Tempo kojim Crna Gora zatvara pregovaračka poglavlja pokazuje da je proširenje Evropske unije (EU) dobija na zamahu. Ne postoji veći ideal od ujedinjene Evrope, a Crna Gora se samouvjereno kreće ka tom cilju - poručio je premijer Milojko Spajić na Međuvladinoj konferenciji u Briselu na kojoj je Crna Gora zatvorila pregovaračko poglavlje 32 - Finansijski nadzor.
On je podvukao da naša država postaje sve stabilnija i odlučnija svakim danom, te istakao da je poglavlje 32 fundamentalno.
- Važno je jer smo prošle godine zatvorili Poglavlje 4, a sada očekujemo još uspješniju godinu. To je 13 poglavlja od ukupno 33, što znači da je zatvoreno 40 odsto poglavlja... - naveo je Spajić.
Prilično je, cijeni on, impresivno vidjeti taj napredak, jer je naša Vlada počela sa osam ili devet odsto zatvorenih poglavlja, a sada smo na 40 odsto.
- I vidimo koliki je rezultat ostvaren za samo dvije godine - istakao je Spajić.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je na konferenciji za medije da je zatvaranja poglavlja 32 značajno, te naglasila da je Crna Gora u decembru prošle godine zatvorila pet pregovaračkih poglavlja, čime je njihov ukupan broj povećan na 12.
- Ovo je dobar početak godine. Crna Gora je na putu da zatvori i sva preostala poglavlja do kraja godine - istakla je Kos.
U delegaciji koju predvodi premijer Milojko Spajić su i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, te ministri evropskih poslova i finansija Maida Gorčević i Novica Vuković.
Poglavlje 32 - Finansijski nadzor odnosi se na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Crna Gora se samouvjereno kreće ka cilju ujedinjene Evrope, stabilniji smo i odlučniji svakim danom

Pozitivne vijesti stižu danas iz Brisela. Crna Gora zatvara novo pregovaračko poglavlje i pravi još jedan važan korak ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Ovaj rezultat predstavlja, kaže on, signal intenziviranja dinamike pregovaračkog procesa.
- Za koju se predsjednik Crne Gore dosljedno zalaže, svjestan da je ubrzanje pregovora neophodno kako bi se ostvario zacrtani evropski cilj. Posljednje iskustvo najbolje potvrđuje da je politički nivo pregovora od presudne važnosti, te da glas svake države članice može biti ključan u trasiranju procesa - naveo je on.
U tom kontekstu, kaže on, nastavlja intenzivnu diplomatsku kampanju.&nbsp;
- Već narednog mjeseca planirana je posjeta Republici Kipar, a potom i posjeta Irskoj, državi koja će predsjedavati Evropskoj uniji u drugoj polovini godine. Početkom juna, Crna Gora će prvi put biti domaćin Samita Evropska unija - Zapadni Balkan, na kojem će Predsjednik Crne Gore ugostiti lidere država članica Evropske unije i Zapadnog Balkana - istakao je Milatović.
Vizija predsjedničkog mandata „28. do 2028.“ postaje, kaže on, sve realnija, dok evropska budućnost Crne Gore postaje sve opipljivija.
- Zato, nema opuštanja - svaki mjesec u istorijskoj 2026. godini je dragocjen - zaključio je Milatović.

Portal ETV

500x500

1250x600

1084x550

Milatović: Vizija „28. do 2028.“ postaje sve realnija, a evropska budućnost opipljivija

Države članice Evropske unije, njih 27, usvojile su danas uredbu o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa u EU.
Ova uredba je ključna prekretnica u ostvarivanju cilja REPoverEU da se okonča oslanjanje EU na rusku energiju, navodi se u saopštenju Savjeta Evropske unije.
- Od danas, energetsko tržište EU će biti jače, otpornije i raznovrsnije. Odvajamo se od štetnog oslanjanja na ruski gas i preduzimamo veliki korak, u duhu solidarnosti i saradnje, ka autonomnoj energetskoj uniji - izjavio je Majkl Damianos, ministar energetike, trgovine i industrije Kipra.
Prema uredbi, zabrana uvoza ruskog gasa će početi da se primjenjuje šest nedjelja nakon što uredba stupi na snagu. Postojeći ugovori će imati prelazni period, što će ograničiti uticaj na cijene i tržišta.
Potpuna zabrana uvoza tečnog prirodnog gasa stupa na snagu početkom 2027. godine, a uvoz preko gasovoda od jeseni 2027. godine.
Prije nego što odobri uvoz gasa u Uniju, zemlje EU će provjeravati zemlju u kojoj je gas proizveden, a nepoštovanje novih pravila može rezultirati kaznama od najmanje 2,5 miliona eura za pojedince i najmanje 40 miliona eura za kompanije.
Do 1. marta 2026. godine, zemlje EU moraju da pripreme nacionalne planove za diversifikaciju snabdijevanja gasom, kao i da obave procjenu potencijalnih izazova u zamjeni ruskog gasa.

EU usvojila uredbu o ukidanju uvoza ruskog gasa

Crna Gora bi danas, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, trebalo da zatvori Poglavlje 32 – Finansijski nadzor.
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, ranije je kazala da je to više nego dobra vijest za Crnu Goru.
- Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je Gorčević.
Poglavlje 32 - Finansijski nadzor odnosi se na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Iz Vlade je saopšteno da zatvaranje Poglavlja 32 – Finansijski nadzor predstavlja važan iskorak Crne Gore na putu ka članstvu u EU i jasan signal povjerenja koje Unija ima u sposobnost crngorskih institucija da štite finansijske interese države i EU, te da odgovorno i transparentno upravljaju javnim sredstvima.
Zatvaranjem Poglavlja 32 Crna Gora pravi važan korak dalje ka ispunjavanju završnih kriterijuma za zatvaranje Klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, kao i poglavlje statistike, koja predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa.

Crna Gora danas zatvara Poglavlje 32

Evropska unija mora prestati da šalje vojnu pomoć Ukrajini s obzirom na to da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao blok tokom svog govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, rekao je italijanski poslanik Rosano Saso.
- A EU, nakon što je obasipala Zelenskog i njegove prijatelje evropskim novcem i dovela nas na ivicu svjetskog rata, sada zasluženo prihvata uvrede - poručio je Saso.
Saso, poslanik stranke Sjeverna liga, istakao je da ako EU zaista želi da pomogne ukrajinskom narodu, umjesto da produžava rat i obogaćuje nekoliko korumpiranih političara, mora da traži od Zelenskog da prihvati mir.
- Nema više oružja. Nema više italijanskog novca za rat koji nije naš - poručio je Saso.
U svom obraćanju u četvrtak, 22. januara, Zelenski je nazvao EU neodlučnom i insistirao da ona mora da zna kako da se brani umjesto da se oslanja na SAD.
Takođe se uzdržao od zahvalnosti bloku za gotovo 193 milijarde eura vojne i finansijske pomoći pružene Ukrajini od eskalacije sukoba sa Rusijom u februaru 2022. godine, podsjećaju ruski mediji, a prenosi Srna.

Italijanski poslanik nakon kritika Zelenskog: EU mora da prestane da šalje pomoć Kijevu

Poslovna aktivnost u eurozoni porasla je u januaru istim tempom kao i na kraju prošle godine, uz posustajanje u uslužnom sektoru i blaži pad fabričkih aktivnosti, pokazao je u petak izvještaj S&amp;P Globala.
Preliminarni indeks menadžera nabavke (PMI) u privatnom sektoru eurozone u januaru je iznosio 51,5 bodova, kao i u decembru, izračunala je Hamburška komercijalna banka (HCOB) koja sastavlja izvještaje za S&amp;P Global.
Vrijednost indeksa zadržala se tako 13. mjesec zaredom iznad vrijednosti od 50 bodova, koja označava rast aktivnosti, prenosi Hrportfolio.
Poslovna aktivnost porasla je tako ponovo na početku ove godine, ali najslabije od prošlogodišnjeg septembra.
Proizvodna aktivnosti stabilizovala se nakon što je krajem prošle godine smanjena prvi put u deset mjeseci, no tempo rasta bio je vrlo slab. Rast aktivnosti u sektoru usluga bio je pak u januaru stabilan, premda najslabiji u četiri mjeseca.
- Oporavak se i dalje čini prilično slabašnim. U proizvodnji, PMI indeks i dalje nagovještava slabost, dok je rast u uslužnim djelatnostima nešto umjereniji nego prije mjesec - saopštio je glavni ekonomista HCOB-a, Cyrus de la Rubia, u osvrtu na rezultate istraživanja.
Tempo rasta gospodarske aktivnosti, prema njegovim riječima, u cjelini ostaje nepromijenjen.
Dinamiku rasta zakočilo je slabljenje poslovnih aktivnosti u Francuskoj, prvi put u tri mjeseca. Njemačka je pak ponovo zabilježila solidan rast i to najsnažniji od prošlogodišnjeg oktobra.
Potražnja je na nivou eurozone tek neznatno ojačala, zakočena blagim padom novih izvoznih poslova.
Poslovni lideri ipak su optimistični u prognozama za ovu godinu i vrijednost indeksa koji mjeri njihova očekivanja dostigla je najvišu vrijednost u gotovo dvije godine.

Ravnomjeran rast poslovne aktivnosti u eurozoni na početku godine

Evropska unija (EU) predložila je sankcije protiv iranskog ministra unutrašnjih poslova i još 14 visokih zvaničnika zbog njihove uloge u nasilnom gušenju masovnih protesta krajem decembra prošle godine, pokazuju dokumenti do kojih je došao Radio Slobodna Evropa.
Protesti su izbili 28. decembra zbog teške ekonomske situacije, uključujući kolaps valute, ali su se brzo pretvorili u proteste protiv režima, na koje su vlasti odgovorile smrtonosnom silom.&nbsp;
Ministri vanjskih poslova EU mogli bi usvojiti ove mjere, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane putovanja, na sastanku u Briselu 29. januara.
Da bi sankcije bile usvojene, sve države članice moraju glasati "za".
Predlog, datiran 20. januara i distribuiran unutar Vijeća EU, usmjeren je protiv ministra unutrašnjih poslova Eskandara Momenija, koji nadgleda iranske Snage za provođenje zakona, kao i protiv sigurnosnih jedinica Iranske revolucionarne garde, koje se smatraju odgovornima za smrt stotina demonstranata.
Glavni tužilac Mohammad Movahedi-Azad suočava se sa sankcijama zbog prijetnji demonstrantima smrtnom kaznom pod optužbom za "neprijateljstvo prema Bogu" tokom nemira.
Prema dokumentima EU, Momeni, koji je ujedno i zamjenik vrhovnog komandanta, komandovao je snagama koje "guše ulične proteste", pri čemu je zabilježen veliki broj žrtava.

EU planira sankcije protiv iranskog ministra i čelnika bezbjednosti zbog gušenja protesta

Njemački vicekancelar Lars Klingbajl izrazio je frustraciju zbog odgovora Evropske unije na krizu na Grenlandu, upozorivši da se Unija ne smije vratiti starim obrascima nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odustao od prijetnji zauzimanjem arktičke teritorije i uvođenjem novih carina evropskim zemljama, piše Politico.
- Svako u Evropi ko sada misli da se možemo opustiti i reći da se sve nekako dobro završilo, duboko udahnuti i nastaviti kao ranije, nije shvatio o čemu je ovdje riječ - rekao je Klingbajl za Politico na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Klingbajlovi komentari uslijedili su nakon vanrednog samita Evropske unije u Briselu, održanog sinoć, na kojem su se evropski lideri saglasili da poslijeratni svjetski poredak nestaje, ali su ostali podijeljeni oko najbolje strategije za dalji odnos prema Trampu.
<h2>„Bio sam izuzetno frustriran“</h2>
Klingbajl, koji obavlja i funkciju njemačkog ministra finansija, posebno je iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je Evropska komisija tokom protekle sedmice reagovala na krizu na Grenlandu, sugerišući da nije djelovala dovoljno hitno.
- Kada sam se u ponedjeljak vratio iz Brisela, bio sam izuzetno frustriran, jer sam u razgovoru sa Komisijom stekao utisak da je sve sjajno, da je sve na dobrom putu, a smatram da to nije primjereno s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo - rekao je Klingbajl.
Naveo je da ga je nezadovoljstvo tempom djelovanja EU podstaklo da se obrati kolegama u Španiji, Francuskoj, Holandiji, Italiji i Poljskoj, kako bi na virtuelnom sastanku naredne sedmice razgovarali, između ostalog, o ekonomskoj konkurentnosti, sirovinama i finansiranju odbrane.
- Hitnost i tempo koji su nam trenutno potrebni zapravo ne postoje i to me veoma zabrinjava. Veliki sam pristalica Evropske unije i vjerujem u nju, ali smatram da nekoliko zemalja sada mora preuzeti vođstvo - dodao je Klingbajl.
<h2>Odnos prema Sjedinjenim Američkim Državama</h2>
Klingbajl je takođe poručio da bi Njemačka trebalo da traži srednji put u odnosima sa administracijom Donalda Trampa, nastojeći da u najvećoj mogućoj mjeri očuva veze, uz istovremeno jačanje Evrope.
- Uvijek moramo pružati ruku saradnje i vjerujem da nikada ne smijemo sa naše strane uništiti ili ugroziti transatlantske odnose. Ali takođe vjerujem, i to sam jasno rekao posljednjih dana, da je važno da mi, kao Evropljani, budemo jasni i nedvosmisleni - poručio je Klingbajl.

Vicekancelar Njemačke: Nekoliko zemalja treba da preuzme vođstvo Evropskom unijom

Evropska unija izdvojila je prvih 10 miliona eura za finansiranje posebnog suda koji će istražiti zločin ruske agresije na Ukrajinu i privesti pravdi najviše rusko rukovodstvo, uključujući Vladimira Putina, objavila je visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas.
Ona je najavila potpisivanje odgovarajućeg sporazuma sa Savjetom Evrope.
- Rusko rukovodstvo je odgovorno za ovaj rat – i mora biti privedeno pravdi. Ne može biti nekažnjivosti - napisala je ona na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Odluka o izdvajanju ovih sredstava donesena je još u oktobru 2025. godine. Specijalni sud osnovan je 25. juna prošle godine na osnovu sporazuma između Ukrajine i Savjeta Evrope. Stvoren je po uzoru na Nirnberški tribunal i istraživaće rusku upotrebu vojne sile protiv suvereniteta Ukrajine, prikupljati dokaze i pripremati optužnice protiv najviših političkih i vojnih lidera.
Prema izvorima Dojče Vele, tribunal planira da procesuira najmanje 20 ljudi, ali publikacija ne imenuje konkretna imena.
U oktobru 2025. godine, Kaja Kalas je rekla da se 26 od 27 država članica EU složilo da postanu učesnici u tribunalu, ne precizirajući koja je država odbila.

Kalas: EU izdvojila prvih 10 miliona eura za posebni sud za zločine agresije na Ukrajinu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Davosu je oštro kritikovao Evropu, optužujući evropske lidere da su u „režimu Grenlanda“, jer čekaju da američki predsjednik Donald Tramp preuzme vođstvo kada je riječ o Ukrajini i drugim geopolitičkim krizama, umjesto da sami djeluju.
Poziv ukrajinskog predsjednika na odlučniju akciju, upućen i nekim od ključnih saveznika Kijeva, zaokružio je sedmicu izuzetno intenzivne diplomatske drame na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom skijalištu.
Tokom foruma, evropski lideri su pokušavali da okončaju zastoj s Bijelom kućom oko Grenlanda, dok je više zapadnih lidera - predvođenih kanadskim premijerom Markom Karnijem - pozvalo na snažniji otpor Trampovim teritorijalnim ambicijama i političkoj nepredvidivosti.
Zelenski je u govoru zahtijevao jači pritisak na Kremlj, dok je Tramp u isto vrijeme poslao svog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom, u najnovijem pokušaju da se unaprijede mirovni pregovori između dvije zemlje.
Uprkos ograničenoj i nepovezanoj podršci koju je Tramp pružao Ukrajini od stupanja na dužnost prije godinu dana, Zelenski se fokusirao prvenstveno na ulogu Evrope u sukobu, optužujući lidere kontinenta za samozadovoljstvo i nečinjenje.
- Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima: ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’“.Prošla je godina, a ništa se nije promijenilo - rekao je Zelenski.
Ocijenio je da je „Evropa je i dalje u režimu Grenlanda“.
- Možda će neko, negdje, nešto uraditi - naglasio je on.
Zelenski je u govoru aludirao na Trampove neobične zahtjeve da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland, ali je uglavnom izbjegao direktnu kritiku američkog predsjednika, navodeći da su Evropljani ostali taoci sve nepredvidivije Bijele kuće.
Govor je održao u trenutku kada Ukrajina prolazi kroz tešku zimu, dok ruski napadi na civilnu infrastrukturu ostavljaju veliki dio Kijeva, kao i druge veće gradove, bez struje i grijanja.
Tokom godišnjeg okupljanja svjetskih lidera i finansijske elite, medijske pažnje i razgovori bili su dominantno usmjereni na Trampove zahtjeve za preuzimanje Grenlanda, a potom i na njegovu najavu „okvirnog budućeg sporazuma“ koji bi Sjedinjenim Državama omogućio pristup Grenlandu „zauvijek“.
- Svi su obratili pažnju na Grenland i jasno je da većina lidera ne zna šta da uradi povodom toga... Izgleda kao da svi samo čekaju da se Amerika ‘ohladi’ po tom pitanju, nadajući se da će tema nestati. Ali šta ako se to ne desi – šta onda? - naveo je on.
Pitao je čemu služi slanje 14 ili 40 vojnika na Grenland.
- Kakvu poruku to šalje Putinu? Kini? I, možda najvažnije, kakvu poruku šalje Danskoj? - naveo je on.
Tokom govora, sugerisao je da bi Ukrajina mogla pomoći u odbrani Evrope u slučaju ruske invazije na Grenland.
- Znamo što treba uraditi ako se ruski ratni brodovi približe Grenlandu. Ukrajina može pomoći i u tome. Mogu potonuti kod Grenlanda isto kao što tonu kod Krima - istakao je on.
Zelenski je rekao da bi Evropa trebalo da ima odlučniju i snažniju ulogu u ciljanju ruske „flote iz sjenke“ - naftnih tankera koji pomažu u finansiranju ruske ratne mašinerije - te da je i dalje previše lako Rusiji da zaobiđe sankcije i nastavi masovnu proizvodnju projektila i drugog naoružanja.
Prema njegovim riječima, prijetnje po Evropu imaju egzistencijalni karakter za NATO, te je Evropi potrebna „ujedinjena oružana sila“ sposobna da brani kontinent.
- Danas se Evropa oslanja isključivo na uvjerenje da će NATO reagovati ako dođe do opasnosti. Ali niko zapravo nije vidio savez u akciji. Ako Putin odluči da zauzme Litvaniju ili napadne Poljsku, ko će odgovoriti? Trenutno NATO postoji zahvaljujući vjerovanju da će Sjedinjene Američke Države djelovati… ali šta ako ne budu? - naveo je Zelenski.

Zelenski oštro kritikovao Evropu: Izađite iz „režima Grenland“ i zauzmite se za sebe

Optužnica koja je prepričana i iskonstruisana objavljena je u jednom mediju i tako je zlonamjerno mojoj porodici i meni nacrtana meta i ugrožena bezbjednost, a sve kako bi od mene napravili svjedoka saradnika, što ja nijesam, niti ću ikada biti - kazao je u Višem sudu penzionisani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Golubović na ročištu za kontrolu optužnice kojom se tereti da je bio jedan od organizatora šverca cigareta.
On je od vijeća kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović tražio da se optužni akt potvrdi, ne zato što se osjeća krivim, već suprotno da dokaže svoju nevinost pred Sudom.
Optužnica je podignuta protiv &nbsp;Golubovića i vlasnika auto centra Rokšped Sander Stanaja koje SDT tereti da su navodno bili na čelu kriminalne grupe koja je švercovala cigarete. Osim njih optužnim aktom je obuhvaćeno još 13 osoba.
Specijalno državno tužilaštvo je Golubovića i Stanaja, koji je u bjekstvu, označilo da su, kako se sumnja, bili na čelu grupe koja je švercom cigareta tokom 2020. i 2021. godine oštetila državu za najmanje 18.260.352 eura.
Kao članovi njihove organizacije označeni su i bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović.
Istragom su obuhvaćeni odbjegli Stanajev brat Nuo i Andrija Petanović.

GOLUBOVIĆ: Pokušali su od mene da naprave svjedoka saradnika što ja nijesam, niti ću ikada biti

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: U danu zatvaranja pogavlja zatvorene i državne granice
- Prevoznici blokirali uvoz i izvoz na graničnim prelazima kao i u Slobodnoj zoni Luke Bar
- Benefiti zatvaranja poglavlja 32 u pregovorima Crne Gore i EU.&nbsp;
- Šta se nalazi u dokumentima o osnivanju Narodne biblioteke "Radosav Ljumović".
- Hrvatski novinar objavio dokument koji srpskog predsjednika Aleksandra Vučića povezuje sa aferom "Sarajevo safari"
Gošća večerašnje emisije je novinarka Jadranka Rabrenović.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Jadranka Rabrenović

Da je patrijarhalna, stroga i gorda Crna Gora znala iznjedriti priču dostojnu grčke tragedije, u kojoj je junak bez krivice kriv, novi moćan dokaz predstavlja i monodrama “Virdžina”, autorski projekat crnogorske glumice Marte Ćeranić iz Kotora, koja je 2012. g. diplomirala na katedri glume Akademije Umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Predraga Ejdusa, i dosad igrala u više pozorišnih predstava, TV-serija i filmova.
Ovaj komad nedavno je premijerno izveden u Beogradskom dramskom, zatim u Spomen domu Crvena komuna u Petrovcu, potom 22. januara u Dodestu (KIC “Budo Tomović”), a sljedeće izvođenje je zakazano u Zagrebu u Histrionskom domu.
Marta Ćeranić je tokom trajanja cjelokupne predstave na najbolji način dokazala staru dramsku istinu da monodrama, kao scenski izazov, može biti i najteži dramski rod, ali i najinspirativniji za pravog glumca. 
Ona je ubjedljivo odigrala svojevrsnu verziju brehtovske majke hrabrosti, ali majke koja svjesno neće imati svoj porod, jer je određena da nosi sopstveni težak krst i usud muške glave u kući, da bi održala ugled familije, uz privid da će se i iz tog doma iznjedriti nova pokoljenja. 
Od najvećeg značaja je što je Ćeranićeva, kao prvo, uspjela da svojom ulogom ostvari ono na šta mnogi glumci danas u svom elitizmu zaboravljaju – da publika njenom liku duboko vjeruje od samog početka do kraja predstave!
 
I dokaže da u monološkoj formi, uz snažnu empatiju ispovijednog tipa, krajnje ekonomično kad su u pitanju scenski rekviziti, može iskazati vječiti bol heroine, koja se svjesno žrtvuje za ugled i čast porodice pod pritiskom krutog patrijarhata.
Ova monodrama, dakle, fenomenološki razotkriva sudbinsku posvećenost žene iz davne Crne Gore, djevice/virdžine, odlučne da se žrtvuje po sistemu svršenog čina, uz potiskivanje svoje intime, ženske personalnosti, i ličnog prava na porod, uz svjesno prihvatanje lika muškarca u muškoj odjeći. Ona nosi svoj teški krst žrtvujući se da svojom muškom pojavnošću dokaže da se i u toj familiji rađaju muške glave, koje će produžavati potomstvo.
Ovacije, koje je na kraju predstave doživjela Marta Ćeranić snažan su pokazatelj uspjeha ovog projekta, kao i višestruko vraćanje na bis, čime je publika nesumnjivo iskazala svoj stav o dometima predstave u cjelini, a fascinacija predstavom posebno se odrazila na ženski dio publike na temu sudbine žene kao žrtve tradicije jednog vremena u svjetlu sociološkog fenomena.
Tekst kao svojevrsnu himnu svjesnog žrtvovanja žene radi ugleda familije, napisao je Dušan Janković, a muziku uradila Verica Čuljković u vokalnoj interpretaciji Lane Asije Dabović.
Ako bi se, na kraju, baš tražio neki manji minus predstave, to bi se svelo na neke rukavce dramskog štiva, koji se mogu štrihovati, a koji bar na trenutak odvrate pažnju od pomnog praćenja scenske radnje. 
Ali je Marta Ćeranić sve nadomjestila moćnim uživljavanjem u lik tragetkinje, odlučne da uspije u svom naumu i na štetu svoje ženske personalnosti, ljepote i svega onoga zbog čega lik žene uvijek svijetli i u mraku svake epohe.
Autor ovog osvrta, uz eho brojnih aplauza junakinji nakon izvođenja u Dodestu, uz naglasak da je Marta Ćeranić oživjela sliku jedne heroine iz prošlosti Crne Gore, osvijetlila gordost žene sa crnogorskog krša, kao gledalac želi da se predstava igra što duže, i na što širem kulturnom prostoru. Sljedeća izvedba u Zagrebu biće upravo i dobar pokazatelj takve potrebe igranja jedne izvorno, u svakom smislu, naše predstave iz Crne Gore.

Tag: evropska-unija

Spajić: Crna Gora se samouvjereno kreće ka cilju ujedinjene Evrope, stabilniji smo i odlučniji svakim danom

Milatović: Vizija „28. do 2028.“ postaje sve realnija, a evropska budućnost opipljivija

EU usvojila uredbu o ukidanju uvoza ruskog gasa

Crna Gora danas zatvara Poglavlje 32

Italijanski poslanik nakon kritika Zelenskog: EU mora da prestane da šalje pomoć Kijevu

Ravnomjeran rast poslovne aktivnosti u eurozoni na početku godine

EU planira sankcije protiv iranskog ministra i čelnika bezbjednosti zbog gušenja protesta

Vicekancelar Njemačke: Nekoliko zemalja treba da preuzme vođstvo Evropskom unijom

Kalas: EU izdvojila prvih 10 miliona eura za posebni sud za zločine agresije na Ukrajinu

Zelenski oštro kritikovao Evropu: Izađite iz „režima Grenland“ i zauzmite se za sebe

GOLUBOVIĆ: Pokušali su od mene da naprave svjedoka saradnika što ja nijesam, niti ću ikada biti

Informativna emisija 24 sata: Gošća Jadranka Rabrenović

Virdžina kao sociološki fenomen krutog patrijarhata

Spajić: Crna Gora se samouvjereno kreće ka cilju ujedinjene Evrope, stabilniji smo i odlučniji svakim danom

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO