo angažman vazduhoplova - naveo je on na jutrošnjoj konferenciji za medije.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.0086%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftmusic-najugrozeniji-piperi-i-kucka-korita-nema-evakuisanih-osoba-i-nije-bilo-novoopozarenih-objekata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Saopštio je da je njihov avion danas angažovan u Petrovićima u Nikšiću, a helikopter Vojske u Kučima.</p> <p>- Što se tiče međunarodne pomoći: 50 vatrogasaca iz Austrije djeluje u mjestu Stijena piperska, kao i češki tim, helikopter Bosne i Hercegovine (BiH) na Bioču, švajcarski tim u Piperima, dok se mađarski danas vraća u svoju državu - rekao je on.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816130836_16c3a0d3adfd5abda2bc607c33e2d83317a2bb67747f1386c305e185d955b005.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250816130836_16c3a0d3adfd5abda2bc607c33e2d83317a2bb67747f1386c305e185d955b005" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Požar u Piperima Piperi"> <figcaption>Požar u Piperima<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Dodao je da će helikopter Srbije biti angažovan nakon servisa.</p> <p>Juče je, prema njegovim riječima, na opožarene lokacije ispušteno 575 tona vode.</p> <p>- Što se tiče situacije na terenu: nema evakuisanih osoba u ovom trenutku i nije bilo novoopožarenih objekata - naglasio je Tmušić.</p>

(FOTO i VIDEO) Češki helikopter u akciji gašenja požara u Piperima

<p>Protiv A.D. (52) podnijeta je krivična prijava nakon što je utvrđeno da njemu pripadaju prehrambeni proizvodi u vrijednosti od preko 6.000 eura koji su pronađeni tokom kontrole teretnog vozila u mjestu Šolja u Bijelom Polju.</p>
<p>Kako je saopšteno iz policije, to vozilo je dolazilo iz pravca Srbije i parkiralo vozilo ispred jedne porodične kuće.</p>
<p>- Po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, a postupajući po naredbi Osnovnog suda u Bijelom Polju policija je izvršila pretres ovog teretnog motornog vozila i pronašla veću količinu prehrambenih proizvoda procijenjene vrijednosti preko 6.000 eura. Dalje preduzetim aktivnostima policijski službenici identifikovali su vlasnika robe - A.D. (52) te je sa cjelokupnim događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji se izjasnio da se u radnjama A.D. stiču elementi bića krivičnog djela nedozvoljena trgovina - kazali su u policiji.</p>
<p>Protiv A.D je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.</p>

Granična policija u teretnom vozilu pronašla hranu vrijednu 6.000 eura bez adekvatne dokumentacije, podnijeta krivična prijava

<p>Potpredsjednik Skupštine Dragutin Vučinić je za navijače Hajduka pomislio je da su vatrogasci iz susjedne Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji stižu da pomognu Crnoj Gori u borbi s vatrenom stihijom.</p> <p>Naime, prema pisanju Slobodne Dalmacije, &nbsp;Vučinić je grupu navijača Hajduka – popularnu Torcidu – zamijenio sa vatrogascima.</p> <p>– 18 autobusa s navijačima Hajduka tim putem išlo je prema Tirani, gdje Hajduk večeras igra uzvratnu utakmicu 3. pretkola Konferencijske lige protiv Dinamo Sitija – navodi Slobodna Dalmacija.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsport%2Fhajduk%2Fpotpredsjednik-skupstine-podgorice-od-torcide-mislio-da-su-vatrogasci-kad-je-shvatio-pogledajte-reakciju-1496316&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Vučinić je danas na svom Facebook profilu objavio poruku:</p> <p>STIŽE POMOĆ NAŠIM MOMCIMA!</p> <p>Upravo sam dobio informaciju – ogromna kolona šlepera pod pratnjom naše policije ide iz pravca Nikšića i Danilovgrada ka Podgorici!</p> <p>U koloni je i preko desetak autobusa – iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uz dvadesetak šlepera… Vatrogasci?</p> <p>NISMO SAMI!</p> <p>Nedugo nakon objave, uslijedio je komentar jednog korisnika:</p> <p>– To idu navijači Hajduka iz Splita za Albaniju.</p> <p>Na što je Vučinić odgovorio:</p> <p>– Ja pomislih kako su mi opisali da su vatrogasci… odgovorio je Vučinić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d" data-rendition-name="original" width="902" height="1600" loading="lazy" alt="kom"> </figure>  <p>Potom je objasnio:</p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Rekli su da su bili u plavim uniformama. Drug mi je poslao slike, vozač autobusa mimoišao se s njima, slikao je tek kad je glavnina prošla, nažalost...</p>

I hrvatski mediji pišu o tome: Potpredsjednik Skupštine Glavnog grada Dragutin Vučinić pomiješao Torcidu s vatrogascima

<p><b>Goran Jokić</b> ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i čelnika Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića</b> da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp;</p> <p>Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – <b>Igora Nedovića, </b>u sred dana,<b> </b>16. jula u Staroj varoši i <b>Ivana Milačića</b>, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp;</p> <h2><b>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA </b>&nbsp;</h2> <p>Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp;</p> <p>U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp;</p> <p>- Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp;</p> <h2><b>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</b></h2> <p>Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp;</p> <p>Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp;</p> <p>Jokićev rođeni brat, <b>Danilo Jokić</b>, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore <b>Gorana Danilovića</b>, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je <b>Željka Savković</b>, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije <b>Janka Vučinića,</b> kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp;</p> <p>I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp;</p> <h2><b>NAREDBA ZA BELVEDER</b></h2> <p>,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!”</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.<span>(Photo: Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp;</p> <p>- U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije <b>Joanikija Mićovića </b>u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka <b>Kaćuša Krsmanović</b>, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp;</p> <h2><b>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</b></h2> <p>Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada <b>Zdravka Krivokapića</b> je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE:   Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp;</p> <p>Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp;</p> <p>Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.</p>

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

<p>Funkcioner Demokratske Crne Gore <b>Boris Bogdanović</b> nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata <b>Veselina Radulovića</b>, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.</p>
<p>U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.</p>
<p>- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.</p>
<p>Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i direktora policije <b>Lazara Šćepanovića</b> nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije <b>Darku Mađariću</b> i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti <b>Tihomira Goranovića</b>.</p>
<p>Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.</p>
<p>Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bogdanović nastavio sa uvredama na račun advokata – zasmetala mu opaska o diplomi Megatrenda

<p>Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat <b>Đuro Grubišić</b>, inače sestrić poslanika <b>Vladimira Dobričanina</b>, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine <b>Željko Komnenović</b> nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.</p>
<p>Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.</p>
<p>Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.</p>
<p>To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.</p>
<p>- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.</p>
<p>Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.</p>
<p>- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.</p>
<p>Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.</p>

Tag: evropska-unija

Evropski lideri: Rusija ne može imati veto na ukrajinski put ka EU i NATO

EU pozvala na okončanje svake eskalacije u Srbiji

Zaposleni u institucijama EU: Kalas i Fon der Lajen da izvrše pritisak na Izrael

EU: Presuda Dodiku obavezujuća, sve strane da je poštuju

EU ukida pečate na granicama od 12. oktobra

Mandić sa Relinger: Crna Gora ima snažnu podršku Njemačke da postane punopravna članica EU

Kos: Pozdravljamo današnji politički konsenzus, ovo je podsjetnik da su dijalog i kompromis pravi put za Crnu Goru

Osigurana pomoć za nastavak izgradnje auto-puta - 150 miliona eura bespovratno

Ružičasta sjećanja ne vode iza rešetaka

Kina: Potvrđen sastanak Si Đinpinga sa Fon der Lajen i Koštom

Novaković-Đurović: Radunović da kaže koji su razlozi hitnosti za usvajanje PUP-a Podgorice na elektronskoj sjednici tokom odmora

(FOTO i VIDEO) Češki helikopter u akciji gašenja požara u Piperima

Evropski lideri: Rusija ne može imati veto na ukrajinski put ka EU i NATO

Granična policija u teretnom vozilu pronašla hranu vrijednu 6.000 eura bez adekvatne dokumentacije, podnijeta krivična prijava

PRATITE TVe UŽIVO