Evropski put je dug, ali vrijedan truda, pod uslovom da postane više od političke parole. U suprotnom, bićemo najbolji među lošima - i to neće biti evropski uspjeh, već regionalni neuspjeh, zaključak je nove emisije Centra za građansko obrazovanje (CGO) Građanski ugao na TVE, u kojoj su o evropeizaciji Crne Gore i regiona, realnim dometima političke volje za reforme i iskušenjima na putu ka EU sagovornici Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u, bili Miloš Radonjić, savjetnik za evropske poslove predsjednika Crne Gore, Vladimir Međak, ekspert za EU integracije iz Beograda i Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci. Na pitanje gdje region može biti za pet godina - u EU ili na marginama Evrope, sagovornici su se saglasili da bi Crna Gora i Albanija mogle prve zatvoriti poglavlja i pristupiti Uniji, dok su druge zemlje još daleko od tog cilja. - Želim da vjerujem da će makar dvije države sa zapadnog Balkana - Crna Gora i Albanija - biti članice Evropske unije do 2030. godine. Trenutna geopolitička situacija daje nam podsticaj, jer je politika proširenja ponovo dobila bezbjednosnu dimenziju. U ovom trenutku, politika proširenja i bezbjednost Evrope su povezane u istu ravan - rekao je Miloš Radonjić. Profesor Miloš Šolaja smatra da bi Crna Gora i Albanija mogle biti „blizu Unije“, ali da ostatak regiona kaska.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111112_4f23eaaf7d541be7a902badbdf4cfa010ef9efede27cd5be8c2f9cbd2bad4240.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115111112_4f23eaaf7d541be7a902badbdf4cfa010ef9efede27cd5be8c2f9cbd2bad4240" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Građanski ugao"> </figure>  - BiH 2030. sigurno neće biti članica EU. Uprkos retorici, unutrašnji sistem je blokiran, reformski procesi kasne, a Evropa nas tretira birokratski, bez istinskog razumijevanja naše složene situacije - ocijenio je Šolaja. Vladimir Međak vjeruje da će se proces proširenja vjerovatno odvijati u grupama.&nbsp; - Mislim da će se praviti grupacija u kojoj će biti Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, dok će Bosna i Makedonija ostati u drugom krugu. Srbija može napredovati samo ako dođe do promjene režima - rekao je on. Sagovornici su saglasni da Crna Gora uživa najveću podršku EU i da je u formalnom smislu najbliža članstvu. Međutim, upozoravaju da politička nestabilnost i nedostatak institucionalne discipline ugrožavaju kredibilitet. - Istina je da nam EU sada pruža neuporedivo veću podršku nego ranije. Crna Gora će biti domaćin samita EU - zapadni Balkan, a sljedeće godine i Berlinskog procesa. To su jasni signali povjerenja. Ali, to ne znači da je posao završen. Potrebno je dosljedno sprovođenje reformi i izbjegavanje grešaka kakve smo već imali - kazao je Radonjić.&nbsp; Kao primjer takvih grešaka naveo je rezoluciju o Jasenovcu, Mauthausenu i Dahau.&nbsp; - Bio je to nepromišljen potez koji nas je usporio i udaljio od poglavlja 31, iako smo u njemu imali izuzetno naprednu fazu spremnosti - podsjetio je Radonjić. &nbsp; Dodao je da su pred Crnom Gorom „14 mjeseci odlučujućeg rada“ i da su obaveze precizno utvrđene.&nbsp; - Lista zadataka se zna. Treba ostati na kursu i ne dozvoliti skretanja - rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111112_c06f1f4e7e3c25d10260e08c5ebf07847644cf161d6a1f6ee4f0d5238d98cee6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115111112_c06f1f4e7e3c25d10260e08c5ebf07847644cf161d6a1f6ee4f0d5238d98cee6" data-rendition-name="original" width="995" height="1774" loading="lazy" alt="Građanski ugao"> </figure>  I Međak je potvrdio da iz Brisela stižu signali da se priprema završni korak.&nbsp; - Evropska komisija već počinje da priprema konačni finansijski paket i priprema se ugovor o pristupanju Crne Gore, što se ne radi bez političke odluke. Dakle, vrata su otvorena, osim ako sami ne upropastite šansu - dodao je on.&nbsp; Istovremeno je upozorio da se uspjeh ne mjeri samo tehničkim poglavljima.&nbsp; - Nećete ući u EU kao 105. država po korupciji u svijetu. EU neće uvoziti probleme, posebno ne u oblasti vladavine prava i slobode medija - poručio je Međak. Kada je o Srbiji riječ, Međak smatra da je “Srbija danas država koja ne bi dobila ni status kandidata da sada aplicira. Evropska komisija je eksplicitno navela da vlasti u Srbiji moraju prestati da sprovode antievropsku propagandu i to je nezabilježeno u istoriji proširenja.“&nbsp; Prema njegovim riječima, „najveći problem Srbije nije Kosovo, već korupcija i urušene institucije“. - Kosovo je politički problem, ali korupcija blokira cijelu državu. Ne možete riješiti nijedan problem dok ne uspostavite funkcionalnu vlast i slobodne izbore. Ne poznajem dovoljno vašu situaciju, ali mogu reći da je propaganda u Srbiji previše jaka. Na medijima sa nacionalnim frekvencijama, Si Đinping ima nula sekundi negativnog izvještavanja, a EU je tretirana kao neutralna tema. To traje već 13 godina. Takva propaganda preliva se i u Crnu Goru - kazao je Međak na pitanje o tzv. “Srpskom svetu” i uticaju Beograda na region.&nbsp; Objasnio je i da ta strategija ima geopolitičku dimenziju.&nbsp; - Evropski parlament je naveo da Srbija i Mađarska sprovode ciljeve Rusije i Kine u regionu. Zato sam siguran da bez promjene vlasti Srbija ne može napredovati - zaključio je on. Profesor Šolaja je govorio o dubokim strukturnim problemima BiH.&nbsp; - Bosna i Hercegovina je kompilacija svih negativnih elemenata Zapadnog Balkana. Nema vladajuće koalicije, Savjet ministara je blokiran, reformska agenda kasni, a zemlja je izgubila 100 miliona eura iz evropskog plana rasta. Evropske integracije u BiH su više ideološka mantra nego realan proces. Kao da ponavljamo staro obećanje iz socijalizma - kad uđemo u EU, sve će biti riješeno. Ljudi u to više ne vjeruju. Na pitanje kako sebe vide u EU, svi stanu. A kad ih pitate da li bi mogli i bez toga — kažu da bi, ako može - rekao je Šolaja. Naglasio je da je ključni izazov nedostatak unutrašnje saglasnosti i odgovornosti.&nbsp; - BiH je globalni eksperiment, zemlja sa stranim guvernerom i unutrašnjim sukobima. Evropska unija to ignoriše - bavi se birokratijom, a ne suštinom - pojasnio je on, dodajući da EU u BiH ne pokazuje stvarni interes. Radonjić ocjenjuje da je pad povjerenja građana Crne Gore u EU, na što ukazuju istraživanja, ozbiljan signal.&nbsp; - To je znak da smo na granici strpljenja. Suština ovog procesa je kako i na koji način implementiramo evropski način života u Crnoj Gori. Možete u određenoj mjeri i da fingirate proevropski kurs, ali doće će vrijeme, ili već dolazi, kada treba na djelu da pokažete da li ste vi zapravo Evropejci i da li želite evropsku praksu - naveo je on. Šolaja je upozorio na potrebu za referendumom kako bi se potvrdila volja građana za pridruženje EU.&nbsp; - U EU ne ulaze ni vlade ni zakoni, nego građani. Ako oni ne razumiju o čemu glasaju, sve pada u vodu - naglasio je on. Radonjić je istakao da bi članstvo Crne Gore u EU bio pozitivan signal za region.&nbsp; - To bi bio dokaz da se proširenje nastavlja i da se reforme isplate. Pokazalo bi da je demokratija moguća i na Balkanu - kazao je on. Dodao je da se Crna Gora već ponaša kao članica u mnogim aspektima.&nbsp; - Koristimo euro, poštujemo zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku, članica smo NATO-a. Ulazak u EU bio bi logičan završetak tog procesa - naveo je on. Šolaja se saglasio sa stavom Radonjića, ali je sugerisao da politika EU prema regionu mora biti manje birokratska, a više suštinska. - Evropska unija mora razumjeti specifičnosti regiona. Previše je formalnosti, a premalo političke volje. Ako se to ne promijeni, Balkan će i dalje biti zona čekanja - kazao je Šolaja. Međak je na kraju konstatovao da bi ulazak Crne Gore bio najbolja vijest za sve, osim za one koji se boje Evrope. Cijela emisija je dostupna <a href="https://www.youtube.com/watch?v=gQ1_Saa_Pqs">OVDJE</a>. Emisija je nastala u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva sagovornika u emisiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EU šalje signale, a vrijeme je da region odgovori djelima

Rasprava i radionica pod nazivom „Strateški pogled na proširenje EU i nedostatak diskusije u Njemačkoj“ već je u samom naslovu ukazala na problem o kojem se od dolaska nove vlade početkom maja govori u Berlinu.
Tu raspravu je organizovalo Njemačko društvo za spoljnu politiku (DGAP).
Mnogi koji se u njemačkoj prijestonici bave Zapadnim Balkanom mišljenja su da demohrišćansko-socijaldemokratskojvladi Fridriha Merca, uprkos usredsređenosti na spoljnu politiku, region Zapadnog Balkana nije visoko na listi prioriteta.
Doduše, na mjesto ministra spoljnih poslova došao je Johan Vadeful, koji kroz razne dužnosti i članstva u parlamentarnim tijelima ovaj region prati već godinama, ali uprkos tome ovom regionu ne posvećuje toliku pažnju kao njegova prethodnica na toj poziciji, Analena Berbok.
Prvi znak je i ukidanje funkcije posebnog izaslanika za zapadni Balkan, funkcije koju je obavljao političar Zelenih Manuel Zaracin.
<h2>Velika očekivanja od Njemačke</h2>
I predstojeća, prva posjeta novog ministra spoljnih poslova regionu, ne ukazuje, kako je tokom rasprave u DGAP-u rekao poslanik njemačkih Zelenih Boris Mijatović, na to da Njemačka regionu pridaje posebnu pažnju. „Šest zemalja u dva dana“, pri čemu je posjeta Bosni i Hercegovini u nedjelju uveče označena kao „radna“.
Pri tom se od Njemačke, kako je tokom rasprave rekla državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore Biljana Papović, mnogo očekuje kada je u pitanju postavljanje smjernica i određivanje tempa napretka zemalja.
Od šest zemalja regiona zapadnog Balkana, Crna Gora i Albanija su otišle najdalje, pri čemu Crna Gora sljedeće godine očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja. Cilj za ulazak je 2028. godina.
- Mi se držimo krilatice "28 u 28" - kaže u razgovoru za Dojče vele Papović, aludirajući na želju Podgorice da Crna Gora 2028. postane 28. članica Evropske unije.
Kao realnu mogućnost vidi da napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija može da ima širi efekat na region i može da posluži možda i snaženju podrške Evropskoj uniji u zemljama regiona, prije svega Srbiji ali i šire.
<h2>Opasnost blokada zbog bilateralnih problema</h2>
Ali ne radi se samo o ispunjenju kriterijuma, već i o dinamici unutar same Evropske unije i njenoj spremnosti za prijem novih članica. Nakon zatvaranja poglavlja sledi mukotrpan proces ratifikacije u državama članicama. Podrška prijemu novih članica je, čak i u zemljama čiji građani ne slove kao evroskeptični, niska – u Njemačkoj ispod 49 odsto za naspram 47 odsto protiv.
Osim toga, tu je i problem blokade zbog bilateralnih pitanja, poput aktuelne bugarske blokade pregovora Sjeverne Makedonije. Mijatović je rekao da se u Sjevernoj Makedoniji s pravom pitaju: „Šta ako ispunimo i ove zahtjeve Bugarske, nakon što smo već zbog Grčke promijenili ime, i ako se nakon toga pojavi neki novi zahtjev?“
I Slovenija je godinama zbog graničnog spora u Piranskom zalivu kočila ulazak Hrvatske u EU. Crna Gora je imala sa članicom EU Hrvatskom bilateralnih problema, ali su oni, kako kaže Papović, u međuvremenu riješeni.
- Od samog početka pregovora Hrvatska je bila izuzetno snažan partner Crnoj Gori u ovom procesu i mnogo su pomogli u ostvarivanju mnogih obaveza na ovom našem putu. Tačno je da postoje mnoga otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore i mi smo već u prethodnoj godini formirali radni tim koji radi na rješavanju ovih otvorenih pitanja i trudimo se da ovim zahtjevima pristupimo kao prioritetu. Svakako ne vidimo da bi Hrvatska blokirala ulazak Crne Gore u Uniju i naše puno članstvo - kaže Papović.
<h2>Naredna godina ključna</h2>
Zaključak rasprave, u kojoj je učestvovao i Tomas Haglajtner, direktor Odeljenja za strategiju proširenja pri Evropskoj komisiji, jeste da se napokon, 22 godine od famoznog „obećanja iz Soluna“, kojim je svim zemljama regiona pružena evropska perspektiva, u procesu približavanja punopravnom članstvu nešto događa.
Nikola Ksavijeref iz DGAP-a smatra da će 2026. biti ključna u ovom procesu, i to ne samo zbog kretanja u samim državama kandidatima, nego i unutar same Unije, pri čemu se ukazuje na izbore u Mađarskoj.
- Mislim da sljedeća godina može definisati, ne samo za Crnu Goru nego i za ostale zemlje, postoji li uopšte šansa za članstvo, kao i pitanje modaliteta kojim će se taj proces odvijati - kazao je Ksavijeref.

1084x550

Dok se Crna Gora nada brzom ulasku u EU, zvanični Berlin previđa cijeli region?

Evropska komisija pokrenula je danas istragu protiv austrijske kompanije Red bul zbog sumnje da je narušavala konkurenciju na tržištu energetskih pića u Evropskoj uniji.
Kako je saopšteno iz Brisela, Red bul je navodno trgovcima nudio finansijske i druge podsticaje da uklone konkurentske proizvode zapremine već od 250 mililitara ili da ih postave na manje vidljiva mjesta u prodavnicama i na benzinskim pumpama, prenosi Špigel.
Komisija takođe ispituje da li je Red bul zloupotrijebio svoju poziciju "menadžera kategorije" (category manager) u maloprodajnim objektima, čime bi mogao da utiče na način predstavljanja konkurenata u okviru određene grupe proizvoda.

1250x600

Evropska unija pokrenula istragu protiv kompanije Red bul

U Evropskoj uniji je 4,2 miliona ljudi bilo nezaposleno godinu ili duže od toga tokom prošle godine, objavio je Eurostat.
Kako se navodi otprilike jedna od tri nezaposlene osobe u Evropskoj uniji se smatra dugoročno nezaposlenom, prenosi B92. 
Od 195 regiona za koje su dostupni podaci, u 82 je zabilježena stopa iznad prosjeka EU, u 106 je to bilo ispod prosjeka, dok je u sedam izmjerena ista stopa. Najveća dugoročna nezaposlenost ustanovljena je u južnim zemljama Evropske unije i u nekoliko najudaljenijih regiona Francuske.
Ubjedljivo najviše stope imali su autonomni španski regioni Sijudad de Melilja 16,3 odsto i Sijudad de Seuta 15,8, a dvocifrena cifra zabilježena je i u najudaljenijoj francuskoj oblasti Gvadalupe 11,4 odsto.
Još jedna zabačena francuska regija Reinion ima visok procenat 8,2 odsto, kao i tri u južnoj Italiji - Kampanija 9,9, Kalabrija 8,3 i Sicilija osam odsto.
U 52 regiona širom Evropske unije stopa dugoročne nezaposlenosti bila je ispod jedan odsto i oni su uglavnom koncentrisani u Holandiji, sjevernoj Belgiji, Češkoj, Danskoj, sjeverozapadnoj Mađarskoj, Austriji i Poljskoj, kao i na Malti. 
Najniža stopa od 0,4 odsto, zabilležena je u u dva regiona u okolini Praga, kao i u Utrehtu i Sjevernom Brabantu u Holandiji.

U EU 4.2 miliona ljudi bilo nezaposleno godinu ili duže

Prijedlog o „probnom roku“ za članstvo u Evropskoj uniji predstavlja uvredu za Crnu Goru, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjan Šarec i tvrdi da ta ideja nije nastala u kancelariji komesarke za proširenje Marte Kos.
- Kada uđe u EU, Crna Gora mora imati prava kao i svi drugi - poručio je Šarec u intervjuu za Pobjedu.
Govoreći o procesu integracija, Šarec napominje da je pred Crnom Gorom još dosta posla, te da stvari ne idu tako glatko.
Izvjestilac EP za taj list ističe i da je izgradnja kolektora u Botunu neophodna, te da svako ko koči taj projekat najprije šteti zdravlju životne sredine.
Na pitanje da li lider DNP-a Milan Knežević pokušava da zaustavi izgradnju kolektora u interesu onih koji Crnu Goru ne žele u EU, Šarec ističe kako „nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru“.
POBJEDA: Izvještaj Evropske komisije, koji je zvanično objavljen prošle sedmice, jasno navodi da Crna Gora ostaje predvodnik u procesu evropskih integracija. Međutim, golim okom je vidljivo da stvari ne teku sasvim glatko. Što vi vidite kao najveći izazov sa kojim se Crna Gora suočava na svom putu ka punopravnom članstvu u EU?
ŠAREC: Najprije, na početku moram da naglasim da ja ovaj posao i sve u vezi sa njim radim kao iskreni prijatelj Crne Gore, njenih građana u prvom redu. Zato me raduje činjenica da je Crna Gora zadržala tu poziciju. I to sasvim opravdano. Međutim, vaša konstatacija da ne ide sve glatko je tačna. Ali nije to bilo ni za očekivati, jer nagomilanih problema ima dosta na svim nivoima. Izazova ima više. Borba sa kriminalom i korupcijom, pravosuđe, kvalitet životne sredine - izazovi su koji će biti teški i ubuduće.
POBJEDA: Brisel ukazuje na to da je Crna Gora usporila napredak u ključnim pregovaračkim poglavljima 23 i 24. Što to država nije uspjela da uradi, a bilo je ključno za postizanje boljeg rezultata?
ŠAREC: Napredak u ovim poglavljima nije brz, jer su problemi veliki i svi vidimo što se događa, na primjer, u vezi sa Ustavnim sudom koji nije popunjen. Tu je onda i borba sa kriminalom i korupcijom i još puno toga ima. Ipak, nekog napretka ima. Svi bi ga željeli više i nadam se uspješnijoj godini.
POBJEDA: Djeluje li tempo zatvaranja pregovaračkih poglavlja i, šire gledano, ukupan tempo kojim Crna Gora ispunjava svoje obaveze, ohrabrujuće i usklađeno sa postavljenim ciljem o članstvu 2028. godine, imajući u vidu da su mnoge obaveze odložene i da se planirani rokovi u reformskim agendama i akcionim planovima ne poštuju?
ŠAREC: Mislim, da su pregovarači sami sebi namjerno postavili visoke ambicije već u početku, jer ako nemaš taj pritisak, čini ti se da imaš još ogromno vrijeme ispred sebe. Tako da se može u realnosti pokazati drugačije i komplikovanije. Ali ipak mislim, da se previše fokusa polaže u datume. Bitno je da ima napretka i da se pregovarački proces završi što je prije moguće. Znam da je nada loša strategija, ali ipak svi mi treba da imamo i nade i da radimo na procesu. Ne smijemo zaboraviti i činjenicu da slijede izbori već 2027. godine. Zbog toga treba pojačati tempo.
POBJEDA: Uvođenje viznog režima za turske državljane aktuelno je pitanje u posljednje vrijeme. Je li prihvatljivo da Vlada ne ispunjava svoje obaveze usklađivanja vizne politike, a kada to i učini, da to ne radi iz potrebe za suštinskom reformom, već radi kratkoročnih političkih poena?
ŠAREC: Slažem se da je to bila vatrogasna akcija. Što se tiče vizne politike, ona će prije ili kasnije morati da bude usklađena sa politikom EU u cjelini.
POBJEDA: Evropski partneri su više puta naglašavali da Crna Gora neće moći zatvoriti Poglavlje 27 bez završetka izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda. Međutim, ne možemo zanemariti činjenicu da, uprkos naporima Vlade, ovaj projekat biva opstruiran, paradoksalno, iz same vladajuće koalicije, konkretno od Milana Kneževića. Imate li utisak da se ovo radi u korist agende onih koji ne žele Crnu Goru u EU?
ŠAREC: Svi smo jasno naglasili da kolektor treba izgraditi, jer se radi o zdravlju životne sredine. Ne može ovakav grad bez toga. Bio sam na početku svoje političke karijere gradonačelnik, odnosno predsjednik opštine i bavio sam se projektom modifikacije postojećeg kolektora u vlasništvu šest opština. Kao tamo i ovdje su sada u pitanju evropske pare i samo bi ih totalno neodgovoran čovjek bacio da bi kasnije gradio iz vlastitog budžeta. Jer kad-tad će morati da počne izgradnja kolektora. Onaj koji blokira napore za ostvarenje tog cilja u prvom redu šteti zdravlju životne sredine. Nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru.
POBJEDA: Iz Brisela dolaze pozitivne poruke o skorom početku izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Međutim, istovremeno se čuju i različiti glasovi koji sugerišu mogućnost da Crna Gora pristupi EU bez prava glasa ili da, kako je kazala Marta Kos, bude primljena uz opciju isključenja ako ne ispuni kriterijume tokom „probnog članstva“. Kakav je Vaš pogled na to i vjerujete li da će Crna Gora, nakon što uđe u EU, biti tretirana ravnopravno sa ostalim članicama?
ŠAREC: Ideja nije nastala u kancelariji komesarke Kos, nego ta ideja potiče iz nekih zemalja članica. Mislim, da su takve ideje uvreda za Crnu Goru ili bilo koju zemlju i da negiraju suštinu jednakih prava. Ili postaneš član kluba ili ne, jer u formalno pravnom smislu neki probni period ne postoji. Kad Crna Gora uđe u EU, mora imati jednaka prava kao i svi drugi.
POBJEDA: Čini se da se u Crnoj Gori malo javno govori o činjenici da će, nakon što bude sastavljen, Ugovor o pristupanju EU morati biti ratifikovan u parlamentima svih država članica bloka. Mislite li da će taj proces teći glatko ili Crna Gora potcjenjuje moguće prepreke koje bi se mogle pojaviti u toj fazi?
ŠAREC: Crna Gora je na velikoj misiji postizanja trećeg velikog cilja. Prvi je bio samostalnost, drugi članstvo u NATO, a treći bi zaokružio međunarodnu afirmaciju Crne Gore. A u tom velikom procesu nije sve do Crne Gore. Pravilno ste konstatovali da dolazi period u kojem će odlučivati zemlje članice. Nadležni u Crnoj Gori ne potcjenjuju taj aspekt. Naprotiv, to je često bila tema naših razgovora. Ali naravno, sad smo svi fokusirani na pregovarački proces. Što bolje on bude prošao, to će bolja pozicija Crne Gore biti kad se uhvati ukoštac sa ratifikacijskim procesom u pojedinim članicama.
POBJEDA: Vjerujete li da trenutno raspoloženje prema proširenju EU među 27 država članica ide u prilog Crnoj Gori i da će se izbjeći rizik od veta ili drugih mjera po tom pitanju?
ŠAREC: Prema mom iskustvu trebaće uložiti još puno napora i sa naše strane kako bi svi bili svjesni koliko je važno proširenje i zapravo suština Evropske unije kao takve. Ne radi se samo o Crnoj Gori, nego je priča mnogo šira. Ne treba steći utisak, da se neko plaši Crne Gore. Ima nekih članica koje se nijesu pokazale kao sklone evropskim vrijednostima. To su Mađarska i Slovačka i one su u ovom momentu zapravo pravi generator tih raznih ideja. Ipak mislim, da na kraju krajeva svi trebamo neki pozitivan rezultat, jer evropska ideja služi građanima ponajviše.

Šarec: Ideja o „probnom roku“ je uvreda za Crnu Goru, nije tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru

Pokušaj da se kroz intervju Večernjem listu, na neki način prikaže da Aleksa Bečić ima neku podršku službene hrvatske politike, ili da će se hrvatska politika zbog mišljenja Evropske komisije suštinski promijeniti prema Crnoj Gori apsolutno ne stoji. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, rekao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Dodaje da Hrvatska želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU) i podržava je na tom putu, ali ističe da se neriješena pitanja moraju rješavati.
Sokol je reagovao nakon intervjua potpredsjednika Vlade Alekse Bečića Večernjem listu i podsjetio da je on proglašen personom non grata zbog svoje politike od koje ne odstupa i poručio da Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu.&nbsp;
Poruka se, kaže, odnosila, na političku opciju okupljenu oko nekadašnjeg Demokratskog fronta, ali i Demokrate, koje su se od prividne proevropske opcije profilisale, smatra on, kao jedna potpuno prosrpska opcija koja promoviše najgore elemente velikosrpske ideologije u Crnoj Gori.
- Demokrate čine sve kako bi kroz provokacije narušili odnose Crne Gore i Hrvatske, kako bi kroz to Crnu Goru vratili u interesnu sferu i zonu uticaja Beograda, odnosno Srbije. Poruka je prvenstveno namijenjena njima, onima u Beogradu na čelu s Vučićem koji politiku “srpskog sveta” guraju, a isto tako i svima onima koji unutar Crne Gore podržavaju tu politiku, koji nijesu samo političke stranke, nego i važne institucije u društvu, poput Srpske pravoslavne crkve - rekao je Sokol.
Smatra da su Demokrate radili sve da dovedu Crnu Goru u poziciju kakvu je imala ranih devedesetih i da bi ponovo bila ono što se nekad, kako kaže, posprdno zvalo “drugo oko u glavi” i poručuje da to neće proći.
- U Crnoj Gori postoje jake suverenističke, procrnogorske, proevropske snage kojima je tako nešto apsolutno neprihvatljivo. Vjerujem da su oni u većini i vjerujem da će oni biti ti koji će na kraju uspjeti spriječiti i osujetiti velikosrpske planove u Crnoj Gori - poručio je Sokol.
Kaže da se interesovanje hrvatskog Večernjeg lista za intervju sa Bečićem ne može tumačiti kao poruka službenog Zagreba, jer je to privatni medij koji ima svoju uređivačku politiku.
- Činjenica je da je intervju objavljen na jedan apologetski način, faktički su izbjegnuta sva škakljiva pitanja, ili su pitanja o nekim osjetljivim temama postavljena na način koji je omogućio Bečiću da bez kritike ispromoviše svoju verziju događaja, slobodnu verziju onoga što se događalo posljednjih godina. Međutim, ono što je jako važno je da kad pročitate taj intervju vidite da tu nema nikakvog izvinjenja, nikakvog reteriranja, nikakvog odustajanja od bilo kojeg Bečićevog stava i stava Demokrata koji je doveo do toga da je on proglašen nepoželjnom osobom u Hrvstskoj”- naglasio je Sokol.
<h2>Izostanak izvinjenja</h2>
Podsjeća da je Rezolucija o Jasenovcu bila jedan od razloga zbog kojih je Aleksa Bečić proglašen personom non grata u Hrvatskoj i da on i dalje ne odustaje od nje.
- On kaže da je možda bio sporan tajming, ali ni na koji način se ne izvinjava, niti da je to bila greška, ili bilo šta drugo. O odnosima sa Rusijom, ako pogledate, on zapravo govori na način ,,pa evo mi sad iz takvih razloga moramo pratiti zapadnu politiku prema Rusiji, dok je stanje u Ukrajini takvo kakvo jeste, dok traje rat u Ukrajini, ali čim se međunarodne okolnosti malo promjene mi ćemo se vratiti starim našim vezama koje smo imali sa Rusijom i sa ruskom vlašću. To su poruke koje se vide kad malo pažljivije pročitate”- rekao je Sokol.
Ukazuje i na neriješena pitanja koje Crna Gora i Hrvatska imaju, a koja nijesu samo bilateralna, već, kaže i civilizacijska. Među tim otvorenim pitanjima je i sudbina nestalih, odšteta logorašima, osobama koje su stradale u domovinskom ratu zbog velikosrpske agresije, koju je prezentovala na neki način i Crna Gora napadom na Dubrovnik.
Dodaje da bilo kakav intervju, a kamoli onakav kakav je Bečić dao, ne mogu uticati na službenu politiku Zagreba, ali ni to što radi Večernji list, nije na bilo koji način odraz službene hrvatske politike.&nbsp;
- On tu ne govori ništa o rješavanju tih pitanja, ništa ne govori o tome da treba ispraviti greške koje su načinjene, ne govori o tome da su ta pitanja isto tako dio temeljnih načela EU i vladavine prava, koje treba riješiti, nego se poziva na mišljenje Evropske komisije i misli da će sada to mišljenje sve probleme uvući pod tepih. Drugim riječima poruka koja je u pozadini je “mi računamo da će druge evropske zemlje napraviti pritisak na Hrvatsku i da će odustati od svih zahtjeva i jednostavno prepusti Crnu Goru velikosrpskoj politici - e pa to je ono što se sigurno neće dogoditi - izričit je Sokol.
Hrvatska, kaže, želi Crnu Goru u EU, ali neke stvari se moraju promijeniti. Mora se smanjiti velikosrpski uticaj, a problemi koji postoje, dodaje on, moraju se riješiti.
- Provokacije koje dolaze prvenstveno trenutno od Demokrata moraju stati, jer je jasno da je takva politika prema Hrvatskoj apsolutno zlonamjerna i da nema ništa pozitivno u njoj i tek kad se te stvari riješe onda će Hrvatska učiniti sve kako bi se dalje pregovori nastavili na adekvatan način. Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji bez obzira na provokacije koje dolaze od prosrpskih poltrona iz Crne Gore, poput Demokrata, ali problemi suštinski se moraju riješiti - poručio je Sokol.
<h2>Velika šansa, ali problemi i dalje postoje</h2>
Smatra da je novi izvještaj Evropske komisije pozitivan i da ga treba tumačiti i kroz kontekst da je, nakon početka rata u Ukrajini, EU ponovo stavila proširenje visoko na listi svojih prioriteta.
Dodaje i da EU ne želi Jugoistočnu Evropu ostaviti kao neku crnu rupu koja bi potpala pod ruski, turski, kineski ili arapski uticaj, već po svaku cijenu želi, kako kaže, tu crnu rupu zatvoriti i te zemlje afirmisati da što prije postanu članice Evropske unije, gdje Crna Gora, ističe on, ima veliku šansu.
- Crna Gora jeste najdalje odmakla od svih, upoređujući situaciju sa BiH gdje je haos, u Srbiji koja je na ivici građanskog rata, na Kosovu i Sjevernoj Makedoniji i dalje ima velikih problema u unutrašnjim odnosima. Naravno da su Crna Gora i Albanija jedine zemlje koje su nekoj fazi da se uopšte može govoriti o pristupanju…- kazao je Sokol.
Problemi, dodaje, i dalje postoje, i ističe pitanje vladavine prava, gdje je puno pitanja koa se moraju riješiti te pitanje slobode medija, koje je osjetljivo.
- Vidjeli smo šta se događalo posljednjih nekoliko nedjelja u Crnoj Gori, pogotovu vezano &nbsp;za medije koji nijesu baš apologetski raspoloženi prema vlastima i s te strane postoji prostor za poboljšanje. Treba učiniti mnogo više kako bi se smanjili strani negativni uticaj, pogotovu Srbije i Rusije - zaključio je Sokol.

Sokol: Hrvatska želi Crnu Goru u EU bez obzira na provokacije koje dolaze od prosrpskih poltrona, poput Demokrata

Proces evropskih integracija nije samo ispunjavanje tehničkih kriterijuma, već podrazumijeva suštinsku transformaciju institucija, političke kulture i društva u kome odgovornost i vladavina prava postaju dio svakodnevne prakse.
To je jedna od poruka Evropskog kafea koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Događaj je otvorila Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i kominikacije u CGO-u, a današnji gost bio je ambasador Grčke u Crnoj Gori Dimitrios Joldasis.
Kovač je ukazala da upravo iskustvo Grčke pokazuje da put ka Evropskoj uniji nije pravolinijski, niti lak.
- Izazovi, krize, reforme i ozbiljne političke rasprave, i prije i tokom članstva, doprinijeli su dugoročnoj stabilnosti zemlje i mnogo širim mogućnostima za njene građane - od instrastrukture i razvoja, do slobode kretanja, studiranja i rada širom Evrope - naglasila je ona.&nbsp;
Sa tim je saglasan i ambasador Dimitrios Joldasis koji je podsjetio da je uloga EU bila ključna u prevazilaženju krize koja je u Grčkoj kulminirala 2015. godine.
- Mnogo puta do sada sam rekao da ne mogu zamisliti Grčku bez EU. Većinu života živim kao građanin EU i ona nam je doprinijela na više nivoa. Većina ljudi u Grčkoj je pro-EU i iza sebe smo ostavili krizu koja nije bila samo finansijska, već je bila kriza društva - kazao je Joldasis.&nbsp;
Ambasador je govorio i o važnosti političke stabilnosti.
- Za svaku državu politička stabilnost je možda najvažnija stvar. Pokazali smo u vrijeme krize u Grčkoj, kada nije bilo političke stabilnosti, da je to veliki problem koji direktno pogađa i samu ekonomiju. U Crnoj Gori je specifična situacija, vi imate Vladu sa dosta heterogenih partija i važno je da te partije budu ujedinjene i da na prvom mjestu stave državni interes, a razlike po strani - naglasio je on.
U Crnoj Gori je, kako je ustvrdila jedna od učesnica Evropskog kafea Tamara Andrić, trenutno veliki fokus na ekonomskim koristima članstva EU.
- A građani ne razumiju važnost usvajanja i primijene vrijednosti na kojima počiva EU. Zbog toga su važni događaji poput ovog, posebno za mlade, jer kao budući lideri treba da razumiju pogodnosti, ali i odgovornosti koje podrazumijeva članstvo - ocijenila je ona.
Sličnog stava je i Popović Nađa koja je ukazala da je „Evropski kafe važan zbog trenutne situacije u Crnoj Gori koja pretenduje da bude članica EU, a kako bi se građani upoznali sa postulatima Unije“.
Učesnica Milica Mrvaljević je istakla važnost šansi koje se mladima pružaju kada se organizuju razgovori sa diplomatama.
- Ovakvi događaji nam omogućuju da bolje razumijemo spoljnopolitičke procese, vrijednosti demokratije u drugim državama. Daju nam priliku da uporedimo vrijednosti u tim državama sa onima koje mi njegujemo u našoj - kazala je ona.
Evropski kafe je organizovan u okviru projekta EU Kompas za mlade, kojeg CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova, sa ciljem približavanja procesa donošenja odluka u oblasti evropskih integracija mladima.

Proces EU integracija podrazumijeva suštinsku transformaciju institucija, političke kulture i društva

Skandali oko izbora sudija Ustavnog suda i generalnog direktora RTCG, političke opstrukcije u slučajevima izbora članova savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, viceguvernera i članova savjeta Centralne banke jasno ukazuju da se političke partije neće tako lako odreći svoje apsolutne kontrole nad nezavisnim institucijama sistema, navodi se u saopštenju Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Crnoj Gori je, kako se navodi, otvorena velika šansa da finalizuje svoj evropski put i dat joj je važan impuls kroz optimistične tonove u posljednjem izvještaju Evropske komisije (EK). Međutim, u oblastima demokratija, vladavina prava, transparentnost vlasti, nezavisne institucije, suprotstavljanje dezinformacijama i drugim, koje su u djelokrugu naše organizacije, nema puno razloga za zadovoljstvo.
Ponovo smo, prema njihovim riječima, na prekretnici i u dilemi: hoće li politički monopoli opet odnijeti pobjedu nad javnim interesom i da li će partitokratija odlučiti da uništi ovu priliku koja se otvorila za našu zajednicu.&nbsp;
- Zato u publikaciji “Hoće li partitokratija osloboditi put ka EU?” koju objavljujemo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije, analiziramo potencijalne kritične tačke našeg preostalog EU puta, odnosno jasne i evidentne probleme u funkcionisanju našeg demokratskog poretka koji su do sada uspješno zaustavljali naš evropski put - dodaje se u saopštenju.
Kada analiziramo tendencije političkih pritisaka vlasti na tužilaštvo i uslovljavanje usvajanja izvještaja o radu i sve primjetniji izostanak pokretanja postupaka protiv onih koji su sada na pozicijama moći - jasno je da je vladavina prava još uvijek daleko.
Kako se istile, ako ovome dodamo da je izborna reforma sprovedena na način da je tretirala samo “političke” aspekte izbornog procesa uz upitan kvalitet pojedinih rješenja i ignorisanje ključnih međunarodnih institucija, te da se rješavanje višegodišnjih problema gotovo nije ni dogodilo, razlog za zabrinutost je još veći.
Uz to, dodaju, ne smijemo zaboraviti masovna partijska zapošljavanja i vješto izbjegavanje sprovođenja optimizacije i racionalizacije javne uprave, uz formiranje najbrojnije Vlade u istoriji.
- Vlada i vladajuća većina vrijednosno prihvataju i sprovode reforme samo onda kada to ne ugrožava njihov partijski monopol. Na našem evropskom putu postoji mnoštvo partijskih prepreka koje predstavljaju svjesno podrivanje demokratskih procesa i suprotno je temeljnim principima zajednice čiji članovi želimo postati. Nasilje i mržnja su postale dio naše svakodnevice, dok vlast pokušava “sakriti” ili ignorisati tenzije i probleme koji se gotovo svakodnevno dešavaju po ovom osnovu - dodaju iz CDT-a.&nbsp;
Ono što posebno zabrinjava, kažu, jeste da u Crnoj Gori, u predvorju EU, po svim relevantnim mjerenjima javnog mišljenja, pada povjerenje u demokratske institucije, a izloženost partitokratskim i autokratskim pojavama biva sve veća.
- Očuvanje partijskih monopola i vođenje politike na destruktivan način zapravo predstavljaju ključnu prepreku našem učlanjenju u EU. Zato u ovoj, veoma važnoj i osjetljivoj fazi našeg evropskog puta, u našoj publikaciji želimo skrenuti pažnju na stvaranje vještačkih prepreka na njemu i dvolično ponašanje političkih elita. Rješenja za probleme koje tretiramo nijesu pretjerano komplikovana i mi ih u publikaciji predstavljamo kroz 18 preporuka - navodi se.&nbsp;
Kako se dodaje, u progresivnom dijelu civilnog društva, političkim partijama i državnoj upravi postoji znanje i volja da se zajedničkim radom kreiraju rješenja koja nas guraju naprijed.&nbsp;
- Nalazimo se u kritičnoj tački procesa u kome je partitokratija koja želi status quo, do sada, odnosila pobjedu nad progresivnim djelovima društva. Da li će se odnos snaga ovoga puta promijeniti i da li će ovo ostati još jedna velika propuštena prilika za Crnu Goru, ostaje da vidimo. Kompletnu publikaciju možete pročitati ovdje - zaključuje se u saopštenju koje potpisuju Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a i Nina Đuranović, istraživačica i novinarka portala Raskrinkavanje.me.&nbsp;
Kompletnu publikaciju možete pročitati <a href="https://www.cdtmn.org/analize/hoce-li-partitokratija-osloboditi-put-ka-eu/">ovdje.</a>

CDT: Političke partije ne odustaju od kontrole nad nezavisnim institucijama

Predstavljanje ovogodišnjeg Paketa proširenja Evropske komisije nedvosmisleno je Crnu Goru lansiralo kao kandidata broj jedan za članstvo u EU, ali uz to i objelodanilo činjenicu da u Briselu još uvijek postoje brojne nejasnoće oko modela po kojem bi našoj državi moglo biti dodijeljeno članstvo u narednim godinama. U prilog tome govore različiti glasovi koji dolaze sa najvažnijih evropskih adresa, od pominjanja mogućnosti ukidanja veta za nove članice, do stavljanja na „probni period“. Komesarka za proširenje EU Marta Kos izjavila je da bi nove članice EU mogle biti stavljene „na probni rok“ kako bi se spriječilo da se po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konj Rusije. Sa druge strane, sredinom oktobra čuli su se glasovi o tome kako pojedini zvaničnici EU, ali i predstavnici zemalja članica zagovaraju prijedlog po kojem nove članice ne bi imale pravo glasa u Evropskom savjetu. Dodatnu konfuziju stvara i izostanak dokumenta pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reforme“, koji je trebalo biti objavljen zajedno sa Paketom proširenja. Naime, prvobitno je planirano da ovaj dokument, koji bi sadržao prijedloge reformi i ne bi bio zakonski obavezujući već bi služio kao politički okvir i smjernica za dalju raspravu o ovom pitanju među članicama, ugleda svjetlost dana 29. oktobra. Potom je njegovo prezentovanje odloženo za 4. novembar, da bi na kraju okviran datum bio planiran za drugu polovinu novembra. <h3>ČLANICA DRUGOG REDA</h3> Portparol Evropske komisije saopštio je da se marljivo radi na tome da se što prije finalizuje komunikacija i objave smjernice po kojima će se u Briselu dogovarati modaliteti proširenja, sa ciljem da se sačuva interes EU, ali i budućih članica. U međuvremenu, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Pobjedu ističe kako najnoviji događaji pokazuju šta Evropa misli o državama aspirantima za članstvo u EU, među kojima je i Crna Gora. - Komesarka Kos je od nedavno javna glasnogovornica mogućnosti da nove članice budu isključene iz Unije u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije, koje EU očigledno ne bi iznenadilo. To posebno govori o tome koliko se u EU napredak naših zemalja čini održivim i temeljnim - smatra Bajramspahić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dina Bajramspahić"> </figure>  Kako dodaje, Zapadni Balkan i dalje, nažalost, više podsjeća na Mađarsku nego na napredne i uzorne zemlje članice, koje se ističu kvalitetom rada institucija. - Sve to izaziva rezerve kod država članica koje ne žele da unesu tektonski poremećaj u Uniju. Ako se desi da se u Evropskoj uniji usvoji najavljeni plan i Crnoj Gori bude ponuđeno drugorazredno članstvo u Evropskoj uniji, za to će biti odgovorna vlast koja se uljuljkala u površnim izjavama o napretku, dok iza zatvorenih vrata niko nije povjerovao u toliki napredak Crne Gore i vrlo su svjesni stvarnog stanja stvari - navela je ona. Sagovornica Pobjede ističe da ne priželjkuje da Crna Gora postane članica drugog reda u Evropskoj uniji. - Crna Gora mora biti ravnopravna sa svim drugim zemljama članica, jer nije ništa manje vrijedna. Ali da bi bila ravnopravna, stanje u državi treba da se popravlja na mnogo ozbiljniji način nego što je to sada slučaj - zaključila je Bajramspahić. <h3>ISTA PRAVA</h3> Odgovarajući na pitanja novinara na pres konferenciji povodom usvajanja Paketa proširenja, komesarka Marta Kos kazala je da se nije raspravljalo o mogućnosti ukidanja veta za nove članice EU. - Jedino protiv čega sam je uspostavljanje dvije različite kategorije država članica, sa prvim i drugim rangom - poručila je Kos. Komesarka je dodala i da „jednom kada primimo nove članice one moraju imati ista prava“. Da stvari ipak neće teći tako glatko naslućuje se iz druge izjave Kos, da se, uprkos retorici zemalja članica o podršci proširenju, iza kulisa kriju nešto drugačiji stavovi. - U privatnim razgovorima mnogo se opreznije govori kada je riječ o prijemu novih članica nego što bi se to moglo zaključiti iz javnih izjava podrške – upozorila je Kos. Prema pojedinim izvorima, nekoliko članica EU zagovara prijedlog ukidanja prava glasa svim novim članicama. Sa druge strane, pažnju je privukao i prijedlog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, da se preispita pravilo jednoglasnosti u cijelom procesu proširenja EU. Kos je, odgovarajući na pitanje o tome, kazala kako se o tome „uopšte nije razgovaralo unutar Komisije“. Uoči predstavljanja Izvještaja EK, Kos je na Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) kazala da je Komisija fokusirana na osiguravanje da „budući ugovori o pristupanju moraju sadržati jače zaštitne mjere“, te da se uz to mora insistirati na principu jednakosti. To bi, prema njenim riječima, moglo uključivati posebne odredbe u Ugovorima o pristupanju tokom prelaznog perioda, koje bi omogućile suspenziju određenih prava ako se naruši vladavina prava u novim državama članicama. <h3>PRINCIP JEDNAKOSTI</h3> Uvođenje privremenih ograničenja prava glasa za nove članice poput Crne Gore, predstavljalo bi značajan izazov za temeljna načela prava EU. Naime, takva mjera bi potkopala princip jednakosti država članica iz člana 4 Ugovora o Evropskoj uniji, jer bi nove članice bile podložne odlukama u čijem donošenju ne učestvuju ravnopravno. Time bi se narušila i jednakost građana EU, zagarantovana članom 9, budući da bi građani novih članica imali slabiju političku zastupljenost unutar institucija Unije. Osim što bi stvorila pravnu nejednakost, ova praksa bi bila i politički kontradiktorna, jer bi došlo do toga da se postojeći zastoji unutar Unije rješavaju kažnjavanjem budućih članica i to za probleme koje su izazvale postojeće države unutar bloka. Time bi EU svakako rizikovala narušavanje vlastitih ustavnih principa i kredibiliteta kao zajednice zasnovane na ravnopravnosti i vladavini prava. <h3>Milatović ćuti, Vlada protiv ukidanja veta</h3> Pojedini članovi Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem izrazili su jasan stav kada je u pitanju mogućnost da Crne Gora postane članica EU bez prava veta. Najprije je Spajić na jednom panelu u Londonu saopštio da je protiv ideje da pojedine članice Evropske unije pri ulasku nemaju pravo glasa, rekavši kako je „suverenitet veoma bitan Crnogorcima“. Spajić je tom prilikom istakao kako je Crna Gora već 13 godina usklađena sa politikom EU, te da nema prostora sumnji da bi bilo drugačije nakon članstva. Slično je prije par dana u Briselu izjavio i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. Osim stava da Crnoj Gori ne treba oduzimati pravo glasa, Ivanović je prokomentarisao i mogućnost „probnog perioda“ nakon učlanjenja, rekavši da je Crna Gora na probi već 13 godina, te da se to, po njegovom mišljenju, prekida u trenutku kada se zatvore sva poglavlja. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je, u intervjuu dnevnom listu Dan, da Vlada očekuje članstvo u EU koje će omogućiti punopravno učešće u odlučivanju i poštovanje suvereniteta zemlje, posebno u pitanjima od strateškog značaja. Sa druge strane, od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nijesmo imali priliku da čujemo stav po ovom pitanju. Pobjeda je prije dvije sedmice uputila kabinetu predsjednika pitanja o tome kakav je stav Milatovića u vezi inicijative pojedinih članica EU da Crna Gora nema pravo glasa nakon članstva. Odgovore, do zaključenja ovog broja, nijesu dobili.

Brisel vaga pod kojim uslovima da otvori vrata Crnoj Gori

„Članstvo bez prava glasa“ je loša ideja koja nije potekla od Evropske komisije i Evropske unije - ocijenio je šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
On je, gostujući na Televiziji Crne Gore, poručio da postoje neke stvari koje će biti u ugovoru za pristupanju, te da se to prilagođava određenoj zemlji.
- Isto će se desiti sa Crnom Gorom, to će se desiti, ali ne i da se mijenjaju temeljne stvari, kao na primjer glasačka prava. To se ne može staviti u ugovor jer to bi bilo protiv ugovora o EU koji kaže da su sve članice jednake. Morali biste da promijenite temeljni ugovor EU, što se neće desiti - izjavio je Satler.
On je kazao da je „tim Crna Gora“ uradio dobar posao što je rezultiralo dobrim izvještajem Evropske komisije.
- Ovo je timski rad i svaka čast, ovo je bila dobra poruka. Ali, rekao sam - nemojte se opuštati, najteže tek slijedi - kazao je Satler.
Na pitanje da li je moguće da se za 14 mjeseci zatvore sva poglavlja, Satler odgovara da moramo održati fokus.
- Želimo da vidimo i brzinu, ali i kvalitet - rekao je šef delegacije EU u Crnoj Gori i dodao da žele Crnu goru u EU, ali "Crnu Goru koja je dobro pripremljena".
<h2>„Ogroman problem ako niste u stanju da tretirate otpadne vode“</h2>
Kada je riječ o izgradnji kolektora u Botunu, on je kazao da bi to trebalo pomatrati sa aspekta zdravlja. Istakao je da je riječ o velikom ekološkom problemu.
- Vlast je potpisala ugovore prije nekoliko godina i ukoliko ne počnete sa izgradnjom moraćete da platite kazne. Postoji i aspekt poglavlja 27. Ukoliko niste u stanju da tretirate otpadne vode u glavnom gradu gdje živi više od polovine stanovnika, to je ogroman problem i članice će to primijetiti - istakao je Satler.
Sve su to, poručuje on, aspekti koji jasno zagovaraju da se nastavi sa izgradnjom.&nbsp;
- Optimističan sam - poručio je šef delegacije EU.

Satler: „Članstvo bez prava glasa“ loša ideja koja nije potekla od EU

Od prvih koraka do državnog grba na dresu. Njegova priča o karijeri, životu u inostranstvu, reprezentaciji, rukometu u Crnoj Gori, ali i navijačima koji ga nose naprijed.&nbsp;
Ove subote u podkastu "Dres nacija reprezentacija" gost je Stefan Čavor.
Emisiju pogledajte večeras u 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrjuUSmFkDwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gost emisije "Dres nacija reprezentacija" Stefan Čavor

Švedska policija je saopštila da zasad smatra da nije bilo namjerno nalijetanje autobusa u Stokholmu na pješake na trotoaru kada su poginule tri osobe.
Vozač autobusa je u bolnici, a uhapšen je zbog sumnje na ubistvo iz nehata.
Po švedskim medijima, vozač čiji identitet nije otkriven, trebalo je da napravi pauzu tokom radnog dana, ali je ipak vozio.
U petak je u vrijeme popodnevnog špica autobus na sprat uletio u red ljudi koji su čekali na autobuskoj stanici na prometnoj ulici u centru švedske prijestonice.
Po snimcima s mjesta udesa, autobus je pregazio stanicu s nadstrešnicom, cijelom dužinom se popeo na trotoar i zaustavio se pošto je udario u stub rasvjete.
- Vidjeli smo autobus kako se kreće prilično velikom brzinom. Udario je u autobusku stanicu i čuli smo kako se staklo lomi - rekla je Linda Kontreraz-Elfors, svjedokinja incidenta, listu Ekspresen.
Dodaje da autobus nije pokušao da zakoči, udario je u drvo ili banderu i tek tada se zaustavio.
Tri osobe su poginule, a tri su povrijeđene, prema policijskim podacima. Njihov identitet nije objavljen.

Policija: Smrtonosno nalijetanje autobusa na pješake u Stokholmu nije bilo namjerno

Djelovi Podgorice koji se vodom snabdijevaju sa pumpne stanice Mareza su bez vode.
Kako je saopšteno iz preduzeća "Vodovod i kanalizacija" Podgorica, do prekida u vodosnabdijevanje je došlo zbog prekida napajanja električnom energijom.
- Molimo građane za strpljenje i razumijevanje - saopšteno je iz podgoričkog Vodovoda.
Naselja koja se snabdijevaju sa crpne stanice Mareza su: Mareza, Tološi, Blok V i VI, dio grada preko Morače, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varoš, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica, Donji Kokoti, Grbavci, Lekići, dio Farmaka, Beri.

Djelovi Podgorice bez vode

Neznatan rast indeksa i značajan pad prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je objavljeno da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju drugog kvartala iznosio je 4,8 milijardi eura ili 60,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
&nbsp;Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, kao i indeks MONEX, blago su ojačali na 1.195,72 poena, odnosno 18.435,9 bodova.
&nbsp;Promet je, u sedmici koja je zbog obilježavanja Njegoševog dana imala dva radna dana manje, iznosio 63,18 hiljada eura i bio je skoro pet puta manji od prošlosedmičnog.
&nbsp;Ojačale su akcije Jugopetrola na 15,49 eura, dok su dionice Poslovno-logističkog centra (PLC) Morača ostale nepromijenjene na pet eura.
&nbsp;Trgovano je i akcijama Crnogorskog elektroprenosnog sistema, Plantaža i Napretka Kotor koje su na kraju radne sedmice koštale 1,19 eura, odnosno 17 centi i 5,6 centi.
&nbsp;Trgovano je i dionicama fonda Trend, koje su sedmicu završile na četiri centa.
&nbsp;Početkom sedmice je ministar finansija Novica Vuković, odgovarajući na poslanička pitanja u parlamentu, saopštio da je ukupan javni dug Crne Gore stabilizovan i da je na kraju drugog kvartala iznosio je 4,8 milijardi eura.
&nbsp;- Neto javni dug je iznosio 4,2 milijarde eura ili 53,6 odsto BDP-a - rekao je Vuković i dodao da je od početka 2021. godine vraćeno preko 2,3 milijarde eura starih dugova.
&nbsp;On je kazao da se bilježi suficit tekuće potrošnje, te da nijedno zaduženje Ministarstva nije otišlo na mandatorne troškove.
&nbsp;Sedmicu je obilježilo i objavljivanje rang liste ponuđača u postupku davanja u zakup crnogorskih aerodroma. Prema rang listi, koju je u srijedu objavilo Ministarstvo saobraćaja, prvorangirana je južnokorejska Incheon International Airport Corporation (IIAC), a drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP).&nbsp;
&nbsp;IIAC dobila je 96,18 bodova, a CAAP 65,15 bodova.
&nbsp;Ove sedmice je najavljena nova faza gradnje žičare Kotor - Lovćen – Cetinje. Ministarstvo javnih radova, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje, raspisalo je poziv za gradnju dionice Kuk - Ivanova korita - Cetinje, dugačke 11 kilometara.
&nbsp;Iz Ministarstva je objašnjeno da se na taj način nastavlja trasa Kotor - Lovćen, koja je u prethodnom periodu postala nezaobilazan segment turističke ponude i jedan od prepoznatljivijih projekata u toj sferi.
&nbsp;U Podgorici je u utorak otvorena Akademija jedinstvenog tržišta /Single Market Academy/ (SMA), koja će, kako je objasnio premijer Milojko Spajić, pomoći u primjeni evropskih praksi i donijeti konkretne koristi građanima i privredi.
&nbsp;- Moramo biti svjesni da proces pune integracije ne završava samo na papiru, ne završava ni samim članstvom, on mora da živi u svakoj društvenoj pori, instituciji, proceduri, proizvodnji i svakoj firmi koja pretenduje da posluje po pravilima jedinstvenog evropskog tržišta - rekao je Spajić na otvaranju SMA, nove regionalne platforme za jačanje kapaciteta institucija Zapadnog Balkana u procesu približavanja Jedinstvenom tržištu EU.
&nbsp;On je dodao da će SMA pomoći crnogorskim stručnjacima da rade po istim standardima kao njihove kolege u članicama EU - uče brže, primjenjuju evropske prakse i propise, te građanima i privredi donesu konkretne koristi, sigurnije proizvode, poštenije tržište i konkurentniju ekonomiju.&nbsp;
&nbsp;Ove sedmice su predstavnici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) objavili da je kompanija ostvarila dobit od više od tri miliona eura u prvih devet mjeseci, što je 6,4 miliona više nego u istom prošlogodišnjem periodu.
&nbsp;Direktor kompanije Vladimir Ivanović rekao je da su pozitivnom poslovanju najviše doprinijeli prihodi od mrežarine i smanjenje gubitaka na mreži, koji su ove godine gotovo prepolovljeni.&nbsp;
&nbsp;Iz CEDIS-a su poručili da je elektrodistributivni sistem spreman za zimsku sezonu, a da će ekipe dežurati 24 sata dnevno radi brze sanacije eventualnih kvarova.
&nbsp;Ove sedmice je izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Ivan Asanović reizabran na tu funkciju.
&nbsp;Odluku o reizboru Asanovića jednoglasno je donio Odbor direktora na redovnom zasijedanju u skladu sa internim aktima i nakon prethodno sprovedenog javnog konkursa.
&nbsp;Sedmicu je obilježila i informacija da su cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru u odnosu na isti mjesec prošle godine u prosjeku bile više 4,8 odsto.
&nbsp;Iz Monstata je saopšteno da su potrošačke cijene od januara do oktobra u poređenju sa istim periodom prošle godine u prosjeku bile više 3,9 odsto.

Montenegroberza: Rast indeksa i pad prometa

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ta organizovana kriminalna grupa koja pokušava da prekraja volju građana Crne Gore, da utiče na političke prilike u Crnoj Gori je “avački klan”. To u razgovoru za centralnu informativnu emsiju 24 Sata na Televiziji E kaže predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
 
Smatra da bezbjednost Crne Gore i regiona ozbiljno ugrožava jedan klan, koji, kako kaže nije ni škaljarski, niti, kavački klan, već klan Aleksandra Vučića, koji će gubitkom vlasti izgubiti i slobodu.&nbsp;
 
- To je model radikalskih vlasti i radikalskog vladanja Aleksandra Vučića. Kad ima duboku krizu u Srbiji, po uzoru na svog političkog oca Vojislava Šešelja, krizu pokušava da izmjesti u region i da onda kaže “sad ste našli da me rušite, vidite šta rade našem narodu u BiH, vidite šta se dešava u Crnoj Gori, dajte molim vas da mi probamo nekako sad da se homogenizujemo ovdje, ja ću to da uradim najbolje samo da spasim ono što se spasiti može”, a u suštini pokušava da ponovo rasproda neki vitalni interes Republike Srbije ili neki nacionalni srpski interes u regionu - naveo je Milivojević.
 
Dodaje da se prvi put na političkoj sceni Srbije se pojavila politička snaga koja je proizvela pad Vlade, a to je univerzitetsko studentski pokret.
- Mi živimo u državi u kojoj je napravljena tijesna sprega između vrha režima i organizovanog kriminala, to je jedna od definicija mafije. Aleksandar Vučić nije ugrožen samo u Srbiji, ugrožena je njegova dominacija i njegov veoma štetan uticaj na čitav region. On je preprepreka normalnom životu ne samo nas u Srbiji, već i ovdje u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. On kao prepreka i prijetnja, opasnost po odvijanje normalnog života i mora da bude politički uklonjen posle ovih protesta - rekao je Milivojević.
Podsjeća da je Demokratska stranka u januaru na poziv studenata napustila srpski parlament, jer nijesu htjeli da, kako kaže, glume fasadu i demokratski dekor u takozvanom političkom životu.
Vjeruje da je moguće artikulisati opravdano narodno nezadovoljstvo i gnjev, da ne eskalira u krajnji stadijum bijesa.
- Jedino mjesto gdje ovog trenutka Aleksandar Vučić ima većinu, pored “Ćacilenda”, one antropološke, ljudske deponije i onog moralnog brloga, je Narodna skupština. Snažno podržavamo univerzitetsko studentsku listu, smatramo da je ta lista izabrana na najdemokratskiji način, ne postoji demokratskiji način od ovoga da se ljudi neposredno izaberu kao kandidati za poslanike, koji će riješiti duboku političku i društvenu krizu u kojoj se Srbija nalazi. Ne želimo da se kandidujemo na izborima, smatramo da je ta lista snaga koja uživa &nbsp;najveće povjerenje građana Srbije i podržaćemo ih bezrezervno svojim kapacitetima i svim resursima koje Demokratska stranka ima - istako je Milivojević.
Poručuje da je od izuzetne važnosti da ljudi u regionu shvate da Aleksandar Vučić nije Srbija, jer se ne može staviti, kako kaže, znak jednakosti između režima Aleksandra Vučića i Srbije.&nbsp;
- Podržavati Aleksandra Vučića i voljeti Srbiju istovremeno nije moguće, ne možete ga podržavati bilo da živite u Srbiji, bilo da živite u Crnoj Gori. Ili ste za mafiju, ili ste za Srbiju. Ako neko kaže da podržava Aleksandra Vučića i čak &nbsp;živi u Crnoj Gori pa njega proglašava svojim predsjednikom, on radi suprotno vitalnim nacionalnim interesima Crne Gore i Republike Srbije - naglasio je Milivojević.
 
Komentarišući Izvještaj Evropske komisije o Srbiji, Milivojević kaže da je Srbija zaustavljena na evropskom putu i da nazaduje zbog organizovanja paramilitarnih kampova za obučavanje moldavskih državljana za preuzimanje vlasti na dan izbora u toj zemlji.&nbsp;
Podsjeća da je to najlošiji izvještaj od početka pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom, zbog apsolutnog izostanka vladavine prava, medijskih sloboda, fer izbora i, kako kaže mnogih stvari koji su preduslov za civilizovano društvo.
- Aleksandar Vučić ide po svijetu i tvrdi da se u Srbiji dešava neka obojena revolucija, iako je to autentična pobuna srpske mladosti i srpskih građana, koja nema nikakve veze ni sa Rusijom, ni sa Moskvom, ni sa Briselom, ni sa Vašingtonom, već je to nešto što se kod nas dešava kao spontan odgovor na ovakvu autokratsku tiransku vladavinu i izdajničku vladavinu. S druge strane Vučić pokušava da utiče na političke prilike u Moldaviji, to je radio i u Crnoj Gori. Slao je svoje ljude sa koferima novca koji su hapšeni ovdje u Crnoj Gori, ne bi li prekrojio izbornu volju i uticao na političke prilike u Crnoj Gori. Svi ti ljudi koji rade za račun Aleksandra Vučića shvataju da je njemu vrijeme odbrojano. Mnogi koji su se do prekjuče zavjetovali njemu na vjernost, koji su dolazili na vojne parade u Srbiju, brukajući funkciju koju imaju u Crnoj Gori, sada mu polako okreću leđa i peru ruke od njega, poput Milorada Dodika i nekih političara ovdje u Crnoj Gori - rekao je Milivojević.

Milivojević: Bezbjednost u Crnoj Gori narušava jedan klan, nije škaljarski, niti kavački, već ,,avački”

Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi Balkanske istraživačke mreže (BIRN) bile su pod kontrolom Bezbjednosno informativne agencije (BIA), a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke, kazao je predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori &nbsp;Momčilo Radoluvić.
Radulović je na Cetinjskom forumu, u okviru panela "Dezinformacije, toksični narativi i istorijski revizionizam", kazao, pored ostalog, da se nakon objave ove mape sastajao sa onima koji stoje iza BIRN-a i da su imali žestoke rasprave.&nbsp;
- Moram reći da su dosta nevoljno neke stvari primili k znanju i dosta nevoljno uradili neke stvari koje su, ipak, dale rezultate i vidljive su makar u toj strukturi. Ona više ne okuplja radikalne elemente koji su pod direktnom kontrolom BIA, makar troje njih unutra, od kojih je jedna osoba odavde, a dvoje iz Srbije. Imate situaciju da morate da se borite - istakao je Radulović.
Ta borba je, naglasio je, fantastično iznijeta i za sada je rezultirala sa više presuda u korist targetiranih novinara i građanskih aktivista.
- Određena struktura BIRN-a se morala povući makar u tom slučaju - zaključio je Radulović.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović autorke su skandaloznog propagandnog uratka BIRN-a objavljenog 16. novembra 2022. godine u kojem je targetirano devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnji desničari i vjerski fanatici.
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tužbe protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli su novinarka Antene M Tanja Pavićević, novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Osnovni sud Podgorica je u aprilu ove godine donio prvostepenu presudu po kojoj je Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se, pored ostalog, u obrazloženju presude.
I Opštinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv BIRN-a, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Radulović: Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA

Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Tag: evropska-unija