Ministar javne uprave Maraš Dukaj boraviće 4. i 5. decembra 2025. godine u zvaničnoj posjeti Evropskoj komisiji i sjedištu NATO saveza u Briselu, saopšteno je iz ovog ministarstva.
- Tokom boravka u Briselu, ministar Dukaj će imati priliku da se sastane sa predsjednikom Upravnog odbora Federalne služba za administrativnu politiku i podršku BOSA, Nicom Waeyaertom, direktorima-generalima Evropske komisije, Gertom Jan Koopman iz Direktorata za proširenje i istočno susjedstvo (DG ENEST), Stevenom Questom iz Direktorata za ljudske resurse i bezbjednost (DG HR), kao i Olivierom Salles iz Evropske kancelarije za selekciju osoblja (EPSO)- navodi se u saopštenju.
Ovi razgovori pružiće priliku za razmjenu iskustava o najboljim evropskim praksama, kao i za dodatnu podršku Evropske komisije u sprovođenju reformi koje su od ključnog značaja za dalji napredak u procesu pristupanja EU.
- U sjedištu NATO saveza ministar će se sastati sa pomoćnikom generalnog sekretara za sajber i digitalnu transformaciju, Jeanom Kingombeom. Razgovori će biti fokusirani na jačanje kapaciteta u oblastima sajber bezbjednosti, digitalne infrastrukture i otpornosti institucija, posebno imajući u vidu savremeni bezbjednosni kontekst i rastuće rizike u digitalnom prostoru- poručili su iz Ministarstva javne uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj u zvaničnoj posjeti Evropskoj komisiji i sjedištu NATO-a

Pemijer Milojko Spajić kazao je da mu je žao što nije izabrano dvoje sudija Ustavnog suda, ali da se nada da će to pitanje biti riješeno brzo.&nbsp;
Spajić je, na konferenciji sa medije u Vili Gorica povodom posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena, rekao i da će u decembru u Skupštinu ući više od 100 zakona.
Odgovarajući na pitanja novinara da li toliki broj zakona utiče na kvalitet tih zakonskih rješenja, Spajić je pojasnio da su svi zakoni prošli javnu raspravu i diskusiju sa Evropskom komisijom.
- Oni prolaze Odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija - istakao je Spajić.&nbsp;
Odgovarajući na kritike Brisela nakon neizbora dodatnih članova Ustavnog suda, Spajić kaže da očekuje da će se brzo imenovati još dva člana, ali da je sud trenutno funkcionalan, i imaju kvorum.
- Žalim što nismo iskoristili priliku da imenujemo dva dodatna člana Ustavnog suda, ali to je demokratija. Morate da razgovarate sa parlamentom, da ubjeđujete parlament - istakao je Spajić, rekavši da očekuje da će do izbora doći u najskorijem mogućem roku.
Govoreći o kolektoru u Botunu, podcrtava da Vlada stoji iza Glavnog grada, i poziva mještane Botuna na razumijevanje.
Dolazak Fridena je, kaže Spajić, velika stvar za Crnu Goru.
- On je premijer države koja je po veličini veoma slična Crnoj Gori, ali imamo različite sudbine. Imamo toliko toga da naučimo od Luksemburga, i pokušaćemo da ih iskoristimo kao mentora, i kao nekoga ko treba da nam pomogne na našem evropskom putu - istakao je Spajić.
Premijer je kazao da je ovo "zadnja milja ulaska u EU".&nbsp;
- Imamo abicioznu agendu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine. Ništa nas neće omesti na tom putu, i u sljedećih 13 mjeseci uradićemo apsolutno sve, i neće biti te prepreke koja će nam se naći na EU putu - istakao je Spajić.
<h2>Friden: Glas Crne Gore snažno se čuje u EU</h2>
Velikog Vojvodstva Luksemburga Friden je rekao da se glas Crne Gore, oličen u djelu premijera i predsjednika države Jakova Milatovića snažno čuje u Evropi.
- Evropa ne može biti cjelovita bez Zapadnog Balkana - istakao je Friden, ali naglasio da ne stavljaju sve zemlje ZB u jednu košaru.
Čestitao je Crnoj Gori na koracima koje je &nbsp;preduzela u poslednjih par godina.&nbsp;
- Mogu da konstatujem da se CG mnogo promjenila. Došlo je do velikog napretka i nazire se svjetlo na kraju tunela, i svi zajedno moramo da zaljučimo to poslednje poglavlje ovog procesa - istakao je Friden, i dodao da se zemlje kandidatkinje ne mogu predugo držati u čekaonici.&nbsp;
Podržava ideju da se pregovori &nbsp;završe do kraja sljedeće godine.&nbsp;
- Svi napori koje ste vi preduzeli moraju biti prepoznati. Ohrabrujemo vas da preduzmete i ove posljednje korake - istakao je Friden.

Spajić: Očekujem uskoro izbor dvoje sudija US, u decembru će biti stotinu zakona u Skupštini

Nedavna poruka ambasadora Satlera da „Evropska unija ne želi da u Crnoj Gori vidi identitetska pitanja i podjele“ bila je jasna, precizna i nedvosmislena. Uprkos tome ili možda upravo zbog toga predstavnici vladajuće većine nastavili su da rade sve suprotno od onoga što je Brisel poručio. Ne samo da ignorišu evropske preporuke, nego otvoreno ispituju dokle mogu da idu u destabilizaciji društva, reviziji istorije i sabotaži evropskog puta Crne Gore, poručio je međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Koji dan ranije, podsjeća on, komesarka Marta Kos izjavila je da Crna Gora „nije ruski trojanski konj, ali da postoje uticaji“. Nakon poruka komesarke Kos i ambasadora Satlera, neminovno se nameću pitanja: „Imaju li naši konji ime?“ i „Smije li se to ime izgovoriti?“
- A kada već govorimo o konjima, red je da se osvrnemo i na krdo. Krdo karakteriše visok nivo društvene povezanosti. Konji su izrazito socijalne životinje i oslanjaju se na grupu radi zaštite, sigurnosti i socijalne interakcije (čitaj: čuvanja pozicija i fotelja). Krdo ima jasnu hijerarhiju, članovi zauzimaju određenu poziciju u društvenom poretku, što smanjuje konflikte i čini grupu stabilnijom (čitaj: zaštita ličnih interesa)- kazao je Đuričković.
Svaka sličnost opisa „krda“ s vladajućom većinom i „konja“ s ruskim trojanskim konjima u toj većini, namjerna je.
U toj utrci, koji su konji (trojanski) istrčali na pol-poziciju krda (vladajuće većine), jasno se vidi u ovom desetodnevnom pregledu:
20.11.2025 &nbsp;
- Kada pričamo o crvenim zastavicama ili crvenim kartonima, govorimo o polarizaciji. Znači, ne želimo da vidimo identitetska pitanja, ne želimo da vidimo podijeljenost društva. Posebno kada govorimo o Crnoj Gori. Fokus ne treba da bude na stvarima koje nas razdvajaju, nego na stvarima koje nas drže ujedinjenima. Tu želim da vidim određeni napredak i svaka dalja polarizacija društva bila bi crvena zastavica - ambasador EU u Crnoj Gori, Satler.&nbsp;
POČETAK TRKE 20.11.2025
Predsjednik Opštine Pljevlja, Dario Vraneš, odlučio je da bojkotuje Dan opštine na čijem je čelu, te nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine. Na društvenim mrežama objasnio je da ne želi da „slavi podjele“ i da je 20. novembar „najtragičniji dan 20. vijeka“. Inače, Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.
22.11.2025
Predsjednik Opštine Pljevlja najavio je svečanu akademiju povodom 107 godina od „ujedinjenja Srbije i Crne Gore“ - datuma koji zvanična istorija i većinski dio Crne Gore tretiraju kao čin nasilnog brisanja državnopravnog subjektiviteta. Izjava Vraneša je otvoreni pokušaj normalizacije nasilne aneksije i direktan udar na temelje Crne Gore.
22.11.2025
Mitropolit Joanikije ponovo je, u već ustaljenom ritmu, lansirao temu obnove kapele na Lovćenu, jednu od najopasnijih i najpolarizujućih tema u Crnoj Gori. Predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, pridružio se porukom da je „obnova kapele njihov zavjet“.
23.11.2025
Poslanici SNP-a otišli su korak dalje: pokušali su da ozvaniče istorijski revizionizam u Skupštini i da nasilnu aneksiju iz 1918. preimenuju u „ujedinjenje“. To je politički promašaj, civilizacijski pad i direktan doprinos podjelama.
24.11.2025
Na prijedlog gradonačelnika Podgorice, Saše Mujovića, a po instrukcijama Crkve Srbije, u Skupštini Glavnog grada usvojena je Odluka o podizanju spomen-obilježja „bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice“, sa sve likom Amfilohija Radovića.
Protiv ove inicijative jasno su se izjasnili najviši predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori, dio pravoslavnih vjernika, a sama inicijativa je i u lokalnom parlamentu izazvala tenzije i podjele.
27.11.2025
Emitovana je dokumentarno-informativna emisija „Srebrenica – anatomija obmane“ na televiziji Adria. Sadržaj emisije grubo iskrivljuje istinu, otvoreno negira činjenicu da je u Srebrenici počinjen genocid, te plasira niz netačnih informacija i obmana o ovom zločinu, čime se on relativizuje i suštinski prekraja.
1.12.2025
Mini-ciklus, od Satlerove poruke do danas, zaokružio je Dario Vraneš. Na najavljenoj svečanoj akademiji povodom dana „ujedinjenja“, poslate su poruke kojima se podriva teritorijalni integritet Crne Gore, vrši istorijski revizionizam i narušava međuvjerski mir u gradu. Skup je završen porukom koja se tiče i regionalnih odnosa: „Neka bude amin. Bože daj. Dogodine u Prizrenu.“
- U međuvremenu, vladajuća većina u Skupštini još jednom je pokazala da EU integracije nijesu njihov prioritet ni cilj, već paravan. Izbor samo jednog „podobnog“ kandidata za Ustavni sud još jedan je pokušaj stavljanja najviše sudske instance pod političku kontrolu. Cilj je jasan: otvoriti put ka neustavnim izmjenama, produbljivanju identitetskih sukoba i daljem potčinjavanju institucija- podsjeća Đuričković.
 
Napominje da sve pomenuto nije slučajnost, već paralelni proces. To je jedna ista agenda, jedan isti rukopis, jedna ista matrica stvaranja podjela kao političkog alata i matrica držanja Crne Gore zaglavljenom u blatu „srpskog sveta“.
 
- Razbijanje aktuelne vladajuće većine, politička izolacija i marginalizacija trojanskih konja jedini je put koji vodi ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU- poručio je Đuričković.

Đuričković: Trojanski konji na čelu kolone - deset dana galopa unazad

Godišnji izvještaj Evropske komisije (EK) o proširenju pokazao je da je EK ozbiljna u vezi sa otvaranjem vrata za nove članove do isteka svog petogodišnjeg mandata krajem 2029. godine.
Izvještaj od 4. novembra, prvi objavljen otkako je nova Komisija preuzela dužnost krajem prošle godine, osmišljen je da procijeni napredak (ili nedostatke) deset zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), među kojima su i šest država Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija) te Moldavija, Ukrajina, Gruzija i Turska.
Radio Slobodna Evropa (RSE) došao je do nacrta dokumenta planiranog za usvajanje na sastanku u Briselu 16. decembra 2025. Savjeta za opšte poslove EU koji sadrži zaključke o proširenju.
Navedeni zaključci dokumenta, između ostalog, podcrtavaju geostrateški značaj proširenja kao važnog doprinosa evropskom miru, bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu.
Napominje se da proces proširenja mora biti održan na osnovu Kopenhaških kriterijuma (kriterijumi za pristupanje), uspostavljenih principa i metodologije.
Savjet poziva zemlje kandidate da iskoriste trenutnu priliku i da preduzmu sve neophodne korake kako bi ubrzali put ka EU.
U nacrtu dokumenta istaknuto je da će napredak svih partnera koji teže pridruživanju nastaviti da se procjenjuje na osnovu njihovih zasluga.
Isto tako, nacrt dokumenta ističe da usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU ostaje ključni aspekt procesa integracije i snažan izraz strateškog izbora partnera.
Savjet očekuje da se svi partneri u potpunosti usklade sa ovim EU politikama, uključujući i restriktivne mjere.
Pojedinačno, u aneksu nacrta dokumenta se navodi individualni napredak i stanje u državama članicama iz kojeg se posebno izdvaja:
<h2>Crna Gora</h2>
Savjet je pozdravio značajan napredak Crne Gore na njenom reformskom putu ka EU članstvu sa otvorena sva 33 poglavlja i 12 privremeno zatvorenih, kako stoji u nacrtu dokumenta.
Ističe se da se Crna Gora podstiče da dalje unaprijedi sprovođenje završnih kriterijuma, posebno za poglavlja o vladavini prava (poglavlja 23 i 24).
Crna Gora mora da nastavi napredak na svom putu reformi, posebno u pogledu pravosuđa, slobode izražavanja, slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i javne uprave.
Dokument navodi kako EU očekuje da Crna Gora generalno poveća svoje administrativne kapacitete te da je broj pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou i dalje nizak i naglašava potrebu da Crna Gora poboljša svoj rezultat u pogledu istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala.
Uočen je napredak po pitanju politike azila i upravljanje migracijama dok se ističe potreba za punim usklađivanjem sa EU viznim politikama.
U vezi ekonomske politike, Savjet podstiče Crnu Goru da implementira reforme, smanji javni dug i nastavi sa naporima za jačanje finansijske uprave i transparentnosti.
<h2>Srbija</h2>
Draft dokumenta u aneksu koji se tiče Srbije ističe da se pozdravlja to što EU inegracije ostaju i dalje strateški cilj i očekuje da se ovo jasnije odrazi u politici Srbije "i u riječima, ali i u djelima".
Pojašnjavajući ovaj stav piše da "to uključuje demonstriranje snažne političke volje i dosljednosti u sprovođenju reformi vezanih za EU i objektivno i nedvosmisleno komuniciranje o EU".
Savjet konstatuje ukupni napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pristupanju, sa otvorenim 22 od 35 pregovaračkih poglavlja i privremeno zatvorenim dva poglavlja.
Savjet podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Kosovom nastaviti da određuje ukupni tempo pregovora o pristupanju.
Dokument takođe navodi da Savjet uzima u obzir domaće masovne proteste izazvane urušavanjem nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, što je bio uzrok smrti 16 ljudi te navodi da iako je sloboda okupljanja generalno bila obezbijeđena, podsjeća na potrebu da se ona ojača i da se osigura bezbjednost novinara.
- Izvještaji o nasilju i prekomjernoj upotrebi sile tokom nekih od tih protesta zahtijevaju nepristrasne i temeljne istrage. Savjet poziva Srbiju da deeskalira tenzije i prevaziđe duboku polarizaciju u društvu stvaranjem uslova za inkluzivan dijalog koji uključuje sve zainteresovane strane, uključujući civilno društvo - piše u nacrtu dokumenta.
Takođe se ističe važnost regionalne saradnje po pitanju rješavanja ratnih zločina.
Istaknuta je zabrinutorst Savjeta u vezi sticanja prava na putovanje bez viza u EU za državljane Rusije dodeljivanjem srpskog državljanstva po ubrzanoj proceduri, što predstavlja potencijalni bezbjednosni rizik za EU.
<h2>Bosna i Hercegovina</h2>
U nacrtu dokumenta piše da nakon odluke Evropskog savjeta iz marta 2024. godine o otvaranju pregovora o pristupanju sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), Savjet očekuje da će BiH preduzeti sve relevantne korake s ciljem usvajanja okvira za pregovore.
Potrebni su dalji napori u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o njenoj prijavi za članstvo u EU, kako je Savjet podržao 2019. godine.
Savjet napominje da je dinamika reformi i dalje u zastoju i poziva sve političke aktere da obnove fokus zemlje na napredak na putu ka EU i sprovedu neophodne reforme. Kao prioritetno pitanje, BiH treba da usvoji novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o sudovima u skladu sa evropskim standardima, kao i da imenuje glavnog pregovarača.
BiH takođe treba da razvije nacionalni plan za usvajanje pravne tekovine EU i hitno imenuje nacionalnog koordinatora za predpristupne (IPA) fondove.
Pozdravljeno je obnavljanje mandata EUFOR Altea, koja nastavlja da igra ključnu ulogu u podršci vlastima u BiH u održavanju sigurnog okruženja za sve građane.
Ponovo je istaknuta važnost kontinuirane saradnje među međunarodnim akterima i podršku misiji visokog predstavnika i njegove Kancelarije.
<h2>Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija</h2>
U odnosu na druge tri države Zapadnog Balkana, nacrt dokumenta ističe napredak Albanije i podvlači potebu za više rada na vladavini prava.
Po pitanju Kosova naglašen je ograničeni napredak u reformama tokom perioda izvještavanja, te se poziva na uspostavljanje međupartijske saradnje kako bi se ubrzale reforme.
Navodi se da je ostvaren određeni napredak u borbi protiv organizovanog kriminala.
Ali se takođe ističe zabrinutost zbog dugotrajnog političkog zastoja nakon parlamentarnih izbora u februaru 2025. i očekuje dobro sproveden i inkluzivan izborni proces uoči prijevremenih opštih izbora 28. decembra 2025. godine.
Savjet priznaje napredak postignut u upravljanju migracijama i poziva Kosovo da se brzo uskladi sa viznom politikom EU.
Nacrt dokumenta takođe ističe podršku dijalogu sa Srbijom kao i konstruktivni pristup regionalnoj saradnji.
U odnosu na Sjevernu Makedoniju, Savjet napominje da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju suštinski elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja dok se u nacrtu dokumenta podsjeća na važnost postizanja opipljivih rezultata i sprovođenja bilateralnih sporazuma "u dobroj vjeri", uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom.
<h2>Ukrajina, Moldavija Gruzija i Turska</h2>
U pogledu Turske nacrt dokumenta ukazuje na negativne trendove po pitanju demokratije, vladavine prava i osnovnih prava.
Gruzija se u dokumentu susrela sa osudama zbog anti-EU narativa koje šire gruzijske vlasti koje se pozivaju da oslobode oslobode provizorno zatvorene političare, novinare i aktiviste.
Za Moldaviju se pozdravlja potvrđen politilčki mandat proevropskoj vladi nakon referenduma o EU članstvu 20. oktobra 2024. kao i nedavni (septembar 2025.) parlamentari izbori koji su potvrdili posvećenost EU integracijama.
Savjet za opšte poslove EU potvrdio je podršku Ukrajini i osudio agresiju Rusije. Nacrt dokumenta navodi da će EU nastaviti da pruža političku, finansijsku, ekonomsku humanitarnu, vojnu i diplomatsku podršku Ukrajini.
Po pitanju borbe protiv korupcije, Savjet je istakao važnost nezavisnih i efikasnih institucija u ovoj državi.
Kako su i ranje naveli zvaničnici u Briselu proširenje EU je ponovo postalo aktuelno, što se očekuje da će biti potvrđeno i na sastanku 16. decembra Savjeta za opšte poslove kada će se razmatrati zaključci nacrta dokumenta koji se baziraju na izvještaju Komisije o proširenju.
Ideja je da države članice EU jednoglasno odobre tekst dokumenta u koji je RSE imao uvid.
U godišnjem izvještaju za 2025. godinu navodi se da je "ovo prvi mandat Komisije od 2010-2014. godine gdje je, s obzirom na ubrzani tempo procesa za neke zemlje kandidate, proširenje realna mogućnost" i da se cio proces "sada kreće brže nego u posljednjih 15 godina".
Promjena tempa ima veze sa invazijom Rusije na Ukrajinu, pokrenutom 2022. godine, pri čemu je šefica inostrane politike EU Kaja Kalas primijetila da "geopolitičke promjene jasno govore u prilog proširenja. Proširenje nije nešto što je lijepo; to je nužnost ako želimo da budemo jači igrač na svjetskoj sceni".

Nacrt godišnjeg izvještaja EK: Crna Gora da poboljša rezultat u istragama i gonjenju u slučajevima korupcije na visokom nivou

Izborna prava za manjine, osobe sa invaliditetom i druge ranjive kategorije, kao i otvorene liste, direktan izbor predsjednika opština i dva gradonačelnika, te izmjene Zakona o predsjedniku trebalo bi da budu prioriteti nastavka rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu - smatra poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, koji je ujedno i kopredsjedavajući tim parlamentarnim radnim tijelom.
Rakočević je, u izjavi za Pobjedu, ocijenio važnim i čišćenje biračkog spiska, ali i upozorio da je razgovor o tom pitanju sa aktuelnom vlašću iluzoran.
- Jer je ta vlast dio regionalnog inženjeringa čija je centrala u Beogradu i koji se koristi za ostvarivanje političke podrške na izborima - istakao je Rakočević.
Dodao je da radne grupe Odbora rade na rješenjima i da se nada da će do kraja decembra ostvariti rezultate koji bi značili zaokruživanje reforme.
- Vremena ima, ako bude političke volje, makar za najvažnije aspekte zakona - poručio je poslanik DPS-a.
Rakočević pojašnjava da tehnički postoji dovoljno vremena da se usvoje izmjene izbornog zakonodavstva, ali i da je glavni problem nedostatak političke volje među partijama.
Ako se ne postigne konsenzus, najavljuje da će Odbor tražiti produženje roka rada jer, kako kaže, ova tema mora ostati prioritet sve dok sve partije ne prihvate principe pune izborne demokratije ili ne iznesu opravdane argumente protiv predloženih rješenja.
Rakočević podsjeća da je vlast ipak prihvatila najvažniji dio izborne reforme i da je prva faza, uprkos opstrukcijama, uspješno završena, što je bilo ključno za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji.
Druga faza je, naglašava Rakočević, jednako važna, jer promjene poput otvorenih lista i direktnog izbora gradonačelnika nijesu, kako kaže, samo zahtjevi EU, već i reforme koje Crna Gora mora sama da prepozna kao nužne.
- To su koraci kojima građanima obezbjeđujemo punu izbornu demokratiju - poručuje Rakočević.
On je podsjetio da su u prvoj fazi procesa donesena najvažnija rješenja za jačanje izborne demokratije.
To, kako je kazao, znači da politički subjekti moraju sveobuhvatnije izvještavati nadležne institucije o korišćenju finansijskih sredstava u kampanji i za redovan rad.
Rakočević podsjeća da su uvedeni lokalni izbori u jednom danu, predviđeno formiranje nezavisne i nepartijske Centralne izborne komisije, kao i učešće najmanje 40 odsto žena na izbornim listama.
- To su najvažniji među brojnim segmentima unapređenja izbornog sistema - naveo je Rakočević.
Prema njegovim riječima, vremena ima dovoljno da se i posao koji se odnosi na otvorene liste i direktan izbor gradonačelnika okonča do kraja godine.
- Ipak, mislim da ne postoji politička volja da se taj posao realizuje. DPS će insistirati da dođemo do otvorenih listi i direktnog izbora predsjednika opština i dva gradonačelnika -poručio je Rakočević.
Ti modeli bi, kako je naveo, u najkraćem, podrazumijevali da građani sami biraju kandidate na partijskim listama za koje smatraju da će ih najbolje predstavljati, odnosno da direktno
biraju kandidate za predsjednike opština i gradonačelnike, bez neizvjesnosti ko će biti na čelu grada nakon završenih izbora.
- To je suština demokratije i ne mogu ni zamisliti obrazloženje kojim bi se ove dvije reforme odbacile - dodao je Rakočević.
On je kazao da se u radnim grupama Odbora već razgovara na te teme i da će do kraja godine rasprava biti javna na Odboru.
Na pitanje na osnovu čega zaključuje da u vladajućoj većini ne postoji spremnost da se ovaj proces završi, Rakočević odgovara da nedovoljnu spremnost za otvaranje listi i direktan izbor predsjednika opština i dva gradonačelnika prepoznaje u izjavama predstavnika određenih političkih partija u, kako navodi, rijetkim prilikama kada govore o izbornoj reformi i to uglavnom na konferencijama civilnog sektora.
- Sasvim sam siguran da je u pitanju nedostatak političke volje određenih političkih partija da se izlože volji građana o njihovom radu, kroz otvorene liste. To je ključni segment reforme, a ujedno pitanje o kojem ne postoji saglasnost. Kad je u pitanju ostatak izborne reforme, očekujem da će i vlast i opozicija postići konsenzus - dodao je on.
Rakočević kaže i da ne smatra da je etapno usvajanje zakonskih rješenja pogrešno, ali da očekuje da će radne grupe iskoristiti sav raspoloživi rok kako bi pripremile konačne prijedloge.
- Čim budu gotovi nacrti, pozvaću radne grupe da ih upute Odboru - ističe on i dodaje da vjeruje da će zakoni stići u paketu, pred sam kraj procesa.
Rakočević je podsjetio da je Komisija za izbor novih članova CIK-a formirana i da očekuje da će uskoro objaviti javni poziv. Kako ističe, cilj je da se kroz taj proces obezbijede kvalitetne prijave, kako bi se CIK kompletirao članovima koji imaju pun integritet, nezavisnost i profesionalne kapacitete.

Reforme na čekanju zbog političkih kalkulacija

Kina kontroliše oko 60 odsto svjetskog tržišta i gotovo cjelokupnu globalnu preradu rijetkih zemnih minerala, koji čine grupu od 17 elemenata ključnih za zelenu i digitalnu tranziciju, kao i za odbrambenu industriju.
I Evropska unija sada ima svoj plan za rijetke metale. Potpredsjednik Evropske komisije za industriju Stefan Sežurne predstaviće sljedeće sedmice ambiciozan plan ResourceEU, kojim Unija namjerava da obezbijedi stabilno snabdijevanje evropske industrije rijetkim mineralima i tako smanji sadašnju zavisnost od uvoza iz Kine, koja sve otvorenije koristi svoj monopol na tom strateškom području kao sredstvo pritiska i iznude.
Kina trenutno drži oko 60 odsto svjetskog tržišta i gotovo kompletnu preradu rijetkih zemnih elemenata. Nakon što je Peking, pozivajući se na nacionalnu bezbjednost, uveo niz veoma restriktivnih izvoznih kontrola na te minerale i magnete, koristeći svoj monopol kao pregovarački adut u trgovinskom ratu sa Vašingtonom, američki predsjednik Donald Tramp bio je prinuđen da popusti i smanji dio carina na kineski uvoz, dok je Kina zauzvrat ublažila ili suspendovala ograničenja na izvoz rijetkih metala u SAD.
To je predstavljalo taktički predah u trgovinskom sukobu između Sjedinjenih Država i Kine, koji Vašington pokušava da iskoristi za širenje alternativnih lanaca snabdijevanja. Peking je svoju dominantnu poziciju više puta koristio i kao sredstvo političkog i ekonomskog pritiska na EU, a nedavne kineske restrikcije izvoza rijetkih metala odnosile su se i na Evropsku uniju, što je evropsku industriju — naročito automobilsku — u jednom trenutku dovelo u izuzetno tešku situaciju.
EU se našla pod ozbiljnim pritiskom kada je Kina počela svoj monopol na preradu rijetkih metala da koristi kao instrument odmazde i polugu pritiska u pregovorima sa Briselom, zbog čega Unija ubrzano pokušava da diverzifikuje opskrbu kroz dogovore sa Kanadom, Australijom, Ukrajinom i afričkim državama. Donijeta je i Uredba o kritičnim sirovinama, dok plan ResourceEU predviđa uspostavljanje Evropskog centra za ključne rijetke metale, posebnog tijela koje će nadzirati nabavku, stanje zaliha i skladištenje kritičnih sirovina.
Ključno je, ipak, povećati proizvodnju i reciklažu unutar EU. Poticajima za eksploataciju rudnih nalazišta Unija planira povećanje kapaciteta za proizvodnju i preradu kritičnih sirovina, uz smanjenje birokratskih prepreka i brže izdavanje dozvola, sa jasno definisanim rokovima. Ipak, projekti eksploatacije rijetkih minerala unutar EU često su ekološki osjetljivi i zahtijevaju dugotrajne procedure, pa je realno očekivati kašnjenja.
Unija je već pokrenula 47 strateških projekata u 13 država članica, koji bi do 2030. godine trebalo da obezbijede samodovoljnost EU u litijumu i kobaltu te značajan napredak u snabdijevanju grafitom, niklom i manganom. Četiri projekta usmjerena na magnezijum i volfram trebalo bi da povećaju otpornost evropske odbrambene industrije.
Veliki fokus stavlja se i na razvoj reciklaže: prodajom i preradom otpada, komponenti i specijalnih legura iz već korišćenih proizvoda moguće je povratiti i ponovo upotrijebiti vrijedne resurse, čime se dodatno smanjuje zavisnost od uvoza. U sadašnjem geopolitičkom kontekstu, recikliranje kritičnih metala i ponovna upotreba elektronskih komponenti postaju strateško pitanje, kao što je kontrola nad rijetkim metalima postala ključna globalna poluga moći.
Zbog toga će Unija obezbijediti finansijsku podršku strateškim projektima i kompanijama koje ulažu u eksploataciju, preradu i reciklažu rijetkih metala. Iako detalji evropskog plana još nisu potpuno poznati, izvjesno je da će obuhvatiti i mehanizme koji omogućavaju brzo reagovanje u slučaju da Kina ponovo pokuša da koristi svoj monopol kao političko oružje ili sredstvo prisile.
EU u svom zakonodavstvu već posjeduje instrumente protiv trgovinske prisile, koje, doduše, na vrhuncu Trampovih carinskih pritisaka nije imala hrabrosti da aktivira protiv Sjedinjenih Država — ali bi, u slučaju novih kineskih restrikcija, mogla da ih upotrijebi protiv Pekinga.

EU planira osigurati snabdijevanje rijetkim metalima i smanjiti zavisnost od Kine

Zaista je loš vic da u Briselu smatraju da je Ukrajina spremnija za članstvo u EU nego zemlje Zapadnog Balkana. Zemlje Zapadnog Balkana su spremne, kazao je ministar inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Sijarto je kazao da oni podržavaju evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana.
- Što se tiče evropske integracije to je jedan zaista loš vic da u Briselu smatraju da je Ukrajina spremnija za članstvo u EU nego zemlje zapadnog Balkana. Zemlje Zapadnog Balkana su spremne. Ekonomski razvoj bi mogli da obezbijede za EU, a Ukrajina donosi sa sobom samo opasnost, rat i ukrajinsku mafiju. To bi EU mogla da dobije od njih i zbog toga je zaista nemoguće da u Briselu smatraju da je Ukrajina spremnija za članstvo u EU nego zemlje zapadnog Balkana - rekao je on.
On je dodao da Mađarska vodi odgovornu i dobrosusjednu politiku u okviru koje čine sve u interesu da se na zapadnom Balkanu očuva stabilnost i mir.
- Za Mađarsku je stabilnost, bezbjednost i mir na Zapadnom Balkanu od prvobitnog značaja u pogledu nacionalne bazbjednosti. Kod našeg istočnog susjeda se vodi rat, tako da destabilizacija na jugu bi mogla da ima tragične posljedice po nacionalnu bezbjednost Mađarske - rekao je Sijarto.

Sijarto: Loš vic da je Ukrajina spremnija za EU od zemalja Zapadnog Balkana

Evropski parlament (EP) usvojio je budžet Evropske unije (EU) za 2026. godinu, koji je usmjeren na jačanje istraživanja, konkurentnosti i bezbjednosti, a iznosi 192,8 milijarde eura u obavezama i 190,1 milijardi eura u plaćanjima.
Budžet je usvojen glasovima 419 parlamentaraca, dok je 185 bilo protiv, a 53 su bila uzdržana, nakon čega ga je potpisala predsjednica EP Roberta Mecola.
Evropski parlament fokusirao se na povećanje sredstava za programe i politike koje su usmerene na unapređenje života građana, jačanje konkurentnosti i odgovor na odbrambene izazove, navedeno je u saopštenju.
Glavni izvjestilac za budžet za 2026. godinu Andžej Halicki istakao je da je prioritet bezbjednija i snažnija Evropa.
- U teškim okolnostima ruske agresije, prirodnih katastrofa i geopolitičkih pritisaka, ostali smo fokusirani na prioritet u budžetu za 2026. godinu tokom pregovora sa vladama članica EU, a to je bezbjednija, snažnija Evropa. Parlament je obezbijedio gotovo 400 miliona eura dodatnih sredstava, odbacivši smanjenja koje je predložilo Vijeće i osnaživši ključne programe, kao što su osiguranje bolje zaštite granica, vojna mobilnost i veća podrška susjedstvima i povećanje humanitarne pomoći - rekao je Halicki.
Predsjedavajući Odbora za budžet Johan van Overtveld izjavio je da u turbulentnim vremenima, kakvo je danas, postoje povećana očekivanja i zahtjevi u vezi sa budžetom EU.
- Kako se prioriteti građana mijenjaju, neophodno je da EP i institucije EU slušaju i efikasno reaguju. Napredak se postiže, ali sam budžet će nas dovesti samo do određene tačke. Biće potrebni kontinuirani napori i dalji koraci kako bi se poboljšala konkurentnost - rekao je on.
<h2>Veći izdaci za infrastrukturu i klimatske akcije</h2>
Evropski parlament je odobrio veću podršku za prekograničnu infrastrukturu i graničnu upravu, klimatske akcije i spoljnu politiku, a u nedavno postignutom dogovoru sa zemljama članicama, više od 372 miliona dodato je za ključne prioritete, kao što su energetska i saobraćajna infrastruktura, humanitarna pomoć i civilna zaštita u slučaju katastrofa.
Kako bi bila pojačana konkurentnost i unaprijeđena prekogranična infrastruktura, za 20 miliona eura povećana su sredstva za program Horizon, a za 25 miliona eura za saobraćajne i energetske mreže. Dodatnih deset miliona dinara obezbijeđeno je za Mehanizam civilne zaštite i program RescEU kako bi se unaprijedila koordinacija u slučaju prirodnih katastrofa.
Za deset miliona eura povećana su i sredstva za vojnu mobilnost, koja ima ključnu ulogu u odbrambenoj spremnosti EU, a ista suma dodatno je obezbijeđena i za graničnu upravu, kao i za instrumente za klimatske akcije, odnosno program LIFE, dok je povećanje od po tri miliona eura odobreno za programe EU4Health i Erasmus+.
Parlament je, između ostalog, odobrio i dodatnih 35 miliona eura za humanitarnu pomoć, kao odgovor na rastuću geopolitičku nestabilnost, globalne humanitarne krize i hitne situacije izazvane klimatskim promjenama.
Radi stvaranja novih mogućnosti, posebno za mlade poljoprivrednike, EP je odobrio povećanje od 105 miliona eura za mjere koje promovišu evropske poljoprivredne proizvode.
Više od 93 odsto budžeta EU ide direktno na programe koji podržavaju građane i projekte širom zemalja članica.
Godišnji budžet EU, koji opslužuje 27 zemalja i 450 miliona Evropljana, relativno je mali, u prosjeku od 160 do 200 milijardi evra u periodu od 2021. do 2027. godine, ako se poredi sa nacionalnim budžetima. Poljska, na primjer, koja ima 39 miliona građana, ima približno isti budžet, dok je u odnosu na Njemačku to svega trećina budžeta te zemlje, koja ima 84 miliona građana.

Usvojen budžet EU za 2026: Jačanje konkurentnosti i bezbjednosti

Predsjedavajući Odbora za evropske poslove u njemačkom Bundestagu, Anton Hojfrajter kazao je da se mogućnost članstva u EU sa privremenim ograničavanjem prava veta ozbiljno razmatra kao opcija za zemlje kandidate uključujući i Crnu Goru.
- Dugo vremena smo se pretvarali da želimo proširenje, a zemlje su se pretvarale da se reformišu. Ali zemlje poput Crne Gore i Albanije sada se zaista reformišu, i reformišu se veoma velikom brzinom, takođe Moldavija i Ukrajina. Dakle, mislim da će Crna Gora biti spremna za kratko vrijeme - ocijenio je Hojfrajter.
Dodaje da velike reforme nijesu potrebne kako bi EU prihvatila Crnu Goru.
- To je tako mala zemlja. Njena poljoprivreda je mala, kao i broj stanovnika. Imamo samo jedan pravi problem, a to je veto. Pa zašto ne bismo napravili (pristupni) Ugovor sa Crnom Gorom - možete biti punopravni član Evropske unije sa jednim izuzetkom. Potpisaćete Ugovor da nećete koristiti svoje pravo veta sve dok ga ne reformišemo - kazao je Hojfrajter na Forumu o vanjskoj politici u Berlinu čiji je organizator Koerber-Stiftung.
To bi se, kako ističe, na određeni način moglo protumačiti kao da postoje zemlje članice prvog i drugog reda, ali očekuje da će ovo ograničenje biti prihvatljivo za zemlje kandidate koje žele da postanu punopravne članice.
- Neće biti srećni ali to je znak da se možemo proširiti i poslati poruku zemljama poput Srbije i Vučića da smo u mogućnosti to da uradimo. To bi takođe bio dobar znak za Moldaviju i Ukrajinu.. Ja sam zaista za veoma pragmatično rješenje - kazao je Hojfrajter.
On naglašava i da je nemoguće nametnuti rješenje da se o svim pitanjima u EU odlučuje kvalifikovanom većinom, i iznosi predlog da veto bude validan kada četiri zemlje članice stave veto na isto pitanje.
- U našem je interesu da nemamo više sivih zona unutar Evrope. I zato je naš geopolitički interes da se Evropa proširi - zaključio je Hojfrajter.

Prijedlog iz Berlina: U EU, ali privremeno bez prava veta

Evropska unija zadovoljna je zbog napretka u pregovorima oko mirovnog plana za Ukrajinu, rekli su predstavnici EU institucija nakon vanrednog sastanka Evropskog saveta.
Jučerašnji sastanak u Ženevi između SAD, Ukrajine, EU institucija i predstavnika EU označio je značajan napredak. Razgovori su bili konstruktivni i postignut je napredak oko nekoliko tema”, rekao je predsjednik EU Saveta Antonio Košta.
On je rekao da je ostalo “svega nekoliko pitanja koja je potrebno riješiti”, dodajući da je pravac razgovora “pozitivan”, ali nije govorio o detaljima.
Iako je pohvalio rad timova SAD i Ukrajine, Košta nije krio zadovoljstvo ulogom EU u pregovorima o trajnom miru u Ukrajini.
- Jasno je da pitanja koja se tiču direktno EU, kao što su sankcije, proširenje ili zamrznuta sredstva, zahtijevaju punu uključenost i odlučivanje EU. Spremni smo da nastavimo da podržavamo ovaj proces, radeći zajedno i u pažljivoj koordinaciji sa Ukrajinom, SAD i NATO, kao partneri koje ujedinjuje zajednički cilj – zaustaviti rat, zaustaviti ubijanje ljudi i zaustaviti agresiju protiv Ukrajine i osigurati pravedan i trajan mir za građane Ukrajine - naglasio je Košta.
On je ponovio da je EU obećala da će nastaviti diplomatsku, vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini i dodao da će samit lidera EU u decembru donijeti konkretne rezultate kad je u pitanju ekonomska podrška.
- U oktobru smo obećali pomoć, a u decembru ćemo donijeti odluku o tome. Mir ne može biti privremeno primirje, već trajno rješenje. Ukrajina je odabrala Evropu i Evropa će stajati uz Ukrajinu - naglasio je predsjednik EU Savjeta.
Ulogom EU u mirovnim pregovorima zadovoljna je i predsjednica EU Komisije Ursula fon der Lajen, koja naglašava da će Ukrajina sama donositi odluke o sopstvenoj budućnosti.
- Ukrajinska teritorija i suverenitet moraju biti poštovani. Samo Ukrajina kao suverena zemlja može donijeti odluke o svojim oružanim snagama. Njihova sudbina je u njihovim rukama - rekla je ona naglašavajući centralnu ulogu EU u oblikovanju budućnosti te zemlje i najavljujući dalju podršku u okviru takozvane “Koalicije voljnih”.
Ona je akcenat stavila i na povratak otete Ukrajinske djece, dodajući da je ta tema snažno uticala na EU lidere.
Podsjetimo, u nedjelju su u Ženevi pregovarači iz Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, EU, Ukrajine i Sjedinjenih Država razgovarali o mirovnom planu od 28 tačaka koji su predložile SAD u različitim formatima.
Kontroverzni originalni mirovni plan predviđao je da će Ukrajina ustupiti Rusiji teritorije koje je branila, ograničiti svoje vojne kapacitete, kao i da će se NATO odreći svakog daljeg širenja. Nasuprot tome, Rusija bi morala da napravi samo relativno manje ustupke, među kojima je npr. odustajanje od državne imovine zamrznute u EU. Ta imovina bi zatim bila iskorišćena za obnovu Ukrajine.
Taj plan je kritikovan kao izuzetno povoljan za Rusiju i praktično kapitulacija za Ukrajinu.

EU zadovoljna napretkom mirovnih pregovora: Ukrajina je odabrala Evropu i ona će stajati uz nju

Crnogorsko društvo nezavisnih književnika(CDNK), jedina književna organzacija iz Crne Gore koja je punopravni član Evropskog savjeta pisaca u Briselu, čiji su članovi najafirmisaniji savremeni crnogorski književnici, dobitnici brojnih nacionalnih i međunarodnih priznanja, od pobjede kleronacionalističke Moleban revolucije, 30. avgusta 2020. godine, nije dobilo ni jedan euro iz državnog budžeta. Tvedi predsjednik CDNK, književnik Milorad Popović.
Zato ovih godina nijesu bili u mogućnosti obavljati redovne djelatnosti - organizovanje književnih programa, publikovanje knjiga, međunarodnu razmjenu, kao i plaćanje godišnje članarine ESP-u.
- Diskriminacija CDNK i ostalih organizacija i asocijacija iz crnogorskog kulturnog kruga, te stvaralaca koji ne pripadaju režimu, ili nijesu u kolaboraciji sa vladajućom velikosrpskom ideologijom, ogleda se u svim bitnim domenima političke, kulturne, ekonomske i medijske javne sfere. Diskrecionom odlukom fizijatrice Tamare Vujović, aktuelne ministarke kulture, CDNK je faktički isključen iz kruga reprezentativnih strukovnih udruženja, jer su iz komisija Ministarstva, koja su u domenu strukovnih udruženja, bez obrazloženja uklonjeni naši članovi. O nezakonitoj odluci Ministarstva kulture, u vezi ukidanja statusa CDNK-u reprezentativnog strukovnog udruženja, dosad nijesmo obaviješteni, zvanično ni nezvanično!- tvrdi Popović.
Prema njegovim riječima, sadašnja diskriminacija i segregacija kulturnih stvaralaca, prevashodno nacionalnih Crnogoraca, umnogome je nalik metodama fašističkog režima Franciska Franka u odnosu na pripadnike katalonske i baskijske nacije.
“- panski diktator i njegovi saradnici su takođe hapsili političke protivnike, najavljivali njihova aretiranja u državnom parlamentu, sprovodili sistematsku kulturnu i jezičnu obespravljenost. Svi oblici fašizma, klasični i hibridni, nepopravljivo su zloćudni i nekontrolisani, jer njegova priroda se hrani strahom i zbunjenošću onih koje ugnjetavaju. Ova ideologija je posebno maligna i razarajuća u sferi kulture jer uopštava, izjednačava, čak preferira amaterizam i trivijalnosti u odnosu na najviše duhovne i estetske vrijednosti i domete. Štoviše, često se služi najopskurnijim metodama u oblikovanju kulturne scene, čije je biće nježno i neotporno na brutalnosti- upozorava Popović.
Prije nekoliko dana, dodaje, CDNK se imao prilike suočiti s “doista nečuvenom bestidnošću i moralnim sunovratom hibridnog režima”, koji je, kako kaže, 2023. godine za ministarku izabrao nekvalifikovanu osobu, “bez ikakvog znanja ili afiniteta za specifičnosti kulturnog stvaralaštva”, kako bi se, upozorava, ubrzalo razaranje crnogorske nacionalne kulture, svim pa i najprizemnijim kriminalnim metodama.
- Naime, CDNK se prijavio na konkurs Ministarstva „ Jačanje strukovnih udruženja u kulturi“. Naš projekat je zadovoljavao sve tražene formalne kriterijume, pa su ministarka i njeni saradnici izbacili – narodski govoreći ukrali! – jedan dokument iz naše aplikacije! Tako su zbog tobožnje nepotpune dokumentacije eliminisali CDNK iz kruga udruženja koja su dobili grant Ministarstva, kako bi ubrzali potpunu marginalizaciju i gašenje ovog udruženja pisaca. CDNK o ovom kriminalnom činu Ministarstva kulture posjeduje sve dokaze: urednu dostavu dokumentacije, uključujući elektronske i štamparske tragove, kao i potvrde nadležnih organa o registraciji i štampanju materijala, sa kovertom za hard copy, kao i internu komunikaciju- tvrdi Popović.
Zbog, kako kaže, počinjene kriminalne radnje, odnosno svjesne namjere da nanese štetu i obespravi jedno udruženje pisaca, koje se svjetonazorski protivi “aktuelnoj fašizaciji društva i posvemašnjoj diskriminacije crnogorske kulture i nacije”, CDNK će, ističe, pokrenuti krivični postupak protiv odgovornih osoba iz Ministarstva kulture pred nadležnim sudom.
- Premda smo svjesni da su pravosuđe i policija topuzine za disciplinovanje i inkriminaciju protivnika režima. Jer, da bi se zaštitila osnovna prava kulturnih asocijacija i stvaralaca u Crnoj Gori, nužno se principijelno, mnogo snažnije i organizovanije nego dosad, suprostavljati nadirućem fašizmu. CDNK poziva demokratske političke stranke u Crnoj Gori, građanske asocijacije, organizacije za ljudska prava, da javno i energično protestuju protiv kriminalne diskriminacije CDNK i ostalih kulturnih asocijacija i umjetničkih stvaralaca, jer je to dio obuhvatnog velikosrpskog projekta zatiranja crnogorske kulture i nacije, temeljnih demokratskih vrijednosti i građanskog bića Crne Gore. CDNK će se povodom kulturne i nacionalne diskriminacije kulturnih udruženja, umjetnika i pisaca u Crnoj Gori, obratiti i međunarodnim organizacijama za ljudska prava, Evropske unije i Ujedinjenih nacija, Savjetu pisaca Evrope i međunarodnom PEN centru- poručuje Popović.

Popović: Kriminalna diskriminacija CDNK, podnijećemo krivičnu prijavu protiv Ministarstva kulture

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno i u većem dijelu države povremeno sa kišom.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje se očekuje pljusak, a moguća je i grmljavina.
&nbsp;Češće &nbsp;padavine očekuju se u južnim i centralnim predjelima, dok će tokom noći ponegdje u višim planinskim predjelima na sjeveru kiša povremeno prelaziti u susnježicu.
&nbsp;Vjetar će mjestimično biti umjeren do pojačan, na primorju povremeno i jak, najčešće južni i istočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura &nbsp;od jedan do 13, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Danas oblačno, povremeno sa kišom, do 18 stepeni

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

U udesu koji se dogodio večeras u Nikšiću teške tjelesne povrede zadobile su dvije ženske osobe.
Kako je portalu RTNK nezvanično potvrđeno, na njih je naletjelo vozilo na pješačkom prelazu u Ulici VI Crnogorske.
Udes se dogodio oko 21.40 sati.

Nikšić: U udesu teško povrijeđene dvije osobe

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: evropska-unija