Identitetske teme usporavaju put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), ali i dodatno komplikuju koalicione odnose, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Miodrag Laković.
On je rekao da se zemlja nalazi u previše važnom trenutku u kontekstu finalizacije pregovaračkog procesa i da je neke druge stvari potrebno ostaviti po strani.
- Ako u okviru vlasti imamo aktivnosti koje podrivaju postizanje strateških državnih ciljeva, onda treba više da sarađujemo sa opozicijom, to je moj stav - poručio je Laković<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/lakovic-ako-neko-u-vlasti-podriva-drzavne-ciljeve-treba-vise-da-saradujemo-s-opozicijom"> u intervjuu za Pobjedu</a>.
Naročito je, kako je naveo, to važno kada su u pitanju imenovanja, poput onih koja se tiču kompletiranja Ustavnog suda.
Laković je kazao da je važno ko će biti vlast nakon 2027. i sa kojom će državnom politikom Crna Gora ući u EU.
Ipak, napominje da je trenutni fokus na EU agendi, a ne na konfiguraciji 45. Vlade.
Govoreći o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, Laković je kazao da taj projekat traje godinama i da se sigurno moglo kvalitetnije raditi na njegovoj promociji i interakciji sa građanima tog zetskog sela i Zete.
- Ali da se ne vraćamo predaleko unazad, gradonačelnik (Saša) Mujović je, sa svojim timom, uložio maksimalne napore da javnosti predstavi benefite projekta i odagna sve dileme i sumnje - naveo je Laković.
Njegova argumentacija je, kako je rekao Laković, potpuno utemeljena u struci i nauci i teško joj je kontrirati egzaktnim podacima.
- Međutim, kad se u temu umiješa politika i politički interesi, ona je često glasnija od nauke - dodao je Laković.
Odgovarajući na pitanje novinara, on je kazao da lider Demokratske narodne partije Milan Knežević nije jedini političar iz vlasti koji se protivi izgradnji postrojenja, ali da jeste najglasniji i sa najviše uticaja na lokalnu zajednicu.
Ta činjenica, prema riječima Lakovića, svakako komplikuje koalicione odnose.
- Ja sam više puta ponavljao da, pozivajući se na koalicioni sporazum, ako kao koalicija više nemamo zajedničke prioritete koje smo njime definisali, svaki subjekat treba da preispita svoju poziciju u Vladi i parlamentarnoj većini. Do kada će PES biti tolerantan na opstrukcije, vidjećemo - kazao je Laković.
To će, kako je rekao, svakako odlučiti organi Pokreta.
- Moje mišljenje je da je pred nama period donošenja važnih odluka u tom smislu - naveo je Laković.
On je kazao da ne bi rekao da istraživanja pokazuju pad rejtinga PES-a, ali da smatra da ta partija ponekad trpi političku štetu zbog ponašanja koalicionih partnera radi višeg cilja i specifičnog istorijskog trenutka u kojem se Crna Gora nalazi.
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji, Laković je ocijenio da je ona stabilna i pored brojnih izazova sa kojima se sektor bezbjednosti suočava.
- Vidimo prisutnost i aktivnosti struktura organizovanog kriminala, koje nerijetko za posljedicu imaju obračune vatrenim oružjem i ubistva - kazao je Laković.
Kako je rekao, Uprava policije je u prethodnih godinu ipak postigla neke značajne rezultate na rasvjetljavanju ubistava.
- Što se tiče tragičnih događaja na Cetinju, razmatrali smo na Odboru za bezbjednost i odbranu sve aspekte ovih slučajeva - kazao je Laković.
On je podsjetio da nakon prvog tragičnog događaja Odbor nije prihvatio izvještaj tadašnjeg direktora Uprave policije, što je bio zakonski osnov za njegovu smjenu.
- Nakon drugog tragičnog događaja nijesmo imali takav stav iz dva razloga: jer je utisak bio da je policija postupila brže i efikasnije, a vršilac dužnosti direktora je u tom trenutku na funkciji bio 15 dana - naveo je Laković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Laković: Ako neko u vlasti podriva strateške državne ciljeve, onda treba da sarađujemo sa opozicijom

Siguran je put Crne Gore u Evropsku uniju i on je već u poodmakloj fazi, što je izuzetno dobro za građane jer će ulaskom u EU i njihova uloga biti drugačija, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, profesor doktorand multidisciplinarnih nauka Veselin Golubović.
Analize Golubovića u oblastima ekonomije, ljudskih prava i populacionih statistika razlikuju od podataka Monstata i sve su objedinjene u njegovim radovima, kao i u onima koji tek treba da budu objavljeni.
Oblast njegovog rada i izučavanja je, kaže Golubović, većina najvažnijih društvenih nauka, opšta istorija, prava i ekonomije, sve discipline, ekologijom, metodologijom, psihologijom, grupom tehničkih nauka, međunarodnim odnosima i diplomatijom, standardi EU i NATO.
Podsjetio je da je učestvovao u izradi više od 20 zakona koji su upućeni Skupštini Crne Gore, među kojima su Zakon o oružju, Zakon o tužilaštvu i Zakon o poštanskoj djelatnosti, ističući da je brojne doprinose crnogorskom društvu realizovao o sopstvenom finansijskom trošku.
- Osnova mog rada je kriva za velike uspjehe koji će uskoro ugledati svjetlo dana i u regionu, Briselu i Sjedinjenim Američkim Državama, Gimnaziji "Slobodan Škerović", zatim u Vojnoj akademiji multidisciplinarno ABHO Kruševac kopnena vojska Beograd (KOV), a zna starija generacija da su to bile najjače škole u bivšoj SFRJ, vojne škole, vojne akademije koje su se preplitale sa tehničkim akademijama - rekao je Golubović.
On je naglasio da je od samog početka uključen u pregovarački proces Crne Gore sa Evropskom unijom, te da poznaje i njegove prednosti i nedostatke koji su obilježili prethodnih 13 godina.
Golubović je istakao da svoj doprinos vidi kroz promovisanje vrijednosnog sistema Zapada, te da planira da svoja znanja i radove prenosi mlađim kadrovima.
- Bilo je zastoja, znate da je Crna Gora od tri stadijuma demokratije u prvom stadijumu, a Crna Gora još nije zvanično ni pravna država, to znači vladavina zakona, to u praksi znači da je stotine hiljada građana u sudskim procesima, desetine hiljada građana, uključujući i mene, je u Strazburu zbog nezakonitog ostajanja brz posla, nijednom mediju se zvanično nijesam obratio a rješenje je kod mene. Veliko je kršenje ljudskih prava bilo u Crnoj Gori u prethodnim periodima i to je prolazilo - zaključio je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dc-VqM4_7rW8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Siguran je put Crne Gore u EU

EU će morati da iskoristi 2026. da brzo krene ka ambicioznom uključivanju u svoje redove Zapadnog Balkana i Istočne Evrope ili pred kraj mandata aktuelne Komisije neće imati vremena za to, rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je pred praznike govorila za briselski portal Politiko o godini na izmaku i očekivanjima za iduću godinu.
- Biće bolja (2026. godina) od 2025. godine- rekla je Kos insistirajući da je "čak i 2025. bila veoma uspješna".
Takođe je rekla da će u narednih 12 mjeseci biti potrebne aktivnosti da bi se osiguralo da nove članice budu primljene na vreme.
 
 - Zašto tako mislim? Prvo, to je geoplitika. Drugo, to je stvarno angažovanje nekih zemalja kandidata- rekla je Kos za Politiko.
Eurokomesarka je rekla i da se ne radi samo o kandidatima, već i o EU - da li ona može da se nosi sa izazovima.
- Da li je to dobro za našu bezbjednost... da li popunjavamo praznine koje smo ostavili u prošlosti? Da! Da li nam je potrebna Ukrajina u EU? Da!- istakla je Marta Kos.
Kako je rekla slovenačka eurokomesarka, do kraja sljedeće godine EU "još neće biti veća", ali "završićemo bliže" cilju proširenja.
- Vjerovatno ćemo tada završiti sve pregovore sa Crnom Gorom- rekla je Kos.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je rekao za Politiko da se u sljedećoj godini mora postići napredak Crne Gore ka pristupanju EU, ako se želi da se to ostvari u mandatu ove Evropske komisije.
Milatović je rekao da je optimista da će tokom šestomjesečnog predsjedavanja Kipra EU od 1. januara biti formirana radna grupa pod pokroviteljstvom Savjeta za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore.
- To je zaista veliki korak. To će sigurno značiti da će Crna Gora postati 28. članica EU 2028. godine-rekao je crnogorski predsjednik.

Kos: Na kraju 2026. EU neće biti veća, ali će biti bliža proširenju

Završetak pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom je nacionalni interes i stvaranje preduslova za punu vladavinu prava, uključujući izbor sudija Ustavnog suda, treba da bude rezultat konsenzusa vlasti i opozicije, to je poruka sa današnjih konsultacija koje je povodom izbora sudija Ustavnog suda otvorio predsjednik Vlade Milojko Spajić sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Kako je navedeno u saopštenju, u konsultacijama su učestvovali predstavnici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, Demokratske partije socijalista Danijel Živković, Nove srpske demokratije Jelena Božović, Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, Bošnjačke stranke Mirsad Nurković, Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Krsto Rađenović, Socijaldemokrata Boris Mugoša, Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, Albanskog foruma Artan Čobi.
Predsjednik Vlade istakao je da je cilj konsultacija inkluzija i postizanje što šireg konsenzusa u vezi sa svim važnim pitanjima od interesa građana i države, te ostvarivanja strateškog cilja - članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.
- Otvaramo ciklus intenzivnih razgovora u želji da obradujemo naše građane i da što prije, ukoliko je moguće do kraja godine, saopštimo da imamo u potpunosti kompletiran Ustavni sud. Funkcionalnost institucija i stvaranje preduslova za punu vladavinu naš je prioritet - poručio je Spajić.
Kako je istakao, Crna Gora planiranom dinamikom napreduje ka učlanjenju u EU, ali da će u završnici ovog procesa biti još izazova.
- Između ostalih u poglavljima 23 i 24. Zato je na svima nama da učinimo sve kako bismo kroz dijalog došli do najboljih rješenja za sva otvorena pitanja. Očekujem da do kraja godine parlament izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda, a u predstojećem intenzivnom radu zajednički ispunjavamo sve obaveze iz zahtjevne evropske agende - naveo je Spajić.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović saopštila je da je za sjutra zakazana sjednica tog skupštinskog tijela na kojoj će biti konstatovan broj pristiglih prijava za kandidata Ustavnog suda, nakon čega slijedi procedura izbora.
Predstavnici parlamentarnih stranaka ocijenili su pozitivnim to što je premijer otvorio konsultacije oko važnih pitanja koja se tiču evropskog puta Crne Gore.
Kako se dodaje u saopštenju, saglasili su se da je integracija države u Evropsku uniju nacionalni interes, te da će svi u tom smislu dati doprinos, kako kada je u pitanju kompletiranje Ustavnog suda, tako i u odnosu na zakonska rješenja i usklađivanje sa zakonodavstvom EU.

Spajić: Dijalogom i političkom zrelošću do kompletiranja US što prije - učlanjenje u EU kao nacionalni interes

Kako se Crna Gora bude približavala Evropskoj uniji (EU) - sve priče na kojima su Andrija Mandić, Milan Knežević i Demokratski front (DF) gradili svoju političku strukturu - nestaće, prije svega, za građane Crne Gore koji se osjećaju Srbima. Tu leži glavna politička prijetnja Andriji Mandiću - ocijenio je istoričar Miloš Vukanović.
On je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenio da srpski građanski korpus unutar Crne Gore više neće glasati za njega.
- Samim tim - on u kontinuitetu mora da podgrijava revizionističke teme uz jednu dosta veliku napomenu da i to podgrijavanje postaje po malo nervozno i amaterski - ocijenio je Vukanović.
<h2>ČEKA NAS 65 ODSTO POGLAVLJA</h2>
Zatvaranje pet poglavlja je, kaže Vukanović, lijepa vijest - ali ukazuje da je to tek nekih 35 odsto pregovaračkog procesa u 14 godina pregovaranja.
&nbsp;- Što znači da se u preostalom periodu do godinu i po dana mora zatvoriti 65 odsto suštinski najkomplikovanijih poglavlja - ističe Vukanović.
On cijeni da je geopolitička situacija omogućila Crnoj Gori da plovi ka Evropskoj uniji, ali podvlači da period koji slijedi do zatvaranja pregovaračkog procesa zavisi isključivo od Crne Gore.
- Svaki građanin može da se sjeti ko nama sjedi u Vladi, kakvu sve administraciju imamo. Imamo veoma kvalitetnih, sposobnih, posvećenih ljudi, ali i određenih ministara koji daleko od toga da imaju kapacitete da pokrivaju te funkcije. Samim tim to znaju i naši evropski partneri koji su nam rekli: ,,izvolite, otvorena su vrata”... Ali sad je sve na nama, pa bih samim tim izrazio opreznost, skepsu i nadu da će se ljudi na čelu Vlade konačno posvetiti tome da aktiviraju sve ono što ova država ima. Trenutno se ne osjeća da su svi kapaciteti ovoga društva usmjereni ka tome što nas očekuje - ocijenio je Vukanović.
<h2>SITUACIJA SLIČNA ONOJ IZ 2016. GODINE</h2>
On je ustvrdio da strani maligni uticaj nije nastao odjednom, već da se dugo gajio. Zato cijeni da je trenutna situacija u Crnoj Gori slična onoj iz 2016. godine i periodu pred pristup u NATO savez.&nbsp;
- Sad je situacija koliko-toliko drugačija, niti Beograd, niti Moskva mogu da budu toliko fokusirani na nas... Daleko od toga da plodovi njihovog sjemena ne postoje u Crnoj Gori, da ne sjede u našoj Vladi, univerzitetima ili drugim institucijama. Daleko od toga da Srpska pravoslavna crkva (SPC) ne gospodari značajnim dijelom crnogorskih procesa. Samim tim treba biti oprezan, a nadam se da su predstavnici Vlade, a i opozicije svjesni nekih stvari: da su ljudi, sa kojima bi trebalo da uđemo u EU, ipak došli na te pozicije zagovarajući dijametralno suprotne stavove. Ipak ti ljudi treba da dokažu da je vizija i njih i njihovog okruženja u Evropi, a ne negdje kod nekog satrapa koji tamo bombarduje ukrajinske gradove - istakao je Vukanović.
<h2>MANDIĆ MORA DA PODGRIJAVA</h2>
Obilježavanje 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore bio je, cijeni on, marginalni skup i predstava za lokalnu upotrebu - a ne produkt nekih važnih procesa.&nbsp;
Vukanović smatra da Mandić to radi jer mora na neki način da se opravda svojoj bazi - pa shodno takvom stremljenju mora konstantno neke teme držati podgrijanim.
- Kako Crna Gora bude napredovala ka Evropskoj uniji, ili postala dio Evropske unije, ove priče će postati apsolutno nebitne. Sve priče na kojima su &nbsp;Mandić , Knežević i DF gradili &nbsp;svoju političku strukturu nestaće, prije svega za građane Crne Gore koji se osjećaju Srbima, e tu leži glavna politička prijetnja Andriji Mandiću - srpski građanski korpus unutar Crne Gore koji više neće glasati za njega, samim tim on u kontinuiteti mora da podgrijava ove teme uz jednu dosta veliku napomenu da i to podgrijavanje postaje po malo nervozno i po malo amaterski - naglasio je Vukanović.
<h2>IZA SVIH EKSTREMISTIČKIH STRUJANJA STOJI MANDIĆ</h2>
Iza svih ekstremističkih strujanja koje se dešavaju u posljednjih nekoliko godina stoji, smatra on, upravo predsjednik Skupštine koji se, kako kaže, igra „mirotvorca neke centralističke umjerene građanske struje“.
- Sve ekstremističko koje naginje ka velikosrpskom revizionizmu u Crnoj Gori iza toga stoji kancelarija predsjednika Skupštine. Postoje razno razne priče da postoje frakcije unutar crkve, unutar njih, i to nas ne zanima jer su generalno svi usmjereni ka istom pravcu. A koji je to pravac?! Uz konstantno potenciranje pitanja mauzoleja na Lovćenu, u organizovanim revizionističkim sistemima cilj toga bi bio da oni promijene identitetsku strukturu Crne Gore, oni nemaju kapaciteta to da rade, tako da oni to rade iz dva cilja, prvi je pokušaj da Crnu Goru etno federalizuju i da u tom etno federalističkom korpusu oni imaju svoje biračko tijelo. Drugi je mnogo oportuniji, a mislim i za njih mnogo važniji, a to jeste da se društvo u Crnoj Gori konstantno drži pod nekom tenzijom i konstantno okupirano ovim temama da ne možemo da se fokusiramo na neke druge teme - istakao je Vukanović.
<h2>REVIZIONIZAM I PRIMITIVIZAM</h2>
Sagovornik Televizije E se osvrnuo i na sjutrašnji protest na brdu Gorica kod spomen- obilježja Partizanu borcu, na Dan oslobođenja Podgorice i istakao da svaka akcija izaziva reakciju.&nbsp;
- Sve ono što smo vidjeli u prethodnih godinu dana izaziva u crnogorskom društvu određenu reakciju, možda ne i toliko koliko bi određeni aktivisti proevropske, prograđanske i pro crnogorske strane voljeli, ali ipak izaziva - podsjetio je Vukanović.&nbsp;
Naglašava da je pored revizionizma u velikoj mjeri prisutan i primitivizam, za koji smatra da je posljedica nekompetentnosti vladajućih struktura.
- Mi nijesmo imali nikakvo procesuiranje, ili ja ne mogu da se sjetim, za govor mržnje i veličanje ratnih zločinaca, sve ono što smo vidjeli, a imamo procesuiranje ljudi koji su apsolutno imali pravo da se okupe i da demonstriraju protiv onoga što se tamo dešavalo. Samim tim u društvu jedina gora stvar od nepostojanja pravde je selektivna pravda i to bih napomenuo ljudima koji se bave tom sferom u Crnoj Gori da zapamte, jer svaki sljedeći put kada budu probali to da rade reakcija će biti samo još veća - zaključio je Vukanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Vukanović: Glavna politička prijetnja Mandiću je približavanje EU, zato mora da podgrijava revizionističke teme

Ambiciozni planovi Crne Gore za narednu godinu postaju mnogo realniji nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, rekao je premijer Milojko Spajić.
On je u intervjuu za Dojče vele kazao da je Crna Gora zasluženo prepoznata kao lider u procesu evropskih integracija.
Spajić je podsjetio da je Crna Gora u utorak zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. 
- Zatvorili smo ukupno 12 poglavlja od 33. Tako da mislim da sa velikim optimizmom možemo da uđemo u narednu godinu - naveo je Spajić. 
Prema njegovim riječima, Crna Gora za narednu godinu ima ekstremno ambiciozne planove.
- Mislim da sada ti planovi postaju dosta realističniji i ostvarljiviji, poslije jednog ovakvog koraka koji smo imali u Briselu prije samo par dana - rekao je Spajić.
On je istakao ulogu Njemačke kao partnera na evropskom putu Crne Gore.
- Njemačka je “backbone”, odnosno glavna podrška putu naše zemlje ka Evropskoj uniji (EU). Zahvalni smo Vladi Njemačke, kao i Bundestagu koji je, takođe, iskazao veliku podršku našem evropskom putu - poručio je Spajić.
Govoreći o izazovima, on je naveo da je Crna Gora mala zemlja i da male države uvijek imaju limitirane administrativne kapacitete.
- Međutim, to smo uspjeli da prevaziđemo uz veliku pomoć koju dobijamo od zemalja članica EU - rekao je Spajić.

Spajić: Ekstremno ambiciozni planovi Crne Gore sada mnogo realniji

Pristupanje Evropskoj uniji ostaje strateški i bezbjednosni imperativ Prištine i to je sudbina Kosova - rekla je predsjednica Vjosa Osmani Euronjuzu (Euronews) u jutarnoj emisiji "Evropa danas".
Kosovo, iako nije punopravni kandidat za članstvo u bloku od 27 članica, kako je istakla Osmani, u potpunosti je usklađeno sa vrijednostima bloka.&nbsp;
- Kao identitet, kao zemlja, kao nacija, vjekovima doprinosimo vrijednostima na kojima počiva Evropska unija. Iako je to veoma složen proces, ako bi se koristili kriterijumi zasnovani na zaslugama, Kosovo bi zapravo do sada bilo vodeći kandidat - ocijenila je Osmani.
Kosovo je, podsjeća Euronjuz, podnijelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. godine, ali ima samo status potencijalnog kandidata, a put ka pristupanju komplikovan je nepriznavanjem od pet država EU i potrebom za političkim sporazumom sa Srbijom, koja odbija da prizna nezavisnost svoje bivše pokrajine, proglašenu 2008. godine - dijalog koji Brisel olakšava više od decenije.
Osmani navodi da Kosovo ostaje stoprocentno usklađeno sa bezbjednosnom i spoljnom politikom EU, "bilo da se radi o sankcijama protiv Rusije ili protiv drugih protivnika zapadnog svijeta i onoga što EU danas predstavlja".
Kosovo je, prema njenim riječima, jedan od najboljih regiona Zapadnog Balkana u pogledu ekonomskih i administrativnih reformi.
- Očigledno je da još postoje neke stvari i neki domaći zadaci koje moramo da završimo, ali mislim da bismo, da nije bilo političkih komplikacija koje nemaju nikakve veze sa reformama, apsolutno bili na vrhu - naglasila je Osmani.
Rusija i Kina su, piše Euronjuz, posljednjih godina nastojale da prošire svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, pri čemu Moskva održava interesovanje, a Peking ulaže velika sredstva u infrastrukturne projekte širom regiona.
Osmani upozorava da ako EU ne zadrži uticaj na Zapadnom Balkanu, neko drugi će doći, ne zbog milosrđa, već zato što tamo ima strateške interese".
- U tom kontekstu, Kosovo podržava kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU, što je bezbjednosni imperativ - rekla je Osmani.&nbsp;
Pa ipak, kako dodaje, Kosovari bi željeli da Ukrajina „završi sve reforme koje su potrebne“ za ostale kandidate.
U ovogodišnjoj procjeni zemalja kandidata, Evropska komisija je pohvalila posvećenost Kosova pristupanju EU, ali je napomenula da su izbori i politički zastoj odložili reforme. Brisel je naglasio da je normalizacija odnosa sa Srbijom neophodna.
Kosovo se nedavno našlo u političkoj krizi nakon što stranke više puta nisu uspjele da formiraju vladu nakon februarskog glasanja. Prijevremeni parlamentarni izbori biće održani 28. decembra.

Osmani: Evropa je naša budućnost

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

Važna poruka jedinstva iz Skupštine Crne Gore, napisao je na Iks mreži ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler povodom današnjeg predstavljanja Rezolucije o evropskim integracijama u Parlamentu.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković je danas ranije <a href="https://x.com/pg_citizen/status/2001275690046431600?s=20">istakao </a>da je ponosan na činjenicu da je svaki član/ica ovog Odbora potpisom podržao/la prijedlog, te da domaćoj i međunarodnoj javnosti šalju poruku evropskog jedinstva Crne Gore.
- Proces integracije u EU nije moguć bez nacionalnog konsenzusa i ohrabrujuće je vidjeti da su predstavnici sa svih strana političkog spektra to prepoznali podrškom Rezoluciji o EU integraciji Crne Gore - dodao je Satler.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F2001338628421959995%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler: Važna poruka jedinstva iz Skupštine, proces integracije u EU nije moguć bez nacionalnog konsenzusa

Brisel ubrzava politiku proširenja Evropske unije pod pritiskom geopolitičkih kriza. Crna Gora i Albanija koriste momentum, a Srbije nema za stolom.
Lideri Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana sastaju se ove srijede (17. decembar) u Briselu, u trenutku kada se, pod pritiskom novih geopolitičkih okolnosti, ponovo preispituje budući odnos EU prema regionu.
Više od decenije nakon ulaska Hrvatske, proširenje Evropske unije djeluje bliže stvarnosti nego što je bilo godinama unazad. Pitanje više nije da li, već koje su zemlje Zapadnog Balkana spremne da krenu naprijed, a koje će ostati po strani.
Prema riječima komesarke EU za proširenje Marte Kos, Crna Gora bi tehnički mogla da završi pristupne pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija godinu dana kasnije.
- Zatim nam je potrebno godinu do godinu i po dana da prođemo kroz proces ratifikacije. Tako da sam realno optimistična da bi čak i tokom mog mandata, koji se završava krajem 2029. godine, Evropska unija mogla da dobije najmanje dvije nove članice - rekla je Kos za Dojče vele.
Istovremeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da Srbija „prvi put u 13, 14 godina“ neće učestvovati na Samitu.
- Ja sam donio takvu odluku, da ne bude neko drugi kriv. Neću da Vlada trpi bilo kakve pritiske. Ja mislim da time štitim Srbiju, njene interese, zato što mi moramo da pokažemo prvo šta je to što smo uradili, a mnogo toga smo uradili i oni su to priznali i govorili - kazao je Vučić.
<h2>Crna Gora kao uzor</h2>
Najviše razloga za optimizam uoči Samita svakako ima Crna Gora koja je u utorak 16. decembra na međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja.
Ipak, iz Evropske unije i dalje poručuju da je neophodno uložiti još više napora u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i obezbjeđivanje nezavisnosti pravosudnog sistema.
Nakon godina zastoja, Crna Gora je prije dvije godine progurala ključne reforme i postigla široki politički konsenzus o članstvu u Uniji. I Podgorica i Brisel sada teže da pristupni proces završe što je prije moguće.
Ipak, lokalni kritičari tvrde da su reforme ubrzane, pa da im zato može nedostajati suština.
- Niko ozbiljan ne tvrdi da se sistem može promijeniti iz korena za nekoliko godina. Kritike su legitimne kada služe da dodatno ubrzaju reforme, ali je važno reći da se danas reforme ne mjere političkim utiskom, već jasnim evropskim indikatorima, i da je napredak Crne Gore objektivno potvrđen od strane institucija EU - kaže za Dojče vele ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
<h2>Napredak Albanije</h2>
Crnu Goru u stopu prati i Albanija. Dok Evropska komisija ukazuje na pomake u pravosudnim reformama, istovremeno upozorava da su potrebni dodatni napori u borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava.
Ipak, kako za Dojče vele, ističe politički analitičar Florijan Biber, ishod je daleko od izvjesnog i potrebne su održive reforme.
- Albanija sprovodi mnogo, bar formalnih reformi, ali u kontekstu u kojem imate vrlo snažnog lidera, Edija Ramu, ona svakako ima i vrlo ozbiljne demokratske manjkavosti. Dakle, postoje određene rezerve i nije jasno da li će Albanija moći da premosti taj jaz i zaista bude spremna u isto vrijeme kao Crna Gora - ocjenjuje Biber za Dojče vele.
<h2>Zašto EU želi da se proširi?</h2>
Za Evropsku uniju je proširenje strateško pitanje, ali i pitanje kredibiliteta. Pridruživanje Crne Gore bilo bi niskorizičan potez s velikim efektom, koji bi pokazao da Unija može da ispuni svoja obećanja i ojača povjerenje u svoje liderstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, navodi se u analizi Evropskog centra za politike (EPC).
Proširenje je takođe povezano s bezbjednošću Evrope i njenim geostrateškim interesima.
- Plaćamo cijenu za to što ove zemlje nismo integrisali onda kada su prvi put željele da se pridruže, ostavljajući region nestabilnim - rekla je komesarka Kos za Dojče vele.
Pritisnuti novim geopolitičkim okolnostima sada tu grešku pokušavaju da isprave.
- Ako se Unija ne proširi na ove zemlje, druge sile bi mogle da uđu i iskoriste region, koristeći ga kao polugu protiv Evropske unije, uključujući Rusiju i Kinu - kaže za Dojče vele Tinatin Akhvledijani, istraživačica u odjeljenju za spoljnu politiku Evropske unije pri Centru za evropske studije politike (CEPS).
<h2>Šta je s predlogom iz Srbije?</h2>
Ako je tempo napretka ka članstvu u EU toliko različit širom regiona, gdje to ostavlja Aleksandra Vučića i njegov raniji predlog da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Uniju?
Mnogi analitičari Vučićev predlog tumače kao pokušaj usporavanja cjelokupnog procesa integracije, jer Srbija trenutno ne stoji dobro.
Iako je predsjednik Srbije rekao da su ga evropski lideri saslušali “kao pristojni ljudi”, čini se da unutar Evropske komisije za njegovu ideju nema mnogo interesovanja.
- Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Svaki kandidat treba da se pridruži kada je spreman i kada ispuni uslove i kriterijume utvrđene u Ugovorima EU, uključujući kopenhaške kriterijume. Ne postoje unaprijed određeni rokovi. Proces je vođen sprovođenjem reformi i dokazivanjem održivih rezultata - rekao je portparol Evropske komisije za Dojče vele.
<h2>Svaka zemlja svojim putem</h2>
I Tinatin Akhvledijani i Florian Biber naglašavaju da se proces proširenja oduvijek vodio po “principu regate”, što znači da države kandidati idu svojim putem, a integracija zavisi od njihovih sopstvenih zasluga, reformi i ispunjavanja tehničkih kriterijuma.
Biber, međutim, primjećuje da ideja istovremenog pristupanja ima i neke prednosti.
- Time bi se izbjeglo stvaranje spoljnih granica EU između zemalja Zapadnog Balkana i spriječio uvoz bilateralnih problema u Evropsku uniju. S druge strane, postoje ozbiljni nedostaci, jer bi tempo najsporijeg kandidata diktirao tempo ostalima. Tako bi Crna Gora, i ako bi bila spremna da uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, mogla da bude zadržana zbog zemalja poput Bosne i Hercegovine ili Kosova, kojima bi moglo biti potrebno još deset godina - dodaje Biber.
<h2>Crna Gora ne želi da čeka</h2>
Kabinet albanskog premijera nije imao komentar na Vučićev predlog u trenutku objavljivanja teksta.
Crna Gora je, međutim, brzo reagovala, jasno stavljajući do znanja da želi da ide naprijed.
- Crna Gora ne želi nikoga da čeka, niti da neko čeka nju. Mi smo predvodnici u procesu i želimo da pristupimo Evropskoj uniji onda kada svojim rezultatima pokažemo da smo za to spremni i da članstvo zaslužujemo - rekla je Gorčević.
Dok ostali susjedi pokušavaju da sustignu tempo, Podgorica im poručuje da je spremna da podijeli svoja znanja i iskustva, vjerujući da „ uspjeh jedne zemlje doprinosi stabilnosti, sigurnosti i ukupnom napretku Zapadnog Balkana, ali i cijele Unije“.

Proširenje EU izvjesnije nego ikad: Crna Gora i Albanija koriste momentum, Srbije nema za stolom

U ovoj turističkoj godini ostvareni su veoma dobri rezultati, ocijenila je ministar turizma, Simonida Kordić, dok opozicioni poslanici smatraju da je došlo do stagnacije turističkih prihoda, sa izraženom sezonalnošću.
Kordić je na kontrolnom saslušanju na temu Uticaj ostvarenja efekata turističke sezone na budžet Crne Gore i na planirani ekonomski rast shodno Fiskalnoj strategiji Crne Gore za period od prošle do 2027. godine, kazala da su imali izvanrednu uspješnu turističku godinu.&nbsp;
- Ona nije bila oslobođena brojnih izazova, poput geopolitičkih pitanja, sukoba na određenim emitivnim tržištima, ali uprkos svemu tome uspjeli smo da ostvarimo veoma dobre rezultate u ovoj turističkoj godini- ocijenila je Kordić na sjednici Odbora.
Na saslušanje je bio pozvan i ministar finansija, Novica Vuković, ali se nije pojavio.
Kordić je navela da turizam, prema podacima Svjetskog savjeta za putovanja i turizam, u Crnoj Gori učestvuje u bruto domaćem proizvodu (BDP) i ukupnoj zaposlenosti između 25 do 30 odsto, a u ukupnom izvozu čak sa više od 50 odsto.
- Tokom prva tri kvartala, prema podacima Centralne banke (CBCG), prihodovano je 1,32 milijardi EUR što je 1,26 odsto više u odnosu na uporedni period, a u odnosu na referentnu 2019. to je rast od 30,66 odsto- precizirala je Kordić.
Ona je kazala da je, prema podacima UN barometra Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija za prvi kvartal Crna Gora je bila na šestom mjestu u svijetu po rastu prihoda od turizma.
&nbsp;- U odnosu na 2019. godinu, Crna Gora je zabilježila rast prihoda od turizma od 87 odsto- dodala je Kordić.
Ona je navela da je Crna Gora, kada je riječ o turističkoj potrošnji, bila rangirana na devetom mjestu u svijetu.
- Mi imamo jedan kontinuirani rast koji pokazuju i ovi mjerljivi rezultati- ocijenila je Kordić.
Prema podacima Monstata, tokom prvih deset mjeseci u Crnoj Gori je registrovano 2,59 miliona turista, što je povećanje 5,52 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
- U odnosu na 2019. godinu, došlo je do rasta broja turista od 3,3 odsto i noćenja od 3,95 odsto- dodala je Kordić.
&nbsp;Predstavnik Ministarstva finansija, Miloš Mišković, saopštio je da je naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) na usluge smještaja u hotelima i ugostiteljske usluge iznosila je oko 200 miliona EUR, što je 50 miliona više nego prošle godine.
&nbsp;On je rekao da podaci Poreske uprave, kada je u pitanju naplata PDV-a, pokazuju povećan rast u sektoru turizma.&nbsp;
&nbsp;Mišković je rekao i da je, prema zvaničnim podacima, inflacija u turizmu bila najveća u vrijeme važenja snižene stope PDV-a, a da je prošle i 2023. godine stabilizovana na oko osam odsto.
&nbsp;Poslanik Nove srpske demokratije, Velimir Đoković, saopštio je da se resorno Ministarstvo aktivno bavi unapređenjem ambijenta u kojem posluje turistička privreda, te da očekuje produženje sezone u narednom periodu.
&nbsp;On je rekao da je završena analiza digitalnih tokova i alata u turizmu u cilju unaprijeđenja registracije turista i razmjene podataka, što bi trebalo da doprinese formiranju jedinstvene baze podataka.
&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, saopštio je da su svi svjesni različitih trendova kada je u pitanju turistička ponuda, izmjene i povećanje stope PDV-a sa sedam na 15 odsto, smanjene aviodostupnosti, kao i smanjenja broja noćenja.
- Poslije dužeg niza godina imamo stagnaciju prihoda turizma, sa izraženom sezonalnošću. Realnost samih prihoda nije iskazana na način da se krećemo u pravom smjeru kada je turizam u pitanju- ocijenio je Milović.
&nbsp;On je kazao da je od 2020. godine na dostupnost Crne Gore uticalo gašenje Montenegro Airlinesa, svađa sa Amanom, jednim od najprestižnijih turističkih brendova i zatvaranje Svetog Stefana, kao i povećanje stope sa sedam na 15 odsto, bez ikave detaljnije analize.
&nbsp;- I još tender Morskog dobra koji je uticao na to da imamo nespremnu turističku sezonu. Postali smo preskupi u odnosu na usluge koje pružamo- rekao je Milović.
&nbsp;On je naveo da je došlo do pada broja noćenja i skraćenja boravka u samoj Crnoj Gori.
&nbsp;- Usporili smo kada je u pitanju prihodna strana i imamo neprepoznatljivost destinacije- dodao je Milović.
&nbsp;Poslanica Demokrata, Zdenka Popović, rekla je da je zadovoljna izlaganjem ministarke turizma, koja je dala podatke o prihodima od turizma za prvih deset mjeseci i broju dolazaka turista.
&nbsp;- Predstavnici opozicije uporno i prilikom svakog izlaganja govore kako imamo pad turističke privrede, kako je propala sezona, kako imamo mali broj noćenja. Potenciraju da imamo pad prihoda od pojedinačnog prometa turista koji dolazi u Crnu Goru- navela je Popović.
&nbsp;Ona je kazala da je 2019. godine Montenegro Airlines prevezao 2,6 miliona putnika, a Air Montenegro do polovine novembra prevezao tri miliona putnika.
&nbsp;- Kada je u pitanju turizam, dugo godina smo lutali, pa pričali o elitnom turizmu, a nijesmo imali puteve, ni stvarali komunalnu infrastrukturu. Prodavali smo zemljište, davali investitorima da grade luksuzne hotele a nije smo imali puteve, ni normalni aerodrom. To je bila vizija nekadašnjeg režima- dodala je Popović.
&nbsp;Poslanik Pokreta Evropa sad, Dražen Petrić, kazao je da opozicioni poslanici pokušavaju da bez argumenata pokažu da u sektorima turizma, zdravstva i bezbjednosti, iako zvanični podaci ukazuju na rast turističkih parametara.
&nbsp;On je naveo da je u sektoru turizma primjer u periodu od 2016. do 2019, godine evidentiran uzlazni trend, nakon čega se desila koronakriza.&nbsp;
&nbsp;Petrić je rekao da se upoređenjem podataka iz 2019. i prošle godine može vidjeti da Crna Gora ne nazaduje, već da se vraća na pozitivan trend.
&nbsp;- Ponuda ne može biti lošija ako imamo rast broja noćenja i prihoda u turizmu- naveo je Petrić i dodao da bez turizma ne bi mogli da predlažu određene mjere, među kojima i povećanje zarada i penzija.
&nbsp;Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da mu je saopšteno neposredno pred sjednicu da Vuković neće prisustvovati zbog ranije preuzetih obaveza.
&nbsp;- Negativno sam iznenađen, jer je ovaj Odbor imao korektan odnos sa njim- dodao je Mugoša.
&nbsp;On je naveo da smo imali brojne izazove sa plažama, infrastrukturnim projektima, kao i problemima sjevernih opština sa vodom i strujom.
&nbsp;- Ne može se reći da nije bilo izazova i da je sve sjajno i bajno- smatra Mugoša.
&nbsp;On je naveo da je super da prihod od turizma raste, kao i da bi bilo nenormalno da ne raste.&nbsp;
&nbsp;- Prihod je porastao 1,2 odsto, a u tom periodu inflacija je bila 4,9 odsto. Onda smo u problemu jer prihod raste manje nego stopa inflacije. Ne možemo se radovati povećanju prihoda zbog većih cijena- smatra Mugoša.
&nbsp;On je naveo da je, prema podacima o konkurentosti u turizmu, indeks konkurentnosti crnogorskog turizma manji je sad nego 2019. godine.

Kordić: U odnosu na 2019. godinu, Crna Gora zabilježila rast prihoda od turizma od 87 odsto

Glavni grad nabavio je deset novih komunalnih vozila za potrebe gradskog preduzeća Čistoća, vrijednosti oko 1,67 miliona EUR. Iz Glavnog grada su saopštili da je novac za nabavku vozila obezbijeđen iz lokalnog budžeta.
&nbsp;Kako su naveli, ova investicija predstavlja značajan iskorak u unapređenju kvaliteta i efikasnosti komunalnih usluga.
- Nabavka obuhvata četiri auto-smećara (dva zapremine osam kubnih metara (m³), jedan od 16 m³ i jedan od 22 m³ sa kranom), jedan autopodizač, jednu auto-cistijernu za pijaću vodu sa topom, kao i četiri kipera (dva zapremine 16 m³ sa grajferom i dva od 14 m³)- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović istakao je da će nova vozila omogućiti brži, pouzdaniji i efikasniji rad na terenu.
On je rekao da će deset novih vozila od danas značajno unaprijediti operativne procese.
&nbsp;- Međutim, važno je da svi zajedno, građani Podgorice, damo doprinos pravilnim odlaganjem otpada i odgovornim ponašanjem. Samo zajedničkim naporima možemo za kratko vrijeme postići rezultate na koje ćemo svi biti ponosni- poručio je Mujović.
On je naglasio da je riječ samo o jednom kontingentu u okviru šireg investicionog ciklusa.
- Tokom ove godine uložili smo oko 2,8 miliona EUR za nabavku komunalnih vozila iz budžeta Glavnog grada, a dodatno je, kroz sredstva i projekte gradskog preduzeća Čistoća, obezbijeđeno još nekoliko stotina hiljada EUR- naveo je Mujović.
&nbsp;Time, kako je rekao, ovu godinu završavamo sa investicionim ciklusom vrijednim oko 3,1 milion EUR.
Mujović je pohvalio izuzetne napore koje radnici Čistoće ulažu kako bi grad bio čist.
- Oni rade 24 sata dnevno, u svim vremenskim uslovima, često izloženi velikim naporima. Naša je obaveza da imamo više razumijevanja i poštovanja prema ljudima koji brinu o čistoći grada- &nbsp;istakao je Mujović.
&nbsp;On je zahvalio direktoru Denisu Hotu na doprinosu unapređenju rada preduzeća.
Mujović je, kako je saopšteno, istakao značaj podrške međunarodnih partnera, posebno Evropske unije (EU).
On je naglasio da su, zahvaljujući snažnoj podršci partnera iz EU i kampanji Čuvaj da te čuva, ostvareni vidljivi rezultati u borbi protiv divljih deponija.
- Njihovim zalaganjem, a posebno uz podršku gospodina Satlera, dobili smo dozvole za postavljanje kamera na kritičnim lokacijama, što će omogućiti bolju kontrolu i efikasnije sankcionisanje neodgovornog ponašanja- istakao je Mujović.
&nbsp;On je kazao da su ove godine uložili oko 2,8 miliona EUR u nova komunalna vozila, dok je u prethodne dvije ukupno uloženo 4,26 miliona EUR.
- Poređenja radi, od osnivanja Čistoće 2004. godine pa do 2023. uloženo je manje od šest miliona EUR. Dakle, za dvije godine investirano je više nego u gotovo dvije prethodne decenije-- istakao je Mujović.
&nbsp;To, kako je dodao, jasno pokazuje njihovu namjeru, a to je da žele čist i uredan grad.
&nbsp;Mujović je poručio da će gradska administracija nastaviti da obezbjeđuje sve neophodne uslove kako bi čistoća u Glavnom gradu bila na nivou koji građani zaslužuju.
&nbsp;Sekretar sekretarijata za finansije Balša Špadijer istakao je da su ulaganja u gradsko preduzeće Čistoća u prethodnom periodu dala konkretne i mjerljive rezultate.
- Sa posebnim zadovoljstvom ističem da je Glavni grad, zajedno sa privrednim društvom Čistoća, od 2023. godine nabavio oko 30 novih mašina i da smo zajedničkim ulaganjem premašili iznos od šest miliona EUR- rekao je Špadijer.
On je kazao da su, pored toga, obezbijedili više od hiljadu nadzemnih i dio podzemnih kontejnera.
- Očekujem da naredna godina bude godina finansijske konsolidacije preduzeća, izlaska iz negativnih rezultata i prelaska u zonu pozitivnog poslovanja- naveo je Špadijer.
&nbsp;On je rekao da je početkom naredne godine planirano pokrivanje između 50 i 70 lokacija video-nadzorom, što će dodatno unaprijediti efikasnost rada na terenu.
- Ova oprema i ulaganja potvrđuju da grad nikada nije bio čistiji, a uvjeren sam da ćemo smanjenjem troškova i unapređenjem operativnih procesa u narednoj godini ostvariti pozitivno poslovanje- kazao je Špadijer.
Direktor gradskog preduzeća Čistoća, Denis Hot, istakao je da su ulaganja Glavnog grada u prethodnom periodu bila od presudnog značaja za stabilizaciju i unapređenje rada preduzeća.
On je kazao da sav trud i ulaganja gube smisao ako prva karika u lancu zakaže, a to su građani.
Hot je naglasio da ohrabruje činjenica da svijest raste i da građani sve češće reaguju na nepropisno odlaganje otpada.
- Danas imamo stabilno stanje voznog parka, čak pomažemo i okolnim opštinama, dok smo prije dvije godine imali svega nekoliko operativnih vozila- naveo je Hot.
&nbsp;U narednom periodu, kako je poručio, poseban fokus mora biti na kadru, jer bez kvalitetnih i motivisanih ljudi nema održivog sistema.
- Ako želimo da zadržimo radnike u Crnoj Gori, moramo im obezbijediti bolje uslove- dodao je Hot.

Nabavljeno deset novih vozila za podgoričku ''Čistoću''

Novogodišnja Turneja četiri skakaonice počinje danas u njemačkom Oberstdorfu, a učestvovaće najbolji svjetski skakači.
Turneja se nastavlja u Garmiš-Partenkirhenu, gdje će kvalifikacije biti 31. decembra od 16 časova, a takmičenje 1. januara od 14h.
Nakon Njemačke, takmičenje se seli u Austriju – u Inzbruku su kvalifikacije 3. januara od 14.30, a takmičenje 4. januara od 13.30.
Završnica Turneje održaće se u Bišofshofenu, gdje su kvalifikacije zakazane za 5. januar od 16.30, a veliko finale 6. januara u isto vrijeme.
Pobjednik turneje osvojiće prestižni pehar.

Startuje turneja ”Četiri skakaonice”

Danilovgradska vlast je odbila amandman Demokratske partije socijalista na Predlog odluke o Budžetu za 2026. godinu kojim je predloženo povećanje studentskih stipendija i time jasno poručila gdje su na njenoj listi priroriteta mladi, obrazovanje i unapređenje njihovog položaja, poručili su iz opštinskog odbora DPS-a u tom gradu.
Naime, amandmanom odbornika Miroslava Popovića predloženo je povećanje stipendija na način da se stipendije za studente osnovnih studija uvećaju sa 120 na 180 eura, za studente master studija sa 156 na 200 eura, za studente doktorskih studija sa 200 na 250 eura.
- U vremenu kad je Crna Gora najskuplja zemlja za život u regionu, kad inflacija divlja i pogađa skromne studentske budžete, predložili smo najveće povećanje upravo za studente osnovnih studija, jer se radi o mladima koji su najopterećeniji fakultetskim obavezama, bez stabilnih prihoda i sa najvećim troškovima za život. Istim amandmanom predložili smo i uvođenje stipendija za deficitarna zanimanja, poput logopeda, defektologa, matematičara i fizičara, kako bi Danilovgrad počeo da preduzima mjere u cilju obezbjeđenja kadrova koji mu nedostaju uz jasno precizirane uslove da je riječ o redovnim studentima i da visina stipendije iznosi 120 eura, bez obzira na prosjek- kazali su iz danilovgradskog DPS-a-
Ukupan finansijski efekat ovog amandmana, kako ističu, iznosio je svega 30.000 eura, što je simboličan iznos u budžetu, ali sa ogromnim društvenim i razvojnim efektom. Ipak, vlast je odlučila da taj novac ne uloži u mlade.
Drugim amandmanom, odbornik Branko Bošković, predložio je izdvajanje sredstava za izradu projektne dokumentacije za gradsku parking garažu. Saobraćajne gužve u Danilovgradu postale su svakodnevica, broj parking mjesta je nedovoljan, a izgradnja garaže više nije pitanje komfora, već nužna infrastrukturna potreba.&nbsp;
- Odbijanjem ovog amandmana, većina je pokazala da nema plan kako da odgovori na realne probleme građana- kazali su iz DPS-a u Danilovgradu.
Istovremeno, u Skupštini Crne Gore, poslanici DPS-a Mihailo Anđušić, Sonja Popović i Nikola
Rakočević, podnijeli su amandman koji se odnosi na izradu projektne dokumentacije za zaobilaznicu koja povezuje bulevar Podgorica-Danilovgrad sa regionalnim putem Podgorica- Danilovgrad preko Spuža (tkz. Stari put) i novoizgrađeni put Danilovgrad-Spuž preko Martinića (tkz. Martinićki put) sa izgradnjom novog mosta na rijeci Zeti, čime bi se rasteretio centar grada, smanjile gužve koje stvaraju autobusi i otvorio prostor za razvoj turističkih potencijala Danilovgrada i poljoprivrede u Bjelopavlićkoj ravnici. I taj amandman je državna vlast odbila.
- Odbijanjem amandmana i na lokalnom i na državnom nivou, vlast je pokazala da joj je u odnosu na podršku mladima i u odnosu na infrastrukturne projekte kojima bi se riješili problemi u gradu, važnije partijsko zapošljavanje, da nemaju viziju razvoja Danilovgrada, već se zadovoljavaju upravljanjem grada koje svode na zadovoljenje partijskih i političkih interesa- zaključili su iz danilovgradskog DPS-a.

DPS Danilovgrad: Gradska vlast nema 30 hiljada eura za studentske stipendije, ali ima pola miliona eura za partijsko zapošljavanje

U Upravi policije kažu da su tokom ove godine realizovali niz obuka i ostalih aktivnosti u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti.
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije. 
Od ponovnog uspostavljanja Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata kao posebne organizacione jedinice Uprave policije najvišeg nivoa, u decembru 2024. godine, rukovodstvo ovog Sektora preduzelo je intenzivne i kontinuirane aktivnosti na uspostavljanju sveobuhvatnog sistema internih obuka i policijskog treninga.
Kako je rečeno u policiji, ove aktivnosti realizovane su kroz normativnu djelatnost i izradu operativnih procedura za oblast obezbjeđivanja, kao i kroz stvaranje neophodnih organizacionih i tehničkih preduslova za početak realizacije programa praktičnih obuka za policijske službenike angažovane na poslovima obezbjeđivanja štićenih ličnosti.
Tokom 2025. godine realizovan je kurs bliske zaštite kroz devet grupa, u okviru kojeg je obučeno 105 policijskih službenika. 
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije.
Takođe, na inicijativu Sektora, a nakon višegodišnjeg zastoja, Crna Gora je, kao jedina država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dobila poziv da u svojstvu posmatrača učestvuje na godišnjoj konferenciji Evropske mreže za zaštitu javnih ličnosti (ENPPF), koja je održana početkom decembra 2025. godine u Kopenhagenu. 
- Na ovaj način, država Crna Gora, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije dobili su dodatno priznanje za dosadašnje rezultate u procesu evropskih integracija i ispunjavanju evropskih standarda policijskog rada, kao i potvrdu da se prepoznaju kao kredibilan i pouzdan partner - kazali su u policiji.
U UP poručuju da je u 2026. godini planirano dalje podizanje standarda selekcije, osposobljenosti i operativne spremnosti policijskih službenika obezbjeđivanja, kao i realizacija ambicioznog plana razvoja internih obuka i policijskog treninga, uz podršku država članica ENPPF mreže i drugih partnerskih službi i organizacija. 
- Paralelno sa tim, biće nastavljene aktivnosti na stvaranju unaprijeđenih materijalnih, tehničkih i kadrovskih uslova, u cilju efikasnijeg i kvalitetnijeg rada Sektora - poručuju u policiji.

UP: Intenzivne obuke i međunarodna saradnja u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe lakše povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda, a u Nikšiću četiri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Baru i Bijelom Polju.
Izdato je 606 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 101 prekršajna prijava.
Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.

Za dan 14 saobraćčajki, lakše povrijeđene tri osobe

Službenici Uprave policije su, u okviru akcije “Petarda”, tokom jučerašnjeg dana zaplijenili 46.893 komada pirotehničkih sredstava. Saobraćajna patrola nikšićke policije na magistralnom putu Nikšić - Podgorica u mjestu Paprati zaustavila teretno motorno vozilo nikšićkih registarskih oznaka u kojem je suvozač bilo operativno interesantno lice L.M. Prilikom detaljne kontrole i pregleda tovarnog prostora pronađeno je pet paketa sa 25.000 komada petardi. - Ova pirotehnička sredstva su oduzeta i sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji će se o kvalifikaciji djela izjasniti nakon odgovarajućih vještačenja u Forenzičkom centru - navedeno je u saopštenju Uprave policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228121216_cf41760b63c945f4039fda7d970bb600efd637d74d9257345ef302246e198db4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251228121216_cf41760b63c945f4039fda7d970bb600efd637d74d9257345ef302246e198db4" data-rendition-name="original" width="878" height="850" loading="lazy" alt="Pirotehnička sredstva"></figure>  Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Centar”, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica juče su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi B.R. gdje je pronađeno i oduzeto 19.532 komada petardi i 70 vatrometa različitih vrsta. - Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu B.R. lišena slobode zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - dodaje se u saopštenju. Osim toga, službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug” su u naselju Polje kontrolisali vozilo kojim je upravljao E.L. iz Bara. Pregledom vozila pronađeno je 726 komada petardi, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji će se naknadno izjasniti o eventualnom postojanju krivičnog djela ili prekršaja. Takođe, u Baru je kontrolisan i S.D. iz Podgorice kada je kod njega pronađeno 1.560 komada petardi i pet vatrometa. I u ovom slučaju tužilac će izvršiti naknadnu kvalifikaciju djela. - Policijski službenici će i dalje, tokom trajanja akcije, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama i inspekcijskim službama, sprovoditi pojačane kontrole, prikupljati operativna saznanja i obilaziti lokacije na kojima postoji mogućnost nedozvoljene prodaje pirotehničkih sredstava, te preduzimati zakonom predviđene mjere i sankcije prema licima koja prekrše propise - poručeno je iz Uprave policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228121216_f8dc188a31b2f44817df9e5882d15f523fef5b3f40fee8a8c1ed9b9cc1b31770.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251228121216_f8dc188a31b2f44817df9e5882d15f523fef5b3f40fee8a8c1ed9b9cc1b31770" data-rendition-name="original" width="1280" height="912" loading="lazy" alt="Pirotehnička sredstva"></figure>  Takođe, u policiji kažu da će i tokom predstojećih praznika nastaviti sa intenzivnim i sveobuhvatnim aktivnostima u cilju očuvanja bezbjednosti građana. - Tim povodom, upućujemo apel roditeljima i starateljima da vode računa o zloupotrebi petardi i vatrometa od strane djece i da im ova pirotehnička sredstva ne čine dostupnim. Njihova upotreba može dovesti do ozbiljnih i trajnih posljedica po život i zdravlje djece, drugih građana, kao i životinja - poručuju u policiji.

U više crnogorskih gradova zaplijenjeno 47.000 komada pirotehničkih sredstava

Nikšićani M.R. (42) i I.S. (42) uhapšeni su zbog sumnje da su počinili razbojničku krađu i nanijeli teške tjesne povrede sugrađaninu.
Policijski službenici Nikšića postupali su juče po prijavi jednog muškarca da su dvije nepoznate osobe pokušale da mu ukradu opremu za navodnjavanje. Tom prilikom su ga, kako je rekao, fizički napali i nanijeli mu povrede, a zatim ukrali njegovo vozilo marke Citroën kojim su pobjegli i izazvali saobraćajnu nezgodu.
Oštećeni je prevezen na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su konstatovane teške tjelesne povrede.
- Preduzimajući mjere i radnje na terenu, policijski službenici su u kratkom roku identifikovali, pronašli i u službene prostorije doveli M.R. (42) i I.S. (42) iz Nikšića, koji se u policijskim evidencijama vode kao povratnici u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Nakon sprovedene kriminalističke obrade, sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se I.S. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo razbojnička krađa u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.
Po nalogu postupajućeg tužioca uhapšen je i M.R. zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa. &nbsp;
- Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužiocu u zakonskom roku - kazali su u Upravi policije.

Tag: evropska-unija