Zakonom o strancima će biti predviđeno da stranac neće moći osnovati preduzeće bez zapošljavanja crnogorskih građana, što je praksa u nekim zemljama poput Omana, Singapura, Tajvana, Kazahstana i gdje takav zakon ne pokazuje baš najbolje rezultate - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Jovo Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka.
Premijer Milojko Spajić juče je najavio upravo da novi prijedlog Zakona o strancima predviđa da stranci koji osnuju firme u Crnoj Gori moraju zaposliti domaće građane, te kazao da se time želi povećati zaposlenost i spriječiti zloupotrebe sistema.
- Radi se o nečemu što je novo u Crnoj Gori, što donosi novu vrijednost, a diskutabilno je da li će ta vrijednost biti u smislu da se poveća priliv kvalitetnog stranog kapitala i direktnih investicija. Uvijek je dobro pogledati praksu drugih država kada je takvo nešto u pitanju - jasan je Rabrenović.
Ta ideja koja je u našem Zakonu o strancima implementirana nije, ukazuje on, ništa novo.
- Jer u državama Evropske unije, a moramo se porediti i težiti ka vrijednostima koje ona ima, to nije eksplicitno zakonom na taj način riješeno. Ali u suštini jeste u nekom nižem obliku pravnog funkcionisanja preduzeća kada stranac želi da osnuje, posebno kada se radi o nekim specifičnim startup projektima, kada se mozda traži i državljanstvo države domaćina - onda postoje neki oblici kojima je sam osnivač preduzeća kao stranac neophodno da pripremi takav biznis plan u kojem će jasno predvidjeti koje su to koristi po samo državu u kojoj želi da razvije svoje poslovanje - rekao je Rabrenović.
Dodaje i da je nova varijanta u Zakonu o strancima više praksa u Zalivskim zemljama, ili takozvana omanizacija po državi Oman koja na sličan način tretira lokalizaciju radne snage i uvođenje kvota.
- Onaj ko otvara preduzeće u državama poput Omana, Singapura, Kazahstana, Tajvana i sličnih država obavezan je da garantuje da će biti određeni broj domicilnog stanovništva angažovan na određenim nivoima, da li se radi o angažovanju klasične radne snage u proizvodnom smislu ili u samom menadžmentu to je definisano različito - rekao je Rabrenović.
Takav projekat i sam način regulisanja osnivanja preduzeća stranaca ne pokazuje, cijeni on, baš najbolje rezultate.
- I to je nešto što odvodi državu u nekom drugom pravcu i privlačenju kapitala koji nije u ovom &nbsp;trenutku nama imanentan, nama su imanentne investicije koje su čiste, sigurne, pouzdane i sami model koji je predložen može da ima svoje prednosti, ali otvara čitav niz drugih pitanja prije svega kako će se te kvote primjenjivati i koliki će biti iznos kvota - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović: Ovakav zakon o strancima se u drugim zemljama nije pokazao kao dobar

Saradnja između Evropske unije (EU) i Crne Gore u oblasti borbe protiv kriminala i iregularnih migracija donijela je konkretne rezultate - poručio je komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner tokom sastanka sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem na Forumu ministara unutrašnjih poslova EU - Zapadni Balkan, koji se održava u Sarajevu.
On je podvukao da moramo nastaviti istom odlučnošću, fokusirajući se na borbu protiv organizovanog kriminala i krijumčarenje migranata.
- Kako Crna Gora napreduje na svom putu ka punopravnom članstvu, nastavićemo da podržavamo vaše reforme koje su sastavni dio procesa proširenja - poručio je Bruner.
U Šaranovićevom resoru su naglasili da je Bruner pohvalio dosadašnje rezultate Crne Gore u oblasti bezbjednosti, upravljanja migracijama, kao i posljednje odluke na planu usklađivanja vizne politike sa vuznom politikom EU, te da je istakao da su konkretni pomaci vidljivi zahvaljujući kontinuiranoj posvećenosti i pouzdanom partnerstvu sa institucijama Evropske unije.
- Ministar Šaranović je ovom prilikom istakao da je borba protiv organizovanog kriminala jedan od ključnih prioriteta Ministarstva unutrašnjih poslova, te da su rezultati koji se u kontinuitetu postižu najbolja potvrda odlučnosti Crne Gore, što EU prepoznaje u Izvještaju o Crnoj Gori koji će biti objavljen narednih dana - naveli su u MUP-u.
Zaključili su da su se Šaranović i Bruner saglasili da je nastavak čvrste saradnje od ključnog značaja za stabilnost i bezbjednost regiona, te izrazili očekivanje da će predstojeće aktivnosti i njegova najavljena posjeta Crnoj Gori dodatno doprinijeti realizaciji zajedničkih prioriteta.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Bruner: Saradnja EU i Crne Gore u borbi protiv kriminala i iregularnih migracija donijela konkretne rezultate

Francuska ima jedinstvenu ulogu u oblikovanju politike proširenja, a Crna Gora je spremna da bude primjer uspješnog članstva nove generacije. Naš cilj je jasan – završiti pregovore do 2026. i postati punopravna članica do 2028, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom posjete Francuskoj.
On se sastao sa predsjednicima i članovima odbora za evropske i vanjskopolitičke poslove Senata i Nacionalne skupštine Republike Francuske.
Sastanak je, kako se navodi u saopštenju, bio prilika za razmjenu mišljenja o evropskim integracijama, novoj dinamici politike proširenja i ulozi Crne Gore kao najnaprednijeg kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
Francuski parlamentarci ocijenili su da je susret sa predsjednikom Milatovićem važan i pravovremen, u trenutku kada Evropska unija ulazi u novu fazu politike proširenja.
Kako se ističe u saopštenju, pohvalili su napredak Crne Gore, istakavši da je najnapredniji kandidat za članstvo i primjer uspješnih reformi i posvećenosti evropskim vrijednostima u regionu. Naglasili su važnost nastavka reformi u oblastima vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, uz poruku da Crna Gora ima značajnu ulogu u očuvanju regionalne stabilnosti.&nbsp;
Posebno su istakli značaj Regionalnog centra za jačanje sajber kapaciteta Zapadnog Balkana (WB3C), koji su Francuska, Crna Gora i Slovenija osnovale u Podgorici, ocijenivši ga kao primjer konkretne saradnje i jačanja otpornosti regiona.
Milatović je zahvalio na kontinuiranoj podršci Francuske evropskoj perspektivi Crne Gore i regiona, ističući da francusko liderstvo ima ključnu ulogu u jačanju evropskog projekta – od inicijative Evropske političke zajednice do nove metodologije proširenja, koja vraća kredibilitet politici pristupanja.
Kako se navodi, podsjetio je da je Crna Gora otvorila sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila sedam, te da se do kraja godine očekuje zatvaranje još pet.&nbsp;
Crna Gora je članica NATO-a od 2017. godine, koristi euro kao zvaničnu valutu i u potpunosti je usklađena sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
Predsjednik je istakao da je uz snažnu podršku Francuske Crna Gora ostvarila konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala, te da je ključno da institucije budu profesionalne, transparentne i da ih vode stručni i časni ljudi – samo tako evropske reforme postaju stvarnost.
- Evropski put Crne Gore nije samo politički proces, već nova radna akcija naše generacije – zajednički napor da stvorimo državu snažnih institucija i modernog društva koje dijeli evropske vrijednosti - rekao je Milatović.
On je dodao da priča o pristupanju Crne Gore prevazilazi granice naše zemlje, jer bi njen ulazak u EU bio pozitivan signal svim kandidatima da je proširenje moguće i ostvarivo.
- Poruka iz Pariza je jasna: Crna Gora je spremna. Crna Gora zaslužuje EU. A Evropa zaslužuje Crnu Goru - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Milatović: Francuska ima jedinstvenu ulogu u oblikovanju politike proširenja, a Crna Gora je spremna da bude primjer uspješnog članstva nove generacije

Crna Gora ima problem sa ogromnom potrošnjom i administracijom i što se kroz sve javne potrošnje i djelovanja države uglavnom zadovoljavaju političke potrebe i ciljevi, pa je država postala aparat koji isključivo tome služi i zadovoljenjem tih intesa kupuje se mir - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, finansijska analitičarka Ana Nives Radović.
Iz Evropske komisije stiže upozorenje u kome traže ograničavanje potrošnje na &nbsp;zarade u javnom sektoru i dodatno povećanje prihoda i trošenje deficita na smanjenje javnog duga, kao i analiziranje fiskalnih rizika. Takva očekivanja Evropske komisije, kaže Nives Radović, su neophodna i izvodljiva, ali bi bilo iracionalno od Vlade tražiti da poveća potrošnju, jer je Vlada već dostigla neki nivo koji je neodrživ.
- Svako smanjenje je opravdano, a malo je čudno i tužno sa jedne strane, da to mora neko da nam kaže, da toga nijesmo svjesni sami - navela je ona.
Ovo su, kaže, stvari koje bi, kao ozbiljna država, trebalo da sami pokrenemo.
- I da vrijeme između ovih preporuka i onoga što slijedi ne trošimo na debatu da li to uraditi, već tražiti mehanizme kako da to uradimo što prije. Mi smo pred jednim zaista velikim izazovom i imamo, neću reći dovoljno vremena, ali što više razmatramo da li je nešto neophodno, da li je nama neko nešto zamjerio i da li se iza toga krije nečiji zahtjev, a ne ono što mi kao ozbiljna treba da isporučimo, samim tim mi sebi skraćujemo vrijeme za proces kreiranja što je najbolje za nas - rekla je Nives Radović.
Smatra da je Crna Gora pred izazovom, te da u prilično kratkom roku krene u rješavanje mjera po preporuci EK &nbsp;ili će se oduprijeti tako složenom zahtjevu.&nbsp;
- Ovo su stvari o kojima se javnost veoma malo informiše, stvari o kojima javnost veoma malo dobija informacija pred kakvim smo mi pritiskom kao sistem koji treba da se prilagodi svemu onome što EU od nas traži. Sve se to sa građanima komunicira kao jedan veliki pritisak, Evropska unija kao od nas nešto traži, ne, Evropska unija samo pozdravlja kada uradimo ono čime pokazujemo da smo zemlja koja dijeli evropske vrijednosti, a evropske vrijednosti jesu i demokratija, sloboda govora, sloboda mišljenja, sloboda kretanja, ali i ozbiljnost, odgovornost i sve ono što pokazuje da smo dostojan ekonomski partner i u ovom smislu - istakla je Nives Radović.
Dodaje i &nbsp;da je Crna Gora u dužničkoj spirali, uz ogromni državni aparat, što je, kako kaže, jasno i evropskim partnerima, jer je crnogorska Vlada jedna od najbrojnijih u svijetu, a po broju stanovnika i najveći broj ministara.
- Zamislite koliko toliko članova Vlade dalje generiše svojih pomoćnika, savjetnika, resora, podresora, a ne vidimo bilo kakav rezultat koji se isporučuje. Jedan rok koji nam je dat, rok koji je Vlada saopštila nakon nekih najava, da je 2028. ili 2030. neka okvirna godina - zaključila je Nives &nbsp;Radović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Nives Radović: EU samo pozdravlja kada uradimo ono čime pokazujemo da smo zemlja koja dijeli evropske vrijednosti

Crna Gora je danas najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, odlučna da 2026. završi pregovore i dvije godine kasnije zasluženo zauzme svoje mjesto u evropskoj porodici naroda - poručio je predsjednik Jakov Milatović tokom posjete Francuskoj gdje je održao predavanje na prestižnom fakultetu Sciences Po u Parizu.
Na ovom Fakultetu su, kako su naglasili u kabinetu Milatovića, znanje sticali brojni svjetski lideri, uključujući čak šest francuskih predsjednika: Pompidoua, Mitterranda, Chiraca, Sarkozyja, Hollandea i Macrona.
- Predavanje na temu „Evropski integracioni proces: priča Crne Gore“ bilo je prilika da predsjednik Milatović predstavi viziju moderne, odlučne i evropske Crne Gore, koja svojim reformama i posvećenošću pokazuje da je spremna da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine - naveli su u saopštenju.
Milatović je istakao da evropski put Crne Gore politički cilj, ali još više nacionalni projekat nove generacije, koji ujedinjuje društvo oko zajedničkih vrijednosti, stabilnosti, znanja i napretka.
- Crna Gora, članica NATO-a, koja koristi euro i koja je u potpunosti usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Naša država dokazuje da može imati veliki evropski uticaj kada ima jasnu viziju i hrabrost da je sprovede. Evropske reforme jesu put razvoja, modernizacije i stvaranja društva jednakih šansi - rekao je predsjednik, predstavljajući četiri moguća scenarija budućeg proširenja EU i naglašavajući da je najbolji ishod onaj u kojem i Unija i kandidati zajednički isporučuju rezultate.
Poseban akcenat stavio je na mlade i značaj obrazovanja.
- Za mlade ljude, Evropska unija znači prilike, znanje i standard. Zato smo pokrenuli EU Akademiju, most između mladih i evropskih institucija, kroz koju će učiti, stvarati i predvoditi promjene. Evropska Crna Gora počinje od njih - naveo je on.
Milatović je zaključio da se evropska Crna Gora ne gradi samo u Briselu, već svakog dana kod kuće, kroz znanje, rad i ideje ljudi koji vjeruju u budućnost zemlje.
- Predavanje predsjednika Milatovića na Sciences Po izazvalo je veliko interesovanje studenata i profesora, potvrđujući da glas Crne Gore sve snažnije odjekuje u evropskim debatama o budućnosti kontinenta - zaključili su u saopštenju.

Milatović: Naša država dokazuje da može imati veliki evropski uticaj kada ima jasnu viziju i hrabrost da je sprovede

Nije realno da se opozove zabrana ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću jer gospoda djeluju na isti način kao i ranije. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmisati svoje, a ne tuđe interese, kaže intervjuu Pobjedi Tonino Picula, izvjestilac EP za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nedavno je zatražio je da se predsjendiku Skupštine Mandiću, predsjedniku Demokrata i zamjeniku premijera Bečiću i lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću ukine zabrana ulaska u Hrvatsku.
- Predsjednik Milatović je takođe nedavno izjavio u intervjuu za ugledni Politico kako očekuje aktivniju podršku EU prozapadnim političarima na Zapadnom Balkanu u borbi protiv ruskih kampanja dezinformacijama. U istom tekstu se navodi i da Crna Gora osjeća pritisak prosrpskih stranaka u parlamentu. Mislim da predsjednik treba povezati ove činjenice s razlozima zabrane ulaska spomenutim političarima u Hrvatsku. Gospoda i dalje djeluju na isti način pa mislim kako nije realno da se zabrana opozove jer se definitivno nisu stvorili uslovi za to - kazao je Picula.
<h2>Ne dodavati nova probleme</h2>
Neriješeno pitanje imovine predstavlja jedno od opterećenja u odnosima Hrvatske i Crne Gore. To je, smatra Picula, tek dio problema koji vuku korijene iz prošlosti. 
Prema njegovim riječima, privremeni režim oko Prevlake bi trebalo trajno da riješi kako se granični spor ne bi uvodio u EU. 
- Trebalo bi takođe pokazati dobru volju oko slučaja školskog broda „Jadran“. Zatvaranje tih pitanja znatno bi pomoglo daljnjem, nadam se i sve bržem napretku Crne Gore prema članstvu u EU. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmirati svoje, a ne tuđe interese - poručuje Picula.
<h2>Podgorica se mora čuvati pristupnog "couplinga" s Beogradom</h2>
Picula je rekao i da nema sumnje da višemjesečna napeta i neizvjesna situacija u Srbiji utiče i na ukupnu percepciju politike proširenja EU na Zapadni Balkan, a predsjednik Aleksandar Vučić, napominje, ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore.
- Zbog svog uticaja na susjedne države, takođe aspirante na članstvo u Uniji, Vučićev Beograd može proizvoditi krize u regiji. To se svakako odnosi i na Crnu Goru, a razloge ne treba posebno navoditi. Srbija u Crnoj Gori ima lokalne izvođače svojih projekata kao što su prosrpske i proruske stranke uz, naravno, SPC. Ne treba zanemariti ni dominantnu prisutnost srpskih medija. Kao što Putin nije mogao dozvoliti napredak Ukrajine prema EU, tako ni Vučić ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore - naglasio je Picula.
On napominje da se Podgorica mora čuvati nekog pristupnog "couplinga" s njegovim Beogradom koji u osnovi falsifikuje javno deklarirane namjere o pridruživanju EU. 
- Vučić od Brisela očekuje isključivo finansijsku i ekonomsku podršku, ali odbacuje njegove demokratske standarde. Ukratko, što se tiče procesa ulaska u EU i dinamike integracija, svaka država kandidat mora biti ocjenjivana zasebno s obzirom na svoje rezultate - konstatuje Picula.
Srbija na Zapadnom Balkanu, zbog svoje veličine i uticaja, ima posebnu težinu, ali Picula nije saglasan sa s tezom da zbog toga politika proširenja EU mora biti talac jednog režima koji ozbiljno odstupa od temeljnih demokratskih vrijednosti, pa i geopolitičkih interesa bloka. 
- Politika proširenja je ionako pod velikim pritiskom. Kao i početkom stoljeća, danas je opet čak deset država u čekaonici ispred vrata EU. Šest država na Zapadnom Balkanu plus Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska. Sve su one u različitim fazama pristupnog procesa. Samo dvije napreduju u pregovorima sa Briselom (Crna Gora i Albanija), Srbija stagnira pa i nazaduje, Sjeverna Makedonija je blokirana izvana, BiH je blokirana iznutra, a zahtjev Kosova je na čekanju. Ukrajina je država u ratu, Moldavija naporno konsolidira svoju proevropsku orijentaciju, Gruzija se do daljnjeg sama isključila iz procesa, a kandidatura Turske je praktički zamrznuta godinama - kazao je Picula.
<h2>Članstvo u NATO dobra polisa osiguranja</h2>
Kada se ima pred očima ovakvo stanje, teško je zamisliti, kaže on, neko novo big bang proširenje kao 2004. godine. Razlike među kandidatima za članstvo su, napominje Picula, jednostavno prevelike. 
- Brisel će najvjerovatnije do kraja ovog mandata EK i EP moći da apsorbuju ambicije samo jednog malog broja kandidata - rekao je evropski izvjestila.
Što se tiče članstva u NATO-u, Picula podsjeća da je Alijansa u ovom Tramp 2.0 svijetu ipak reformisana. 
- Narastao je broj članica i postignut ključni dogovor o povećanju izdvajanja za obranu uz naglašavanje važnosti člana 5. To je produkt transformacije globalnih odnosa u proteklih par godina. Mislim da smo danas sve dalje od one Makronove nesrećne izjave da je NATO klinički mrtav. Članstvo u Savezu je dobra polisa osiguranja - poručio je Picula.

Picula: Nerealan opoziv zabrane ulaska u Hrvatsku Mandiću i Bečiću, gospoda djeluju kao ranije

Premijer Milojko Spajić prvo treba da se izbori za svoje pravo glasa koje mu je uzeo predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Tek tada će njegova smatranja na temu EU reforme možda biti ozbiljno shvaćena, kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza (ES) Ivan Vujović.
Vujović je rekao da je suverenitet jako važan Crnogorcima, dok Spajiću, ističe, očigledno nije kad je pristao da služi onima čiji je smisao bavljenja politikom da nema ni Crne Gore ni Crnogoraca.&nbsp;
- Bolje reći onome koji ne samo da upravlja njim i partijom mu, već je prešao na novi nivo - da ih prevaspitava i ismijava. Zato, Spajiću, prvo se isprsi u svom dvorištu pa se onda junači vani - poručio je Vujović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1981678127093789042%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Spajiću, prvo se isprsi u svom dvorištu pa se onda junači vani

Savjet Evropske unije danas je usvojio pregovaračku poziciju o nacrtu uredbe kojom će se postepeno ukinuti uvoz ruskog prirodnog gasa.
Riječ je o ključnom dijelu plana REPowerEU, koji ima za cilj da okonča energetsku zavisnost Evrope od Rusije nakon što je Moskva više puta koristila isporuke gasa kao političko oružje i izazvala ozbiljne poremećaje na evropskom energetskom tržištu.
Prema prijedlogu, uredba uvodi zakonski obavezujuću, faznu zabranu uvoza ruskog gasa, bilo putem cjevovoda ili u obliku tečnog prirodnog gasa (LNG), s potpunom zabranom od 1. januara 2028. godine. Savjer je potvrdio ovaj rok, što se smatra jasnim signalom odlučnosti da se prekine energetska zavisnost od Rusije i osigura otpornije i nezavisnije energetsko tržište Evropske unije.
Ministar za klimu, energiju i komunalne poslove Danske Lars Aagaard izjavio je da je “energetski nezavisna Evropa jača i sigurnija Evropa”.&nbsp;
Dodao je da, iako su posljednjih godina postignuti značajni rezultati u smanjenju zavisnosti od ruskog gasa i nafte, “Evropa još nije u potpunosti obezbijedila potpunu energetsku samostalnost”, te je istakao da je “ključna stvar što je dansko predsjedništvo obezbijedilo široku podršku ministara energetike za zakon koji će definitivno zabraniti ulazak ruskog gasa u EU”.
<h2>Glavne odredbe dogovora</h2>
Uvoz ruskog gasa biće zabranjen od 1. januara 2026. godine, uz prelazni period za postojeće ugovore. Kratkoročni ugovori zaključeni prije 17. juna 2025. moći će da se nastave do 17. juna 2026, dok će dugoročni važiti najduže do 1. januara 2028. godine.
Izmjene postojećih ugovora biće dozvoljene samo u tehničke svrhe, bez povećanja količina, osim za pojedine kontinentalne države koje su pogođene promjenama u rutama snabdijevanja.
<h2>Carinske i administrativne procedure</h2>
U odnosu na prijedlog Evropske komisije, Savjet je pojednostavio carinske obaveze i smanjio obim dokumentacije za uvoz neruskog gasa.
Međutim, za uvoz ruskog gasa tokom prelaznog perioda biće obavezno dostavljanje dodatnih podataka, uključujući trajanje i količine ugovora, kao i sve njihove izmjene.
Uveden je sistem prethodnih odobrenja: za ruski gas, dokumentacija se mora dostaviti najmanje mjesec dana prije ulaska u EU; za neruski gas, dokaz o porijeklu treba dostaviti najmanje pet dana prije ulaska; za mješovite LNG isporuke mora se dokazati koliki je udio ruskog, a koliki neruskog gasa, pri čemu samo neruske količine mogu ući na tržište EU.
Da bi se smanjilo administrativno opterećenje, prethodna odobrenja neće biti potrebna za uvoz iz država koje ispunjavaju kriterijume navedene u uredbi. Evropska komisija će listu takvih zemalja objaviti u roku od pet dana od stupanja uredbe na snagu.
Uvedeni su i novi mehanizmi praćenja i obaveznih obavještenja kako bi se spriječio ulazak ruskog gasa u EU kroz tranzitne tokove.
<h2>Planovi diverzifikacije</h2>
Svaka država članica moraće da dostavi nacionalni plan diverzifikacije, koji opisuje mjere i prepreke u širenju izvora snabdijevanja gasom.
Države koje mogu dokazati da više ne uvoze ruski gas – direktno ili indirektno – biće izuzete od ove obaveze. Ista pravila važiće i za zemlje koje još uvijek uvoze rusku naftu, s ciljem potpunog prekida do 1. januara 2028. godine.
<h2>Dalje mjere i nadzor</h2>
Savjet je dodatno razradio odredbe o razmjeni informacija između nacionalnih tijela, Agencije za saradnju energetskih regulatora (ACER) i Evropske komisije.
Komisija će morati da izvrši prvu reviziju primjene uredbe dvije godine nakon njenog stupanja na snagu.
Uredba predviđa i mogućnost privremenog ukidanja zabrane u slučaju ozbiljnih poremećaja u sigurnosti snabdijevanja.
Nakon usvajanja stava Savjeta, slijede pregovori s Evropskim parlamentom s ciljem usaglašavanja konačnog teksta uredbe.
Podsjećamo, nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, lideri EU su u martu 2022. godine, u tzv. Versajskoj deklaraciji, odlučili da se postepeno okonča zavisnost od ruskih fosilnih goriva.
Od tada je uvoz ruske nafte i gasa značajno smanjen – nafta sada čini manje od tri odsto ukupnog uvoza u EU, dok ruski gas i dalje učestvuje sa oko 13 odsto, što predstavlja vrijednost od oko 15 milijardi eura godišnje.
Kako bi se smanjila ova ranjivost, Evropska komisija je u maju 2025. godine usvojila plan REPowerEU za postepeno ukidanje preostalog uvoza ruske energije i jačanje energetske nezavisnosti Unije.&nbsp;
U junu 2025. godine Komisija je predložila uredbu koja predviđa potpuno ukidanje uvoza ruskog gasa do 1. januara 2028. godine.

EU "prelomila": Od Nove godine potpuna zabrana uvoza i transporta ruskog gasa

Politika proširenja je bila jedna od najuspješnijih politika Unije u prethodnim decenijama i zato raduje obnovljeni entuzijazam i nikada snažnija podrška zemljama kandidatima od posljednjeg talasa proširenja - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović koji je, zajedno sa generalnim sekretarom te partije Adisom Balotom, učestvovao u radu Kongresa Partije evropskih socijalista u Amsterdamu.
Vujović je ocijenio da će članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji očistiti naša društva od fašizma i kriminala.
- U nekim zemljama, nažalost i kod nas u Crnoj Gori, na vlasti su ljudi koji pripadaju prošlosti i čija je politika, a i oni personalno, bila sinonim za sve loše sto nam se dešavalo u proteklim decenijama. Ti akteri koriste temu EU integracija da se zaogrnu plaštom lažnog evropejstva, dok svojim konkretnim činjenima i nacionalističkim politikama razaraju naša društva, predstavljajući time najveći izazov na evropskom putu - naglasio je Vujović.
Vujović je, kako su naglasili u Evropskom savezu, u svim razgovorima u Amsterdamu potencirao brzo članstvo naše zemlje u EU kao ključni prioritet i iskazao zahvalnost zbog snažne podrške tom procesu, koja dolazi sa evropskih adresa, a posebno sa adresa predstavnika socijaldemokratske politike.
Kongres je održan pod sloganom "Progresivna mobilizacija u Evropi i na širem prostoru", a dosadašnji lider evropskih socijalista Stefen Lofven izabran je na novi mandat na toj funkciji.
Izabrano je i novo rukovodstvo PES-a i usvojeno 14 programskih rezolucija.
Diskusije na Kongresu su, dodaju u Evropskom savezu, obuhvatile ključne prioritete progresivnih snaga - od pravičnog oporezivanja i socijalne pravde do zapošljavanja, jednakosti i demokratije.
- Učešće na Kongresu druge najjače političke asocijacije u Evropskoj uniji bila je prilika da se promoviše politika SDP-a i Evropskog saveza, potencira imperativ brzog puta Crne Gore u EU, kao i da se realizuju brojni susreti sa poslanicima Evropskog parlamenta iz redova socijalista i demokrata, kao i sa drugim važnim predstavnicima evropske politike i dokazanim prijateljima njenog puta ka EU - zaključili su u saopštenju.

Vujović: Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji oćistiće naša društva od fašizma i kriminala

Novih osam miliona eura koje je Evropska unija odobrila Crnoj Gori kroz Plan rasta najbolji su odgovor svima koji su širili neistine da su ta sredstva "izgubljena" - poručio je generalni sekretar Pokreta Evropa sad Boris Pejović.
Vlada Crne Gore je, kaže on, radila i isporučila rezultate.
- Dok su pojedini opozicioni političari navijali protiv sopstvene države i prizivali neuspjeh - dodao je Pejović.
Evropa, cijeni on, prepoznaje odgovorne partnere, ne one koji navijaju za neuspjeh Crne Gore zbog gubitka vlasti.
- Danas je potpuno jasno: sve “ekskluzivne informacije” i “upozorenja” o propasti Crne Gore pokazale su se kao ono što jesu - prazna politička želja da državi bude gore. Uprkos tome, Crna Gora ide naprijed. Rezultati ostaju - a neistine se uvijek vrate onima koji ih šire - zaključio je Pejović.

Pejović: Novih osam miliona od EU najbolji odgovor svima koji su širili neistine da su ta sredstva izgubljena

Najmanje pet ljudi ubijeno u Pojasu Gaze u protekla 24 časa, saopštilo je danas Ministarstvo zdravlja te enklave.
Kako se navodi, u istom periodu otkriveno je i 17 tijela.
Time je broj žrtava od početka rata u Gazi oktobra 2023. godine dostigao 68.858, uz 170.664 ranjene osobe, prenosi Al Džazira.

Gaza: Najmanje petoro ubijenih u protekla 24 sata

Nakon odluke o uvođenju viznog režima za državljane Republike Turske, moralno i politički je očekivano da Crna Gora pokaže istu dosljednost i prema Izraelu, državi koja vrši genocid nad palestinskim narodom i čiji pojedini državljani u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajuće obrasce ponašanja, saopštio je Pokret solidarnosti s Palestinom.
Kako su naveli, sve veći broj prijava i svjedočenja građana ukazuje na neprimjereno i nasilno ponašanje dijela izraelskih turista, uključujući i fizički napad na crnogorsku turističku vodičkinju na žičari na Lovćenu. Napadačica, izraelska državljanka, pokušala je da uđe u kabinu bez karte, a zatim fizički nasrnula na vodičkinju, koja je zadobila povrede glave i završila u bolnici.
- O težini incidenta svjedoči činjenica da je o njemu najprije izvijestila izraelska, a ne crnogorska javnost — što pokazuje nedopustivu šutnju i selektivnost domaćih institucija i medija- dodaju u saopštenju.
Nažalost, ocjenjuju, ovo nije izolovan slučaj. Sve je više primjera verbalnih napada i provokacija izraelskih turista prema građanima Crne Gore koji nose simboliku solidarnosti s Palestinom – kefije, zastave ili druge miroljubive znakove podrške. Zabilježeni su i slučajevi bahatog i agresivnog ponašanja, narušavanja javnog reda i nepoštovanja lokalnih pravila u turističkim objektima i privatnim smještajima.

Pokret solidarnosti s Palestinom: Crna Gora da pokaže dosljednost i uvede vizni režim Izraelu

Na trasi budućeg bulevara Jaz - Tivat jutros su radnici pronašli minibacačku minu.&nbsp; Mina je pronadjena u kanalu kod restorana Velji Mlin.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101141156_d982ccf2953f74511abbcab085eeaed2dc9f16d51395f526cd2008a403439d49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101141156_d982ccf2953f74511abbcab085eeaed2dc9f16d51395f526cd2008a403439d49" data-rendition-name="original" width="1600" height="719" loading="lazy" alt="Mina"> </figure>  Odmah po pronalasku, službenici zaštite na radu izvodjača radova, obezbijedili su to područje i pozvali policiju.&nbsp; Nakon što je policija izašla na lice mjesta, pozvali su službenike MUP- iz vanrednih situacija, koji su oko 12 sati uklonili minu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101141156_01bfbb9b3812cc994a6349e999cec472527b6274e4462bedf4aea2b969c57540.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251101141156_01bfbb9b3812cc994a6349e999cec472527b6274e4462bedf4aea2b969c57540" data-rendition-name="original" width="1600" height="719" loading="lazy" alt="mina "> </figure>

Na trasi budućeg bulevara Jaz - Tivat pronađena mina

Službenici policije u Baru su uhapsili jednu osobu zbog krađe puške, saopštila je Uprava policije.
- Naime, u saradnji i po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru policijski službenici su slobode lišili lice S.H. (42) kod kojeg je pronađena lovačka puška i sedam patrona lovačke municije. S. H. je, kako se sumnja, iz stana oštećenog lica otuđio gore navedenu pušku koju je smjestio u svoju porodičnu kuću. Na taj način izvršio je krivično djelo teška krađa. Nakon toga službenici barske policije izvršili su pretres stana i drugih prostorija koje koristi ovo lice i pronašli otuđeno oružje i municiju koje su oduzeli. Takođe, pretresom je pronađeno i 11 komada pištoljske municije nepoznatog kalibra. Na taj način S.H. je, kako se sumnja, izvršio i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, navodi se u saopštenju- navodi se u saopštenju.
On je, dodaje se, lišen slobode i biće priveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilšatvu u Baru na dalje postupanje uz krivičnu prijavu u zakonskom roku.

Bar: Uhapšen zbog krađe puške

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Grupa crnogorskih iseljenika koji decenijama žive i rade u Njemačkoj dostavila je Portalu ETV saopštenje u kojem iskazuju duboku zabrinutost zbog, kako su istakli, ozbiljnog urušavanja državnog, društvenog i moralnog tkiva Crne Gore, koje se posljednjih godina sprovodi planski i ciljano.
- U trenutku kada svjedočimo opasnom rastu govora mržnje, nasilja i progona neistomišljenika, te napadima na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori, crnogorska dijaspora sa svih pet kontinenata odlučno je ustala u odbranu svoje domovine. Nakon inicijative roditelja iz Crne Gore, za održavanje velikog skupa u decembru mjesecu odazvale su se desetine udruženja iz Evrope, Amerike, Australije i Latinske Amerike - potvrđujući time da Crna Gora nije sama i da ima djecu koja je neće napustiti - saopštili su oni.
Poručuju da „ono što gledamo posljednjih godina nije spontani društveni poremećaj, već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva od strane onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi“.
- Danas, kada se na ulicama Podgorice napadaju ljudi samo zato što su „drugačiji“, kada se ruši imovina, prijeti i poziva na istrjebljenje „neprijatelja“, svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu. To nijesu djela Crnogoraca. To nijesu djela ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su djela onih koji rade protiv Crne Gore - protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode. Oni koji danas napadaju i šire mržnju žele da posvađaju Crnu Goru sa njenim komšijama, partnerima i prijateljima, žele da je oslabe iznutra, da je podijele i učine ranjivom - poručili su oni.
Kategorični su da „im to neće uspjeti“.
- Naša borba nikada nije bila borba protiv drugih, već za sebe - za čast, slobodu i dostojanstvo Crne Gore. Naša domovina je zajednica svih njenih ljudi, bez obzira na vjeru i porijeklo, i upravo u toj različitosti leži njena snaga - naglasili su u saopštenju.
Ponovili su poziv roditelja crnogorskih iseljenika da, „ma gdje bili, u decembru dođu u domovinu - da zajedno stanemo u odbranu naše države, njenog mira, njenog građanskog bića i njenog imena“.
- Crna Gora je bila i ostaće domovina slobodnih, pravednih i hrabrih ljudi - zaključili su u saopštenju.
Više porodica crnogorskih iseljenika, saopštile su Portalu ETV 25. septembra, da pripremaju skup na koji će pozvati dijasporu, s pozivom da se ujedini i podrži ovaj protest koji organizuju zbog, kako kažu, „staljinističkog djelovanja aktuelne vlasti, koja metodama 'očerupane kokoši' ponižava i građane i samu državu Crnu Goru, kontinuirano i umišljajno, bez srama i obzira“.
- Najnovijim planskim djelovanjem, pojedinci iz vlasti uz podršku i aminovanje određenih manjinskih partija pokušavaju da istrgnu državne temelje Crne Gore, čime se direktno atakuje na njen ustavno-pravni poredak. Ovakvo djelovanje podsjeća na scenarije unuka Ravnogorskog pokreta iz 1941. godine, kao i na aktivnosti ubačenih stranih struktura kojima je cilj destabilizacija države. Svjesni istine da je istorija učiteljica života, civilizovanim putem, uz korišćenje svih zakonom dozvoljenih radnji organizovaćemo se da štitimo prava i interese naše kuće - poručili su oni tada.
Rekli su da će protestni skup koji planiraju da organizuju biti poziv za „sveopšti, veliki savez za odbranu autohtonog građanstva, ali i svih onih koji časno žive u Crnoj Gori“.

Svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu

Advokat Zoran Piperović podnio je žalbu na odluku suda kojom je biznismenima Ranku Uboviću i Veselinu Kovačeviću određen jednomjesečni pritvor. O žalbi treba da odluči krivično vijeće, a Piperović u izjavi za Televiziju E navodi da ne postoji nijedan dokaz da su Ubović i Kovačević počinili krivično djelo za koje se terete – pranje novca.
<h2>„Dokumentacija o izgradnji zgrade Perla potpuno je jasna“</h2>
Pravni zastupnik biznismena Ranka Ubovića i Veselina Kovačevića očekuje da krivično vijeće Višeg suda sagleda sve činjenice i materijalne dokaze iz žalbe na odluku o pritvoru. Kaže da se pred sutkinjom Suzanom Mugošom nalazi kompletna dokumentacija koja se odnosi na izgradnju zgrade Perla u Budvi, koju tužilaštvo dovodi u vezu sa pranjem novca.
- Bemax je bio podizvođač. Za uloženi trošak na ime grubih građevinskih radova dobio je u kompenzaciju pet stanova. Dostavio sam ugovor o gradnji, aneks ugovora o gradnji, kompletnu finansijsku situaciju između Modene i Bemaxa, ugovor o kompenzaciji i notarske zapise za te stanove, koje je radila notarka Irena Polović. To je, očigledno, u ovoj fazi, kod određivanja pritvora zanemareno - navodi Piperović.
<h2>"Pretpostavka ne znači ništa"</h2>
Pored ignorisanja kompenzacionog ugovora, Piperović ističe da je tužilaštvo u naredbu za sprovođenje istrage nelogično ubacilo skaj poruku vođe kavačkog klana Radoja Zvicera, koji, navodno, tvrdi da se kasni sa izgradnjom njegovih stanova u Podgorici i da mu treba isplatiti penale.
- Pitao sam ko treba da plati penale? Da li on kaže ko treba da plati? U krivičnom pravu nema pretpostavke, već samo tačan fakat. Pretpostavka ne znači ništa. Jer, niko ne može da kaže sjutra na suđenju – mislio je na Pera i Đura. To ne postoji - naglašava advokat.
<h2>„Nelogičnosti u tvrdnjama tužilaštva“</h2>
Piperović, kao pravni zastupnik Vladana Ivanovića i Ranka Ubovića, naglašava da tužilaštvo obojicu tereti da su uzeli isti novac od Radoja Zvicera, iako to, kako kaže, nije logično niti postoje indicije.
- Zamolio sam sudiju da pita tužioce koji su bili prisutni – ko uzima novac, da li Ubović ili Ivanović? Jer, Ivanović je u pritvoru po osnovu navoda da je uzeo keš. Tužioci su kazali da to ne piše. Ako ga on nije uzeo, zašto je onda u pritvoru? - pita se advokat.
<h2>„Pritvor zbog istih svjedoka – još jedna nelogičnost“</h2>
Piperović ukazuje i na, kako kaže, apsurdnost odluke o pritvoru.
- Apsurdnost se ogleda u tome što je Ranku Uboviću određen pritvor zbog uticaja na svjedoke, a i Ivanoviću iz istog razloga. Svjedoci su potpuno isti. Zamjereno mi je, a nisam mislio ništa ružno kada sam rekao da su u pitanju parketari, keramičari… - objašnjava advokat.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQfIIv3DOFz%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: evropska-unija