Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Džozef: Ulazak Crne Gore u EU bio bi ideološki udarac srpskom nacionalizmu, politička kohezija ključna za završnicu evropskog puta

Vlada koordinira i vodi proces, ali je neophodno opšte jedinstvo na evropskom putu, uključujući vladajuću većinu, opoziciju, sve političke subjekte, NVO sektor, slobodne građane i medije, rekla je u razgovoru za „24 sata“ na Televiziji E ministarka evropskih integracija Maida Gorčević.
Prethodna godina je bila izazovna i uzbudljiva, kaže Gorčević, ali i uspješna u procesu evropskih integracija, jer je, podsjeća ona, zatvoreno šest pregovaračkih poglavlja, koliko je i dogovoreno sa EK i državama članicama.
Naglasila je da su u prethodnoj godini naučili da probleme rješavaju koordinisanom akcijom Vlade, parlamenta i svih činilaca društva.
- Sama godina je bila izazov za našu administraciju, zato što smo uporedo sa ovih šest pregovaračkih poglavlja, od kojih smo jedno zatvorili u junu, a pet u decembru, morali da radimo i na svim onim problemima i izazovima za 2026. godinu. Ovo nije proces kada se mi fokusiramo na određeni broj poglavlja, nego radimo u kontinuitetu i pratimo sva pregovaračka poglavlja i sve obaveze kroz evropske integracije koje ima Crna Gora. Međutim, ova godina nije bila samo uspješna u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, već je tu i dio koji se odnosi na finansijsku podršku od Evropske unije, druga dionica autoputa – 150 miliona, kao i još veliki niz projekata koje smo dobili kao finansijsku podršku i kroz IPA i kroz Reformsku agendu. Ali ono što me posebno raduje jeste politička podrška na kraju svih 27 država članica, što nije nimalo lako niti jednostavan posao - rekla je Gorčević.
Smatra da su u prethodnoj godini brzo djelovali, ali i vodili računa o kvalitetu, što je pokazatelj da bez jedinstva ne bi bilo rezultata kojim se na kraju godine ponose.
Gorčević ističe da će 2026. godina biti posebna i po jubileju – 20 godina od obnove nezavisnosti, a evropski put je, dodaje ona, najbolja promocija koju Crna Gora može da ima.
- Jedinstvo moramo održati i u 2026. godini. To znači da ne zatvaramo samo pregovaračka poglavlja u dijelu ispunjavanja, glasanja zakona i strategija – to znači da sada svi moramo da dišemo kao jedan, Crna Gora mora da bude jedan tim. To se ne odnosi samo na vladajuću većinu, to se odnosi na sve političke partije, na opoziciju, na parlamentarnu većinu, na NVO sektor, na akademsku zajednicu, na naše medije. Sada je trenutak kada svi zajedno moramo da istrčimo onaj posljednji krug i, vjerujte, koliko god da djeluje da je veliki izazov 20 pregovaračkih poglavlja, ja zaista vjerujem da će najveći pritisak biti na Vladi s obzirom na to da mi koordiniramo i vodimo proces. Ali nimalo neće biti jednostavno i lako izlobirati u državama članicama na kraju, jer ovo nije samo tehnički, nego i politički proces. Isto tako moramo voditi računa i o porukama koje šaljemo iz Crne Gore. Naše medije ne prati samo region, prate i države članice i jako je važno da sada pošaljemo poruku upravo tog jedinstva, da mi želimo i da mi jesmo sljedeća članica Evropske unije - istakla je Gorčević.
Poručuje da Crna Gora nema plan B i da se pregovarački proces mora dovesti do kraja. Na kraju, podsjeća ona, evropsko pitanje je ono oko koga su svi saglasni – i vlast i opozicija.
Dodaje i da Rezolucija o evropskoj integraciji Crne Gore, koja dolazi od Odbora za evropske integracije kojim predsjedava predstavnik opozicije, pokazuje, smatra ona, da većina želi da sarađuje sa opozicijom na tim važnim temama.
- Nema podjela niti ima političkih kalkulacija ako govorimo o evropskim integracijama. Sama Rezolucija će u nekom narednom periodu, sigurna sam, biti izglasana u parlamentu apsolutnom podrškom svih poslanika. To je pokazatelj i nastavak Barometra 26 koji je sam premijer predstavio. To podrazumijeva da se neki lični, politički i svaki drugi interesi stave u drugi plan, a da jedino radimo na ovom jedinstvu i da, na kraju krajeva, pokažemo zaista volju da ne posmatramo stvari kroz ubiranje poena i marketing. Ova Rezolucija dolazi u trenutku kada izgleda da je možda najizazovnija godina iza nas, tako da vjerujem da je dobro što dolazi iz redova opozicije i dobro je što parlamentarna većina, Vlada i svi zajedno žele da se ona nađe na dnevnom redu parlamenta. Sve neke druge političke kampanje i političke poruke, koje je potpuno legitimno da se šalju i iz parlamenta i od samih političkih partija, mislim da su to pitanja koja mogu da dijele društvo i treba ih ostaviti za period kada završimo pregovarački proces. Ono što nas ujedinjuje – to je evropski put i to treba da ostane prioritet i tema koju guramo u prvi plan - naglasila je Gorčević.
Komentarišući mogućnost izlaska DNP-a iz vlasti, ministarka kaže da jedna partija ne može usporiti evropski put Crne Gore. Sve dok je na čelu Vlade, cijeni ona, Milojko Spajić, na agendi se ništa neće naći prije evropskog puta.
- Evropski put je jedina stvar koju Vlada premijera Spajića želi da završi u toku svog mandata. Mi ovdje ne kalkulišemo nikakvim uskopartijskim niti ličnim interesima, posebno ako pođemo od činjenice da 2027. godine, u godini kada treba ratifikacija u parlamentima, dolazimo sa završenim tehničkim dijelom procesa. Ne manipulišemo građanima, posvećeni smo rezultatima, posvećeni smo da završimo svoj dio posla, zato što vidimo da je ovo istorijska šansa za Crnu Goru i zato što smo svjesni da je, i zbog geopolitike i raznih drugih činjenica, ovo jedna šansa koja, nijesam sigurna, da će se skoro ponoviti, ako posmatramo iz ugla proširenja Evropske unije - rekla je Gorčević.
Podsjeća da je Poglavlje 27 izuzetno zahtjevno finansijski i administrativno, ali i u dijelu tehničkih ispunjavanja zadataka, poput kolektora u Botunu, koji je, kako ističe, samo jedna od tih obaveza.
Dodaje i da se već sada pregovara sa Evropskom komisijom oko tranzicionih perioda, i to ne samo za Poglavlje 27, već i za niz drugih poglavlja za koja će biti potrebno prolongiranje.
- Tu postoje razne druge obaveze. Ako posmatramo TE Pljevlja, Solanu u Ulcinju, postoji niz određenih reformi koje nijesu baš popularne među građanima, niti su to reforme koje su vrlo jednostavne, brze, lake ili, na kraju krajeva, koštaju malo. To su obaveze koje imamo radi evropskog puta, sa određenim rokom zatvaranja. Poglavlje 27 se mora zatvoriti do kraja 2026. godine, međutim, to samo zatvaranje poglavlja ne znači da ćemo uspjeti da zatvorimo i zaokružimo apsolutno sve naše obaveze - zaključila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSQq7J_WHRzI%3Fsi%3D3Jv6JtvukqR2e-8i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Gorčević: Svi moramo da dišemo kao jedno, Crna Gora mora da bude jedan tim

Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Svi retrogradni i hegemonistički projekti doživjeće poraz punopravnim članstvom Crne Gore u Evropskoj uniji, poručio je u intervjuu za TV E potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
Ibrahimović je ocijenio da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja uspjeh cijelog društva, ističući da zasluge pripadaju i vlasti i opoziciji, te da je time poslata poruka da Crna Gora može biti jedinstvena kada su u pitanju njeni strateški ciljevi. Poručio je i da su napadi na temeljne vrijednosti Crne Gore dio hibridnih pokušaja da se zemlja uspori na evropskom putu, za šta je odgovornost pripisao pojedinim medijima i političarima koji su, kako je kazao, završili političku karijeru i podredili je apanažama iz susjednih država.&nbsp;
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, istakao je da je nakon pet godina zastoja obnovljen dijalog, uz jasnu spremnost da se otvorena pitanja rješavaju.
<h2>EU put</h2>
Na pitanje novinarke Televizije E kakva je bila 2025.godina i šta očekuje u 2026.godini ministar kaže da je zatvaranjem pet poglavlja na samom kraju 2025.godine generacijski iskorak i poruka međunarodnim partnerima da je Crna Gora spremna da bude član evropske porodice.
- Dali smo snažan podstrek ne samo našem društvu, nego i cijelom regionu, jer vjerujemo da punopravnim članstvom Crne Gore u EU 2028.godine šaljemo snažnu poruku da je Balkan spreman da bude garant stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona, pa i Evropske unije - rekao je Ibrahimović.
Podcrtava da je najvažnije to što je 27 država poslalo poruku da vjeruje u ono što radi Crna Gora, da ima prijatelje u zemljama članicama EU i da će, kako ističe, podržati Crnu Goru na evropskom putu.
- Zacrtali smo ambiciozan plan, da sljedeće godine završimo pregovarački proces, a 2028.godine da budemo 28. članica Evropske unije. Nije ništa slučajno, radimo dobro i čini mi se da je naše društvo sazrelo i ovaj uspjeh ne bi bio moguć da nije crnogorsko društvo, spremno da ispuni taj cilj. Ovdje moram povući snažnu i aktivnu ulogu Ministarstva vanjskih poslova, odnosno naše diplomatsko konzularne mreže - istakao je Ibrahimović.
Podsjeća da će Crna Gora biti domaćin Samita Zapadni Balkan, da će predsjedavati Berlinskim procesom, kao i Komitetom ministara Savjeta Evrope, a ove godine, dodaje on, i Fondom za Zapadni Balkan.&nbsp;
- Ovo je godina u kojoj je Crna Gora poslala poruku da može da bude jedinstvena, da političari mogu da slušaju građane kada imaju svoj cilj, a to je istorijski cilj - da Crna Gora bude sljedeća članica Evropske unije - poručio je Ibrahimović.
Upitan da prokomentariše odnose sa susjednom Hrvatskom i kakvi su koraci Ministarstva vanjskih poslova u bilateralnim pregovorima, ministar kaže da je zahvalan toj zemlji na saradnji, promociji i podršci koju pruža Crnoj Gori kako nekad pri ulasku u NATO savez, tako i pri pristupanju Crne Gore u EU.
<h2>Nastavak pregovora sa Hrvatskom</h2>
Podsjeća i da će ubrzo Crnu Goru posjetiti njegov hrvatski kolega Goran Grlić Radman, te da će tada nastaviti pregovore o otvorenim pitanjima dvije države. Očekuje da će Crna Gora pokazati zrelost i zahvalnost prema Hrvatskoj.&nbsp;
- Vjerujte da je Hrvatska naša prijateljska država, podržala je svih ovih pet poglavlja. To je poruka da Hrvatska želi dobrosusjedsku saradnju i dobro građanima Crne Gore. Sa druge strane, moram pohvaliti ono što mi radimo. Vi znate da je poglavlje 31 i tehnički i sadržajno sa tog aspekta potpuno spremno za zatvaranje. Dobili smo izvanrednu, možda i najveću ocjenu od Evropske komisije za poglavlje 31 i 30. Mi radimo dobru stvar i samim tim su pozdravili usklađivanje naše vanjske politike sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Dozvolite i da smo mi posle dugih 5 godina bez bilateralnih konsultacija sa nama prijateljskom državom Hrvatskom uspjeli da odmrznemo taj status i da smo prije nekih godinu dana počeli bilateralne konsultacije i napravili ogroman progres. Ne zaboravimo da imamo tri decenije neka otvorena pitanja sa našom prijateljskom državom Hrvatskom. Međutim, ono što je glavno - sjeli smo poslije pet godina, otvorili dijalog i pokazali iskreot da želimo da ova pitanja riješimo u skorijem periodu. Vjerujem, na osnovu intenzivnih razgovora sa mojim kolegom Grlićem Radmanom, da je i njegova želja da ta otvorena pitanja zatvorimo i da u narednom periodu, kao i do sada, potvrdimo da se ipak radi o dvije prijateljske susjedne države koje su saveznice u NATO savezu i vrlo brzo vjerujem da ćemo to i biti u Evropskoj uniji- naglasio je Ibrahimović.
<h2>MVP i diplomate pokazali znanje</h2>
Na pitanje Televizije E kakva je crnogorska diplomatska mreža i da li je bilo kašnjenja u imenovanjima ambasadora, ministar ističe da se osim rada na mjerilima mora uporedo raditi i na snaženju crnogorske diplomatije.&nbsp;
- Zahvaljujem se predstavnicima diplomatsko konzularne mreže koji su uradili izvanredan posao. Ali, da ne bih bio kao neki, pa da kažem da je samo Ministarstvo vanjskih poslova zaslužno za zatvaranje ovih pet poglavlja, zahvalan sam svima, ali želim da istaknem važnost onoga što rade predstavnici diplomatsko konzularnog predstavništva i ono što Ministarstvo vanjskih poslova radi u zvaničnim komunikacijama. U narednom periodu će biti vrlo važno koliko će ta politička diplomatija da uradi posao, ali isto tako kako će parlamentarna diplomatija da uradi posao. Ja vjerujem da su Ministarstvo vanjskih poslova i diplomate naše pokazali znanje, pokazali su šta je cilj naše diplomatije - da jačamo međunarodni ugled Crne Gore, partnerstvo između država i u narednom periodu, da pošaljemo poruku da Crna Gora njeguje civilizacijske vrijednosti, odnosno da naša država zaslužuje, ne samo geografski, istorijski, kulturološki, nego i vrijednostima &nbsp;da bude u društvu najrazvijenijih zemalja Evropske unije - naglasio je Ibrahimović.
<h2>Svi koji su doprinijeli atmosferi linča da budu privedeni pravdi</h2>
Na pitanje da li smatra da bi trebalo da postoji odgovornost crnogorskih političara zbog naprasnog ukidanja bezviznog režima turskim državljanima, o netačnim informacijama policije da su učestvovali u incidentu, u kojem zapravo i nijesu učestvovali, ministar podsjeća da su on i svi ministri Bošnjačke stranke bili protiv ukidanja bezviznog režima za državljane te zemlje.
Vjerovali su, prisjeća se on, da se takva odluka može loše odraziti po prijateljske i svake druge odnose između dvoje države koji su tradicionalno prijateljski.&nbsp;
- Znate da smo kasnije pojačali snažno naše diplomatske aktivnosti i zahvalan sam prijateljima iz Turske, posebno mojem kolegi Akanu Fidanu, koji je razumio trenutnu situaciju i ja mogu iskreno da kažem da smo uspjeli da preduprijedimo da može doći do pogoršanja odnosa između dvije države koji su tradicionalno jaki i koji sigurno ne mogu tako lako da se poruše. S druge strane, većina u Vladi donijela je odluku na osnovu utiska u tom trenutku, radi postizanja bezbjednosti, mira, stabilnosti u našoj državi i zaštiti, ne samo građana Crne Gore, nego i građana drugih država - istakao je Ibrahimović.
Smatra da država mora pomno da prati na narative, poput onog koji su doveli do incidenta sa turskim državljanima i koji su uspjeli "u blažem obliku" da odvrate jedan broj Turaka da ne posjete Crnu Goru.
Očekuje da će svi oni koji su doprinijeli atmosferi linča prema turskim državljanima biti privedeni pravdi. Podsjeća da je u ovom slučaju procesuirano više od 30 osoba.&nbsp;
- Prije desetak dana se govorilo da je oko 9.000 turskih državljana napustilo Crnu Goru, ali sa druge strane je i dalje veliko interesovanje za posjetu Crnoj Gori. Ministarstvo vanjskih poslova je poslalo diplomate u Istanbul i Ankaru, tako da je postupak izdavanja viza ubrzan i mogu da kažem da smo uradili uspješan taj dio posla. Ovakva dešavanja se ne smiju u narednom periodu dešavati u Crnoj Gori - poručio je Ibrahimović.
<h2>Rezultati zahvaljujući vlasti i opoziciji</h2>
Upitan koliko je teško voditi konzistentnu vanjsku politiku u Vladi koja je sačinjena od partija koje imaju različite političke, ideološke i programske ciljeve, ministar smatra da je takva Vlada primjer demokratskog sazrijevanja jedne države.
- Ja vjerujem da je svima jasno da osnovne državne ciljeve i projekte nema pravo niko da zamijeni zbog političkih kalkulacija. Svi rezultati su bili zahvaljujući i opoziciji i vlasti…. Svi zakoni i sve odluke u vezi evropskog puta Crne Gore su na Vladi jednoglasno donijete, mi smo posvećeni tom cilju. Svi moraju imati odgovornost, ovaj generacijski cilj mora pokazati da li je neko deklarativno za evropski put ili nije. Kako će sljedeće godine i 2027. sve biti izazovniji evropski put, tada će se vidjeti ko je deklarativno a ko stvarno i na djelu za evropske integracije i ono što građani žele - zaključio je Ibrahimović.

1250x600

Ibrahimović: Temeljne vrijednosti napadaju političari sa apanažama

Mađarska će nastaviti da se protivi planovima Zapada za eskalaciju sukoba u Ukrajini, ali to ne znači da namjerava da napusti NATO ili Evropsku uniju, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban u godišnjem obraćanju.
- Mađarska je dovoljno jaka da ostane po strani od rata, a da bi to učinila ići će protiv Brisela, a ako je potrebno i protiv cijelog zapadnog svijeta - rekao je Orban, prenosi Tass.
Podsjetio je da je prije samo godinu dana, prije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Mađarska morala da odbija napade ne samo lidera EU, već i administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti proglašenja neutralnosti i nesvrstanosti, Orban je rekao: "To nije naš cilj“ i dodao da niko u zemlji ne razmišlja o izlasku iz EU ili NATO.
- Želimo da ostanemo dio sistema zapadnih saveza, ali isto tako želimo da se političke odluke donose na osnovu zdravog razuma i u EU i u sedištu NATO - kazao je Orban.
On je ocijenio da bi neslaganja Sjedinjenih Država i Evropske unije o strateškim pitanjima, uključujući sukob u Ukrajini, mogla dovesti do toga da Amerikanci 2026. godine postignu sporazum o normalizaciji odnosa sa Rusijom bez evropskog učešća.

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

Partija iz koje dolazi ministarka saobraćaja blokira saobraćaj, kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Prema njegovirm riječima, ovo je najbolja slika ovoga što se zove vlast u Crnoj Gori
- Inače, sve drugo nam je sjajno. Gradnju kolektora u 21. vijeku slavimo kao vrhunsko dostignuće. Vidimo se u EU - ponijeće nas Milan na leđima - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Vidimo se u EU - ponijeće nas Milan na leđima

Identitetske teme usporavaju put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), ali i dodatno komplikuju koalicione odnose, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Miodrag Laković.
On je rekao da se zemlja nalazi u previše važnom trenutku u kontekstu finalizacije pregovaračkog procesa i da je neke druge stvari potrebno ostaviti po strani.
- Ako u okviru vlasti imamo aktivnosti koje podrivaju postizanje strateških državnih ciljeva, onda treba više da sarađujemo sa opozicijom, to je moj stav - poručio je Laković<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/lakovic-ako-neko-u-vlasti-podriva-drzavne-ciljeve-treba-vise-da-saradujemo-s-opozicijom"> u intervjuu za Pobjedu</a>.
Naročito je, kako je naveo, to važno kada su u pitanju imenovanja, poput onih koja se tiču kompletiranja Ustavnog suda.
Laković je kazao da je važno ko će biti vlast nakon 2027. i sa kojom će državnom politikom Crna Gora ući u EU.
Ipak, napominje da je trenutni fokus na EU agendi, a ne na konfiguraciji 45. Vlade.
Govoreći o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, Laković je kazao da taj projekat traje godinama i da se sigurno moglo kvalitetnije raditi na njegovoj promociji i interakciji sa građanima tog zetskog sela i Zete.
- Ali da se ne vraćamo predaleko unazad, gradonačelnik (Saša) Mujović je, sa svojim timom, uložio maksimalne napore da javnosti predstavi benefite projekta i odagna sve dileme i sumnje - naveo je Laković.
Njegova argumentacija je, kako je rekao Laković, potpuno utemeljena u struci i nauci i teško joj je kontrirati egzaktnim podacima.
- Međutim, kad se u temu umiješa politika i politički interesi, ona je često glasnija od nauke - dodao je Laković.
Odgovarajući na pitanje novinara, on je kazao da lider Demokratske narodne partije Milan Knežević nije jedini političar iz vlasti koji se protivi izgradnji postrojenja, ali da jeste najglasniji i sa najviše uticaja na lokalnu zajednicu.
Ta činjenica, prema riječima Lakovića, svakako komplikuje koalicione odnose.
- Ja sam više puta ponavljao da, pozivajući se na koalicioni sporazum, ako kao koalicija više nemamo zajedničke prioritete koje smo njime definisali, svaki subjekat treba da preispita svoju poziciju u Vladi i parlamentarnoj većini. Do kada će PES biti tolerantan na opstrukcije, vidjećemo - kazao je Laković.
To će, kako je rekao, svakako odlučiti organi Pokreta.
- Moje mišljenje je da je pred nama period donošenja važnih odluka u tom smislu - naveo je Laković.
On je kazao da ne bi rekao da istraživanja pokazuju pad rejtinga PES-a, ali da smatra da ta partija ponekad trpi političku štetu zbog ponašanja koalicionih partnera radi višeg cilja i specifičnog istorijskog trenutka u kojem se Crna Gora nalazi.
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji, Laković je ocijenio da je ona stabilna i pored brojnih izazova sa kojima se sektor bezbjednosti suočava.
- Vidimo prisutnost i aktivnosti struktura organizovanog kriminala, koje nerijetko za posljedicu imaju obračune vatrenim oružjem i ubistva - kazao je Laković.
Kako je rekao, Uprava policije je u prethodnih godinu ipak postigla neke značajne rezultate na rasvjetljavanju ubistava.
- Što se tiče tragičnih događaja na Cetinju, razmatrali smo na Odboru za bezbjednost i odbranu sve aspekte ovih slučajeva - kazao je Laković.
On je podsjetio da nakon prvog tragičnog događaja Odbor nije prihvatio izvještaj tadašnjeg direktora Uprave policije, što je bio zakonski osnov za njegovu smjenu.
- Nakon drugog tragičnog događaja nijesmo imali takav stav iz dva razloga: jer je utisak bio da je policija postupila brže i efikasnije, a vršilac dužnosti direktora je u tom trenutku na funkciji bio 15 dana - naveo je Laković.

Laković: Ako neko u vlasti podriva strateške državne ciljeve, onda treba da sarađujemo sa opozicijom

Siguran je put Crne Gore u Evropsku uniju i on je već u poodmakloj fazi, što je izuzetno dobro za građane jer će ulaskom u EU i njihova uloga biti drugačija, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, profesor doktorand multidisciplinarnih nauka Veselin Golubović.
Analize Golubovića u oblastima ekonomije, ljudskih prava i populacionih statistika razlikuju od podataka Monstata i sve su objedinjene u njegovim radovima, kao i u onima koji tek treba da budu objavljeni.
Oblast njegovog rada i izučavanja je, kaže Golubović, većina najvažnijih društvenih nauka, opšta istorija, prava i ekonomije, sve discipline, ekologijom, metodologijom, psihologijom, grupom tehničkih nauka, međunarodnim odnosima i diplomatijom, standardi EU i NATO.
Podsjetio je da je učestvovao u izradi više od 20 zakona koji su upućeni Skupštini Crne Gore, među kojima su Zakon o oružju, Zakon o tužilaštvu i Zakon o poštanskoj djelatnosti, ističući da je brojne doprinose crnogorskom društvu realizovao o sopstvenom finansijskom trošku.
- Osnova mog rada je kriva za velike uspjehe koji će uskoro ugledati svjetlo dana i u regionu, Briselu i Sjedinjenim Američkim Državama, Gimnaziji "Slobodan Škerović", zatim u Vojnoj akademiji multidisciplinarno ABHO Kruševac kopnena vojska Beograd (KOV), a zna starija generacija da su to bile najjače škole u bivšoj SFRJ, vojne škole, vojne akademije koje su se preplitale sa tehničkim akademijama - rekao je Golubović.
On je naglasio da je od samog početka uključen u pregovarački proces Crne Gore sa Evropskom unijom, te da poznaje i njegove prednosti i nedostatke koji su obilježili prethodnih 13 godina.
Golubović je istakao da svoj doprinos vidi kroz promovisanje vrijednosnog sistema Zapada, te da planira da svoja znanja i radove prenosi mlađim kadrovima.
- Bilo je zastoja, znate da je Crna Gora od tri stadijuma demokratije u prvom stadijumu, a Crna Gora još nije zvanično ni pravna država, to znači vladavina zakona, to u praksi znači da je stotine hiljada građana u sudskim procesima, desetine hiljada građana, uključujući i mene, je u Strazburu zbog nezakonitog ostajanja brz posla, nijednom mediju se zvanično nijesam obratio a rješenje je kod mene. Veliko je kršenje ljudskih prava bilo u Crnoj Gori u prethodnim periodima i to je prolazilo - zaključio je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dc-VqM4_7rW8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Siguran je put Crne Gore u EU

EU će morati da iskoristi 2026. da brzo krene ka ambicioznom uključivanju u svoje redove Zapadnog Balkana i Istočne Evrope ili pred kraj mandata aktuelne Komisije neće imati vremena za to, rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je pred praznike govorila za briselski portal Politiko o godini na izmaku i očekivanjima za iduću godinu.
- Biće bolja (2026. godina) od 2025. godine- rekla je Kos insistirajući da je "čak i 2025. bila veoma uspješna".
Takođe je rekla da će u narednih 12 mjeseci biti potrebne aktivnosti da bi se osiguralo da nove članice budu primljene na vreme.
 
 - Zašto tako mislim? Prvo, to je geoplitika. Drugo, to je stvarno angažovanje nekih zemalja kandidata- rekla je Kos za Politiko.
Eurokomesarka je rekla i da se ne radi samo o kandidatima, već i o EU - da li ona može da se nosi sa izazovima.
- Da li je to dobro za našu bezbjednost... da li popunjavamo praznine koje smo ostavili u prošlosti? Da! Da li nam je potrebna Ukrajina u EU? Da!- istakla je Marta Kos.
Kako je rekla slovenačka eurokomesarka, do kraja sljedeće godine EU "još neće biti veća", ali "završićemo bliže" cilju proširenja.
- Vjerovatno ćemo tada završiti sve pregovore sa Crnom Gorom- rekla je Kos.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je rekao za Politiko da se u sljedećoj godini mora postići napredak Crne Gore ka pristupanju EU, ako se želi da se to ostvari u mandatu ove Evropske komisije.
Milatović je rekao da je optimista da će tokom šestomjesečnog predsjedavanja Kipra EU od 1. januara biti formirana radna grupa pod pokroviteljstvom Savjeta za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore.
- To je zaista veliki korak. To će sigurno značiti da će Crna Gora postati 28. članica EU 2028. godine-rekao je crnogorski predsjednik.

Kos: Na kraju 2026. EU neće biti veća, ali će biti bliža proširenju

Završetak pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom je nacionalni interes i stvaranje preduslova za punu vladavinu prava, uključujući izbor sudija Ustavnog suda, treba da bude rezultat konsenzusa vlasti i opozicije, to je poruka sa današnjih konsultacija koje je povodom izbora sudija Ustavnog suda otvorio predsjednik Vlade Milojko Spajić sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Kako je navedeno u saopštenju, u konsultacijama su učestvovali predstavnici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, Demokratske partije socijalista Danijel Živković, Nove srpske demokratije Jelena Božović, Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, Bošnjačke stranke Mirsad Nurković, Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Krsto Rađenović, Socijaldemokrata Boris Mugoša, Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, Albanskog foruma Artan Čobi.
Predsjednik Vlade istakao je da je cilj konsultacija inkluzija i postizanje što šireg konsenzusa u vezi sa svim važnim pitanjima od interesa građana i države, te ostvarivanja strateškog cilja - članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.
- Otvaramo ciklus intenzivnih razgovora u želji da obradujemo naše građane i da što prije, ukoliko je moguće do kraja godine, saopštimo da imamo u potpunosti kompletiran Ustavni sud. Funkcionalnost institucija i stvaranje preduslova za punu vladavinu naš je prioritet - poručio je Spajić.
Kako je istakao, Crna Gora planiranom dinamikom napreduje ka učlanjenju u EU, ali da će u završnici ovog procesa biti još izazova.
- Između ostalih u poglavljima 23 i 24. Zato je na svima nama da učinimo sve kako bismo kroz dijalog došli do najboljih rješenja za sva otvorena pitanja. Očekujem da do kraja godine parlament izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda, a u predstojećem intenzivnom radu zajednički ispunjavamo sve obaveze iz zahtjevne evropske agende - naveo je Spajić.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović saopštila je da je za sjutra zakazana sjednica tog skupštinskog tijela na kojoj će biti konstatovan broj pristiglih prijava za kandidata Ustavnog suda, nakon čega slijedi procedura izbora.
Predstavnici parlamentarnih stranaka ocijenili su pozitivnim to što je premijer otvorio konsultacije oko važnih pitanja koja se tiču evropskog puta Crne Gore.
Kako se dodaje u saopštenju, saglasili su se da je integracija države u Evropsku uniju nacionalni interes, te da će svi u tom smislu dati doprinos, kako kada je u pitanju kompletiranje Ustavnog suda, tako i u odnosu na zakonska rješenja i usklađivanje sa zakonodavstvom EU.

Spajić: Dijalogom i političkom zrelošću do kompletiranja US što prije - učlanjenje u EU kao nacionalni interes

Pokušaji ugrožavanja bezbjednosti Uprave za izvršenje krivičnih sankcija putem bespilotnih letjelica bili su naročito izraženi tokom ove godine, saopštio je direktor UIKS-a Darko Vukčević u razgovoru za portal Standard.
U periodu od svega dva mjeseca dronovi su oko kompleksa UIKS-a, kako kaže, primijećeni oko 20 puta, a službenici su spriječili ubacivanje oko 20 mobilnih telefona, punjača i druge nedozvoljene opreme, uz zapljenu dvije bespilotne letjelice i pojačanu saradnju sa Upravom policije.
Direktor UIKS-a ističe da je, uprkos učestalim pokušajima unošenja zabranjenih predmeta, bezbjednosna situacija u zatvorskom sistemu stabilna.
- Službenici UIKS-a su u svim situacijama pravovremeno reagovali, a o svakom pokušaju ugrožavanja bezbjednosti obaviještena je Uprava policije, imajući u vidu da se radi o aktivnostima koje se dešavaju izvan kompleksa UIKS-a i licima koja nijesu pod našom ingerencijom - rekao je Vukčević.
On dodaje da su tokom kalendarske godine zaplijenjena ukupno 43 mobilna telefona, kao i veće količine SIM kartica, punjača, improvizovanih bodeža, tableta, USB kablova i zamotuljaka nepoznate sadržine, što potvrđuje da su preventivno-bezbjednosne mjere neophodne i kontinuirane.
<h2>Svakodnevni pretresi i pojačan nadzor</h2>
Vukčević naglašava da se u svim organizacionim jedinicama UIKS-a preventivno-bezbjednosne aktivnosti sprovode gotovo svakodnevno.
- Kontinuirano se sprovode lični pretresi lica lišenih slobode, pretresi prostorija, soba i boravaka, kao i opšti pretresi organizacionih jedinica, a sve u cilju sprečavanja negativnih pojava koje mogu ugroziti stanje bezbjednosti u zatvorskom sistemu - kazao je on.
Prema njegovim riječima, ove aktivnosti su se pokazale kao efikasne u prevenciji posjedovanja nedozvoljenih predmeta i održavanju reda unutar zatvora.
<h2>Sve više pritvorenika iz organizovanog kriminala</h2>
Direktor UIKS-a upozorava da je struktura lica lišenih slobode značajno usložnjena, jer se u zatvorima nalazi sve veći broj pritvorenih i osuđenih za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, uključujući pripadnike suprotstavljenih kriminalnih grupa.
- Iz bezbjednosnih razloga, članovi različitih kriminalnih struktura, kao ni članovi istog krivičnog djela, ne smiju biti zajedno smješteni. To organizaciju dnevnih aktivnosti čini posebno zahtjevnom i složenom - naveo je Vukčević.
On potvrđuje da su tokom ove godine postojali bezbjednosni rizici i izazovi, ali da nije došlo do ozbiljnijih incidenata.
- Kontinuiranim sprovođenjem preventivnih mjera, odvajanja smještaja, sprečavanja kontakata, pojačanog nadzora, praćenja i pretresa, stanje bezbjednosti je održavano stabilnim - rekao je direktor UIKS-a.
<h2>Manjak kadra dodatni izazov</h2>
Govoreći o kadrovskim kapacitetima, Vukčević navodi da UIKS trenutno ima deficit u odnosu na sistematizaciju.
- Odnos broja sistematizovanih radnih mjesta, stalno zaposlenih i angažovanih po osnovu ugovora ukazuje na nedostatnost 65 izvršilaca - kazao je on.
Dodaje da UIKS kontinuirano radi na poboljšanju kadrovske strukture, uz poseban fokus na zapošljavanje novih službenika, njihovu obuku i stručno osposobljavanje za rad sa visokorizičnim pritvorenicima.
<h2>Broj zatvorenika i pritvorenika</h2>
U ustanovama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija trenutno se nalazi ukupno 1.396 lica, od čega je 746 pritvorenika, dok 650 lica izdržava pravosnažne zatvorske kazne.
Prema riječima Vukčevića, prebukiranost je izražena isključivo u organizacionoj jedinici Istražnog zatvora, gdje je smješten nešto veći broj pritvorenika u odnosu na standardima propisane kapacitete.
- UIKS je u prethodnom periodu preduzeo niz aktivnosti u cilju proširenja smještajnih kapaciteta - naveo je on.
Kako pojašnjava, u Zatvoru za kratke kazne oslobođen je značajan dio kapaciteta, gdje je odvojeno smješteno oko 165 pritvorenih lica, a kapacitet objekta dodatno je proširen za 71 mjesto. Izmiještanjem Sektora za zdravstvenu zaštitu, kapaciteti Istražnog zatvora prošireni su za dodatnih 60 mjesta, dok su kapaciteti Zatvora u Bijelom Polju povećani za još 60 mjesta, gdje je trenutno smješteno oko 100 pritvorenika.
<h2>Izgradnja novih objekata kao dugoročno rješenje</h2>
Vukčević ističe da se problem smještajnih kapaciteta ne može rješavati samo kratkoročnim mjerama.
- U toku je izgradnja četiri nova objekta – Specijalne zdravstvene ustanove, prijavnice, otvorenog zatvora i multifunkcionalnog objekta - kazao je on.

Pokušaji ugrožavanja bezbjednosti UIKS-a: Dronovi primijećeni 20 puta za dva mjeseca, spriječen unos desetina mobilnih telefona

Nakon realizovane prve faze primarnog toplovoda od termoelektrane do Vektre Jakić, dugog 2,4 km, uskoro bi trebalo da uslijede i konkretne aktivnosti na izgradnji druge i treće faze toplifikacije Pljevalja, objavio je Radio Crne Gore.
Posao, koji podrazumijeva instaliranje toplovoda od Vektre Jakić do centra grada u dužini od 4 km, trebalo bi da odradi kompanija Intermost iz Podgorice zajedno sa podizvođačima, i to za iznos od skoro devet miliona eura sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost.
Rok za završetak je 365 radnih dana, kada treba postaviti glavni cjevovod i distribucione mreže za grijanje stambenih i poslovnih objekata, kao i javnih institucija u centru Pljevalja.
Na glavni toplovod biće priključena i kotlarnica u Skerlićevoj ulici, nekoliko manjih u pljevaljskim školama, a potom i svi ostali priključci iz tzv. sekundarne mreže.
Obaveza za izgradnju sekundarne mreže je na lokalnoj upravi, u čijoj nadležnosti je izdavanje svih neophodnih građevinskih dozvola.
U svakom slučaju, ako ne bude nepredviđenih zastoja u najvažnijem ekološkom projektu za Pljevlja, kao što se to desilo u prethodnim mjesecima, moglo bi se očekivati da već u sezoni grijanja 2026. i 2027. godine dio građana Pljevalja osjeti prve benefite daljinskog grijanja iz termoelektrane.
To bi istovremeno značajno popravilo i kvalitet životne sredine u najsjevernijoj, ali po svim parametrima i najzagađenijoj crnogorskoj opštini.

Pljevlja dobijaju daljinsko grijanje: Uskoro izgradnja druge i treće faze toplifikacije

Zbog obilnih padavina koje su zahvatile Crnu Goru, na više putnih pravaca došlo je do zadržavanja vode na kolovozu, smanjene vidljivosti i učestalih odrona, zbog čega je saobraćaj na pojedinim dionicama u potpunosti obustavljen, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Potpuna obustava saobraćaja zabilježena je na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, gdje je došlo do odrona. U prekidu je i saobraćaj na regionalnom putu Danilovgrad – Glava Zete, u mjestu Dobro Polje, zbog izlivanja rijeke Zete.
Na magistralnom putu Danilovgrad – Nikšić, u mjestu Orja Luka, saobraćaj je takođe obustavljen usljed izlivanja vode na kolovoz. Zbog odrona, saobraćaj je u prekidu i na putu Kolašin – Berane preko tunela Klisura, kao i na dionici Danilovgrad – Ostrog, kod mjesta Kupinovo.
Iz AMSCG-a apeluju na vozače da voze maksimalno oprezno, prilagode brzinu uslovima na putu, poštuju saobraćajnu signalizaciju i koriste alternativne putne pravce gdje god je to moguće.
Podsjećaju da je u periodu od 15. novembra 2025. do 1. aprila 2026. godine obavezna upotreba zimskih pneumatika na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na vremenske uslove. Na ostalim dionicama, zimski pneumatici su obavezni kada na kolovozu ima snijega, leda ili poledice, a minimalna dubina šare mora biti četiri milimetra.
Osim vremenskih neprilika, vozačima dodatne poteškoće predstavljaju i brojni radovi na putevima. Na regionalnom putu R-29 Bar – Kamenički most – Krute, zbog rekonstrukcije, saobraćaj je obustavljen u terminima od 8 do 11 i od 13 do 16 časova, dok se radovi nastavljaju 12. januara 2026. godine.
Na regionalnom putu R-17 Čevo – Riječani saobraćaj je potpuno obustavljen od 8 do 14 časova zbog adaptacije puta, dok je na više dionica, uključujući put Petnjica – Bioča, magistralni put M-3 Plužine – Jasenovo Polje i prilazne saobraćajnice mostu Đurđevića Tara, režim saobraćaja izmijenjen na naizmjenično odvijanje jednom trakom.
Na auto-putu „Princeza Ksenija“ vrši se povremeno zatvaranje po jedne saobraćajne trake u smjeru Veruša – Mateševo zbog redovnog održavanja, dok je u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, i dalje obustavljen saobraćaj u Ulici Vojislavljevića.
U protekla 24 sata na putevima u Crnoj Gori zabilježeno je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže, a četiri lakše povrijeđeno. Saobraćaj je trenutno umjerenog intenziteta.
Auto-moto savez Crne Gore podsjeća da je tehnička pomoć na putu dostupna 24 sata, a informacije se mogu dobiti putem brojeva 19807, 020/234-999 i 063/239-987.

Tag: evropska-unija

Džozef: Ulazak Crne Gore u EU bio bi ideološki udarac srpskom nacionalizmu, politička kohezija ključna za završnicu evropskog puta

Gorčević: Svi moramo da dišemo kao jedno, Crna Gora mora da bude jedan tim

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Ibrahimović: Temeljne vrijednosti napadaju političari sa apanažama

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

Vujović: Vidimo se u EU - ponijeće nas Milan na leđima

Laković: Ako neko u vlasti podriva strateške državne ciljeve, onda treba da sarađujemo sa opozicijom

Golubović: Siguran je put Crne Gore u EU

Kos: Na kraju 2026. EU neće biti veća, ali će biti bliža proširenju

Spajić: Dijalogom i političkom zrelošću do kompletiranja US što prije - učlanjenje u EU kao nacionalni interes

Pokušaji ugrožavanja bezbjednosti UIKS-a: Dronovi primijećeni 20 puta za dva mjeseca, spriječen unos desetina mobilnih telefona

Džozef: Ulazak Crne Gore u EU bio bi ideološki udarac srpskom nacionalizmu, politička kohezija ključna za završnicu evropskog puta

Pljevlja dobijaju daljinsko grijanje: Uskoro izgradnja druge i treće faze toplifikacije

Zbog obilnih padavina i odrona obustavljen saobraćaj na više putnih pravaca

PRATITE TVe UŽIVO