Iako je Crna Gora zatvorila poglavlje 13, ništa nije uradila na polju logistike i da stvori temeljne uslove za razvoj ribarstva, kazao je nakon sastanka u Delegaciji Evropske unije u Podgorici Marko Kise, novski ribar i predstavnik 189 potpisnika peticije za rješavanje problema u toj oblasti.
Ribari su još ljetos prijetili blokadom bokokotorskog zaliva u slučaju da izostane akcija države u stvaranju osnovnih uslova za razvoj ribasrtva.Od te namjere su odustali nakon sastanka sa resornim ministrom Vladimirom Jokovićem početkom septembra, ali, kako kaže Kise, on nije održao riječ. Optužuju i Ministarstvo finansija Novice Vukovića da sabotira formiranje grupe i prijete radikalizacijom.
- Mi smo bili naivni, jer mi nijesmo premazani. Povjerovali smo Jokoviću da će održati riječ. Poslije sastanka sa Jokovićem, 11. septtembra Vlada je donijela odluku da se napravi međuresorna radna grupa. Rok za njeno formiranje je bio 10 dana. Nije se napravila do danas, jer Ministarstvo finansija uporno neće da delegira svog predstavnika. Mi ne možemo početi da rješavamo naše probleme već pet mjeseci. Ne bude li uskoro počelo rješavanje, mi ćemo biti primorani na neku radikalizaciju - poručio je Kise.
Objašnjavajući zahtjeve ribara, on je kazao da su crnogorske luke i marine organizovane spram bogataša i skupocjenih jahti, te da oni nijesu u mogućnosti da rade remont svojih skromnih ribarskih brodova po cijenama u privatnim marinama i brodogradilištu u Tivtu, a remont je neophodan za registraciju polovila.
Kako je naveo, pored mjesta za remontovanje brodova, ribari traže da imaju zvaničnu cijenu goriva, vezove za brodove na cijelom crnogorskom primorju, grantni fond za obnovu ribarske flote, te da se granica za ulazak u obračun PDV-a podigne na 60.000 eura, kao što je slučaj, kako kaže Kise, za preduzetnike u Hrvatskoj i Srbiji.
Kise je kazao da im je u jednom od razgovora sa direktorom brodogradilišta u Tivtu sugerisano da Vlada može sklopiti ugovor da pod povoljnimjim uslovima rade remont ribarskoh brodova, kao što je urađeno za vojsku i policiju.&nbsp;
- Mi smo sa ovakvim brodovima, završili za Evropsku uniju - poručio je Kise.
Od današnjeg sastanka sa predstavnicima EU ribari očekuju da će se stvari, ipak, pomjeriti sa mrtve tačke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kise: Crna Gora ispunila evropske obaveze na papiru, ribarstvo bez logistike i podrške

Poslanici Evropskog parlamenta i komesari raspravljaće sjutra, 19. januara, o prijedlozima za objedinjavanje različitih fondova Evropske unije u narednom višegodišnjem budžetu.
Poslanici će raspravljati o prijedlozima za kombinovanje regionalnih, poljoprivrednih i drugih fondova u nacionalne pakete (tzv. nacionalni i regionalni partnerski planovi) zajedno sa izvršnim potpredsjednikom Evropske komisije Rafaeleom Fitom, kao i komesarima Piotrom Serafinom i Kristofom Hansenom.
Komisija je prijedlog predstavila 16. jula 2025. godine, u okviru Višegodišnjeg finansijskog okvira (VFO) za period 2028–2034, a za njega su zajednički nadležni odbori za budžet, poljoprivredu i regionalni razvoj.
Izvjestitelji zaduženi za vođenje rada Evropskog parlamenta na ovom prijedlogu su Karlo Resler, Andrej Novaković i Elsi Katainen.
Na plenarnoj raspravi 12. novembra 2025. poslanici su iznijeli stavove o prijedlozima MFF-a, naglašavajući da regije i lokalne vlasti treba da imaju snažnu ulogu u oblikovanju i trošenju sredstava.
Takođe, Parlament mora da zadrži nadzor nad potrošnjom kako bi se osiguralo da sredstva donose "evropsku dodanu vrijednost".
Istovremeno, poslanici su naglasili da ruralna područja i regije s najvećim potrebama ne smiju izgubiti namjenska sredstva u novom modelu.
Paralelno s radom na sektorskim prijedlozima, Parlament priprema i privremeni izvještaj o pregovorima o višegodišnjem budžetu, koji bi trebalo da bude usvojen na plenarnoj sjednici od 25. do 29. maja 2026. godine.

Evropski parlament o objedinjavanju fondova u višegodišnjem budžetu EU

U Evropskoj uniji prošle godine bilo je oko 3,08 milijardi turističkih noćenja što je 61,5 miliona ili dva odsto više nego 2024, rane su procjene o turizmu koje je objavio Eurostat.&nbsp;
Time je prošla godina u EU bila turistički rekordna, prenosi SEEbiz.
Riječ je o procijenjenom broju noćenja u turističkim smještajnim objektima u EU, a za njihov rast u prošloj godini iz Eurostata kažu da je uglavnom podstaknut porastom noćenja međunarodnih turista u Evropi, kojih je prema tim procjenama bilo 46,1 milion više nego 2024. godine.
S druge strane, noćenja domaćih turista u EU su u prošle godine rasle sporije to jest bilo ih je oko 15,4 miliona više nego u 2024. godini.
Prema vrsti smještajnih objekata, hoteli i sličan smještaj ostvarili su najviše noćenja - 1,9 milijardi ili 63 odsto ukupnog broja, a slijede kuće za odmor i ostali kratkotrajni smještaj sa 743 miliona noćenja ili 24 odsto od ukupnih, te kampovi sa udjelom od 13 odsto, s 413 miliona noćenja.
Iz Eurostata iznose i da rane procjene o turizmu pokazuju da je noćenja u turističkom smještaju u prošloj godini bilo više nego 2024. u gotovo svim zemljama EU, a najveći porast ostvarila je Malta, od oko deset odsto, koju sa sedmopostotnim rastom slijedi Poljska te sa šest odsto Letonija.
Hrvatska je na 23. mjestu od 27 članica EU, s godišnjim rastom turističkih noćenja nešto malo većim od jedan odsto u odnosu na 2024, a ispred nje je niz zemalja, pa i s Mediterana, u kojima je rast noćenja u prošloj godini bio oko dva odsto - Španija, Belgija, Portugal, Švedska, Holandija, Austrija, Finska, Danska, Italija i Grčka.
Nakon Malte, Poljske i Letonije u prvih deset zemalja s najvećim rastom noćenja u EU u prošloj godini u odnosu na 2024. slijede s rastom od oko šest odsto Litvanija i Luksemburg, s blizu šest odsto rasta Slovenija i Slovačka, zatim Mađarska, Bugarska i Kipar s rastom od četiri odsto. Francuska, kao najposjećenija zemlja Evrope i svijeta, prema tim procjenama je na 11. mjestu s rastom turističkih noćenja malo iznad tri odsto.
Pad broja noćenja među članicama EU u prošloj godini su zabilježile samo Rumunija i Irska, i to jedan odnosno dva odsto.

Turizam EU obara rekorde: 3,08 milijardi noćenja u prošloj godini

Procjena sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i južnoameričkih država članica Merkosura posljednjih mjeseci se u Južnoj Americi značajno promijenila. U središtu debate više nije ekonomski značaj, već geopolitička dimenzija.
Sporazum koji se ove subote (17. januar) potpisuje u Asunsionu, glavnom gradu Paragvaja, Južnoamerikanci sada prvenstveno doživljavaju kao priliku za novo pozicioniranje u svijetu koji se rapidno mijenja.
Za to je prije svega odgovoran Donald Tramp. Američki predsjednik proizvoljno nameće carine, povlači SAD iz međunarodnih organizacija, polaže pravo na sirovine drugih zemalja i miješa se u njihovu unutrašnju politiku, na primjer u Brazilu.
U takvoj situaciji EU, kao i Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, odlučuju da krenu suprotnim putem: oslanjaju se na saradnju, pravila i dugoročnu pouzdanost.
Da je sporazum „prije svega zbog svog geopolitičkog značaja istorijski“, zaključio je ministar finansija Brazila Fernando Hadad. Svijet se ne sme prepustiti napetostima između velikih sila, kaže on.
<h2>Strah od rastućeg američkog intervencionizma</h2>
Da je Trampov ekonomski šovinizam na kraju čak ubrzao sklapanje sporazuma EU-Merkosur, vjeruje brazilski politički analitičar Tomas Trauman. Sa obije strane Atlantika brzo se shvatilo koliko je važno pronaći nove partnere i ostaviti sumnje po strani.
Za Brazil, Urugvaj, Paragvaj i Argentinu sporazum ima i jasnu bezbjednosnu dimenziju. Vojna intervencija SAD u Venecueli i Trampove vojne prijetnje Kubi, Kolumbiji, Meksiku i drugim zemljama shvaćene su kao signal da Vašington želi da dominira hemisferom po sopstvenom nahođenju.
Upravo za Brazil, koji tradicionalno insistira na principima suvereniteta i nemješanja, sporazum dobija karakter svojevrsnog osiguranja. Istovremeno, daje bloku južnoameričkih država veću međunarodnu težinu i jača ga iznutra. Urugvajski ministar spoljnih poslova Mario Lubetkin naziva to „kvalitativnim iskorakom“ za čitav region.
Njemačko-brazilski politikolog Oliver Štinkel sporazum hvali kao dalekovidu odluku: „Evropa i Južna Amerika proširile su svoje strateške opcije.“ Time dokazuju da je i dalje moguće sklapati sporazume zasnovane na pravilima. EU i Merkosur odbacuju prisilu, proizvoljnost i pravo jačeg.
<h2>Strateške sirovine</h2>
Za Brazil je sporazum uistinu istorijski, naglašava Štinkel. Omogućava uključivanje brazilske industrije u globalne lance vrijednosti i prvi put stavlja u fokus brazilske rijetke metale – dosad potcijenjen faktor.
Brazil raspolaže sa oko 20 odsto svjetskih rezervi kritičnih minerala potrebnih za proizvodnju baterija, poluprovodnika, energetskih tehnologija i moderne vojne opreme. U fazi rastuće zavisnosti od Kine, koja do sada ima gotovo monopolsku poziciju kada se radi o tim mineralima, Brazil time postaje novi ključni igrač.
Sporazum čini Južnu Ameriku privlačnijom i daje joj veću težinu u budućim trgovinskim pregovorima, vjeruje Štinkel.
Iz čisto ekonomske perspektive, sporazum otkriva koliko su interesi EU i Merkosura asimetrični. Dok Južna Amerika, zahvaljujući ogromnim površinama, dobrom zemljištu i modernoj poljoprivredi, nudi prije svega poljoprivredne proizvode, Evropa isporučuje industrijsku robu: mašine, automobile, hemikalije i farmaceutske proizvode.
U studiji evropski ogranak brazilske Fondacije „Getulio Vargas“ (FGV) upozorava da se sporazum ne smije pogrešno shvatiti kao motor rasta za Južnu Ameriku.
- Postoji opasnost da države Merkosura ostanu zarobljene u ulozi dobavljača slabo prerađenih sirovina. Istovremeno, lokalne industrije dolaze pod pritisak zbog jake evropske konkurencije - kaže Marijana Flajšhauer, jedna od autorki studije.
Tome bi vlade država Merkosura mogle da odgovore jedino aktivnom industrijskom politikom.
<h2>Mali ekonomski efekti</h2>
Sporazum ne treba precjenjivati ni iz ekonomske perspektive, dodaje Flajšhauer. Pozitivni efekti leže prije u stabilnijim cijenama i boljim maržama nego u povećanju obima izvoza. FGV računa na dugoročni rast BDP-a od svega 0,3 do 0,5 odsto, pri čemu bi manje zemlje poput Urugvaja i Paragvaja imale nadprosječnu korist.
Trgovina sa EU je doduše manje politički nepredvidiva nego trgovina sa SAD i Kinom – ali njeni ukupni ekonomski efekti su zasad skromni.
Zbog toga je razumljivo da geopolitički aspekti trenutno dominiraju percepcijom sporazuma u Južnoj Americi. Strah da bi kontinent mogao da ser nađe između dvije sile pojačali su nova Nacionalna bezbjednosna strategija SAD, koja Latinsku Ameriku definiše kao zonu uticaja Vašingtona, ali i kineska Bela knjiga o Latinskoj Americi, u kojoj Peking prvi put formuliše ambicije moći u regionu. Sporazum EU-Merkosur sada nudi alternativu.
<h2>Prevelika očekivanja?</h2>
Da li je sporazum opterećen prevelikim očekivanjima, pita se Žoze Avgusto Fontura Košta, šef katedre za međunarodno pravo na Univerzitetu u Sao Paulu.&nbsp;
- To je pokušaj da se ograniči propast međunarodnih normi i institucionalnih temelja trgovine. Ali sam po sebi nije sposoban da preokrene opštu eroziju institucija niti da obnovi nekadašnju ulogu Evrope u odnosima sa Južnom Amerikom - rekao je Fontura Košta.
U slučaju Brazila, sporazum vjerovatno neće biti dovoljan da razbije razvojne strukture zasnovane na izvozu sirovina niti da smanji zavisnost od Kine i SAD.
Drugi aspekt naglašava Tatjana Prazeres. Državna sekretarka za spoljnu trgovinu u brazilskom Ministarstvu trgovine ukazuje na širu strategiju Brazila da proširi mrežu trgovinskih sporazuma Merkosura širom svijeta.
Tako su posljednjih godina sklopljeni sporazumi sa Singapurom i državama EFTA – Norveškom, Švajcarskom, Islandom i Lihtenštajnom.
- Trenutno radimo na sporazumu sa Ujedinjenim Emiratima i proširujemo dogovor sa Indijom. Intenzivno razgovaramo i sa Vijetnamom, Indonezijom i Kanadom - kazala je Prazeres.
Jasno je da sporazum EU-Merkosur za Južnu Ameriku predstavlja mnogo više od klasičnog ugovora o slobodnoj trgovini. Kao „instrument za proširenje strateške autonomije“ u svijetu u kojem velike sile teže hegemoniji, opisuje ga politikolog Štinkel. Ostaviti otvorene opcije – to je najbolje što Južna Amerika trenutno može da učini.

Novi svjetski poredak: Južna Amerika se povezuje sa EU

Crna Gora je, ako bude potvrđen treći izvještaj o sprovođenju Reformske agende, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan do sada obezbijedila preko 100 miliona eura, što predstavlja snažnu poruku da reforme nijesu apstraktne, već da imaju konkretan finansijski efekat, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je rekla da Treći polugodišnji izvještaj o sprovođenju Reformske agende, koji je Vlada usvojila, pokazuje da Crna Gora ozbiljno shvata svoje obaveze i da je kontinuirano posvećena realizaciji Reformske agende. 
- Od ukupno 45 reformskih koraka koji su prispjeli za realizaciju u ovom periodu, više od polovine je u potpunosti ispunjeno, što je jasan signal da reformski proces daje konkretne rezultate - kazala je Gorčević Agenciji MINA.
Ona je navela da upravo te reforme imaju direktan finansijski efekat i donose nove investicije. 
Gorčević je ponovila da Crna Gora, ako Evropska komisija (EK) potvrdi izvještaj, može očekivati oko 55 miliona eura nove finansijske podrške, što je snažan podsticaj ekonomiji, javnim uslugama i ukupnom razvoju zemlje. 
- To je dokaz da Evropska unija (EU) prepoznaje napore Vlade i vjeruje u naš reformski pravac - istakla je Gorčević.
Na pitanje koliko je ukupno reformi ispunjeno i koliko je sredstava do sada isplaćeno Crnoj Gori, ona je odgovorila da su rezultati veoma ohrabrujući i da je, od početka sprovođenja Reformske agende do danas, Crna Gora realizovala više od 60 odsto planiranih reformi, a EU je već uplatila oko 46 miliona eura.
- Ako se potvrdi i treći izvještaj, govorimo o više od 100 miliona EUR koje će Crna Gora obezbijediti kroz EU Plan rasta za Zapadni Balkan. To je izuzetno snažna poruka – da reforme nijesu apstraktne, već da imaju vrlo konkretan finansijski efekat i da Crna Gora koristi istorijsku šansu koju joj EU nudi - naglasila je Gorčević.
Iz izvještaja se vidi da dio reformskih koraka nije završen u predviđenim rokovima. Odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora probila rokove i postoji li rizik da izgubi dio sredstava, Gorčević je kazala da EU Plan rasta za Zapadni Balkan Instrument EU predviđa jasne i fleksibilne mehanizme za situacije u kojima reformski koraci nijesu u potpunosti završeni u inicijalno planiranim rokovima.
- S obzirom na to da su ovi reformski koraci u fazi realizacije i da se njihovi rezultati očekuju u produženim rokovima, ne govorimo o gubitku sredstava, već o njihovoj isplati nakon završetka reformi - odgovorila je Gorčević.
Ona je poručila da je Vlada jasno opredijeljena da u narednom periodu intenzivira aktivnosti na reformama čiji rokovi ističu, uz pojačan nadzor, tehničku koordinaciju resora i blisku saradnju sa EK. 
- Naš cilj je jasan – da se reformski koraci ispune u predviđenim rokovima i da se ne izgubi nijedan euro koji je kroz Instrument za reforme i rast opredijeljen za Crnu Goru - istakla je Gorčević.
Odgovarajući na pitanje koji resori su se pokazali kao najuspješniji, a gdje su zabilježena najveća kašnjenja, ona je rekla da imaju vrlo jasne primjere dobrih praksi i da su resori poput prosvjete, energetike i ljudskih prava pokazali da se, uz dobru organizaciju i jasnu odgovornost, reformski ciljevi mogu ostvariti u potpunosti i u predviđenim rokovima.
Gorčević je naglasila da, iako Ministarstvo evropskih poslova ima koordinacionu ulogu, odgovornost za sprovođenje Reformske agende snose svi resori. 
- Tamo gdje bilježimo kašnjenja, u pitanju su reforme koje zahtijevaju dublje institucionalne promjene, značajna kadrovska ulaganja ili usvajanje većeg broja zakona i podzakonskih akata, uz obavezno usaglašavanje sa EK - kazala je Gorčević. 
Ona je navela da je u velikom broju slučajeva riječ o administrativnim i proceduralnim izazovima, a ne o nedostatku volje resornih ministarstava.
- Ono što je ključno jeste da Vlada ni od jedne reforme nije odustala. Upravo suprotno – u oblastima gdje postoji kašnjenje, aktivnosti se dodatno intenziviraju, koordinacija je pojačana, a fokus je na isporuci konkretnih rezultata - istakla je Gorčević.
U Reformskoj agendi za EU Plan Rasta za Zapadni Balkan kao mjera se pominje i izmjena Ustava. 
Na pitanje koje ustavne promjene EU očekuje od države do kraja pregovaračkog procesa, Gorčević je odgovorila da su pred Crnom Gorom ustavne izmjene koje Unija očekuje od svake države u završnoj fazi pristupanja, kako bi se pravno i institucionalno pripremila za punopravno članstvo.
- Jedan dio tih izmjena odnosi se na uvođenje novih ustavnih odredbi koje regulišu prava i obaveze Crne Gore u EU i prava naših državljana kao građana EU. Građani Crne Gore će imati pravo da glasaju i da se kandiduju na izborima za Evropski parlament, u kojem ćemo, kao država članica, imati šest poslanika - kazala je Gorčević.
Prema njenim riječima, očekuje se da Ustav jasno definiše pravni osnov članstva Crne Gore u EU, uključujući mogućnost povjeravanja određenih ustavnih ovlašćenja institucijama EU, kao i primat i direktnu primjenu prava EU u nacionalnom pravnom poretku. 
Time se, kako je rekla Gorčević, obezbjeđuje pravna sigurnost građana i institucija i jasno mjesto Crne Gore u evropskom pravnom sistemu.
- Pored toga, ustavne izmjene odnose se na položaj građana Crne Gore kao građana EU – pravo slobodnog kretanja i nastanjivanja, biračko pravo na lokalnim izborima u drugim državama članicama, kao i pravo na konzularnu zaštitu i pristup institucijama EU - kazala je Gorčević. 
Ona je rekla da se istovremeno, u skladu sa pravnom tekovinom EU, predviđa i ostvarivanje određenih prava građana EU u Crnoj Gori, posebno u oblasti lokalne samouprave.
- Drugi dio odnosi se na izmjene postojećih članova Ustava, posebno u oblastima biračkog prava, lokalne samouprave, kao i nezavisnosti Centralne banke kroz ustavno definisan primarni cilj stabilnosti cijena i potvrđivanje njene pune nezavisnosti, što je standard EU - navela je Gorčević. 
Kako je kazala, među ovim izmjenama je i ustavna izmjena koja se našla i u Reformskoj agendi. 
- Ona se odnosi na jačanje nezavisnosti pravosuđa, prije svega kroz izmjene odredbi o Sudskom savjetu. Ta izmjena je ujedno i obaveza iz IBAR zakona i ima za cilj uklanjanje političkog uticaja iz pravosuđa - rekla je Gorčević.
Te izmjene, kako je naglasila, ne zadiru u identitetska pitanja, već imaju za cilj da obezbijede pravnu sigurnost, jasnoću nadležnosti i punu spremnost države za funkcionisanje unutar pravnog i institucionalnog sistema EU. 
- One nijesu politički uslov nametnut spolja, već logičan korak države koja je ušla u završnicu evropskog integracionog procesa - kazala je Gorčević.

Gorčević: Crna Gora koristi istorijsku šansu koju joj EU nudi

Istoričar Srđa Pavlović ocijenio je da Evropska unija u Crnoj Gori pronalazi saveznika kojeg štiti i podržava, iako je, kako kaže, riječ o akterima sa izraženim antievropskim i anti-NATO stavovima.
Gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, Pavlović je rekao da u Briselu postoji snažna potreba za samolegitimacijom Evropske unije, kako kao političke asocijacije, tako i kao ideje ujedinjene Evrope u vremenu dubokih podjela i pojačanih transatlantskih pritisaka.
On smatra da članstvo u EU ne podrazumijeva samo ispunjavanje tehničkih kriterijuma, već i suštinske promjene u društvu.
- Crna Gora je sada u poziciji da je svim silama guraju u Evropsku uniju, a ona se svim silama brani da uđe i veliko je pitanje kako će se ta trka završiti. Ja lično bih volio da Crna Gora postane dio Evropske unije jer je to ipak jedna asocijacija država koja je civilizacijski iskorak u odnosu na ranije stanje u Evropi i šire, mislim da bi to ljekovito bilo za Crnu Goru, ovdje podrazumijevam da se radi o generacijskom procesu i ta ljekovitost se pokazala vjerovatno mnogo jasnije i značajnije za par decenija. Nijesam siguran da ova politička struktura koja vlada državom ima dovoljno snage i kapaciteta da Crnu Goru uvede u Evropsku uniju. Taj nedostatak se u značajnoj mjeri kompenzuje insistiranjem i žmurenjem Evropske unije na neke očigledne propuste i na tome da se čitav proces prisajedinjenja i učlanjenja u Evropsku uniju tretira kao isključivo tehničko pitanje, pa se onda zadovoljavanje kriterijuma i ispunjavanje određenih mjerila predstavlja kao apsolutni i jedini prioritet - rekao je Pavlović.
Govoreći o unutrašnjim političkim i društvenim procesima, Pavlović je naglasio da Srpska pravoslavna crkva ima ključnu, iako često nevidljivu ulogu.
- Vjerujem da je crkva Srbije siva eminencija, iako to i nije očigledno, ona je alfa i omega čitavog društvenog zemljotresa u Crnoj Gori - kazao je on.
Prema njegovim riječima, zvaničnici Evropske unije nedovoljno razumiju dubinu i složenost odnosa na Balkanu.
- Mislim da zvaničnici Evropske unije slabo razumiju tu situaciju, oni su naravno eksperti za površne stvari kao što su većina političara, međutim postoji jedna istorijska transverzala nerazumijevanja dubokih i suštinskih stvari i odnosa na našem prostoru od strane izvanjaca. U velikoj mjeri je Crna Gora u poziciji danas u kojoj je bila iz one čuvene Čemberlenove opaske – neka daleka zemlja o kojoj mi ne znamo ništa - zaključio je Pavlović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-fal-q7h7jM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pavlović: Crkva Srbije alfa i omega društvenog zemljotresa u Crnoj Gori

Evropska unija (EU) izrađuje prijedloge za ukidanje sistema pristupanja koji je korišćen od vremena Hladnog rata, i za uspostavljanje spornog dvostepenog modela koji bi mogao da ubrza ulazak Ukrajine na osnovu mirovnog sporazuma sa Rusijom, piše danas britanski list Fajnenšel tajms.
Iako je plan reforme o kojem se raspravlja u Evropskoj komisiji preliminaran, on već uznemirava neke članice EU, koje strahuju da bi pristup "lakšeg proširenja" imao dalekosežne posljedice po Uniju, reklo je Fajnenšel tajmsu sedam visokih zvaničnika upoznatih sa razgovorima o toj temi.
Ukrajina, koja je postala kandidat za članstvo u EU ​​ubrzo poslije početka ruske invazije na tu zemlju 2022. godine, vidi članstvo u Uniji kao temeljni element svoje poslijeratne budućnosti i kao definitivnu potvrdu svog prozapadnog opredjeljenja.
U nacrtima mirovnog plana, o kojima se pregovara uz posredovanje SAD, pominje se ulazak Ukrajine u EU 2027. godine, uprkos procjenama zvaničnika Unije da će toj zemlji možda biti potrebno i deset godina sprovođenja reformi da bi ispunila stroge kriterijume za ulazak u blok 27 zemalja.
Međutim, zvaničnici Evropske komisije su svjesni da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski moći da prihvati druge aspekte mogućeg mirovnog sporazuma, poput predaje dijela teritorije Rusiji, jedino ako može da predstavi članstvo u EU kao pozitivan ishod.
Preliminarni plan, o kojem se raspravlja, omogućio bi Ukrajini da postane dio Unije, ali sa znatno manjom moći odlučivanja u odnosu na druge članice. Na primjer, Ukrajina u početku ne bi imala pravo glasa na samitima lidera i ministarskim sastancima, rekli su zvaničnici.
Prema prijedlozima koji se još razvijaju, Kijev bi postepeno dobijao pristup delovima jedinstvenog tržišta Unije, njenim poljoprivrednim subvencijama i unutrašnjem finansiranju razvoja.
To bi drastično promijenilo pravila pristupanja dogovorena 1993. godine, kojima se od kandidata za članstvo zahteva da se usklade sa ogromnom količinom propisa EU u brojnim oblastima politike, pre ulaska u blok.
Diplomate iz članica EU koje su uključene u neformalne razgovore sa Evropskom komisijom rekle su da postoji duboka zabrinutost zbog pomenutog koncepta.
Neki se plaše da bi uvođenje pricipa "lakšeg proširenja" negativno uticalo na stabilnost EU, umanjilo vrijednost članstva i uznemirilo druge zemlje kandidate za članstvo.
Direktor za Evropu u konsultantskoj kompaniji Jurejža grup (Eurasia Group) Mudžtaba Rahman rekao je da EU "nema drugog izbora nego da ubrza pristupanje Ukrajine".
- Ipak, time će otvoriti Pandorinu kutiju političkih rizika koje niko u Briselu ne razume u potpunosti - kazao je Rahman.
Napredak Ukrajine kroz postojeći proces proširenja EU sprječava Mađarska, budući da je potrebno odobrenje svih članica za otvaranje i zatvaranje svakog pregovaračkog poglavlja.
Takođe, velika grupa članica EU, iako one žele da podrže Ukrajinu, žestoko se opire bilo kakvim mjerama koje bi ili stvorile rupe u propisima ili bi uspostavile dvostepeni sistem članstva, rekle su četiri diplomate Unije.
- Pokušajte da nametnete to državama članicama i one to nikada neće prihvatiti - rekao je visokopozicionirani zvaničnik EU i upozorio da bi to dovelo do štetnog jaza između Brisela i članica Unije.
Drugi zvaničnici su rekli da bi bilo kakve promjene u procesu proširenja poremetile i ambicije drugih kandidata za članstvo u EU i otvorile šira pitanja o tome kako se Unija odnosi prema bliskim susjedima.
Crna Gora i Albanija, koje su najbliže članstvu u EU ako se gleda napredak u pregovaračkim poglavljima, mogle bi da pomisle da im se nudi manje privlačna nagrada, rekla su tri od sedam izvora.
To bi takođe otvorilo pitanja o tome da li bi drugim državama poput Bosne i Hercegovine i Turske, koje su posljednjih godina postigle mali ili nisu postigle nikakav napredak ka članstvu, bila ponuđena ista opcija "lakšeg proširenja".
Nije jasno kako bi to uticalo na zemlje Evropskog ekonomskog prostora poput Norveške, koje su deo jedinstvenog tržišta EU bez prava glasa, ili na druge zemlje koje nisu u procesu pristupanja, ali su bliski partneri Unije, poput Velike Britanije.

FT: Plan lakšeg proširenja EU, radi ulaska Ukrajine, plaši neke članice

Tamara Klikovac

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Univerzitetski profesor i politički analitičar Zlatko Vujović ocijenio je da će se u narednim mjesecima, do kraja pregovora za ulazak u Evropsku uniju (EU), dešavati „razni požari, tempirane bombe i političke krize“ koje bi trebalo da rezultiraju time da se pregovori neuspješno okončaju.
- Ali je ipak (Aleksandar) Vučić potcijenio riješenost Evropske komisije i zapadnih partnera da uvedu Crnu Goru u EU, jer članstvo Crne Gore u EU nije projekat Crne Gore - već je odavno postao projekat Evropske unije - naglasio je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E.
Do skoro je mislio, kaže Vujović, da je nemoguće da dođe do promjene lokalne vlasti u Podgorici i na državnom nivou prije opštih izbora 2027. godine.
- Jer neki akteri vladajuće koalicije nijesu spremni da dozvole okončanje pregovora pod pritiskom zvaničnog Beograda.. - naveo je on.
Dodao je da je postojala spremnost Vlade i vladajuće koalicije da budu tolerisani do kraja mandata da bi se ispunili zahtjevi iz pregovora.
- Otvorilo se pitanje da li ova koalicija može ili je potrebno rekonstruisati Vladu da bi ona mogla da okonča pregovore, a vidjeli smo neke non papere, dokumente, analize koje su izašle i koje govore u prilog tome. Kako se primičemo kraju ove godine, ka očekivanom kraju pregovora, vremena nema za greške, nema za neke blokade i postoji strah kod jednog dijela naših zapadnih partnera da dio vladajuće koalicije će pokušati da izblokira. Mi vidimo sada cijeli niz akcija, ja ne bih isključio ni dogovor gospodina (Milana) Kneževića, Vučića i (Andrije) Mandića oko strategije izazivanja krize u Crnoj Gori, s obzirom da jeste želja predsjednika Vučića da održe vanredni izbori - naveo je on.
Međutim, kaže, ima tu još scenarija.
- Jedan je pominjanje referenduma o ulasku Crne Gore nakon okončanja pregovora sa Evropskom unijom, ali sa izmjenjenim biračkim spiskom i tu se krije ono iza kulisa, kada govorimo o konkretnom slučaju mogućeg referenduma i zahtjevu da se uredi dvojno državljanstvo Srbije i Crne Gore i uvede, prevedeno na politički jezik, nekoliko stotina hiljada novih birača koji bi onda predstavljali jednu jasnu većinu koja bi spriječila kratkoročno ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, taj referendum ne bi prošao. Pogledajmo podršku članstvu Srbije u EU, ona je oko jedne trećine i na taj način bi Vučić moga preko svojih fantom birača, koji bi se na ovaj način legalozovali u Crnoj Gori, da spriječi članstvo Crne Gore u Evropsku uniju u tom zadnjem momentu. Mi ćemo da gledamo u ovim mjesecima do kraja pregovora, za koje ja vjerujem da će i pored svega biti uspješni, puno raznih požara, tempiranih bombi, političkih kriza koje bi sve trebalo da daju negdje rezultat da se ti pregovori neuspješno okončaju - naveo je Vujović.
No, cijeni i da je Vučić potcijenio riješenost Evropske komisije i zapadnih partnera da uvedu Crnu Goru u EU.
- Članstvo Crne Gore u EU nije projekat Crne Gore već je odavno postao projekat Evropske unije, projekat ključnih zemalja Evropske unije, zato nam gledaju kroz prste, kao što su gledali i drugima, sada već članicama Evropske unije. Nemojte misliti da je Hrvatska bila spremnija nego što je Crna Gora sada, da su to bile Bugarska, Rumunija, Slovačka 2004. godine. Crna Gora je u ovom trenutku sa svim manama i kritikama koje joj se s pravom upućuju spremnija nego bilo koja od tih zemalja kada su one postale članice Evropske unije - rekao je Vujović.
<h2>Slijedi eskalacija krize</h2>
Vjeruje da slijedi eskalacija političke krize u Crnoj Gori za koju ne zna kako će se završiti, jer je veliki ulog za partije poput DNP-a da napuste vladajuću koaliciju.
- Sad oni uzimaju jedan veliki dio kolača vlasti u Crnoj Gori, značajno, da oprostite, muzu ovu zemlju i cijede zloupotrebljavajući tendere, političko zapošljavanje &nbsp;i razne druge mogućnosti, pa se postavlja pitanje da li Knežević ima podršku unutar svoje partije da napusti vlast - istakao je Vujović.
Smatra da Milan Knežević pokušava politički da trguje, jer kako kaže, ima i sa čime dok god njegovi odbornici čine većinu vlasti u velikom broju opština, pa bi lako mogli destabilizovati lokalne samouprave, bar u dijelu opština.
- On će pokušati da ucjenjuje, pitanje je koliko stvarno ima težinu sa ucjenjuje, posebno sa nekim pitanjima koja ponovo zanemaruju Botun i meni je žao što je dio građana Zete duboko uvjeren u ispravnost svojih stavova iznevjeren i zloupotrebljen politički, jer je činjenica da je to postrojenje za preradu otpadnih voda najviše bilo u njihovu korist. Ali, zanemarimo tu stvar, Botun je uvijek bio politički projekat i sad kad nije uspio neki drugi projekat će da se aktivira, to više nije značajno, iscijeđeno je, iscrpljeno, ne može se iz njega više ništa izvaditi. Nevažno je sredstvo - vaźan je cilj, a cilj je da zaustavi Crna Gora &nbsp;njeno članstvo. To će biti najveći poraz Vučića i Srbije na strateškom planu, ako izuzmemo nezavisnost koju smo obnovili 2006. godine - rekao je on.
Sada se, kaže on, u zvaničnom Beogradu upalio važan alarm.
- Sad Crna Gora članica NATO-a, članica EU, na kraju krajeva zašto ne pričati i o tome da li će Crna Gora biti u prilici da postavlja pitanja Srbiji kao što Hrvatska nama sad postavlja i kaže ,,Čekajte, ne možete se miješati u izborne procese u Crnoj Gori ako želite da mi kao članica Evropske unije glasamo da dobijete novac za izgradnju i renoviranje pruge, ili za noviji autoput ili finansijsku pomoć.” Crna Gora će da kaže ,,pa ne može, dajte nam biračke spiskove”, pa ćemo da uporedimo biračke spiskove. U zvaničnom se Beogradu jedan veoma važan alarm upalio, on dugo već treperi crvenom bojom da se Crna Gora mora zaustaviti po tom pitanju - naglasio je Vujović.
Vjeruje da bi se uparivanjem biračkih spiskova &nbsp;Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine iz ruka beogradskih vlasti izbio jedan od, kako kaže, ključnih instrumenata kojim utiču na političke procese u regionu i na taj način destabilizuju zemlje regiona.&nbsp;
- Sad je već jasno da ima nekoliko stotina birača koji kruže po regionu, pokušavajući da oni budu kritična brojka koja će opredijeliti izborni ishod u tim zemljama. To je neprihvatljivo i pitanje je vremena kad će Srbija morati da se povinuje nekim standardima, pravilima, da poštuje ono što su zahtjevi zemalja koje okružuju, koje će biti članice Evropske unije - rekao je Vujović.
<h2>Mandić pokušava da ne ispadne izdajnik srpskog naroda</h2>
Smatra da je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pragmatičan političar i da je uložio puno u afirmaciju imidža prozapadnog političara, negirajući to što nosi titulu četničkog vojvode.
- Pokušavaće da igra na dvije stolice, njemu ne odgovara kao političaru ovakva duboka radikalizacija, gdje on mora da se jasno izjasni i da na neki način rizikuje da izgubi dio birača. Njemu odgovara tiha voda, gdje on preuzima što veći dio vlasti, preuzima ključna preduzeća, već je preuzeo komplentnu energetiku i zapošljava svoje ljude, namješta tendere i tako dalje, jača svoju moć, što je praksa na Zapadnom Balkanu jer se tako jača moć politička i njemu ne odgovara ovo što radi Milan Knežević do kraja - naveo je on.
Kaže da bi mu jedna dozirana akcija Milana Kneževića odgovarala.
- Međutim, Kneźević očigledno pod pritiskom zvaničnog Beograda ide par koraka ispred onoga što bi želio Mandić i dovodi ga u nezgodnu situaciju. Mandić stalno pokušava da pegla situaciju da ne bi ispao ,,izdajnik srpskog naroda”, pokušava to da izbjegne i ostane u vlasti pa čak i ako se desi članstvo Crne Gore u EU - zaključio je Vujović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Vujović: Ne bih isključio ni dogovor Kneževića, Vučića i Mandića oko strategije izazivanja krize u Crnoj Gori

Evropska komisija (EK) uskoro će predložiti sankcije protiv predstavnika vlasti u Iranu odgovornih za represiju nad demonstrantima, saopštila je predsjednica te institucije Ursula fon der Lajen.
Ona je kazala da je rastući broj žrtava u Iranu užasavajući i poručila da osuđuje “prekomjernu upotrebu sile i kontinuirano ograničavanje sloboda”.
- Evropska unija (EU) je već u cijelosti uvrstila Korpus islamske revolucionarne garde u svoj režim sankcija za kršenje ljudskih prava - rekla je Fon der Lajen, ističući da evropske institucije stoje uz narod Irana koji "hrabro maršira za svoju slobodu".
Pripremu novih sankcija protiv iranskih vlasti potvrdila je i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Hrabrost iranskog naroda je zadivljujuća. Režim ima dugu istoriju brutalnog gušenja protesta i niko ne zna šta će donijeti naredni dani. Oštar i brutalan odgovor bezbjednosnih snaga je neprihvatljiv i razotkriva režim koji se boji vlastitog naroda - rekla je Kalas u Berlinu, nakon razgovora s njemačkim ministrom odbrane Borisom Pistoriusom.
Sankcije protiv Irana već su na snazi u EU i uvedene su protiv pojedinaca odgovornih za kršenje ljudskih prava, širenje nuklearnog oružja, te podršku Teherana ruskom ratu protiv Ukrajine.
Kako je objasnila Kalas, EU sada radi na dodatnim sankcijama u svjetlu represije nad građanima koji gotovo tri sedmice demonstriraju.
Kao odgovor na represiju protiv građana, predsjednica Evropskog parlamenta (EP) Roberta Mecola je u ponedjeljak donela odluku da iranskim diplomatama zabrani ulazak u prostorije EP-a u Briselu, Luksemburgu i Strazburu.
Odluku je obrazložila brutalnim obračunom teheranskog režima s demonstrantima.
U pismu koje je uputila poslanicima Evropskog parlamenta navodi se da je donijela odluku da svim diplomatama, osoblju diplomatskih misija, vladinim zvaničnicima i predstavnicima Irana zabrani ulazak u sve prostorije EP.
Aktuelni protesti, koji su započeli krajem decembra, predstavljaju jedan od najvećih izazova za klerikalnu vlast još od Islamske revolucije 1979. godine.
Ustanak je prvobitno pokrenut zbog galopirajuće inflacije i pada vrijednosti nacionalne valute, ali se ubrzo proširio u šire antivladine proteste.
Organizacije za ljudska prava tvrde da su vlasti sprovele brutalno gušenje demonstracija, tokom kojih je poginulo više od 600 ljudi.
Rojters je, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika, izvijestio da broj stradalih iznosi oko dvije hiljade eura.

EU najavljuje nove sankcije protiv Irana

Međunarodni monetarni fond (MMF) podigao je prognozu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini, istakavši prilagođavanje firmi i privrede ublaženim američkim carinama i kontinuirana ulaganja u vještačku inteligenciju.
Svjetska ekonomija bi, prema najnovijim MMF-ovim prognozama, u ovoj godini trebalo da poraste 3,3 odsto. U oktobru je MMF prognozirao rast aktivnosti 3,1 odsto.
Tempo rasta trebalo bi da se zadrži na nivou iz prošle godine, uz blago podignutu procjenu prošlogodišnje stope rasta, za 0,1 procentni poen, prenosi Hina.
MMF očekuje ravnomjeran rast i u narednoj godini, po stopi od 3,2 odsto.
- Smatramo da je rast svjetske ekonomije i dalje prilično otporan - rekao je novinarima glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurinšas.
On je dodao da su prognoze za prošlu i ovu godinu bolje nego što su bile u oktobru 2024. godine, prije pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima.
- Dakle, moglo bi se reći da se svjetska ekonomija oporavlja od trgovinskih i carinskih poremećaja iz prošle godine i postiže bolje rezultate nego što smo očekivali, prije nego što je sve počelo - napomenuo je Gurinšas.
Firme su se, prem njegovim riječima, prilagodile višim američkim carinama preusmjeravanjem lanaca snabdijevanja, a Vlade su neke namete snizile trgovinskim sporazumima. Kina je pak preusmjerila izvoz na druga tržišta.
U eurozoni u cjelini, ekonomska aktivnosti trebalo bi ove godine da porasti 1,3 odsto, pokazuju podaci MMF-a.
MMF zimi i ljeti objavljuje samo prognoze za vodeće svjetske ekonomije, grupe i regije.

Međunarodni monetarni fond podigao prognozu rasta svjetske ekonomije

Informativnu emisiju "24 sata" na televiziji E, večeras vodi Amra Tahirović.
Tema dana: Optužbe iz Zete, tišina u Podgorici
Gošća emisije je Daliborka Uljarević, izvršna direktorica &nbsp;Centra za građansko obrazovanje.
U večerašnjem izdanju gledajte i:
- Bogojavljenje u Podgorici obilježeno uz veličanje osuđenog ratnog zločinca i četničke simbolike.
- Protesti u Botunu privremeno utihnuli, ali se politička kriza produbljuje – Opština Zeta optužuje gradonačelnika Podgorice za korupciju i traži reakciju tužilaštva; premijer Milojko Spajić bez odgovora dok rastu tenzije unutar parlamentarne većine.
- Sin bivšeg glavnog specijalnog tužioca Radan Katnić optužuje tužilaštvo za progon porodice; krivična prijava protiv njega odbačena.
- Tragedija u Španiji: desetine poginulih u iskliznuću vozova.
Emisiju "24 sata" gledajte večeras na Televiziji E od 19 sati.

Informativna emisija "24 sata": Gošća Daliborka Uljarević

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), protekle sedmice, obavljeno je 9.196 ambulantnih pregleda, od čega 1.435 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuto je 295 pacijenata, a u Urgentnom centru 1.433.&nbsp;
- U istom periodu obavljeno je 295 operativnih zahvata, od toga 41 u IBD-u - dodaje se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da je na bolničko liječenje primljeno 648 pacijenata, od čega 112 u IBD-u.
- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 2.705 dijagnostičkih procedura, od čega 302 CT i 237 MR pregleda - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 705 dijagnostičkih procedura, od toga 36 CT i 46 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 6.867 pacijenata i odrađeno 225.419 analiza - rekli su iz KCCG.
U Porodilištu KCCG-a, protekle sedmice, rođeno je 66 beba.

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko 9,1 hiljada pregleda

Operativno interesantno lice A.A. (26) uhapšen je zbog sumnje na zloupotrebu 300 grama kokaina. - A.A. se dovodi u vezu sa zaplijenom preko 300 grama kokaina, koja je krajem avgusta 2025. godine, pretresom pronađena kod operativno interesantnog lica - S.Đ. (23) iz Podgorice. Tom prilikom, službenici policije u Podgorici locirali su i uhapsili S.Đ, a prilikom pretresa kod njega je, osim droge, pronađena municija, kao i dva pištolja sa izbrušenim fabričkim brojevima u ilegalnom posjedu - saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011916014_6f3e77c3430512a9f1dc9cc36958ce0a37d7aee2296b3457d924fdfbbc80bcb3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011916014_6f3e77c3430512a9f1dc9cc36958ce0a37d7aee2296b3457d924fdfbbc80bcb3" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="kokain"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  Protiv S.Đ. je prošle godine podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, kao i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, nakon čega mu je rješenjem sudije za istragu određen pritvor. A.A. se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Tag: evropska-unija