Evropska komisija odgodila je predstavljanje novog paketa sankcija protiv Moskve dok ne obavi konsultacije s partnerima iz skupine G7 o budućnosti gornje granice cijena ruske nafte.
Prijedlog je ambasadorima trebalo da bude predstavljen u petak, ali je to odgođeno za početak sljedeće sedmice, potvrdilo je za Euronews nekoliko zvaničnika i diplomata.
Među idejama koje se razmatraju je i potpuna zabrana pomorskih usluga, što bi drastično promijenilo dosadašnji pristup, piše Euronews.
Potpuna zabrana pomorskih usluga
Plan, koji najglasnije zagovaraju Finska i Švedska, zabranio bi kompanijama iz Evropske unije pružanje bilo kakvih usluga, poput osiguranja, prevoza ili pristupa lukama, plovilima koja prevoze rusku sirovu naftu ili naftne derivate. Do sada je EU dopuštao takve usluge, ali isključivo za tankere koji su poštovali gornju granicu cijena skupine G7, mehanizam koji je na snazi od decembra 2022. godine. Ta je gornja granica nedavno prilagođena na 44,10 dolara po barelu kako bi odražavala tržišne trendove i pojačala pritisak na rusku ratnu ekonomiju. Dinamičnu granicu cijena primjenjuju EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Japan, dok su Sjedinjene Američke Države zadržale izvornu razinu od 60 dolara po barelu.
Posljedice napuštanja mehanizma
Ako bi EU uvela potpunu zabranu pomorskih usluga, gornja granica cijena praktično bi prestala da važi na području Unije. Kompanijama bi bilo zabranjeno servisiranje svih ruskih plovila bez izuzetka, bez obzira na to prodaju li naftu iznad ili ispod cjenovnog limita. Finska i Švedska smatraju da bi takva zabrana donijela višestruke koristi: značajno bi povećala troškove ruskom naftnom sektoru, bila bi jednostavnija za sprovođenje i suzbila bi korišćenje falsifikovanih dokumenata, kojima se Moskva često služi za zaobilaženje sankcija.
Ipak, napuštanje mehanizma ograničenja cijena moglo bi biti problematično za neke države članice, naročito ako druge zemlje skupine G7 ne prihvate tu inicijativu. Za svaku odluku o sankcijama potrebna je jednoglasnost svih 27 članica.
Čeka se stav Vašingtona
Brisel nastoji da uskladi svoje poteze s Bijelom kućom, koja je u oktobru sankcionisala dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosnjeft i Lukoil, nakon neuspjeha planiranog sastanka predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina. Zbog dominacije američkog dolara u globalnoj trgovini, sankcije Vašingtona imale su eksteritorijalni efekat i primorale Moskvu da svoju naftu tipa Ural prodaje uz veći popust. Potencijalna zabrana pomorskih usluga zadala bi novi udarac ruskim prihodima od energenata.
Međutim, Trampova administracija oklijeva s izmjenama gornje granice cijena. Prošle godine bila je jedina članica G7 koja je odbila prelazak na dinamički mehanizam. Dodatni faktor su i pregovori o mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije koje vodi Vašington, a koji su dosad postigli ograničen napredak. Nakon dvodnevnih trilateralnih razgovora u Abu Dabiju, Ukrajina i Rusija dogovorile su razmjenu 314 ratnih zarobljenika, dok su SAD i Rusija odlučile ponovo da uspostave vojni dijalog na visokom nivou, prvi put u više od četiri godine.
- Vidjećemo u kojem će smjeru ići mirovni pregovori- rekao je američki ministar finansija Skot Besent, napominjući kako Vašington „razmatra“ dodatne kaznene mjere.
Što još donosi novi paket sankcija?
Osim mjera vezanih za pomorske usluge, očekuje se da će sljedeći paket sankcija EU proširiti crnu listu plovila takozvane „flote u sjeni“ i subjekata za koje se sumnja da pomažu Moskvi u nabavci zabranjenih proizvoda, s posebnim naglaskom na Kinu. Prema pisanju Blumberga, paket bi mogao uključivati i zabranu uvoza ruskog iridijuma, rodijuma, platine i bakra.
Brisel želi da odobri dvadeseti paket sankcija do 24. februara, na četvrtu godišnjicu početka rata. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta trebalo bi tog dana da otputuju u Ukrajinu kako bi potvrdili dalju podršku Evropske unije.
- Vidjećemo kada će tačno biti ispunjeni svi uslovi za usvajanje, ali mogu potvrditi da se posljednjih dana intenzivno radilo na dvadesetom paketu sankcija. Mogli bismo ga očekivati vrlo brzo- izjavio je u petak poslijepodne portparol Komisije.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EU odgađa nove sankcije Rusiji

Briselska administracija u neformalnim razgovorima sa zvaničnicima Vlade Crne Gore, tvrde izvori Portala ETV, sve češće upozorava da naša zemlja sa ovakvom strukturom izvršne vlasti teško može da ispuni evropsku agendu. - Ključna poruka je da nema ništa od evropskog puta ako godina nastavi kako je počela, jer su i njima opstrukcije evropske agende sve očiglednije – tvrde naši nezvanični izvori bliski administraciji u Briselu. A da gube strpljenje potvrdila je i izjava portparola Evropske komisije Gijoma Mersijea nakon što je predsjednik države Jakov Milatović, prošle sedmice prvo odbio, pa onda, dva dana kasnije, ipak potpisao paket od 25 „plavih“ zakona, odnosno zakona koji su dobili zeleno svijetlo EK. <h2>SLIJEDI „TRKA SA VREMENOM“</h2> - Stalna kašnjenja u ključnim procesima, kao što su usvajanje zakona i imenovanje upražnjenih pozicija, ako ostanu neriješena, mogla bi predstavljati značajnu prepreku ostvarenju ambicije Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine – upozorio je on 5. februara u izjavi za RTCG. Ali, nijesu samo parlamentarna većina, koja opstruira niz važnih imenovanja, poput sudija Ustavnog suda, i predsjednik države koji „se igra“ sa „plavim zakonima“, smetnja evropskom putu Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260208140236_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA U VLASTI: Parlamentarna većina"><figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA U VLASTI: Parlamentarna većina(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Premijer Milojko Spajić suočava se sa ozbiljnim problemima u svojoj glomaznoj vladi, jer je brojem ministara morao da namiri apetite svih konstituenata parlamentarne većine, a mnogi resori zapali su u ruke partijskih uhljeba nesposobnih da ispune ambiciozni cilj evropske agende – da sva poglavlja budu zatvorena do kraja ove godine. Najozbiljniji problemi i izazovi, kako kažu izvori Portala ETV iz Vlade, su u resorima kojima rukovode Damjan Ćulafić (Demokrate) i Vladimir Joković (SNP). Pred Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je ozbiljan zadatak ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje najkompleksinijeg i najzahtjevnijeg poglavlja u pregovaračkom procesu – 27 - Životna sredina i klimatske promjene. Naši izvori kažu da su u Vladi veoma zabrinuti hoće li Damjanović i njegov tim uspjeti da ispune plan, pogotovo u svjetlu činjenice da nijedno ekološko žarište još nije sanirano. Ni Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kojim rukovodi Joković, ne stoji ništa bolje. To je bilo jasno i u decembru prošle godine kada je samo zahvaljujući intenzivnoj diplomatskoj komunikaciji premijera Spajića, Francuska koja je blokirala poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo, ipak, odlučila da ih deblokira. Pravdajući se zbog blokade Joković je tvrdio kako je njegov tim uradio „izvanredan posao“, a da je do blokade došlo jer je „negdje u nekim komunikacijama zastalo“. - Evropski prijatelji sve češće upozoravaju i premijera i ministarku evropskih integracija Maidu Gorčević da je sve više pokazatelja da Crna Gora neće ispuniti sve zadatke i obaveze do kraja godine – kažu naši izvori. <h2>IZOSTAJE KOMUNIKACIJA SA DOMAĆOM JAVNOŠĆU</h2> Poruke izvršne vlasti koje plasiraju domaćoj javnosti, međutim, pune su optimizma i samohvale, a veliki broj ministara, više vremena je na putu po evropskim i svjetskim prijestonicama nego u zemlji, poručujući kako rade velike stvari za Crnu Goru i njen put u EU. A što oni više putuju ovđe je situacija sve lošija i umjesto atmosfere radosti i jedinstva u godini koja će, sudeći po svemu, biti presudna za naš evropski put, naša svakodnevica su tenzije, kriza na svim nivoima koja prijeti da zaustavi integracioni proces. I ove godine, kao i prošle, Budžetom je planirano više od osam miliona eura za službena putovanja. Naravno, ova stavka iz Budžeta ne odnosi se samo na Vladu. Komunikaciona strategija je, takođe, veoma loša – od zakona koji nijesu iskomunicirani sa javnošću, do činjenice da građanima Crne Gore apsolutno ne objašnjavaju suštinu članstva u EU, odnosno koje će benefite građanke i građani dobiti danom učlanjenja. Umjesto tribina koje bi trebalo da organizuju u crnogorskim gradovima i u direktnoj komunikaciji sa stanovništvom približe sve prednosti koje građani dobijaju EU integracijom, ministri i njihovi timovi putuju po svjetskim destinacijama. Koliko drže do mišljenja javnosti, ne samo crnogorske već i međunarodne, nedvosmisleno pokazuje i novi pokušaj Vlade i parlamentarne većine da „na silu“ usvoje Izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji su ljetos, pod pritiskom eksperata i civilnog društva skinuti sa dnevnog reda skupštine, ali su se opet našli u parlamentu i na dnevnom su redu Drugog vanrednog zasijedanja. <h2>PREMIJEROV „RUŽIČASTI SVIJET“</h2> Grupa nevladinih organizacija i sada je žestoko reagovala, upozoravajući u saopštenju 3. februara, da ovaj potez Skupštine i Vlade „predstavlja grubo kršenje principa transparentnosti zakonodavnog procesa i svjesno ignorisanje domaće i međunarodne javnosti“. O ova dva zakona Evropska komisija još nije dostavila mišljenje, ali su oni ponovo stavljeni u proceduru, zbog čega nevladine organizacije upozoravaju da se „radi o beskrupuloznoj upornosti vlasti da bez javne rasprave progura zakone koji ozbiljno ugrožavaju ljudska prava i slobode građana, što je obilježje autoritarnih praksi, a ne države koja teži članstvu u Evropskoj uniji“. Insistiranje vlasti na ova dva zakona posebno zabrinjava u svjetlu činjenice da je sektor bezbjednosti u rasulu, dodijeljen na partijsko upravljanje dvijema strankama – Demokratama - MUP, policija i Ministarstvo odbrane, a PES-u - ANB, odnosno tajna služba.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_0bb6f7e4f0d2a5d26ac7bdb48a97613aaee81d91154d0297914e555fd08b4835.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260208140236_0bb6f7e4f0d2a5d26ac7bdb48a97613aaee81d91154d0297914e555fd08b4835" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPASNE PORUKE: Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"><figcaption>OPASNE PORUKE: Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  I dok se nesposobnost službi bezbjednosti očituje maltene svakodnevno, čemu svjedoči i bijeg Miloša Medenice iz kućnog pritvora i to na dan kada mu je izrečena desetogodišnja zatvorska kazna, a prvi policajac Crne Gore, čovjek Demokrata, Lazar Šćepanović iznerviran pitanjima i konstatacijama novinaru prijeti u televizijskoj emisiji, ali i vrijeđa i omalovažava predsjednika Višeg suda Zorana Radovića i ministra pravde Bojana Božovića, premijer dozvoljava da se dva antievropska zakona nađu u skupštinskoj proceduri i ne reaguje na Šćepanovićevo skandalozno ponašanje. Da miljenik briselske administracije, Spajić, ne sagledava ozbiljnost udara ministara iz reda Demokrata na evropski put Crne Gore svjedoči i njegov muk na sva dešavanja u Ministarstvu odbrane i skandalozne izjave ministra Dragana Krapovića i poruke upućene susjednoj Hrvatskoj, članici EU, koja nam zbog svega toga može blokirati pregovore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260208140236_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="ČELNICI SEKTORA BEZBJEDNOSTI UGROŽAVAJU EVROPSKE VRIJEDNOSTI: Šaranović, Bečić i Krapović"><figcaption>ČELNICI SEKTORA BEZBJEDNOSTI UGROŽAVAJU EVROPSKE VRIJEDNOSTI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Ne oglašava se Spajić ni na skandale u resoru kulture i medija na čijem je čelu, takođe, partijska funkcionerka Demokrata Tamara Vujović. Ćuti premijer i na rasulo u zdravstvenom sistemu kojim rukovodi kadar iz njegove stranke – Vojislav Šimun, ali i na uništavanje crnogorskog turizma zahvaljujući nesposobnosti resorne ministarke, kadrovkinje Nove srpske demokratije Simonide Kordić. Premijera više gledamo na snimcima i fotografijama od Brisela do Ujedinjenih Arapskih Emirata, nego ovđe. U crnogorskoj javnosti, maltene, se ne pojavljuje. Ponaša se kao gost u sopstvenoj državi koji sve što se ovđe događa posmatra kroz „ružičaste naočare“, osokoljen podrškom Brisela. - Potvrđujemo našu kontinuiranu podršku ambicioznom cilju Crne Gore da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja do kraja godine, pod uslovom da su u potpunosti ispunjeni svi potrebni kriterijumi i uslovi – poručio je prošle sedmice portparol EK Gijom Mersije, jasno stavljajući do znanja da će Brisel budno pratiti procese u našoj državi. <h2>STRAH OD REKONSTRUKCIJE </h2> Vlada je krajem januara usvojila Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2025, a dnevnik Pobjeda, koji je imao uvid u ovaj dokument, citirao je ocjenu da „ostvareni procenat ukazuje na umjeren do dobar nivo realizacije na ukupnom nivou, uz značajne razlike između pojedinih institucija“. Prema tom dokumentu nijednu od planiranih aktivnosti nijesu ispunili kabinet potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice (Demokrate), Ministarstvo sporta i mladih na čijem je čelu doskoro bio Dragoljub Šćekić (nekadašnji član Socijalističke narodne partije) i Ministarstvo turizma kojim rukovodi Simonida Kordić (Nova srpska demokratija). U Vladi, kako kažu naši izvori, mjesečno se analizira i ocjenjuje učinak premijera, potpredsjednika i ministara, a prema tom internom aktu, na začelju su jedan od potpredsjednika i čak pet ministara sa ocjenom – ne zadovoljava. Premijer Milojko Spajić od ljetos pokušava da nađe najbezbolniji način za rekonstrukciju Vlade, ali svjestan da bi to značilo i destabilizaciju Crne Gore u jeku završnih pregovora sa EU, od čega strahuju i u Briselu, pokušava da, ipak, sa antievropskom, antigrađanskom, proruskom i prosrpskom parlamentarnom većinom izdejstvuje zatvaranje pregovaračkih poglavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_6b0b2e79a36c68d8f23ac8c3681a9af9a35a36c5f15d42b1187ae1d3dab8ae58.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260208140236_6b0b2e79a36c68d8f23ac8c3681a9af9a35a36c5f15d42b1187ae1d3dab8ae58" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="PRED OZBILJNIM IZAZOVIMA: Milojko Spajić"><figcaption>PRED OZBILJNIM IZAZOVIMA: Milojko Spajić(Photo: Milojko Spajić)</figcaption></figure>  U pristupnim pregovorima za članstvo u EU Crna Gora je od ukupno 33 zatvorila 13 poglavlja. Prema novoj metodologiji proširenja EU koju je Evropska komisija usvojila 2020. godine, pregovaračka poglavlja grupišu se u tematske klastere, a ima ih šest: osnovna prava, u kojem ključnu ulogu za proces imaju poglavlja 23 i 24; unutrašnje tržište; konkurentnost i inkluzivni rast; zelena agenda i održiva povezanost; resursi, poljoprivreda i kohezija; spoljni odnosi.

Kaćuša Krsmanović

Ništa od evropskog puta ako godina nastavi kako je počela

Evropska unija (EU) od Crne Gore traži jasan balans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u oblasti borbe protiv teškog i organizovanog kriminala, uključujući korupciju, kazao je evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije, Magnus Bruner.
Bruner je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da napredak Crne Gore tokom prethodne godine pokazuje da, uz političku volju i jasnu težnju ka reformama, država može ostvariti strateške ciljeve&nbsp;
Odgovarajući na pitanje o ključnim izazovima Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u Uniji, on je naglasio da su najvažnija i najzahtjevnija poglavlja koja se odnose na vladavinu prava i bezbjednost.&nbsp;
- To su centralni djelovi ovog procesa za svaku buduću državu članicu EU, ali i oni od kojih će, prije svega, korist imati građani Crne Gore - kazao je Bruner.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima podršku EU za nastavak zajedničkog puta sa istom odlučnošću kao tokom prethodne godine.
- To je najbolja investicija u budućnost Crne Gore. I to je u potpunosti u rukama crnogorskog naroda - naveo je Bruner.
Na pitanje da li bi to što je dio regiona Zapadni Balkan, koji je, kako se često navodi, tranzitna ruta za drogu, oružje i organizovani kriminal, moglo biti barijera za Crnu Goru na putu ka EU, on je rekao da bi to, prije svega, bila barijera za crnogorsko društvo.&nbsp;
- To bi spriječilo Crnu Goru da na najbolji način iskoristi svoje potencijale. EU nudi drugačiju perspektivu, a Crna Gora je napravila izbor da postane njen dio. Pristupni proces i reforme koje sprovodite zaštitiće vašu zemlju i dati joj alate koji su joj potrebni za izgradnju jačih i otpornijih institucija - kazao je Bruner.
Kako je istakao, uspjeh Crne Gore može poslužiti i kao model promjena za cijeli region.
Na pitanje šta bi EU smatrala ključnim indikatorom mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i da li su pravosnažne sudske presude za visoku korupciju i organizovani kriminal među najvažnijima, Bruner je odgovorio da su upravo to snažni indikatori.
On je rekao da pristupni proces nije samo usvajanje zakonodavstva, iako to jeste važan i neophodan dio, ističući da je prava transformacija primjena zakona u praksi.&nbsp;
- Jasan bilans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u svim oblastima teškog i organizovanog kriminala, uključujući korupciju, upravo je ono što tražimo od zemlje kandidata koja je ponosni predvodnik procesa pridruživanja - naveo je Bruner.
Prema njegovim riječima, kako se Crna Gora bude približavala cilju, to će EU sve više tražiti.
Komentarišući saradnju sa Europolom i odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora danas kredibilan i pouzdan partner kada je u pitanju razmjena osjetljivih bezbjednosnih informacija, Bruner je rekao da je operativni sporazum sa Crnom Gorom iz 2016. godine izgradio čvrstu saradnju.&nbsp;
- Između 2024. i prošle godine, Crna Gora je učestvovala u više od 70 zajedničkih operativnih akcija, predvodeći zajedno sa partnerima inicijative protiv organizovanog kriminala i visokorizičnih mreža - kazao je Bruner.&nbsp;
Kako je istakao, dugogodišnji angažman pokazuje kako partnerstvo donosi stvarne rezultate na polju bezbjednosti.&nbsp;
- Sa predstojećom revizijom mandata Europola, ove operativne veze postaće još jače - naveo je Bruner.
Na pitanje da li vidi prostor za jače prisustvo Frontexa u Crnoj Gori, on je kazao da je Crna Gora ključni partner u upravljanju spoljnim granicama EU.
On je ukazao na to da je skoro 80 službenika Frontexa raspoređeno na aerodromima, u lukama, na kopnenim granicama i na Jadranu, dodajući da ti napori daju stvarne rezultate.
- Broj ilegalnih prelazaka preko zapadnobalkanske rute smanjen je za 95 odsto od 2022. godine, spriječena su opasna putovanja, a mreže krijumčarenja migranata se povlače - naveo je Bruner.
Prema njegovim riječima, snažna posvećenost Crne Gore jasna je i kroz njeno prihvatanje Zajedničke deklaracije Globalne alijanse za borbu protiv krijumčarenja migranata.&nbsp;
- Sa predstojećim revizijom mandata Frontexa, operativna saradnja će se produbiti, što će dodatno ojačati bezbjednost EU i njenih susjeda - kazao je Bruner.
Na pitanje o usklađivanju crnogorske vizne politike sa politikom EU, Bruner je naglasio da će vizna politika Crne Gore morati da bude usklađena sa politikom EU i da očekuje da se to dogodi vrlo brzo.&nbsp;
- To je jedno od mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja o bezbjednosti, koje je, kao što sam ranije napomenuo, od vitalnog značaja za proces pridruživanja - kazao je Bruner.
Prema njegovim riječima, neusklađenost funkcioniše kao privlačni faktor za ilegalnu migraciju i predstavlja značajan bezbjednosni rizik.&nbsp;
- S obzirom na brzinu kojom pregovori napreduju za Crnu Goru i ambiciozne ciljeve Vlade da ih zaključi do kraja godine, očekivao bih da će se potpuno usklađivanje dogoditi vrlo brzo - rekao je Bruner.
Kako je naveo, treba razmisliti o tome ka čemu Crna Gora teži - da postane dio najvećeg područja slobode kretanja na svijetu.&nbsp;
- Stoga, priprema za članstvo u EU znači pripremu za članstvo u Šengenu u pravnom, strateškom i operativnom smislu - pojasnio je Bruner.
Upitan o implementaciji ETIAS regulative, on je kazao da sa zabrinutošću prati trenutnu situaciju sa blokadama na granicama, koje stvaraju ozbiljne smetnje u prekograničnom drumskom prevozu.&nbsp;
- Ovo je pitanje koje ima našu punu pažnju, a naš dijalog koji je u toku daje nam priliku da razjasnimo neke zablude - kazao je Bruner.&nbsp;
On je naglasio da novi sistem nije promijenio pravila.
Bruner je pojasnio da je ograničenje kratkotrajnog boravka u Uniji bilo i ostaje 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana, a da oni koji moraju ostati duže imaju mogućnost da podnesu zahtjev za dugoročne vize ili boravišne dozvole.&nbsp;
- Nemojte se zavaravati – ovdje nije riječ o stvaranju prepreka za vrijedne ljude, poput vozača kamiona. Ali kompromis sa bezbjednošću nije opcija, države članice EU su po tom pitanju bile vrlo jasne - naglasio je Bruner.
On je dodao da su zato formirali radnu grupu koja će se fokusirati na procjenu stvarnog uticaja novog sistema na drumski prevoz i istraživanje svih opcija koje postojeće zakonodavstvo nudi, uz razmatranje dugoročnih rješenja u okviru nove Vizne strategije.

Bruner: EU od Crne Gore traži jasan balans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda

U završnoj fazi pregovora sa Evropskom unijom (EU) izuzetno je važno da sve institucije djeluju koordinisano i u duhu zajedničke odgovornosti, jer svaki zastoj može uticati na dinamiku pregovora, kazao je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove, Filip Ivanović.
Ivanović je u intervjuu Agenciji MINA poručio da završnica pregovora mora biti vođena disciplinovano, planski i bez zastoja.
On smatra da će Crna Gora do kraja kiparskog predsjedavanja imati dobar bilans zatvorenih poglavlja, ali i početak rada na ugovoru o pristupanju. 
Prema riječima Ivanovića, zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja na samom početku godine nije samo simboličan napredak, već potvrda da reformski proces daje mjerljive rezultate i da EU prepoznaje ozbiljnost i kredibilitet politike. 
- To je i znak da ćemo ove godine imati veći broj međuvladinih konferencija u odnosu na prethodni period i mislim da ćemo do kraja kiparskog predsjedavanja imati dobar bilans zatvorenih poglavlja, ali i početak rada na ugovoru o pristupanju - kazao je Ivanović.
On je dodao da su njegova očekivanja jednostavna – da se realizuje već zacrtani cilj i dogovoreni plan, a to je zatvaranje svih poglavlja i završetak tehničkog procesa pristupanja do kraja godine. 
- Posebnu pažnju treba obratiti na poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i jačanje javne administracije i ekonomskih standarda, ali i zaštitu životne sredine, jer su to neka od najzahtjevnijih poglavlja - rekao je Ivanović. 
Prema njegovim riječima, argumenti za optimizam su jasni. 
- Prvo, usvojili smo sveobuhvatan set reformskih zakona i strateških dokumenata koji direktno ispunjavaju obaveze iz pregovaračkog procesa. Drugo, administrativni kapaciteti državne uprave su značajno ojačani, a koordinacija među institucijama podignuta na viši nivo - naveo je Ivanović. 
On je kazao da, takođe, postoji stabilna politička volja i jasan konsenzus da evropska integracija ostaje apsolutni spoljnopolitički prioritet države, kao i da imaju kontinuiranu i konstruktivnu saradnju sa Evropskom komisijom (EK) i državama članicama. 
- Evropski put, međutim, nije samo tehnički proces zatvaranja poglavlja. To je suštinska transformacija društva - istakao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, svaka reforma koju sprovode znači efikasnije institucije, sigurnije pravosuđe, bolju zaštitu prava građana, povoljniji poslovni ambijent i veće ekonomske mogućnosti. 
- Završnica pregovora mora biti vođena disciplinovano, planski i bez zastoja. Uvjeren sam da, uz ovakav tempo reformi i jasnu stratešku orijentaciju, Crna Gora ima realnu i dostižnu šansu da postane prva naredna članica EU - naglasio je Ivanović. 
Odgovarajući na pitanje kada se može očekivati zatvaranje novih poglavlja i koliko bi ih Crna Gora mogla zatvoriti tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU, on je kazao da ove godine očekuje učestalije međuvladine konferencije. 
- I mislim da ćemo svi biti zadovoljni postignutim već na polovini godine, odnosno na kraju kiparskog predsjedavanja Savjetom EU, što će nas onda uvesti u završnu fazu pod irskim predsjedavanjem - naveo je Ivanović. 
On je rekao da se ne bi bavio brojevima u ovom trenutku, jer to zavisi i od formalnih procedura i saglasnosti svih država članica. 
- Ali ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da smo uradili sve što je u nadležnosti Vlade Crne Gore da taj broj bude što veći. Naša dinamika rada jasno pokazuje da smo duboko zakoračili u fazu konkretnih rezultata i već ispunili značajan dio završnih mjerila u brojnim oblastima - naglasio je Ivanović. 
On je ukazao na to da primjena reformi, a ne samo normativne promjene, predstavlja ključni kriterijum koji EK ocjenjuje. 
- Kada država dokaže da je zakonodavstvo usklađeno sa pravnom tekovinom EU i da institucije imaju kapacitet da te standarde sprovode, EK daje pozitivnu ocjenu, nakon čega države članice donose konačnu odluku - kazao je Ivanović. 
U tom smislu, kako je rekao, Crna Gora je danas administrativno, normativno i politički spremnija nego ikada ranije. 
- Svakako nas očekuje najdinamičniji period ikad, kad je u pitanju evropska integracija i nužno je ponoviti da je za konačni uspjeh neophodno da se sve društvene i političke snage fokusiraju na konzistentan, predan i odgovoran rad u tom cilju, koji je zaista istorijski, kao što bi istorijski bio i neuspjeh, ukoliko se taj cilj ne dostigne - dodao je Ivanović. 
On je poručio da vjeruje da su toga svi u Crnoj Gori svjesni. 
- I da niko nije spreman da nosi trajni teret propuštanja šanse, koja nam se sada tako jasno, ali možda po posljednji put, ukazuje - naveo je Ivanović.
Odgovarajući na pitanje koliko je za evropsku agendu Crne Gore značajno to što je predsjednik države Jakov Milatović, ipak, proglasio 25 reformskih zakona koje je parlament usvojio u ponedjeljak, on je kazao da je riječ o sistemskim zakonima koji u potpunosti usklađuju crnogorsko zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i čine osnov za ispunjavanje završnih mjerila, od čega zavisi zatvaranje pregovaračkih poglavlja. 
Ivanović je rekao da to dovoljno govori o značaju tih zakona i neophodnosti efikasnog rada Vlade i Skupštine, naročito imajući u vidu da se ušlo u završnu godinu pregovora, a da preduslov za zatvaranje poglavlja nije samo usvajanje reformi s naše strane, već i potvrda EK da su kriterijumi ispunjeni, što takođe iziskuje vrijeme. 
- Smatram da je u osjetljivoj i završnoj fazi pregovora izuzetno važno da sve institucije djeluju koordinisano i u duhu zajedničke odgovornosti, jer svaki zastoj može uticati na dinamiku pregovora i percepciju naše pouzdanosti kod evropskih partnera - naveo je Ivanović, dodajući da evropski proces podrazumijeva sinhronizovan rad svih grana vlasti. 
On je kazao da, ipak, činjenica da su zakoni na kraju proglašeni pokazuje da je državni i evropski interes prepoznat kao prioritet iznad svih drugih razmatranja. 
- Za Vladu Crne Gore evropska agenda nije puko dnevnopolitičko pitanje, već razvojna strategija države. Dobro bi bilo da i ostali činioci vlasti, na različitim nivoima, to posmatraju na isti način - dodao je Ivanović.
Na pitanje da li je odlaganje usvajanja tih zakona moglo da utiče na dinamiku ispunjavanja obaveza iz procesa evropskih integracija, prolongiranje zatvaranja pregovaračkih poglavlja i ostvarenje cilja da Crna Gora do kraja godine zatvori sva poglavlja, on je odgovorio potvrdno.
- Svako odlaganje u usvajanju reformskih zakona imalo bi direktne i konkretne posljedice po dinamiku našeg pregovaračkog procesa sa EU. Proces pristupanja se zasniva na mjerljivim rezultatima i ispunjavanju precizno definisanih obaveza, ali i poštovanju dogovorenih rokova - rekao je Ivanović. 
Kako je naveo, za svako pregovaračko poglavlje postoje jasna prelazna i završna mjerila, a njihovo ispunjenje podrazumijeva usvajanje i primjenu konkretnih zakonskih rješenja. 
- Dakle, da smo dozvolili kašnjenje, to bi automatski značilo pomjeranje rokova, usporavanje pregovaračkog kalendara i odlaganje odluka EK i država članica o zatvaranju poglavlja. Takva situacija bi oslabila naš kredibilitet kao države kandidata, jer EU posebno cijeni pravovremenost, dosljednost i institucionalnu pouzdanost - kazao je Ivanović.
On je dodao da, takođe, treba imati u vidu da se evropski proces odvija u jasno definisanim vremenskim okvirima koji su vezani za rad EK i predsjedavanja Savjetom EU. 
- Propuštanje jednog ciklusa znači čekanje narednog, što može dovesti i do višemjesečnih zastoja. Naš pristup je da evropsku integraciju vodimo planski, predvidivo i bez institucionalnih blokada. Smatram da je to jedini ozbiljan i odgovoran način vođenja državne politike - istakao je Ivanović. 
Odgovarajući na pitanje da li evropske integracije mogu biti opravdanje za izostajanje adekvatne rasprave u parlamentu i usvajanje 25 zakona na dvije vanredne sjednice koje su trajale ukupno sat i po, on je kazao da evropska integracija ne smije biti izgovor za zaobilaženje demokratskih procedura, ali da ona istovremeno zahtijeva odgovornost i sposobnost institucija da djeluju pravovremeno kada su u pitanju strateški interesi države. 
Ivanović je naglasio da se tu ne radi o zakonima koji su pripremani na brzinu ili bez stručne analize. 
- Naprotiv, riječ je o propisima koji su mjesecima pripremani kroz intenzivan rad resornih ministarstava, ekspertskih timova, pravnih stručnjaka i u stalnoj komunikaciji sa EK. Ti zakoni su prošli detaljna usaglašavanja sa evropskim standardima i predstavljaju rezultat dugotrajnog i ozbiljnog procesa - kazao je Ivanović. 
Parlamentarna procedura je, kako je rekao, završna faza tog rada.
- Sama dužina skupštinske sjednice ne odražava obim prethodno obavljenog posla, niti je mjerilo kvaliteta zakona. Suština je u sadržaju reformi i njihovom efektu, a ne u formalnom trajanju rasprave - poručio je Ivanović. 
Kako je naveo, u situacijama kada postoje precizni rokovi u pregovaračkom procesu i kada je u pitanju ispunjavanje završnih mjerila za zatvaranje poglavlja, država mora pokazati institucionalnu operativnost. 
- Sve reforme se sprovode u skladu sa Ustavom, zakonima i Poslovnikom Skupštine, uz puno poštovanje demokratskih standarda - kazao je Ivanović. 
Cilj im je, kako je poručio, da proces bude i inkluzivan i efikasan. 
- Dakle, ne radi se o izboru između demokratije i efikasnosti, jer je naš zadatak da obezbijedimo oboje. Upravo to smo i učinili, kvalitetne reforme donijete u zakonitoj proceduri, u rokovima koji omogućavaju nastavak evropskog napretka države - rekao je Ivanović.

Ivanović: Do kraja kiparskog predsjedavanja Crna Gora će imati dobar bilans zatvorenih poglavlja

Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Japan saopštili su u srijedu da su uspostavili strateško partnerstvo s ciljem unapređenja snabdijevanja kritičnim mineralima, koji su od ključnog značaja za sektore poput automobilske industrije, odbrane i digitalnih tehnologija.
Cilj ovog partnerstva je da se „značajno unaprijede ekonomska i nacionalna bezbjednost kroz zajedničko jačanje otpornosti lanaca snabdijevanja kritičnim mineralima“, navodi se u zajedničkom saopštenju objavljenom nakon ministarskog sastanka u Vašingtonu.
- Razvojem ovog akcionog plana želimo da postavimo temelje za obavezujući multilateralni sporazum o kritičnim mineralima sa zemljama sličnih stavova - istakao je predstavnik Bijele kuće za trgovinu (USTR) Džejmison Grir.
Vašington je potom najavio i sličan akcioni plan sa Meksikom, sa gotovo identičnim instrumentima kao u sporazumu potpisanom sa Briselom i Tokijom.
Protokol o saradnji između SAD-a, EU-a i Japana usmjeren je na „identifikovanje oblasti saradnje radi podsticanja potražnje i diverzifikacije snabdijevanja“ za potpisnice, navodi se u saopštenju.
Glavni cilj je smanjenje globalne zavisnosti od Kine, koja u velikoj mjeri kontroliše snabdijevanje kritičnim mineralima neophodnim za brojne strateške sektore, piše Agence France-Presse.
Peking je tu prednost koristio kao sredstvo pregovaračkog pritiska ili prinude prema svojim ekonomskim partnerima, na primjer značajnim usporavanjem procesa odobravanja izvoza.
Među mjerama predviđenim ovim protokolom su podrška novim rudarskim projektima, kao i projektima rafinisanja, proizvodnje i reciklaže. Plan takođe predviđa ubrzavanje istraživanja i razvoja u tim oblastima, kao i „jačanje razmjene informacija o dostupnim zalihama“, navodi AFP.
Rojters je ranije u srijedu, pozivajući se na tri izvora, objavio da su Italija, Njemačka i Francuska usaglasile ubrzanje plana za stvaranje zaliha kritičnih sirovina.
Evropska unija je u decembru predstavila plan RESourceEU s ciljem smanjenja zavisnosti od Kine kada je riječ o ključnim sirovinama. Plan predviđa formiranje zajedničkih zaliha, kao i ograničenja izvoza reciklabilnog metalnog otpada i otpada koji sadrži rijetke minerale. Evropska komisija još nije objavila sve detalje tog plana.
Prema navodima tri izvora koji su u decembru učestvovali na sastanku sa zvaničnicima EU-a, Francuska bi trebalo da radi na finansiranju nabavke, Njemačka na upravljanju izvorima snabdijevanja, dok će Italija biti zadužena za skladištenje.
Italija i Njemačka su se i ranije obavezale na saradnju kako bi obezbijedile lance snabdijevanja sirovinama ključnim za njihove industrije, piše Rojters.

SAD, EU i Japan uspostavili strateško partnerstvo: Cilj zaobići Kinu

Ambasadori Evropske unije (EU) odobrili su danas detalje zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu, dogovorenog u decembru na nivou lidera EU, kako bi se pokrila većina finansijskih potreba Kijeva u periodu 2026–2027. godine i omogućio nastavak odbrane države.
Dogovor je postignut na sastanku iza zatvorenih vrata u Briselu, a tekst sporazuma zasad nije javno objavljen.
Savjet EU je saopštio da će dvije trećine sredstava biti namijenjeno vojnoj pomoći, dok će preostala trećina biti usmjerena na opštu budžetsku podršku Ukrajini. Kada je riječ o vojnoj pomoći, predviđeno je da Ukrajina sredstva iz zajma pretežno koristi za nabavku naoružanja od domaćih proizvođača ili iz Evropske unije, dok je kupovina iz drugih zemalja moguća pod određenim uslovima.
- Odbrambeni proizvodi bi, u načelu, trebalo da se nabavljaju isključivo od kompanija iz EU, Ukrajine ili zemalja EEA (Evropski ekonomski prostor) - EFTA (Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu). Ukoliko vojne potrebe Ukrajine zahtijevaju hitnu isporuku proizvoda koji nije dostupan u tim državama, primjenjivaće se ciljana izuzeća - navodi se u saopštenju Savjeta EU.
Sporazum mora da odobri i Evropski parlament, a diplomate izražavaju nadu da će se to dogoditi uskoro, kako bi Evropska komisija mogla da započne zaduživanje na tržištima i isplati prvu tranšu Ukrajini početkom aprila.
Lideri EU su u decembru odlučili da se zajam finansira zaduživanjem Unije, umjesto ranije razmatranog plana korišćenja zamrznute ruske imovine u EU.

EU odobrila zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu

Evropska unija odgodila je punu primjenu novog sistema ulaska/izlaska (EES) do septembra 2026. godine, dajući državama šengenskog prostora "više fleksibilnosti" tokom ljetnje sezone širom Evrope.
Šta je EES i na koga se odnosi
Automatizovani IT sistem će registrovati državljane zemalja van EU, uključujući i građane Ujedinjenog Kraljevstva, pri ulasku u šengensku zonu, koja obuhvata većinu EU, kao i Island, Norvešku, Lihtenštajn i Švajcarsku.
Putnici će biti obavezni da registruju biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju i fotografije.
Rokovi i fleksibilnija primjena sistema
Novi sistem je prvi put pokrenut u oktobru 2025, ali su aerodromi i luke u početku imali rok do aprila 2026. da u potpunosti implementiraju tehnologiju kao obaveznu.
Međutim, EU je sada donijela odluku da 29 zemalja učesnica dobije fleksibilniji vremenski okvir za uvođenje novog graničnog sistema, sve do početka septembra.
Prema riječima Markus Lamerta, portparola Evropske komisije za unutrašnje poslove, "postepena primjena" EES-a završiće 9. aprila 2026.
- Regulativa EES već predviđa određene fleksibilnosti za države članice za period nakon završetka primjene u aprilu ove godine - kazao je Lamert, prenosi Fena.
Šta važi tokom ljeta 2026. godine
Nakon završetka primjene, države članice će i dalje moći djelimično suspendovati EES operacije, gdje je to potrebno, tokom dodatnog perioda od 90 dana, uz moguće produženje od 60 dana kako bi se pokrila ljetna sezona.
Dakle, državljani trećih zemalja koji ovog ljeta ulaze u šengensku zonu i dalje će prolaziti kroz ručno pečatiranje pasoša.
Problemi na aerodromima i upozorenja struke
U početku je prag za registraciju dolazaka iz trećih zemalja bio postavljen na samo deset odsto. Od 9. januara povećan je na 35 odsto, a sistem je pokrenut na desetinama novih aerodroma i luka.
Izvještaj koji je krajem prošle godine objavio Airport Council International (ACI) Europe pokazao je da je postepena primjena biometrijskog sistema dovela do povećanja vremena obrade na graničnim kontrolama na aerodromima i do 70 odsto, s čekanjima do tri sata u periodima najvećeg prometa.
U decembru je Olivier Jankovec, generalni direktor ACI Europe, upozorio da će proširena primjena neminovno dovesti do mnogo ozbiljnijih gužvi i sistemskih poremećaja za aerodrome i aviokompanije.
U istom mjesecu je aerodrom u Lisabonu bio prisiljen suspendovati EES na tri mjeseca nakon ozbiljnih propusta na graničnoj kontroli, gdje su čekanja navodno dostizala sedam sati.

EU odgodila punu primjenu EES sistema do septembra 2026

Evropske vlade i korporacije ubrzano nastoje da smanje svoju izloženost američkoj tehnologiji, vojnoj opremi i energetskim resursima usljed pogoršanja transatlantskih odnosa. Decenijama se EU oslanjala na garancije NATO-a za bezbjednost i na američku tehnologiju za svoju ekonomiju, ali prijetnje Donalda Trampa u vezi s Grenlandom i oštri komentari njegove administracije o Evropi dali su novi zamah pozivima evropskih lidera na „nezavisnost“, piše Politiko.
- Ako želimo da nas ponovo shvate ozbiljno, moraćemo da naučimo jezik politike moći- izjavio je prošle sedmice njemački kancelar Fridrih Merc. Od zabrana korišćenja američkih videokonferencijskih alata za državne službenike, preko trgovinskih sporazuma s Indijom, do nastojanja da se diversifikuju evropski dobavljači energije — jačaju napori za smanjenje evropske zavisnosti od SAD-a.
<h3>Zaokret u začetku</h3>
Lideri EU upozoravaju da se transatlantski odnosi vjerovatno neće vratiti na stanje prije Trampa. Zvaničnici EU naglašavaju da je riječ o „smanjenju rizika“ u odnosima s Amerikom, a ne o „razdvajanju“, terminu koji podrazumijeva potpuni prekid ekonomskih i strateških veza.
Donedavno su se oba izraza uglavnom koristila za napore Evrope da smanji zavisnost od Kine, ali se sada sve češće pominju u kontekstu SAD-a, glavnog evropskog trgovinskog partnera i garanta bezbjednosti.
Ovaj zaokret je tek u začetku. SAD je i dalje ubjedljivo najveći trgovinski partner Evrope i biće potrebne godine da se blok oslobodi američke tehnološke i vojne podrške, smatra Žan-Lik Demarti, bivši direktor za trgovinu Evropske komisije.
- U trgovinskom smislu, SAD čini značajan dio našeg izvoza. To je mnogo, ali nije pitanje života i smrti- rekao je Demarti. U okviru diversifikacije, Brisel je posljednjih mjeseci sklopio trgovinske sporazume s južnoameričkim blokom Merkosur, Indijom i Indonezijom, obnovio sporazum s Meksikom i oživio pregovore s Australijom.
<h3>Odbrana Evrope</h3>
Od završetka Drugog svjetskog rata, Evropa se za bezbjednost oslanjala na NATO, koji se najvećim dijelom finansira iz SAD-a. Na nedavnom sastanku u Zagrebu, konzervativni evropski lideri, uključujući Merca, poručili su da je vrijeme da Unija ojača sopstvenu klauzulu o uzajamnoj odbrani, koja obavezuje članice da brane svaku napadnutu državu EU.
Iako postoji od 2009. godine, član 42.7 Ugovora o EU rijetko se smatrao ključnim jer je istu svrhu ispunjavao član 5 Sjevernoatlantskog ugovora. Međutim, evropske vlade počele su da sumnjaju da li bi SAD zaista pritekla u pomoć Evropi.
Lideri su u Zagrebu prihvatili novu ulogu EU kao bezbjednosnog aktera i zadužili dvojicu, još neimenovanih, lidera da hitno izrade planove kako bi se evropska klauzula pretvorila u čvrsto bezbjednosno jamstvo. „Decenijama su neke zemlje govorile: ‘Imamo NATO, zašto bismo imali paralelne strukture?’ Nakon Trampovog zveckanja oružjem oko Grenlanda, suočeni smo s nužnošću i moramo uspostaviti vojne komandne strukture unutar EU“, rekao je visoki diplomata EU pod uslovom anonimnosti.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute prošle sedmice poručio je evropskim poslanicima da svako ko vjeruje da se Evropa može braniti bez SAD-a „može samo da nastavi da sanja“. Evropa i dalje u velikoj mjeri zavisi od američkih vojnih sposobnosti, posebno u podršci Ukrajini, ali neki Evropljani sada otvoreno govore o cijeni smanjenja zavisnosti od SAD-a i tvrde da je ona podnošljiva.
<h3>U potrazi za evropskim rješenjima</h3>
Promjena raspoloženja najočitija je u tehnološkom sektoru, gdje zavisnost od platformi poput X-a, Mete i Gugla već dugo zabrinjava građane EU. Vlada francuskog predsjednika Emanuela Makrona planira da zabrani zvaničnicima korišćenje američkih videokonferencijskih alata, a slične poteze razmatra i Njemačka.
- Vrlo je jasno da Evropa proživljava svoj trenutak nezavisnosti. Tokom protekle godine svi su zaista shvatili koliko je važno da ne zavisimo od jedne zemlje ili jedne kompanije kada je riječ o nekim veoma kritičnim tehnologijama- izjavila je povjerenica EU za tehnologiju Hena Virkunen.
Francuska se sprema da zabrani javnim funkcionerima korišćenje američkih platformi poput Google Meeta, Zooma i Teamsa, a uskoro bi trebalo da pređu na Visio, alat zasnovan na infrastrukturi francuske kompanije Outscale.
U Evropskom parlamentu poslanici pozivaju predsjednicu Robertu Metsolu da se odrekne američkog softvera i hardvera. U Njemačkoj političari traže njemačku ili evropsku zamjenu za softver američke kompanije za analizu podataka Palantir.
- Takva zavisnost od ključnih tehnologija prirodno je veliki problem- rekao je Sebastian Fideler, poslanik SPD-a. Čak i u Holandiji jačaju pozivi da se osjetljive tehnologije zaštite od američkog uticaja. Krajem januara u Davosu je njemačka preduzetnica Ana Cajter najavila pokretanje evropske društvene mreže W, koja bi trebalo da konkuriše Maskovom X-u.
<h3>Trend u energetici</h3>
Isti trend vidljiv je i u energetici. Sjedinjene Države obezbjeđuju više od četvrtine gasa za EU, a taj udio bi trebalo dodatno da poraste stupanjem na snagu potpune zabrane uvoza iz Rusije. Međutim, zvaničnici EU upozoravaju na opasnost od povećanja zavisnosti od SAD-a na još jednom polju.
Povjerenik EU za energetiku Dan Jergensen izjavio je prošle srijede da su Trampove izjave o Grenlandu bile „jasno upozorenje“ koje je pokazalo da se energetika više ne može posmatrati odvojeno od geopolitike.
Prema njegovim riječima, kriza je pojačala zabrinutost da blok rizikuje „zamjenu jedne zavisnosti drugom“, zbog čega Brisel pojačava napore u diversifikaciji i produbljuje razgovore s alternativnim dobavljačima poput Kanade, Katara i sjevernoafričkih zemalja.
<h3>Evropska plaćanja</h3>
Pod lupom su i platni sistemi, pri čemu poslanici upozoravaju na preveliko oslanjanje na američke kompanije poput Masterkarda i Vize. Digitalni euro, koji Evropska centralna banka planira da uvede 2029. godine, trebalo bi da smanji tu zavisnost.
- S digitalnim eurom Evropljani bi zadržali kontrolu nad svojim novcem, svojim izborima i svojom budućnošću- izjavila je prošle godine predsjednica ECB-a Kristin Lagard.
Uz to, sve više evropskih zemalja zagovara klauzule „Kupujmo evropsko“, kojima bi se pri trošenju javnog novca prednost davala evropskim proizvođačima.
<h3>Vojna ulaganja</h3>
Program EU vrijedan 150 milijardi eura za jačanje odbrambenih ulaganja, usvojen u maju prošle godine, propisuje da najviše 35 odsto vrijednosti komponenti u nabavkama smije poticati izvan EU i partnerskih zemalja poput Norveške i Ukrajine — među koje se SAD ne ubraja.
Evropske zemlje se i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na SAD u oblastima nadzora, izviđanja, obavještajnih podataka i strateškog transporta. Međutim, Evropska narodna partija (EPP), uticajna konzervativna grupacija, smatra da su to upravo oblasti u kojima Evropa mora ojačati sopstvene kapacitete.
U svom planu za 2026. godinu, usvojenom u Zagrebu pod nazivom „Vrijeme za nezavisnost“, lideri EPP-a naveli su da bi princip „Kupujmo evropsko“ trebalo primijeniti i na buduće predloge o zajedničkim nabavkama.

Politico: Evropsko odvajanje od SAD-a je počelo

Bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor zaprepašćena je organizacijom dočeka rukometaša u Zagrebu, tačnije nastupom Marka Perkovića Tompsona uprkos zabrani Grada Zagreba. Ona je kazala kako je ovakva situacija nezabilježena u istoriji Hrvatske.
- Do danas sam mislila da me malo šta može zateći i zaprepastiti, ali ovo danas je kulminiralo. Zateklo me. Zato sam i napisala da je ovo zapravo rat i da nikad nije zabilježeno u povijesti Republike Hrvatske. Žalosna sam, uzrujana, nesrećna i vrlo, vrlo zabrinuta - izjavila je gostujući na televiziji N1.
Premijer Andrej Plenković izjavio je kako Vlada Republike Hrvatske ima ovlašćenja da organizuje doček, a Kosor smatra da „ovoga nikad nije bilo“.
- Da parafraziram pjesmu, ima nas još koji znamo kako je bilo. Kako je nekada bilo i s ustaškim pokličem, u vrijeme Franje Tuđmana, Ive Sanadera, u moje vrijeme. Za predsjednika Tuđmana to je bilo apsolutno nezamislivo, on je objasnio da bi koketiranje sa ZDS i ustaštvom dovelo u pitanje međunarodno priznanje Republike Hrvatske - kazala je.
Kosor kaže da je „jedan pjevač iznad svega“.
- Rukometaši kažu 'iznad svega Hrvatska', ali ispada da je iznad svega taj jedan pjevač. Dolazimo i do spoznaje da je moguće kršiti Ustav. Te dvostruke konotacije ustaškog pozdrava u javni prostor uveo je Andrej Plenković. Od tada počinje klijati taj val crnila - ustvrdila je.
Dodala je da je sve podsjeća na „Minnesotu u malom“, misleći na aktuelna dešavanja u SAD-u.
- Sve zbog jednog pjevača, Rukometni savez je otkazao doček, a ovaj će se organizovati bez dozvole Grada. Prvi put smo vidjeli da komunalni redari ne mogu raditi svoj posao jer nastupa policija. Nekako me to podsjetilo na Minnesotu u malom - zaključila je.
Podsjetimo, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević juče je izjavio da je na sceni udar Vlade Hrvatske na Grad Zagreb.
Problem je nastao zbog zahtjeva Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) da na dočeku nastupa kontroverzni pjevač Marko Perković Tompson, čije insistiranje na korišćenju ustaškog pozdrava „Za dom spremni“ je dovelo do otkazivanja njegovih koncerata u Zagrebu.
Ipak, Vlada Hrvatske odlučila je „spasiti“ stvar, odnosno udovoljiti rukometašima da pobjedu proslave uz nacionalističke poruke. Oni su objavili da će ipak biti organizovan doček u centru Zagreba i to uz nastup Marka Perkovića Tompsona, što se sinoć i realizovalo.

Kosor: Zaprepašćena sam nastupom Tompsona, ovakva situacija nezabilježena u istoriji Hrvatske

Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, predstavlja jasan i operativan putokaz za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, čime Crna Gora ulazi u završnu fazu pregovaračkog procesa - poručili su u Ministarstvu evropskih poslova.
Oni ističu da se ovim strateškim dokumentom precizno definiše dinamika donošenja nacionalnih zakonodavnih i strateških akata, u potpunosti komplementarno sa planom Vlade za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i uspješnu finalizaciju pregovora sa Evropskom unijom.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da Program pristupanja 2026–2027 potvrđuje spremnost institucija da uđu u završnicu pregovora sa jasnim rokovima i mjerljivim rezultatima.
- Ovo je godina u kojoj ulazimo u završnicu pregovora, sa jasnim planom, realnim rokovima i punom institucionalnom odgovornošću. Institucije svoj dio posla shvataju odgovorno što nam daje osnov za realan optimizam da će reforme u 2026. godini biti sprovedene po planu i dovesti do uspješnog završetka pregovora - poručila je Gorčević.
Program pristupanja, kako su kazali iz MEP-a, obuhvata ukupno 581 akt u okviru svih 33 pregovaračka poglavlja, od čega je planirano donošenje 77 strateških dokumenata i 504 akta u dijelu zakonodavnog okvira.&nbsp;
- Imajući u vidu cilj Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, najveći dio obaveza planiran je u tekućoj godini. Tako je u 2026. godini predviđeno donošenje 495 akata, od čega 67 strateških dokumenata, 119 zakona i 309 podzakonskih akata, dok je za 2027. godinu planirano ukupno 86 obaveza - navode u saopštenju.
Gorčević je naglasila da Program pristupanja jasno razdvaja ključne obaveze koje vode ka zatvaranju poglavlja od kontinuiranog procesa usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
- Program pristupanja nije samo tehnički dokument - on je politička mapa puta za posljednju godinu pregovora. Fokusirali smo se na obaveze koje su direktno vezane za ispunjenje završnih mjerila, jer je naš cilj jasan: zatvaranje poglavlja do kraja ove godine i pripremanje Crne Gore za članstvo - istakla je Gorčević.
Obaveze koje se odnose na zatvaranje pregovaračkih poglavlja planirane su za realizaciju u prva dva kvartala 2026. godine, ističe se u saopštenju. Najveći broj obaveza planiran je u šest pregovaračkih poglavlja: Poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni poslovi (80 obaveza), Poglavlje 14 – Saobraćajna politika (75), Poglavlje 1 – Sloboda kretanja robe (71), Poglavlje 13 – Ribarstvo (55), Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene (37) i Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava (28).
Institucije sa najvećim brojem planiranih akata su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za bezbjednost hrane, Ministarstvo finansija, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Agencija za civilno vazduhoplovstvo, Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo ekonomskog razvoja i Ministarstvo zdravlja.
- Usvajanjem Programa pristupanja 2026–2027, Crna Gora potvrđuje političku odlučnost i administrativnu spremnost da u posljednjoj fazi pregovora ostvari ključni strateški cilj – članstvo u Evropskoj uniji - zaključili su u saopštenju.

Gorčević: Potvrđena spremnost institucija da uđu u završnicu pregovora

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužnicu Osnovnom sudu u Podgorici protiv pet fizičkih lica (R.G,M.B,D.B, J.M. i J.P.), i četiri pravna lica (DOO „P.“, DOO „E.t:“, DOO “M.K.“ i DOO „A.B.T.“), zbog produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa, saopšteno je iz ovog Tužilaštva.&nbsp;
Okrivljeni su, kako se navodi u saopštenju, djelujući u ime pravnih lica, a u namjeri da izbjegnu plaćanje poreza i da za sebe i pravna lica ostvare imovinsku korist, davali lažne podatke nadležnom poreskom organu o stečenim prihodima i na taj način oštetili budžet Crne Gore za iznos od 536.382,52 eura.

Podnijeta optužnica protiv pet fizičkih i četiri pravna lica zbog utaje poreza i doprinosa u iznosu od skoro 540.000 eura

09.02.
&nbsp;14:34h﻿
Kršenje mjera nadzora treba da na adekvatan način da bude prepoznato u zakonskom okviru, zaključiše predstavnici Ministarstva pravde i policije.&nbsp;
Važi!
Što je nejasno u ovom ZKP po tom pitanju?&nbsp;
Ništa!
Prekrši se mjera zabrane napuštanja stana, uhapsi se to lice, dovede pred sudiju, sudija mu odredi pritvor zbog opasnosti od bjekstva. I sve završeno. Ukoliko taj sudija donese osuđujuću odluku protiv tog lica i odredi mu pritvor nakon izricanja presude, izmijeniće rješenje koje je donio zbog nepoštovanja mjere nadzora.&nbsp;
Sad zakon treba novom odredbom to da definiše. Navodno, sve to nije definisano ovim procesnim zakonom. Iako jeste. Ne mora da se naglasi ono što se podrazumijeva u poštovanju krivično-procesnog zakona.&nbsp;
P.S: Nema veće štete ako od učinjenog posla nema nikakve koristi - jer takva korist već postoji.

Važi!

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović sastaće se u srijedu sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Republike Slovačke Jurajem Blanarom, koji će boraviti u posjeti Crnoj Gori.
Nakon sastanka, kako se navodi u saopštenju, Ibrahimović i Blanar će dati izjave za javnost u Vili Gorica, sa početkom u 11.00 časova.&nbsp;

Blanar u srijedu u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Pozicija britanskog premijera Kira Starmera u ponedjeljak je visila o koncu dok je pokušavao uvjeriti zastupnike svoje Laburističke stranke da ga ne smijene nakon samo godinu i po na funkciji.
Starmer je u nedjelju ostao bez šefa svog kabineta i ubrzano gubi podršku laburističkih zastupnika nakon otkrića o odnosu bivšeg britanskog ambasadora u Vašingtonu Petera Mandelsona i pokojnog seksualnog prestupnika Džefrija Epsteina.
Starmer bi trebao iza zatvorenih vrata kasnije u ponedjeljak da se obrati laburističkim zastupnicima u pokušaju da povrati dio narušenog autoriteta.
Politička oluja proizlazi iz Starmerove odluke iz 2024. da imenuje Mandelsona na najvažniju diplomatsku funkciju u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako je znao da on ima veze sa Epsteinom.
Starmer je otpustio Mandelsona u septembru nakon što su objavljeni e-mailovi koji pokazuju da je održavao prijateljski odnos sa Epsteinom, i nakon što je ovaj finansijer 2008. godine osuđen za seksualne delikte nad maloljetnom osobom. Kritičari kažu da je Starmer morao znati bolje nego imenovati Mandelsona, 72-godišnju kontroverznu ličnost čiju karijeru prate brojni skandali vezani za novac ili etiku.
Novi set Epsteinovih dokumenata objavljenih u Sjedinjenim Američkim Državama donio je dodatne detalje o tom odnosu i pojačao pritisak na Starmera.
Starmer se prošle sedmice izvinio što je, kako je rekao, „vjerovao Mandelsonovim lažima“.
Obećao je da će objaviti dokumentaciju vezanu za Mandelsonovo imenovanje, za koju vlada tvrdi da će pokazati kako je Mandelson doveo zvaničnike u zabludu u vezi sa svojim vezama sa Epsteinom.
Policija istražuje Mandelsona zbog mogućeg nesavjesnog rada u javnoj službi, na osnovu dokumenata koji sugerišu da je prije petnaestak godina prosljeđivao osjetljive vladine informacije Epsteinu. Za to krivično djelo zaprijećena je kazna do doživotnog zatvora. Mandelson nije uhapšen niti optužen i ne suočava se s bilo kakvim optužbama za seksualno zlostavljanje.
Starmerov šef kabineta Morgan MekSveni preuzeo je odgovornost za tu odluku i podnio ostavku u nedjelju, rekavši da je „savjetovao premijera da donese tu odluku o imenovanju i da preuzima punu odgovornost za taj savjet“.
MekSveni je najvažniji Starmerov saradnik otkako je ovaj 2020. godine preuzeo čelnu poziciju u Laburističkoj stranci i smatra se jednim od ključnih arhitekata ubjedljive pobjede Laburista na izborima u julu 2024. godine. No, dio stranke njega krivi za niz pogrešnih poteza nakon toga.
Neki laburistički zvaničnici nadaju se da će njegov odlazak kupiti premijeru vrijeme da obnovi povjerenje stranke i javnosti. Utjecajna zastupnica Ešli Tornberi kazala je da je MekSveni postao „djeljiva figura“ i da njegov odlazak otvara prostor za novi početak.
Navela je da je Starmer „dobar lider jer je snažan i jasan“ te dodala: „Mislim da treba da se još malo više izloži nego što je to do sada činio“.
Drugi, međutim, smatraju da je Starmerov položaj nakon MekSvenijevog odlaska oslabljen i da je premijer ostao izolovan.
Lider opozicione Konzervativne stranke Kemi Badenok izjavila je da je Starmer „donio lošu odluku za lošom odlukom“ i da je „njegova pozicija sada neodrživa“.
Otkako je preuzeo vlast, Starmer se muči da isporuči obećani ekonomski rast, popravi urušene javne usluge i olakša troškove života. Obećavao je povratak poštenoj vlasti nakon 14 godina vladavine Konzervativaca obilježenih skandalima, ali je i sam suočen s nizom pogrešnih procjena i zaokreta u politici socijalnih davanja i drugih nepopularnih mjera.
Laburisti u anketama konstantno zaostaju za radikalno desnom strankom Reform UK, a izostanak poboljšanja rejtinga potakao je špekulacije o izazivanju Starmerovog liderstva i prije najnovijih otkrića o Mandelsonu.
Prema britanskom parlamentarnom sistemu, premijeri se mogu mijenjati i bez održavanja općih izbora. Ukoliko bi Starmera neko izazvao ili bi on podnio ostavku, to bi automatski pokrenulo unutarstranačke izbore za lidera Laburističke stranke. Pobjednik tog procesa postao bi novi premijer.
Konzervativci su između općih izbora 2019. i 2024. godine promijenili tri premijera. Jedna od njih, Liz Tras, na funkciji je izdržala samo 49 dana.
Starmer je izabran uz obećanje da će okončati politički haos koji je obilježio posljednje godine vladavine Konzervativaca. Pokazalo se da je to lakše obećati nego ostvariti.
Laburistički zastupnik Klajv Eford poručio je Starmerovim kritičarima da „paze šta žele“.
- Ne mislim da su birači dobro reagovali na česte promjene premijera dok su Torijevci bili na vlasti - rekao je za BBC. „To im nije donijelo ništa dobro.“

Tag: evropska-unija