Evropska unija je danas zvanično proglasila Revolucionarnu gardu Irana za teororističku organizaciju.
- Nakon političkog dogovora koji je Savjet za spoljne poslove postigao 29. januara, Savet je danas formalno odlučio da doda Korpus islamske revolucionarne garde na listu terorističkih organizacija EU - piše u saopštenju na internet strani Evropskog savjeta.
Savjet je naveo da Garda nakon ove odluke podliježe restriktivnim mjerama u okviru režima sankcija EU za borbu protiv terorizma.
To znači da će sav novac i druga imovina ili ekonomski resursi Garde u državama članicama EU biti zamrznuti, i od sada je pojedincima i kompanijama u EU zabranjeno da Gardi stave na raspolaganje finansijska sredstva i ekonomske resurse.
Evropska lista terorističkih grupa je odvojena od režima za sprovođenje sankcija Savjeta bezbednosti UN usmjerenih na Al-Kaidu i Islamsku državu Iraka i Levanta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EU zvanično proglasila Revolucionarnu gardu Irana za terorističku organizaciju

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini reagovala je na pojavu slogana i obilježja povezanih s fašističkim ideologijama tokom nedavnog koncerta Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, poručivši da za takve poruke nema mjesta u demokratskom društvu.
U saopštenju navode da su se na društvenim mrežama pojavile fotografije i video-snimci na kojima se vide učesnici koncerta kako skandiraju parole i ističu simbole koji se dovode u vezu s fašističkim pokretima i ideologijama iz prošlog vijeka.
- Veličanju i relativizaciji fašističkih ideologija nema mjesta u demokratskom društvu, a takvi prizori podsjećaju na najmračnije periode evropske istorije- poručili su iz Delegacije EU.
Delegacija je pozvala sve građane i institucije u BiH da iskažu poštovanje prema žrtvama zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata, te zatražila od nadležnih organa da istraže incident u skladu s domaćim zakonodavstvom.
Reakciji Evropske unije prethodila je snažna osuda nerezidentne ambasadorice Izraela u BiH, Galit Peleg, koja je koncerte održane 13. i 14. februara nazvala primjerom "širenja mržnje i veličanja nacističke ideologije".
- Šokantni prizori mladih ljudi u Širokom Brijegu koji slave uz nacističke pozdrave. Ovakvi izlivi mržnje moraju se iskorijeniti- napisala je ambasadorica Peleg na platformi X.
Na snimcima iz sportske dvorane Pecara vidljive su ustaške oznake, skandiranje "Za dom spremni!" i podizanje ruke u nacistički pozdrav tokom izvedbe pjesme "Bojne Čavoglave". Dvorana je oba dana bila puna, uz istaknutu ikonografiju tzv. NDH.
Ambasadorica Peleg pozvala je institucije BiH da hitno reaguju i preduzmu konkretne mjere protiv odgovornih.
Osudu je uputio i predsjednik jevrejskog društva La Benevolencija, Vladimir Andrle, koji je poručio da su ustaški pozdravi i nacistički simboli bili "glavna obilježja koncerata".
- Relativizacija zla ne jača identitet. Uništava društva i vrijeđa sjećanje na žrtve. Suočavanje s prošlošću najmanje je što civilizirano društvo može učiniti- napisao je Andrle.
U kontekstu navedenih reakcija, Delegacija EU naglasila je da evropske vrijednosti počivaju na jasnom odbacivanju svih oblika fašizma, nacizma i totalitarnih ideologija.
Pozvali su institucije u BiH da dosljedno primjenjuju zakone koji se odnose na zabranu govora mržnje, poticanje nasilja i javno isticanje simbolike koja glorificira režime odgovorne za masovne zločine.
Delegacija EU najavila je da će nastaviti pratiti situaciju i podržavati inicijative koje promoviraju vladavinu prava, međusobno poštivanje i demokratske standarde.

EU osudila fašističke slogane i obilježja na Thompsonovom koncertu u Širokom Brijegu

Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja u decembru označilo je ulazak Crne Gore u novu, dinamičnu fazu evropskih integracija, ali i razotkrilo složenost politike proširenja Evropske unije u aktuelnom geopolitičkom trenutku.
Iako je ishod bio pozitivan, proces su pratili oprezni politički signali, zadrške i različita tumačenja među državama članicama. Evropska perspektiva Crne Gore jeste realna i ohrabrujuća, ali njena realizacija zahtijeva punu unutrašnju koordinaciju, političku zrelost i odgovorno upravljanje istorijskom prilikom koja se ne pruža često, centralna je poruka PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Proudcast Centra za građansko obrazovanje možete pogledati danas u programu Televizije E od 15.05 sati.
O kontekstu u kojem se odvijaju pregovori Crne Gore sa EU, Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u, razgovara sa Predragom Zenovićem, glavnim pregovaračem Crne Gore sa Evropskom unijom, i Ivanom Vukovićem, predsjednikom Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore.

CGO PROUDCAST danas na TV E: Ko koči proširenje EU i gdje je Crna Gora?

Crna Gora nalazi se pred jednim od najzahtjevnijih perioda. Godina u kojoj treba zatvoriti sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom dolazi u trenutku snažnih unutrašnjih turbulencija i rastućih spoljnih &nbsp;pritisaka. U takvim okolnostima nameće se ključno pitanje: može li država izdržati sve izazove i uspješno privesti kraju pristupne pregovore kako bi već 2028. godine postala punopravna članica Evropske unije?
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, u izjavi za Portal ETV, poručuje da Crna Gora ima snage da odgovori na izazove koji su pred njom.
„Izdržali smo i teže izazove i kao država i kao društvo“, ističe Đeka, podsjećajući da ovo nije prvi put da se Crna Gora suočava sa složenim političkim i društvenim okolnostima.
On naglašava da postoji jasna svijest o tome šta treba činiti u narednom periodu, ali i o pritiscima koji će rasti kako se zemlja bude približavala završnici pregovora.
„Znamo što nam je činiti, a pretpostavljamo što nas čeka kako se budemo približavali cilju“, kaže ministar, ukazujući da je završnica evropskog puta uvijek najosjetljivija faza.
Prema njegovim riječima, dinamika procesa više ne ostavlja prostor za odugovlačenje.
„Vrijeme je dobilo ubrzanje i moramo brzo raditi i donositi odluke“, poručuje Đeka, naglašavajući potrebu za efikasnošću i političkom odgovornošću.
Ipak, uprkos brojnim izazovima, ministar ostaje optimista kada je riječ o krajnjem ishodu.
„Optimista sam i vjerujem da ćemo postati EU članica 2028, jer su unutrašnji izazovi generisani vanjskim. U tom slučaju, sve je lakše“, zaključuje Đeka, sugerišući da razumijevanje šireg konteksta može pomoći u prevazilaženju trenutnih prepreka.
Pred Crnom Gorom je, dakle, period intenzivnog rada, dokazivanja političke zrelosti i strateške dosljednosti. Hoće li država uspjeti da izdrži pritiske i zatvori pregovaračka poglavlja u zadatom roku, ostaje da se vidi.

Miraš Dušević

Đeka poručuje: Znamo što nam je činiti, izdržali smo i teže izazove

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas u Antverpenu da je jedino rješenje za ekonomske prijetnje koje predstavljaju Kina i Sjedinjene Američke Države da Evropa postane nezavisna sila.
- Potrebni su nam novi obim i nova brzina u našem pristupu kako bismo okončali fragmentaciju koja slabi i rizikuje da ponizi Evropu - rekao je Makron na skupu poslovnih lidera u Antverpenu u Belgiji, prenijeli su francuski mediji.
Tu ideju o zajedničkom evropskom dugu Francuska zagovara godinama, ali su je druge zemlje, uključujući Njemačku, dosledno odbacivale.
- Nikada nijesmo živjeli u ovakvom periodu. Stoga moramo da prihvatimo preduzimanje ključnih mjera koje nijesu baš uobičajene u tradicionalnom evropskom alatu mjera - rekao je Makron.
Francuski predsjednik je rekao da se Evropa nalazi u vanrednoj situaciji i dodao da toga treba da budu svi svjesni jer će uskoro biti prekasno.
Makron je takođe pozvao zemlje koje su spremne da sprovedu reforme jedinstvenog evropskog tržišta koje je predložila Komisija, da pojačaju saradnju, kako bi se što prije postigao napredak.
Tu pojačanu saradnju je ranije podržala i predsjednica Evropske Komisije Ursula fon der Lajen.
Francuski predsjednik je još jednom pokrenuo ideju o "euroobveznicama", zajedničkim evropskim obveznicama za finansiranje velikih investicija i da Evropa ostane konkurentna sa Pekingom i Vašingtonom.
- Ako želimo da dovoljno investiramo u odbranu i svemirsku bezbjednost, čiste tehnologije, vještačku inteligenciju i kvantno računarstvo i transformišemo našu produktivnost i konkurentnost, jedino rješenje je izdavanje zajedničkog duga - dodao je Makron.

Makron: Jedino rješenje je da Evropa postane nezavisna sila

Uspješan EU put podrazumijeva fokus, odlučnost i još intenzivniju dinamiku razvoja na svim poljima u narednih deset mjeseci - poručio je premijer Milojko Spajić navodeći da je preporuka naših partnera da u 2026. godini osnažimo kadrovske operativne kapacitete policije, inspekcije, agencija i ostalih javnih službi sa 1.750 novih zaposlenih, a 2027. godine sa dodatnih 1.250.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), naveo da su u razgovoru sa generalnim direktorom za proširenje u Evropskoj komisiji Gertom Janom Kopmanom sagledali smo dosadašnje rezultate i precizirali korake u odlučujućoj fazi pregovora.
- Vladavina prava i završna mjerila u poglavljima 23 i 24 ostaju ključ procesa, uz ohrabrujuće pomake koji su već vidljivi kroz izmjene regulative, ali i kroz konkretne sudske presude - naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2021634923103215866&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Evropsku budućnost osiguravamo, dodaje Spajić, ozbiljnim odlukama i efikasnom administracijom.
- Zato je preporuka naših partnera da u 2026. godini osnažimo kadrovske operativne kapacitete policije, inspekcije, agencija i ostalih javnih službi sa 1.750 novih zaposlenih, a 2027. godine sa dodatnih 1.250 - zaključio je Spajić.

Spajić: Preporuka partnera je da 2026. sa 1.750 novih zaposlenih osnažimo kadrovske kapacitete policije, inspekcije, agencija...

Evropska unija, na insistiranje Ukrajine, razmatra uključivanje Lukoila, Gasproma i energetske korporacije Rosatom u svoj 20. paket sankcija Rusiji, saopštio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine, Peter Sijarto.
- Evropa trenutno pati od rata i od fanatizma sankcionisanja. Iznose se sve radikalniji predlozi. Sada žele da se na listu sankcija dodaju Rosatom, Gasprom i Lukoil, odnosno ruske energetske kompanije - rekao je Sijarto u emisiji na televiziji Hir.
On je naveo da je saradnja sa pomenutim kompanijama od ključne važnosti za Mađarsku, kako u pogledu energetske bezbjednosti, tako i u pogledu održavanja smanjenih troškova komunalnih usluga.
Prema njegovim riječima, Kijev se zalaže za trenutno uvođenje sankcija EU ruskoj nuklearnoj industriji, naftnim i gasnim kompanijama.

Sijarto: EU razmatra moguće uvođenje sancija Lukoilu i Gaspromu

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara". 
 
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Evropska komisija odgodila je predstavljanje novog paketa sankcija protiv Moskve dok ne obavi konsultacije s partnerima iz skupine G7 o budućnosti gornje granice cijena ruske nafte.
Prijedlog je ambasadorima trebalo da bude predstavljen u petak, ali je to odgođeno za početak sljedeće sedmice, potvrdilo je za Euronews nekoliko zvaničnika i diplomata.
Među idejama koje se razmatraju je i potpuna zabrana pomorskih usluga, što bi drastično promijenilo dosadašnji pristup, piše Euronews.
Potpuna zabrana pomorskih usluga
Plan, koji najglasnije zagovaraju Finska i Švedska, zabranio bi kompanijama iz Evropske unije pružanje bilo kakvih usluga, poput osiguranja, prevoza ili pristupa lukama, plovilima koja prevoze rusku sirovu naftu ili naftne derivate. Do sada je EU dopuštao takve usluge, ali isključivo za tankere koji su poštovali gornju granicu cijena skupine G7, mehanizam koji je na snazi od decembra 2022. godine. Ta je gornja granica nedavno prilagođena na 44,10 dolara po barelu kako bi odražavala tržišne trendove i pojačala pritisak na rusku ratnu ekonomiju. Dinamičnu granicu cijena primjenjuju EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Japan, dok su Sjedinjene Američke Države zadržale izvornu razinu od 60 dolara po barelu.
Posljedice napuštanja mehanizma
Ako bi EU uvela potpunu zabranu pomorskih usluga, gornja granica cijena praktično bi prestala da važi na području Unije. Kompanijama bi bilo zabranjeno servisiranje svih ruskih plovila bez izuzetka, bez obzira na to prodaju li naftu iznad ili ispod cjenovnog limita. Finska i Švedska smatraju da bi takva zabrana donijela višestruke koristi: značajno bi povećala troškove ruskom naftnom sektoru, bila bi jednostavnija za sprovođenje i suzbila bi korišćenje falsifikovanih dokumenata, kojima se Moskva često služi za zaobilaženje sankcija.
Ipak, napuštanje mehanizma ograničenja cijena moglo bi biti problematično za neke države članice, naročito ako druge zemlje skupine G7 ne prihvate tu inicijativu. Za svaku odluku o sankcijama potrebna je jednoglasnost svih 27 članica.
Čeka se stav Vašingtona
Brisel nastoji da uskladi svoje poteze s Bijelom kućom, koja je u oktobru sankcionisala dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosnjeft i Lukoil, nakon neuspjeha planiranog sastanka predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina. Zbog dominacije američkog dolara u globalnoj trgovini, sankcije Vašingtona imale su eksteritorijalni efekat i primorale Moskvu da svoju naftu tipa Ural prodaje uz veći popust. Potencijalna zabrana pomorskih usluga zadala bi novi udarac ruskim prihodima od energenata.
Međutim, Trampova administracija oklijeva s izmjenama gornje granice cijena. Prošle godine bila je jedina članica G7 koja je odbila prelazak na dinamički mehanizam. Dodatni faktor su i pregovori o mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije koje vodi Vašington, a koji su dosad postigli ograničen napredak. Nakon dvodnevnih trilateralnih razgovora u Abu Dabiju, Ukrajina i Rusija dogovorile su razmjenu 314 ratnih zarobljenika, dok su SAD i Rusija odlučile ponovo da uspostave vojni dijalog na visokom nivou, prvi put u više od četiri godine.
- Vidjećemo u kojem će smjeru ići mirovni pregovori- rekao je američki ministar finansija Skot Besent, napominjući kako Vašington „razmatra“ dodatne kaznene mjere.
Što još donosi novi paket sankcija?
Osim mjera vezanih za pomorske usluge, očekuje se da će sljedeći paket sankcija EU proširiti crnu listu plovila takozvane „flote u sjeni“ i subjekata za koje se sumnja da pomažu Moskvi u nabavci zabranjenih proizvoda, s posebnim naglaskom na Kinu. Prema pisanju Blumberga, paket bi mogao uključivati i zabranu uvoza ruskog iridijuma, rodijuma, platine i bakra.
Brisel želi da odobri dvadeseti paket sankcija do 24. februara, na četvrtu godišnjicu početka rata. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta trebalo bi tog dana da otputuju u Ukrajinu kako bi potvrdili dalju podršku Evropske unije.
- Vidjećemo kada će tačno biti ispunjeni svi uslovi za usvajanje, ali mogu potvrditi da se posljednjih dana intenzivno radilo na dvadesetom paketu sankcija. Mogli bismo ga očekivati vrlo brzo- izjavio je u petak poslijepodne portparol Komisije.&nbsp;

EU odgađa nove sankcije Rusiji

Briselska administracija u neformalnim razgovorima sa zvaničnicima Vlade Crne Gore, tvrde izvori Portala ETV, sve češće upozorava da naša zemlja sa ovakvom strukturom izvršne vlasti teško može da ispuni evropsku agendu. - Ključna poruka je da nema ništa od evropskog puta ako godina nastavi kako je počela, jer su i njima opstrukcije evropske agende sve očiglednije – tvrde naši nezvanični izvori bliski administraciji u Briselu. A da gube strpljenje potvrdila je i izjava portparola Evropske komisije Gijoma Mersijea nakon što je predsjednik države Jakov Milatović, prošle sedmice prvo odbio, pa onda, dva dana kasnije, ipak potpisao paket od 25 „plavih“ zakona, odnosno zakona koji su dobili zeleno svijetlo EK. <h2>SLIJEDI „TRKA SA VREMENOM“</h2> - Stalna kašnjenja u ključnim procesima, kao što su usvajanje zakona i imenovanje upražnjenih pozicija, ako ostanu neriješena, mogla bi predstavljati značajnu prepreku ostvarenju ambicije Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine – upozorio je on 5. februara u izjavi za RTCG. Ali, nijesu samo parlamentarna većina, koja opstruira niz važnih imenovanja, poput sudija Ustavnog suda, i predsjednik države koji „se igra“ sa „plavim zakonima“, smetnja evropskom putu Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260208140236_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA U VLASTI: Parlamentarna većina"><figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA U VLASTI: Parlamentarna većina(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Premijer Milojko Spajić suočava se sa ozbiljnim problemima u svojoj glomaznoj vladi, jer je brojem ministara morao da namiri apetite svih konstituenata parlamentarne većine, a mnogi resori zapali su u ruke partijskih uhljeba nesposobnih da ispune ambiciozni cilj evropske agende – da sva poglavlja budu zatvorena do kraja ove godine. Najozbiljniji problemi i izazovi, kako kažu izvori Portala ETV iz Vlade, su u resorima kojima rukovode Damjan Ćulafić (Demokrate) i Vladimir Joković (SNP). Pred Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je ozbiljan zadatak ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje najkompleksinijeg i najzahtjevnijeg poglavlja u pregovaračkom procesu – 27 - Životna sredina i klimatske promjene. Naši izvori kažu da su u Vladi veoma zabrinuti hoće li Damjanović i njegov tim uspjeti da ispune plan, pogotovo u svjetlu činjenice da nijedno ekološko žarište još nije sanirano. Ni Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kojim rukovodi Joković, ne stoji ništa bolje. To je bilo jasno i u decembru prošle godine kada je samo zahvaljujući intenzivnoj diplomatskoj komunikaciji premijera Spajića, Francuska koja je blokirala poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo, ipak, odlučila da ih deblokira. Pravdajući se zbog blokade Joković je tvrdio kako je njegov tim uradio „izvanredan posao“, a da je do blokade došlo jer je „negdje u nekim komunikacijama zastalo“. - Evropski prijatelji sve češće upozoravaju i premijera i ministarku evropskih integracija Maidu Gorčević da je sve više pokazatelja da Crna Gora neće ispuniti sve zadatke i obaveze do kraja godine – kažu naši izvori. <h2>IZOSTAJE KOMUNIKACIJA SA DOMAĆOM JAVNOŠĆU</h2> Poruke izvršne vlasti koje plasiraju domaćoj javnosti, međutim, pune su optimizma i samohvale, a veliki broj ministara, više vremena je na putu po evropskim i svjetskim prijestonicama nego u zemlji, poručujući kako rade velike stvari za Crnu Goru i njen put u EU. A što oni više putuju ovđe je situacija sve lošija i umjesto atmosfere radosti i jedinstva u godini koja će, sudeći po svemu, biti presudna za naš evropski put, naša svakodnevica su tenzije, kriza na svim nivoima koja prijeti da zaustavi integracioni proces. I ove godine, kao i prošle, Budžetom je planirano više od osam miliona eura za službena putovanja. Naravno, ova stavka iz Budžeta ne odnosi se samo na Vladu. Komunikaciona strategija je, takođe, veoma loša – od zakona koji nijesu iskomunicirani sa javnošću, do činjenice da građanima Crne Gore apsolutno ne objašnjavaju suštinu članstva u EU, odnosno koje će benefite građanke i građani dobiti danom učlanjenja. Umjesto tribina koje bi trebalo da organizuju u crnogorskim gradovima i u direktnoj komunikaciji sa stanovništvom približe sve prednosti koje građani dobijaju EU integracijom, ministri i njihovi timovi putuju po svjetskim destinacijama. Koliko drže do mišljenja javnosti, ne samo crnogorske već i međunarodne, nedvosmisleno pokazuje i novi pokušaj Vlade i parlamentarne većine da „na silu“ usvoje Izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji su ljetos, pod pritiskom eksperata i civilnog društva skinuti sa dnevnog reda skupštine, ali su se opet našli u parlamentu i na dnevnom su redu Drugog vanrednog zasijedanja. <h2>PREMIJEROV „RUŽIČASTI SVIJET“</h2> Grupa nevladinih organizacija i sada je žestoko reagovala, upozoravajući u saopštenju 3. februara, da ovaj potez Skupštine i Vlade „predstavlja grubo kršenje principa transparentnosti zakonodavnog procesa i svjesno ignorisanje domaće i međunarodne javnosti“. O ova dva zakona Evropska komisija još nije dostavila mišljenje, ali su oni ponovo stavljeni u proceduru, zbog čega nevladine organizacije upozoravaju da se „radi o beskrupuloznoj upornosti vlasti da bez javne rasprave progura zakone koji ozbiljno ugrožavaju ljudska prava i slobode građana, što je obilježje autoritarnih praksi, a ne države koja teži članstvu u Evropskoj uniji“. Insistiranje vlasti na ova dva zakona posebno zabrinjava u svjetlu činjenice da je sektor bezbjednosti u rasulu, dodijeljen na partijsko upravljanje dvijema strankama – Demokratama - MUP, policija i Ministarstvo odbrane, a PES-u - ANB, odnosno tajna služba.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_0bb6f7e4f0d2a5d26ac7bdb48a97613aaee81d91154d0297914e555fd08b4835.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260208140236_0bb6f7e4f0d2a5d26ac7bdb48a97613aaee81d91154d0297914e555fd08b4835" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPASNE PORUKE: Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"><figcaption>OPASNE PORUKE: Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  I dok se nesposobnost službi bezbjednosti očituje maltene svakodnevno, čemu svjedoči i bijeg Miloša Medenice iz kućnog pritvora i to na dan kada mu je izrečena desetogodišnja zatvorska kazna, a prvi policajac Crne Gore, čovjek Demokrata, Lazar Šćepanović iznerviran pitanjima i konstatacijama novinaru prijeti u televizijskoj emisiji, ali i vrijeđa i omalovažava predsjednika Višeg suda Zorana Radovića i ministra pravde Bojana Božovića, premijer dozvoljava da se dva antievropska zakona nađu u skupštinskoj proceduri i ne reaguje na Šćepanovićevo skandalozno ponašanje. Da miljenik briselske administracije, Spajić, ne sagledava ozbiljnost udara ministara iz reda Demokrata na evropski put Crne Gore svjedoči i njegov muk na sva dešavanja u Ministarstvu odbrane i skandalozne izjave ministra Dragana Krapovića i poruke upućene susjednoj Hrvatskoj, članici EU, koja nam zbog svega toga može blokirati pregovore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260208140236_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="ČELNICI SEKTORA BEZBJEDNOSTI UGROŽAVAJU EVROPSKE VRIJEDNOSTI: Šaranović, Bečić i Krapović"><figcaption>ČELNICI SEKTORA BEZBJEDNOSTI UGROŽAVAJU EVROPSKE VRIJEDNOSTI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Ne oglašava se Spajić ni na skandale u resoru kulture i medija na čijem je čelu, takođe, partijska funkcionerka Demokrata Tamara Vujović. Ćuti premijer i na rasulo u zdravstvenom sistemu kojim rukovodi kadar iz njegove stranke – Vojislav Šimun, ali i na uništavanje crnogorskog turizma zahvaljujući nesposobnosti resorne ministarke, kadrovkinje Nove srpske demokratije Simonide Kordić. Premijera više gledamo na snimcima i fotografijama od Brisela do Ujedinjenih Arapskih Emirata, nego ovđe. U crnogorskoj javnosti, maltene, se ne pojavljuje. Ponaša se kao gost u sopstvenoj državi koji sve što se ovđe događa posmatra kroz „ružičaste naočare“, osokoljen podrškom Brisela. - Potvrđujemo našu kontinuiranu podršku ambicioznom cilju Crne Gore da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja do kraja godine, pod uslovom da su u potpunosti ispunjeni svi potrebni kriterijumi i uslovi – poručio je prošle sedmice portparol EK Gijom Mersije, jasno stavljajući do znanja da će Brisel budno pratiti procese u našoj državi. <h2>STRAH OD REKONSTRUKCIJE </h2> Vlada je krajem januara usvojila Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2025, a dnevnik Pobjeda, koji je imao uvid u ovaj dokument, citirao je ocjenu da „ostvareni procenat ukazuje na umjeren do dobar nivo realizacije na ukupnom nivou, uz značajne razlike između pojedinih institucija“. Prema tom dokumentu nijednu od planiranih aktivnosti nijesu ispunili kabinet potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice (Demokrate), Ministarstvo sporta i mladih na čijem je čelu doskoro bio Dragoljub Šćekić (nekadašnji član Socijalističke narodne partije) i Ministarstvo turizma kojim rukovodi Simonida Kordić (Nova srpska demokratija). U Vladi, kako kažu naši izvori, mjesečno se analizira i ocjenjuje učinak premijera, potpredsjednika i ministara, a prema tom internom aktu, na začelju su jedan od potpredsjednika i čak pet ministara sa ocjenom – ne zadovoljava. Premijer Milojko Spajić od ljetos pokušava da nađe najbezbolniji način za rekonstrukciju Vlade, ali svjestan da bi to značilo i destabilizaciju Crne Gore u jeku završnih pregovora sa EU, od čega strahuju i u Briselu, pokušava da, ipak, sa antievropskom, antigrađanskom, proruskom i prosrpskom parlamentarnom većinom izdejstvuje zatvaranje pregovaračkih poglavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_6b0b2e79a36c68d8f23ac8c3681a9af9a35a36c5f15d42b1187ae1d3dab8ae58.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260208140236_6b0b2e79a36c68d8f23ac8c3681a9af9a35a36c5f15d42b1187ae1d3dab8ae58" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="PRED OZBILJNIM IZAZOVIMA: Milojko Spajić"><figcaption>PRED OZBILJNIM IZAZOVIMA: Milojko Spajić(Photo: Milojko Spajić)</figcaption></figure>  U pristupnim pregovorima za članstvo u EU Crna Gora je od ukupno 33 zatvorila 13 poglavlja. Prema novoj metodologiji proširenja EU koju je Evropska komisija usvojila 2020. godine, pregovaračka poglavlja grupišu se u tematske klastere, a ima ih šest: osnovna prava, u kojem ključnu ulogu za proces imaju poglavlja 23 i 24; unutrašnje tržište; konkurentnost i inkluzivni rast; zelena agenda i održiva povezanost; resursi, poljoprivreda i kohezija; spoljni odnosi.

Kaćuša Krsmanović

Ništa od evropskog puta ako godina nastavi kako je počela

Pokret penzionera Crne Gore organizovao je, kako su ga nazvali, „veliki humanitarni događaj“. Penzioneri su danas, u 12 sati, predsjedniku i članovima Vlade Crne Gore uručio pomoć sakupljenu od posljednjeg povećanja penzija od 1.70 eura.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRtMUB1aLBdY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Penzioneri sa sjevera prikupili su pomoć od posljednjeg povećanja penzija kroz humanitarnu akciju koje su organizovane u Bijelom Polju i Rožajama od strane Pokreta penzionera Crne Gore - naveli su oni u saopštenju za javnost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPfNUnvp8Mo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D--Se74-5pVY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Penzioneri uručili "pomoć" Vladi

Sve vrste goriva od ponoći će poskupiti jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Cijena litra eurosupera 95 i 98 će naredne dvije sedmice iznositi 1,4 eura, odnosno 1,43 eura.
Eurodizel će koštati 1,34 eura, a lož ulje 1,27 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 10. februara, kada su sve vrste goriva poskupile jedan do dva centa.
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 9. marta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 10. marta.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

Nijesu Bošnjaci došli u Crnu Goru, nego je Crna Gora došla Bošnjacima. Ali, mi smo je prihvatili. I to istinski i ljudski. Kao svoju. Ona je naša matična država, jer smo mi ovdje autohtoni narod, vjekovima tu živimo i utemeljeni smo na ovoj zemlji - poručio je potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Jasmin Ćorović povodom reakcija javnosti na<a href="https://etv.me/politika/strujic-harbic-u-sarajevu-porucila-bosna-i-hercegovina-je-maticna-zemlja-bosnjaka-prizeljkuje-politicke-promjene-u-toj-zemlji"> izjavu </a>njegove kolegenice Kenane Strujić Harbić da su Bošnjaci u Crnoj Gori prepušteni sebi i bez komunikacije sa matičnom državom.
Crna Gora je, kaže Ćorović, njihova domovina.
- Ne damo da je ikom više ili manje bliža, viša, ljepša i sl. To što volimo i neke druge države ne treba da je problem nikome. Jer Bošnjaci su uvijek bili dobri domaćini, a dobar domaćin vodi računa ne samo o svojoj kući, nego i o dobrom odnosu sa komšijama - navodi se u obraćanju Ćorovića.
Tužno je, kaže on, gledati reagovanja pojedinih bivših i sadašnjih zvaničnika i stranačkih funkcionera na izjavu koleginice Strujić Harbić o odnosu Bošnjaka Crne Gore prema Bosni i Hercegovini.
- Jer sva politika i reagovanja im se svode na napade, posebno onih koji su bezrezervno bili i ostali uz Crnu Goru, vraćanje njene nezavisnosti, podizanje životnog standarda građana, i njeno učlanjenje u NATO i EU. &nbsp;Decenije vladavine građanskih partija i ovih istih koji danas reaguju na jednu Kenaninu izjavu, nisu bile dovoljne da Crnu Goru naprave zaista građanskom državom, već su to vrijeme, mnogi od njih, potrošili na lično bogaćenje i bogaćenje svojih kumova, prijatelja i rodbine, glođući istu tu Crnu Goru do koske, a običnim građanima su mazane oči o poštenju i ravnopravnosti svih. Dok su oni uzvikivali “E viva Montenegro”, građanima su džepovi postajali prazniji, a djeca su im se rasula po inostranstvu - naveo je on.
Danas, cijeni on, kad toga više nema - kriva je Kenana.
- Samo su oni neprikosnoveni čistunci. Pa gospodo neće biti. Jer, takvima ni danas nisu problem zaostavština u vidu brutalne pljačke građana i državne imovine, nevjerovatan stepen kriminala i korupcije u Crnoj Gori, zaostajanje razvoja pojedinih regiona države itd. nego je problem Kenana i njena prisnija izjava prema BIH, koju činjenica je, brojni Bošnjaci doživljavaju duhovnim i kulturnom centrom Bošnjaka - naveo je Ćorović.
Žalosno je, poručuje on, i to što BS i generalno Bošnjaci u Crnoj Gori, kao i drugi manje brojni narodi, i pored svega što su uradili za Crnu Goru, i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanst Crnoj Gori.
- Ne želimo nikom da se pravdamo i dokazujemo, baš zato što je Crna Gora naša država isto koliko i svih drugih koji u njoj žive - zaključio je Ćorović.

Ćorović: Crna Gora je naša matična država, žalosno je što Bošnjaci i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanost

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.
Madžgalj je na toj naslijedio dosadašnju direktorku Jelenu Maraš.
Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.
Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Tag: evropska-unija