Crna Gora nalazi se pred jednim od najzahtjevnijih perioda. Godina u kojoj treba zatvoriti sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom dolazi u trenutku snažnih unutrašnjih turbulencija i rastućih spoljnih &nbsp;pritisaka. U takvim okolnostima nameće se ključno pitanje: može li država izdržati sve izazove i uspješno privesti kraju pristupne pregovore kako bi već 2028. godine postala punopravna članica Evropske unije?
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, u izjavi za Portal ETV, poručuje da Crna Gora ima snage da odgovori na izazove koji su pred njom.
„Izdržali smo i teže izazove i kao država i kao društvo“, ističe Đeka, podsjećajući da ovo nije prvi put da se Crna Gora suočava sa složenim političkim i društvenim okolnostima.
On naglašava da postoji jasna svijest o tome šta treba činiti u narednom periodu, ali i o pritiscima koji će rasti kako se zemlja bude približavala završnici pregovora.
„Znamo što nam je činiti, a pretpostavljamo što nas čeka kako se budemo približavali cilju“, kaže ministar, ukazujući da je završnica evropskog puta uvijek najosjetljivija faza.
Prema njegovim riječima, dinamika procesa više ne ostavlja prostor za odugovlačenje.
„Vrijeme je dobilo ubrzanje i moramo brzo raditi i donositi odluke“, poručuje Đeka, naglašavajući potrebu za efikasnošću i političkom odgovornošću.
Ipak, uprkos brojnim izazovima, ministar ostaje optimista kada je riječ o krajnjem ishodu.
„Optimista sam i vjerujem da ćemo postati EU članica 2028, jer su unutrašnji izazovi generisani vanjskim. U tom slučaju, sve je lakše“, zaključuje Đeka, sugerišući da razumijevanje šireg konteksta može pomoći u prevazilaženju trenutnih prepreka.
Pred Crnom Gorom je, dakle, period intenzivnog rada, dokazivanja političke zrelosti i strateške dosljednosti. Hoće li država uspjeti da izdrži pritiske i zatvori pregovaračka poglavlja u zadatom roku, ostaje da se vidi.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Đeka poručuje: Znamo što nam je činiti, izdržali smo i teže izazove

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas u Antverpenu da je jedino rješenje za ekonomske prijetnje koje predstavljaju Kina i Sjedinjene Američke Države da Evropa postane nezavisna sila.
- Potrebni su nam novi obim i nova brzina u našem pristupu kako bismo okončali fragmentaciju koja slabi i rizikuje da ponizi Evropu - rekao je Makron na skupu poslovnih lidera u Antverpenu u Belgiji, prenijeli su francuski mediji.
Tu ideju o zajedničkom evropskom dugu Francuska zagovara godinama, ali su je druge zemlje, uključujući Njemačku, dosledno odbacivale.
- Nikada nijesmo živjeli u ovakvom periodu. Stoga moramo da prihvatimo preduzimanje ključnih mjera koje nijesu baš uobičajene u tradicionalnom evropskom alatu mjera - rekao je Makron.
Francuski predsjednik je rekao da se Evropa nalazi u vanrednoj situaciji i dodao da toga treba da budu svi svjesni jer će uskoro biti prekasno.
Makron je takođe pozvao zemlje koje su spremne da sprovedu reforme jedinstvenog evropskog tržišta koje je predložila Komisija, da pojačaju saradnju, kako bi se što prije postigao napredak.
Tu pojačanu saradnju je ranije podržala i predsjednica Evropske Komisije Ursula fon der Lajen.
Francuski predsjednik je još jednom pokrenuo ideju o "euroobveznicama", zajedničkim evropskim obveznicama za finansiranje velikih investicija i da Evropa ostane konkurentna sa Pekingom i Vašingtonom.
- Ako želimo da dovoljno investiramo u odbranu i svemirsku bezbjednost, čiste tehnologije, vještačku inteligenciju i kvantno računarstvo i transformišemo našu produktivnost i konkurentnost, jedino rješenje je izdavanje zajedničkog duga - dodao je Makron.

Portal ETV

1250x600

Makron: Jedino rješenje je da Evropa postane nezavisna sila

Uspješan EU put podrazumijeva fokus, odlučnost i još intenzivniju dinamiku razvoja na svim poljima u narednih deset mjeseci - poručio je premijer Milojko Spajić navodeći da je preporuka naših partnera da u 2026. godini osnažimo kadrovske operativne kapacitete policije, inspekcije, agencija i ostalih javnih službi sa 1.750 novih zaposlenih, a 2027. godine sa dodatnih 1.250.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), naveo da su u razgovoru sa generalnim direktorom za proširenje u Evropskoj komisiji Gertom Janom Kopmanom sagledali smo dosadašnje rezultate i precizirali korake u odlučujućoj fazi pregovora.
- Vladavina prava i završna mjerila u poglavljima 23 i 24 ostaju ključ procesa, uz ohrabrujuće pomake koji su već vidljivi kroz izmjene regulative, ali i kroz konkretne sudske presude - naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2021634923103215866&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Evropsku budućnost osiguravamo, dodaje Spajić, ozbiljnim odlukama i efikasnom administracijom.
- Zato je preporuka naših partnera da u 2026. godini osnažimo kadrovske operativne kapacitete policije, inspekcije, agencija i ostalih javnih službi sa 1.750 novih zaposlenih, a 2027. godine sa dodatnih 1.250 - zaključio je Spajić.

Spajić: Preporuka partnera je da 2026. sa 1.750 novih zaposlenih osnažimo kadrovske kapacitete policije, inspekcije, agencija...

Evropska unija, na insistiranje Ukrajine, razmatra uključivanje Lukoila, Gasproma i energetske korporacije Rosatom u svoj 20. paket sankcija Rusiji, saopštio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine, Peter Sijarto.
- Evropa trenutno pati od rata i od fanatizma sankcionisanja. Iznose se sve radikalniji predlozi. Sada žele da se na listu sankcija dodaju Rosatom, Gasprom i Lukoil, odnosno ruske energetske kompanije - rekao je Sijarto u emisiji na televiziji Hir.
On je naveo da je saradnja sa pomenutim kompanijama od ključne važnosti za Mađarsku, kako u pogledu energetske bezbjednosti, tako i u pogledu održavanja smanjenih troškova komunalnih usluga.
Prema njegovim riječima, Kijev se zalaže za trenutno uvođenje sankcija EU ruskoj nuklearnoj industriji, naftnim i gasnim kompanijama.

Sijarto: EU razmatra moguće uvođenje sancija Lukoilu i Gaspromu

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara". 
 
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Evropska komisija odgodila je predstavljanje novog paketa sankcija protiv Moskve dok ne obavi konsultacije s partnerima iz skupine G7 o budućnosti gornje granice cijena ruske nafte.
Prijedlog je ambasadorima trebalo da bude predstavljen u petak, ali je to odgođeno za početak sljedeće sedmice, potvrdilo je za Euronews nekoliko zvaničnika i diplomata.
Među idejama koje se razmatraju je i potpuna zabrana pomorskih usluga, što bi drastično promijenilo dosadašnji pristup, piše Euronews.
Potpuna zabrana pomorskih usluga
Plan, koji najglasnije zagovaraju Finska i Švedska, zabranio bi kompanijama iz Evropske unije pružanje bilo kakvih usluga, poput osiguranja, prevoza ili pristupa lukama, plovilima koja prevoze rusku sirovu naftu ili naftne derivate. Do sada je EU dopuštao takve usluge, ali isključivo za tankere koji su poštovali gornju granicu cijena skupine G7, mehanizam koji je na snazi od decembra 2022. godine. Ta je gornja granica nedavno prilagođena na 44,10 dolara po barelu kako bi odražavala tržišne trendove i pojačala pritisak na rusku ratnu ekonomiju. Dinamičnu granicu cijena primjenjuju EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Japan, dok su Sjedinjene Američke Države zadržale izvornu razinu od 60 dolara po barelu.
Posljedice napuštanja mehanizma
Ako bi EU uvela potpunu zabranu pomorskih usluga, gornja granica cijena praktično bi prestala da važi na području Unije. Kompanijama bi bilo zabranjeno servisiranje svih ruskih plovila bez izuzetka, bez obzira na to prodaju li naftu iznad ili ispod cjenovnog limita. Finska i Švedska smatraju da bi takva zabrana donijela višestruke koristi: značajno bi povećala troškove ruskom naftnom sektoru, bila bi jednostavnija za sprovođenje i suzbila bi korišćenje falsifikovanih dokumenata, kojima se Moskva često služi za zaobilaženje sankcija.
Ipak, napuštanje mehanizma ograničenja cijena moglo bi biti problematično za neke države članice, naročito ako druge zemlje skupine G7 ne prihvate tu inicijativu. Za svaku odluku o sankcijama potrebna je jednoglasnost svih 27 članica.
Čeka se stav Vašingtona
Brisel nastoji da uskladi svoje poteze s Bijelom kućom, koja je u oktobru sankcionisala dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosnjeft i Lukoil, nakon neuspjeha planiranog sastanka predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina. Zbog dominacije američkog dolara u globalnoj trgovini, sankcije Vašingtona imale su eksteritorijalni efekat i primorale Moskvu da svoju naftu tipa Ural prodaje uz veći popust. Potencijalna zabrana pomorskih usluga zadala bi novi udarac ruskim prihodima od energenata.
Međutim, Trampova administracija oklijeva s izmjenama gornje granice cijena. Prošle godine bila je jedina članica G7 koja je odbila prelazak na dinamički mehanizam. Dodatni faktor su i pregovori o mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije koje vodi Vašington, a koji su dosad postigli ograničen napredak. Nakon dvodnevnih trilateralnih razgovora u Abu Dabiju, Ukrajina i Rusija dogovorile su razmjenu 314 ratnih zarobljenika, dok su SAD i Rusija odlučile ponovo da uspostave vojni dijalog na visokom nivou, prvi put u više od četiri godine.
- Vidjećemo u kojem će smjeru ići mirovni pregovori- rekao je američki ministar finansija Skot Besent, napominjući kako Vašington „razmatra“ dodatne kaznene mjere.
Što još donosi novi paket sankcija?
Osim mjera vezanih za pomorske usluge, očekuje se da će sljedeći paket sankcija EU proširiti crnu listu plovila takozvane „flote u sjeni“ i subjekata za koje se sumnja da pomažu Moskvi u nabavci zabranjenih proizvoda, s posebnim naglaskom na Kinu. Prema pisanju Blumberga, paket bi mogao uključivati i zabranu uvoza ruskog iridijuma, rodijuma, platine i bakra.
Brisel želi da odobri dvadeseti paket sankcija do 24. februara, na četvrtu godišnjicu početka rata. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta trebalo bi tog dana da otputuju u Ukrajinu kako bi potvrdili dalju podršku Evropske unije.
- Vidjećemo kada će tačno biti ispunjeni svi uslovi za usvajanje, ali mogu potvrditi da se posljednjih dana intenzivno radilo na dvadesetom paketu sankcija. Mogli bismo ga očekivati vrlo brzo- izjavio je u petak poslijepodne portparol Komisije.&nbsp;

EU odgađa nove sankcije Rusiji

Briselska administracija u neformalnim razgovorima sa zvaničnicima Vlade Crne Gore, tvrde izvori Portala ETV, sve češće upozorava da naša zemlja sa ovakvom strukturom izvršne vlasti teško može da ispuni evropsku agendu. - Ključna poruka je da nema ništa od evropskog puta ako godina nastavi kako je počela, jer su i njima opstrukcije evropske agende sve očiglednije – tvrde naši nezvanični izvori bliski administraciji u Briselu. A da gube strpljenje potvrdila je i izjava portparola Evropske komisije Gijoma Mersijea nakon što je predsjednik države Jakov Milatović, prošle sedmice prvo odbio, pa onda, dva dana kasnije, ipak potpisao paket od 25 „plavih“ zakona, odnosno zakona koji su dobili zeleno svijetlo EK. <h2>SLIJEDI „TRKA SA VREMENOM“</h2> - Stalna kašnjenja u ključnim procesima, kao što su usvajanje zakona i imenovanje upražnjenih pozicija, ako ostanu neriješena, mogla bi predstavljati značajnu prepreku ostvarenju ambicije Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine – upozorio je on 5. februara u izjavi za RTCG. Ali, nijesu samo parlamentarna većina, koja opstruira niz važnih imenovanja, poput sudija Ustavnog suda, i predsjednik države koji „se igra“ sa „plavim zakonima“, smetnja evropskom putu Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260208140236_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA U VLASTI: Parlamentarna većina"><figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA U VLASTI: Parlamentarna većina(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Premijer Milojko Spajić suočava se sa ozbiljnim problemima u svojoj glomaznoj vladi, jer je brojem ministara morao da namiri apetite svih konstituenata parlamentarne većine, a mnogi resori zapali su u ruke partijskih uhljeba nesposobnih da ispune ambiciozni cilj evropske agende – da sva poglavlja budu zatvorena do kraja ove godine. Najozbiljniji problemi i izazovi, kako kažu izvori Portala ETV iz Vlade, su u resorima kojima rukovode Damjan Ćulafić (Demokrate) i Vladimir Joković (SNP). Pred Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je ozbiljan zadatak ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje najkompleksinijeg i najzahtjevnijeg poglavlja u pregovaračkom procesu – 27 - Životna sredina i klimatske promjene. Naši izvori kažu da su u Vladi veoma zabrinuti hoće li Damjanović i njegov tim uspjeti da ispune plan, pogotovo u svjetlu činjenice da nijedno ekološko žarište još nije sanirano. Ni Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kojim rukovodi Joković, ne stoji ništa bolje. To je bilo jasno i u decembru prošle godine kada je samo zahvaljujući intenzivnoj diplomatskoj komunikaciji premijera Spajića, Francuska koja je blokirala poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo, ipak, odlučila da ih deblokira. Pravdajući se zbog blokade Joković je tvrdio kako je njegov tim uradio „izvanredan posao“, a da je do blokade došlo jer je „negdje u nekim komunikacijama zastalo“. - Evropski prijatelji sve češće upozoravaju i premijera i ministarku evropskih integracija Maidu Gorčević da je sve više pokazatelja da Crna Gora neće ispuniti sve zadatke i obaveze do kraja godine – kažu naši izvori. <h2>IZOSTAJE KOMUNIKACIJA SA DOMAĆOM JAVNOŠĆU</h2> Poruke izvršne vlasti koje plasiraju domaćoj javnosti, međutim, pune su optimizma i samohvale, a veliki broj ministara, više vremena je na putu po evropskim i svjetskim prijestonicama nego u zemlji, poručujući kako rade velike stvari za Crnu Goru i njen put u EU. A što oni više putuju ovđe je situacija sve lošija i umjesto atmosfere radosti i jedinstva u godini koja će, sudeći po svemu, biti presudna za naš evropski put, naša svakodnevica su tenzije, kriza na svim nivoima koja prijeti da zaustavi integracioni proces. I ove godine, kao i prošle, Budžetom je planirano više od osam miliona eura za službena putovanja. Naravno, ova stavka iz Budžeta ne odnosi se samo na Vladu. Komunikaciona strategija je, takođe, veoma loša – od zakona koji nijesu iskomunicirani sa javnošću, do činjenice da građanima Crne Gore apsolutno ne objašnjavaju suštinu članstva u EU, odnosno koje će benefite građanke i građani dobiti danom učlanjenja. Umjesto tribina koje bi trebalo da organizuju u crnogorskim gradovima i u direktnoj komunikaciji sa stanovništvom približe sve prednosti koje građani dobijaju EU integracijom, ministri i njihovi timovi putuju po svjetskim destinacijama. Koliko drže do mišljenja javnosti, ne samo crnogorske već i međunarodne, nedvosmisleno pokazuje i novi pokušaj Vlade i parlamentarne većine da „na silu“ usvoje Izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji su ljetos, pod pritiskom eksperata i civilnog društva skinuti sa dnevnog reda skupštine, ali su se opet našli u parlamentu i na dnevnom su redu Drugog vanrednog zasijedanja. <h2>PREMIJEROV „RUŽIČASTI SVIJET“</h2> Grupa nevladinih organizacija i sada je žestoko reagovala, upozoravajući u saopštenju 3. februara, da ovaj potez Skupštine i Vlade „predstavlja grubo kršenje principa transparentnosti zakonodavnog procesa i svjesno ignorisanje domaće i međunarodne javnosti“. O ova dva zakona Evropska komisija još nije dostavila mišljenje, ali su oni ponovo stavljeni u proceduru, zbog čega nevladine organizacije upozoravaju da se „radi o beskrupuloznoj upornosti vlasti da bez javne rasprave progura zakone koji ozbiljno ugrožavaju ljudska prava i slobode građana, što je obilježje autoritarnih praksi, a ne države koja teži članstvu u Evropskoj uniji“. Insistiranje vlasti na ova dva zakona posebno zabrinjava u svjetlu činjenice da je sektor bezbjednosti u rasulu, dodijeljen na partijsko upravljanje dvijema strankama – Demokratama - MUP, policija i Ministarstvo odbrane, a PES-u - ANB, odnosno tajna služba.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_0bb6f7e4f0d2a5d26ac7bdb48a97613aaee81d91154d0297914e555fd08b4835.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260208140236_0bb6f7e4f0d2a5d26ac7bdb48a97613aaee81d91154d0297914e555fd08b4835" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPASNE PORUKE: Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"><figcaption>OPASNE PORUKE: Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  I dok se nesposobnost službi bezbjednosti očituje maltene svakodnevno, čemu svjedoči i bijeg Miloša Medenice iz kućnog pritvora i to na dan kada mu je izrečena desetogodišnja zatvorska kazna, a prvi policajac Crne Gore, čovjek Demokrata, Lazar Šćepanović iznerviran pitanjima i konstatacijama novinaru prijeti u televizijskoj emisiji, ali i vrijeđa i omalovažava predsjednika Višeg suda Zorana Radovića i ministra pravde Bojana Božovića, premijer dozvoljava da se dva antievropska zakona nađu u skupštinskoj proceduri i ne reaguje na Šćepanovićevo skandalozno ponašanje. Da miljenik briselske administracije, Spajić, ne sagledava ozbiljnost udara ministara iz reda Demokrata na evropski put Crne Gore svjedoči i njegov muk na sva dešavanja u Ministarstvu odbrane i skandalozne izjave ministra Dragana Krapovića i poruke upućene susjednoj Hrvatskoj, članici EU, koja nam zbog svega toga može blokirati pregovore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260208140236_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="ČELNICI SEKTORA BEZBJEDNOSTI UGROŽAVAJU EVROPSKE VRIJEDNOSTI: Šaranović, Bečić i Krapović"><figcaption>ČELNICI SEKTORA BEZBJEDNOSTI UGROŽAVAJU EVROPSKE VRIJEDNOSTI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Ne oglašava se Spajić ni na skandale u resoru kulture i medija na čijem je čelu, takođe, partijska funkcionerka Demokrata Tamara Vujović. Ćuti premijer i na rasulo u zdravstvenom sistemu kojim rukovodi kadar iz njegove stranke – Vojislav Šimun, ali i na uništavanje crnogorskog turizma zahvaljujući nesposobnosti resorne ministarke, kadrovkinje Nove srpske demokratije Simonide Kordić. Premijera više gledamo na snimcima i fotografijama od Brisela do Ujedinjenih Arapskih Emirata, nego ovđe. U crnogorskoj javnosti, maltene, se ne pojavljuje. Ponaša se kao gost u sopstvenoj državi koji sve što se ovđe događa posmatra kroz „ružičaste naočare“, osokoljen podrškom Brisela. - Potvrđujemo našu kontinuiranu podršku ambicioznom cilju Crne Gore da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja do kraja godine, pod uslovom da su u potpunosti ispunjeni svi potrebni kriterijumi i uslovi – poručio je prošle sedmice portparol EK Gijom Mersije, jasno stavljajući do znanja da će Brisel budno pratiti procese u našoj državi. <h2>STRAH OD REKONSTRUKCIJE </h2> Vlada je krajem januara usvojila Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2025, a dnevnik Pobjeda, koji je imao uvid u ovaj dokument, citirao je ocjenu da „ostvareni procenat ukazuje na umjeren do dobar nivo realizacije na ukupnom nivou, uz značajne razlike između pojedinih institucija“. Prema tom dokumentu nijednu od planiranih aktivnosti nijesu ispunili kabinet potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice (Demokrate), Ministarstvo sporta i mladih na čijem je čelu doskoro bio Dragoljub Šćekić (nekadašnji član Socijalističke narodne partije) i Ministarstvo turizma kojim rukovodi Simonida Kordić (Nova srpska demokratija). U Vladi, kako kažu naši izvori, mjesečno se analizira i ocjenjuje učinak premijera, potpredsjednika i ministara, a prema tom internom aktu, na začelju su jedan od potpredsjednika i čak pet ministara sa ocjenom – ne zadovoljava. Premijer Milojko Spajić od ljetos pokušava da nađe najbezbolniji način za rekonstrukciju Vlade, ali svjestan da bi to značilo i destabilizaciju Crne Gore u jeku završnih pregovora sa EU, od čega strahuju i u Briselu, pokušava da, ipak, sa antievropskom, antigrađanskom, proruskom i prosrpskom parlamentarnom većinom izdejstvuje zatvaranje pregovaračkih poglavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_6b0b2e79a36c68d8f23ac8c3681a9af9a35a36c5f15d42b1187ae1d3dab8ae58.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260208140236_6b0b2e79a36c68d8f23ac8c3681a9af9a35a36c5f15d42b1187ae1d3dab8ae58" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="PRED OZBILJNIM IZAZOVIMA: Milojko Spajić"><figcaption>PRED OZBILJNIM IZAZOVIMA: Milojko Spajić(Photo: Milojko Spajić)</figcaption></figure>  U pristupnim pregovorima za članstvo u EU Crna Gora je od ukupno 33 zatvorila 13 poglavlja. Prema novoj metodologiji proširenja EU koju je Evropska komisija usvojila 2020. godine, pregovaračka poglavlja grupišu se u tematske klastere, a ima ih šest: osnovna prava, u kojem ključnu ulogu za proces imaju poglavlja 23 i 24; unutrašnje tržište; konkurentnost i inkluzivni rast; zelena agenda i održiva povezanost; resursi, poljoprivreda i kohezija; spoljni odnosi.

Kaćuša Krsmanović

Ništa od evropskog puta ako godina nastavi kako je počela

Evropska unija (EU) od Crne Gore traži jasan balans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u oblasti borbe protiv teškog i organizovanog kriminala, uključujući korupciju, kazao je evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije, Magnus Bruner.
Bruner je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da napredak Crne Gore tokom prethodne godine pokazuje da, uz političku volju i jasnu težnju ka reformama, država može ostvariti strateške ciljeve&nbsp;
Odgovarajući na pitanje o ključnim izazovima Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u Uniji, on je naglasio da su najvažnija i najzahtjevnija poglavlja koja se odnose na vladavinu prava i bezbjednost.&nbsp;
- To su centralni djelovi ovog procesa za svaku buduću državu članicu EU, ali i oni od kojih će, prije svega, korist imati građani Crne Gore - kazao je Bruner.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima podršku EU za nastavak zajedničkog puta sa istom odlučnošću kao tokom prethodne godine.
- To je najbolja investicija u budućnost Crne Gore. I to je u potpunosti u rukama crnogorskog naroda - naveo je Bruner.
Na pitanje da li bi to što je dio regiona Zapadni Balkan, koji je, kako se često navodi, tranzitna ruta za drogu, oružje i organizovani kriminal, moglo biti barijera za Crnu Goru na putu ka EU, on je rekao da bi to, prije svega, bila barijera za crnogorsko društvo.&nbsp;
- To bi spriječilo Crnu Goru da na najbolji način iskoristi svoje potencijale. EU nudi drugačiju perspektivu, a Crna Gora je napravila izbor da postane njen dio. Pristupni proces i reforme koje sprovodite zaštitiće vašu zemlju i dati joj alate koji su joj potrebni za izgradnju jačih i otpornijih institucija - kazao je Bruner.
Kako je istakao, uspjeh Crne Gore može poslužiti i kao model promjena za cijeli region.
Na pitanje šta bi EU smatrala ključnim indikatorom mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i da li su pravosnažne sudske presude za visoku korupciju i organizovani kriminal među najvažnijima, Bruner je odgovorio da su upravo to snažni indikatori.
On je rekao da pristupni proces nije samo usvajanje zakonodavstva, iako to jeste važan i neophodan dio, ističući da je prava transformacija primjena zakona u praksi.&nbsp;
- Jasan bilans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u svim oblastima teškog i organizovanog kriminala, uključujući korupciju, upravo je ono što tražimo od zemlje kandidata koja je ponosni predvodnik procesa pridruživanja - naveo je Bruner.
Prema njegovim riječima, kako se Crna Gora bude približavala cilju, to će EU sve više tražiti.
Komentarišući saradnju sa Europolom i odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora danas kredibilan i pouzdan partner kada je u pitanju razmjena osjetljivih bezbjednosnih informacija, Bruner je rekao da je operativni sporazum sa Crnom Gorom iz 2016. godine izgradio čvrstu saradnju.&nbsp;
- Između 2024. i prošle godine, Crna Gora je učestvovala u više od 70 zajedničkih operativnih akcija, predvodeći zajedno sa partnerima inicijative protiv organizovanog kriminala i visokorizičnih mreža - kazao je Bruner.&nbsp;
Kako je istakao, dugogodišnji angažman pokazuje kako partnerstvo donosi stvarne rezultate na polju bezbjednosti.&nbsp;
- Sa predstojećom revizijom mandata Europola, ove operativne veze postaće još jače - naveo je Bruner.
Na pitanje da li vidi prostor za jače prisustvo Frontexa u Crnoj Gori, on je kazao da je Crna Gora ključni partner u upravljanju spoljnim granicama EU.
On je ukazao na to da je skoro 80 službenika Frontexa raspoređeno na aerodromima, u lukama, na kopnenim granicama i na Jadranu, dodajući da ti napori daju stvarne rezultate.
- Broj ilegalnih prelazaka preko zapadnobalkanske rute smanjen je za 95 odsto od 2022. godine, spriječena su opasna putovanja, a mreže krijumčarenja migranata se povlače - naveo je Bruner.
Prema njegovim riječima, snažna posvećenost Crne Gore jasna je i kroz njeno prihvatanje Zajedničke deklaracije Globalne alijanse za borbu protiv krijumčarenja migranata.&nbsp;
- Sa predstojećim revizijom mandata Frontexa, operativna saradnja će se produbiti, što će dodatno ojačati bezbjednost EU i njenih susjeda - kazao je Bruner.
Na pitanje o usklađivanju crnogorske vizne politike sa politikom EU, Bruner je naglasio da će vizna politika Crne Gore morati da bude usklađena sa politikom EU i da očekuje da se to dogodi vrlo brzo.&nbsp;
- To je jedno od mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja o bezbjednosti, koje je, kao što sam ranije napomenuo, od vitalnog značaja za proces pridruživanja - kazao je Bruner.
Prema njegovim riječima, neusklađenost funkcioniše kao privlačni faktor za ilegalnu migraciju i predstavlja značajan bezbjednosni rizik.&nbsp;
- S obzirom na brzinu kojom pregovori napreduju za Crnu Goru i ambiciozne ciljeve Vlade da ih zaključi do kraja godine, očekivao bih da će se potpuno usklađivanje dogoditi vrlo brzo - rekao je Bruner.
Kako je naveo, treba razmisliti o tome ka čemu Crna Gora teži - da postane dio najvećeg područja slobode kretanja na svijetu.&nbsp;
- Stoga, priprema za članstvo u EU znači pripremu za članstvo u Šengenu u pravnom, strateškom i operativnom smislu - pojasnio je Bruner.
Upitan o implementaciji ETIAS regulative, on je kazao da sa zabrinutošću prati trenutnu situaciju sa blokadama na granicama, koje stvaraju ozbiljne smetnje u prekograničnom drumskom prevozu.&nbsp;
- Ovo je pitanje koje ima našu punu pažnju, a naš dijalog koji je u toku daje nam priliku da razjasnimo neke zablude - kazao je Bruner.&nbsp;
On je naglasio da novi sistem nije promijenio pravila.
Bruner je pojasnio da je ograničenje kratkotrajnog boravka u Uniji bilo i ostaje 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana, a da oni koji moraju ostati duže imaju mogućnost da podnesu zahtjev za dugoročne vize ili boravišne dozvole.&nbsp;
- Nemojte se zavaravati – ovdje nije riječ o stvaranju prepreka za vrijedne ljude, poput vozača kamiona. Ali kompromis sa bezbjednošću nije opcija, države članice EU su po tom pitanju bile vrlo jasne - naglasio je Bruner.
On je dodao da su zato formirali radnu grupu koja će se fokusirati na procjenu stvarnog uticaja novog sistema na drumski prevoz i istraživanje svih opcija koje postojeće zakonodavstvo nudi, uz razmatranje dugoročnih rješenja u okviru nove Vizne strategije.

Bruner: EU od Crne Gore traži jasan balans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda

U završnoj fazi pregovora sa Evropskom unijom (EU) izuzetno je važno da sve institucije djeluju koordinisano i u duhu zajedničke odgovornosti, jer svaki zastoj može uticati na dinamiku pregovora, kazao je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove, Filip Ivanović.
Ivanović je u intervjuu Agenciji MINA poručio da završnica pregovora mora biti vođena disciplinovano, planski i bez zastoja.
On smatra da će Crna Gora do kraja kiparskog predsjedavanja imati dobar bilans zatvorenih poglavlja, ali i početak rada na ugovoru o pristupanju. 
Prema riječima Ivanovića, zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja na samom početku godine nije samo simboličan napredak, već potvrda da reformski proces daje mjerljive rezultate i da EU prepoznaje ozbiljnost i kredibilitet politike. 
- To je i znak da ćemo ove godine imati veći broj međuvladinih konferencija u odnosu na prethodni period i mislim da ćemo do kraja kiparskog predsjedavanja imati dobar bilans zatvorenih poglavlja, ali i početak rada na ugovoru o pristupanju - kazao je Ivanović.
On je dodao da su njegova očekivanja jednostavna – da se realizuje već zacrtani cilj i dogovoreni plan, a to je zatvaranje svih poglavlja i završetak tehničkog procesa pristupanja do kraja godine. 
- Posebnu pažnju treba obratiti na poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i jačanje javne administracije i ekonomskih standarda, ali i zaštitu životne sredine, jer su to neka od najzahtjevnijih poglavlja - rekao je Ivanović. 
Prema njegovim riječima, argumenti za optimizam su jasni. 
- Prvo, usvojili smo sveobuhvatan set reformskih zakona i strateških dokumenata koji direktno ispunjavaju obaveze iz pregovaračkog procesa. Drugo, administrativni kapaciteti državne uprave su značajno ojačani, a koordinacija među institucijama podignuta na viši nivo - naveo je Ivanović. 
On je kazao da, takođe, postoji stabilna politička volja i jasan konsenzus da evropska integracija ostaje apsolutni spoljnopolitički prioritet države, kao i da imaju kontinuiranu i konstruktivnu saradnju sa Evropskom komisijom (EK) i državama članicama. 
- Evropski put, međutim, nije samo tehnički proces zatvaranja poglavlja. To je suštinska transformacija društva - istakao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, svaka reforma koju sprovode znači efikasnije institucije, sigurnije pravosuđe, bolju zaštitu prava građana, povoljniji poslovni ambijent i veće ekonomske mogućnosti. 
- Završnica pregovora mora biti vođena disciplinovano, planski i bez zastoja. Uvjeren sam da, uz ovakav tempo reformi i jasnu stratešku orijentaciju, Crna Gora ima realnu i dostižnu šansu da postane prva naredna članica EU - naglasio je Ivanović. 
Odgovarajući na pitanje kada se može očekivati zatvaranje novih poglavlja i koliko bi ih Crna Gora mogla zatvoriti tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU, on je kazao da ove godine očekuje učestalije međuvladine konferencije. 
- I mislim da ćemo svi biti zadovoljni postignutim već na polovini godine, odnosno na kraju kiparskog predsjedavanja Savjetom EU, što će nas onda uvesti u završnu fazu pod irskim predsjedavanjem - naveo je Ivanović. 
On je rekao da se ne bi bavio brojevima u ovom trenutku, jer to zavisi i od formalnih procedura i saglasnosti svih država članica. 
- Ali ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da smo uradili sve što je u nadležnosti Vlade Crne Gore da taj broj bude što veći. Naša dinamika rada jasno pokazuje da smo duboko zakoračili u fazu konkretnih rezultata i već ispunili značajan dio završnih mjerila u brojnim oblastima - naglasio je Ivanović. 
On je ukazao na to da primjena reformi, a ne samo normativne promjene, predstavlja ključni kriterijum koji EK ocjenjuje. 
- Kada država dokaže da je zakonodavstvo usklađeno sa pravnom tekovinom EU i da institucije imaju kapacitet da te standarde sprovode, EK daje pozitivnu ocjenu, nakon čega države članice donose konačnu odluku - kazao je Ivanović. 
U tom smislu, kako je rekao, Crna Gora je danas administrativno, normativno i politički spremnija nego ikada ranije. 
- Svakako nas očekuje najdinamičniji period ikad, kad je u pitanju evropska integracija i nužno je ponoviti da je za konačni uspjeh neophodno da se sve društvene i političke snage fokusiraju na konzistentan, predan i odgovoran rad u tom cilju, koji je zaista istorijski, kao što bi istorijski bio i neuspjeh, ukoliko se taj cilj ne dostigne - dodao je Ivanović. 
On je poručio da vjeruje da su toga svi u Crnoj Gori svjesni. 
- I da niko nije spreman da nosi trajni teret propuštanja šanse, koja nam se sada tako jasno, ali možda po posljednji put, ukazuje - naveo je Ivanović.
Odgovarajući na pitanje koliko je za evropsku agendu Crne Gore značajno to što je predsjednik države Jakov Milatović, ipak, proglasio 25 reformskih zakona koje je parlament usvojio u ponedjeljak, on je kazao da je riječ o sistemskim zakonima koji u potpunosti usklađuju crnogorsko zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i čine osnov za ispunjavanje završnih mjerila, od čega zavisi zatvaranje pregovaračkih poglavlja. 
Ivanović je rekao da to dovoljno govori o značaju tih zakona i neophodnosti efikasnog rada Vlade i Skupštine, naročito imajući u vidu da se ušlo u završnu godinu pregovora, a da preduslov za zatvaranje poglavlja nije samo usvajanje reformi s naše strane, već i potvrda EK da su kriterijumi ispunjeni, što takođe iziskuje vrijeme. 
- Smatram da je u osjetljivoj i završnoj fazi pregovora izuzetno važno da sve institucije djeluju koordinisano i u duhu zajedničke odgovornosti, jer svaki zastoj može uticati na dinamiku pregovora i percepciju naše pouzdanosti kod evropskih partnera - naveo je Ivanović, dodajući da evropski proces podrazumijeva sinhronizovan rad svih grana vlasti. 
On je kazao da, ipak, činjenica da su zakoni na kraju proglašeni pokazuje da je državni i evropski interes prepoznat kao prioritet iznad svih drugih razmatranja. 
- Za Vladu Crne Gore evropska agenda nije puko dnevnopolitičko pitanje, već razvojna strategija države. Dobro bi bilo da i ostali činioci vlasti, na različitim nivoima, to posmatraju na isti način - dodao je Ivanović.
Na pitanje da li je odlaganje usvajanja tih zakona moglo da utiče na dinamiku ispunjavanja obaveza iz procesa evropskih integracija, prolongiranje zatvaranja pregovaračkih poglavlja i ostvarenje cilja da Crna Gora do kraja godine zatvori sva poglavlja, on je odgovorio potvrdno.
- Svako odlaganje u usvajanju reformskih zakona imalo bi direktne i konkretne posljedice po dinamiku našeg pregovaračkog procesa sa EU. Proces pristupanja se zasniva na mjerljivim rezultatima i ispunjavanju precizno definisanih obaveza, ali i poštovanju dogovorenih rokova - rekao je Ivanović. 
Kako je naveo, za svako pregovaračko poglavlje postoje jasna prelazna i završna mjerila, a njihovo ispunjenje podrazumijeva usvajanje i primjenu konkretnih zakonskih rješenja. 
- Dakle, da smo dozvolili kašnjenje, to bi automatski značilo pomjeranje rokova, usporavanje pregovaračkog kalendara i odlaganje odluka EK i država članica o zatvaranju poglavlja. Takva situacija bi oslabila naš kredibilitet kao države kandidata, jer EU posebno cijeni pravovremenost, dosljednost i institucionalnu pouzdanost - kazao je Ivanović.
On je dodao da, takođe, treba imati u vidu da se evropski proces odvija u jasno definisanim vremenskim okvirima koji su vezani za rad EK i predsjedavanja Savjetom EU. 
- Propuštanje jednog ciklusa znači čekanje narednog, što može dovesti i do višemjesečnih zastoja. Naš pristup je da evropsku integraciju vodimo planski, predvidivo i bez institucionalnih blokada. Smatram da je to jedini ozbiljan i odgovoran način vođenja državne politike - istakao je Ivanović. 
Odgovarajući na pitanje da li evropske integracije mogu biti opravdanje za izostajanje adekvatne rasprave u parlamentu i usvajanje 25 zakona na dvije vanredne sjednice koje su trajale ukupno sat i po, on je kazao da evropska integracija ne smije biti izgovor za zaobilaženje demokratskih procedura, ali da ona istovremeno zahtijeva odgovornost i sposobnost institucija da djeluju pravovremeno kada su u pitanju strateški interesi države. 
Ivanović je naglasio da se tu ne radi o zakonima koji su pripremani na brzinu ili bez stručne analize. 
- Naprotiv, riječ je o propisima koji su mjesecima pripremani kroz intenzivan rad resornih ministarstava, ekspertskih timova, pravnih stručnjaka i u stalnoj komunikaciji sa EK. Ti zakoni su prošli detaljna usaglašavanja sa evropskim standardima i predstavljaju rezultat dugotrajnog i ozbiljnog procesa - kazao je Ivanović. 
Parlamentarna procedura je, kako je rekao, završna faza tog rada.
- Sama dužina skupštinske sjednice ne odražava obim prethodno obavljenog posla, niti je mjerilo kvaliteta zakona. Suština je u sadržaju reformi i njihovom efektu, a ne u formalnom trajanju rasprave - poručio je Ivanović. 
Kako je naveo, u situacijama kada postoje precizni rokovi u pregovaračkom procesu i kada je u pitanju ispunjavanje završnih mjerila za zatvaranje poglavlja, država mora pokazati institucionalnu operativnost. 
- Sve reforme se sprovode u skladu sa Ustavom, zakonima i Poslovnikom Skupštine, uz puno poštovanje demokratskih standarda - kazao je Ivanović. 
Cilj im je, kako je poručio, da proces bude i inkluzivan i efikasan. 
- Dakle, ne radi se o izboru između demokratije i efikasnosti, jer je naš zadatak da obezbijedimo oboje. Upravo to smo i učinili, kvalitetne reforme donijete u zakonitoj proceduri, u rokovima koji omogućavaju nastavak evropskog napretka države - rekao je Ivanović.

Ivanović: Do kraja kiparskog predsjedavanja Crna Gora će imati dobar bilans zatvorenih poglavlja

Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Japan saopštili su u srijedu da su uspostavili strateško partnerstvo s ciljem unapređenja snabdijevanja kritičnim mineralima, koji su od ključnog značaja za sektore poput automobilske industrije, odbrane i digitalnih tehnologija.
Cilj ovog partnerstva je da se „značajno unaprijede ekonomska i nacionalna bezbjednost kroz zajedničko jačanje otpornosti lanaca snabdijevanja kritičnim mineralima“, navodi se u zajedničkom saopštenju objavljenom nakon ministarskog sastanka u Vašingtonu.
- Razvojem ovog akcionog plana želimo da postavimo temelje za obavezujući multilateralni sporazum o kritičnim mineralima sa zemljama sličnih stavova - istakao je predstavnik Bijele kuće za trgovinu (USTR) Džejmison Grir.
Vašington je potom najavio i sličan akcioni plan sa Meksikom, sa gotovo identičnim instrumentima kao u sporazumu potpisanom sa Briselom i Tokijom.
Protokol o saradnji između SAD-a, EU-a i Japana usmjeren je na „identifikovanje oblasti saradnje radi podsticanja potražnje i diverzifikacije snabdijevanja“ za potpisnice, navodi se u saopštenju.
Glavni cilj je smanjenje globalne zavisnosti od Kine, koja u velikoj mjeri kontroliše snabdijevanje kritičnim mineralima neophodnim za brojne strateške sektore, piše Agence France-Presse.
Peking je tu prednost koristio kao sredstvo pregovaračkog pritiska ili prinude prema svojim ekonomskim partnerima, na primjer značajnim usporavanjem procesa odobravanja izvoza.
Među mjerama predviđenim ovim protokolom su podrška novim rudarskim projektima, kao i projektima rafinisanja, proizvodnje i reciklaže. Plan takođe predviđa ubrzavanje istraživanja i razvoja u tim oblastima, kao i „jačanje razmjene informacija o dostupnim zalihama“, navodi AFP.
Rojters je ranije u srijedu, pozivajući se na tri izvora, objavio da su Italija, Njemačka i Francuska usaglasile ubrzanje plana za stvaranje zaliha kritičnih sirovina.
Evropska unija je u decembru predstavila plan RESourceEU s ciljem smanjenja zavisnosti od Kine kada je riječ o ključnim sirovinama. Plan predviđa formiranje zajedničkih zaliha, kao i ograničenja izvoza reciklabilnog metalnog otpada i otpada koji sadrži rijetke minerale. Evropska komisija još nije objavila sve detalje tog plana.
Prema navodima tri izvora koji su u decembru učestvovali na sastanku sa zvaničnicima EU-a, Francuska bi trebalo da radi na finansiranju nabavke, Njemačka na upravljanju izvorima snabdijevanja, dok će Italija biti zadužena za skladištenje.
Italija i Njemačka su se i ranije obavezale na saradnju kako bi obezbijedile lance snabdijevanja sirovinama ključnim za njihove industrije, piše Rojters.

SAD, EU i Japan uspostavili strateško partnerstvo: Cilj zaobići Kinu

Vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavila je da su prihodi od carina 304 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, što je dovelo i do smanjenja budžetskog deficita.
Samo u januaru je putem carina prikupljeno ukupno 30 milijardi dolara, a od početka fiskalne godine 124 milijarde dolara, prenosi Tanjug.
Vlada je navela i da je zabilježila manji budžetski deficit nego prije godinu, što implicira da su više tarife u tome pomogle.
Deficit je u četvrtom mjesecu fiskalne godine iznosio oko 95 milijardi dolara, što je pad od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izvijestilo je Ministarstvo finansija.
Od početka godine, to je dovelo federalni gubitak do 697 milijardi dolara, što je pad od 17 odsto u odnosu na isti period fiskalne prošle godine.
Američki predsjednik Donald Tramp je prvi put uveo carine u aprilu prošle godine, sa opštom stopom na svu robu i usluge koje ulaze u SAD, zajedno sa nizom takozvanih recipročnih carina za pojedinačne zemlje.&nbsp;
Od tada Bijela kuća pregovara sa svojim trgovinskim partnerima, uz odustajanje od nekih agresivnijih nameta.
Prošlog novembra, američki Vrhovni sud je saslušao usmene argumente čime se osporava pokriće pod kojim je Tramp opravdao carine.
Iako je očekivano u januaru, Vrhovni sud još nije donio odluku, a u Bijeloj kući postoji zabrinutost da bi negativna presuda mogla da primora SAD da nadoknade do sada naplaćene carine.

Od carina čak 300 odsto više novca

&nbsp;Vaterpolisti Budućnost poraženi su večeras u Budimpešti od mađarskog BVSC-a 20:9, u utakmici šestog kola C grupe Eurokupa.
Podgorički tim takmičenje u grupi završio je bez bodova.
Domaćin je pitanje pobjednika riješio serijom od 8:0, od sredine druge do kraja treće četvrtine, za vođstvo od 13:5.
Ostatak meča bio je formalnost, pa je domaćin do kraja uspio i da uveća prednost.
BVSC su do trećeg trijumfa vodili Tatrai i Batizi sa po četiri pogotka.
U podgoričkom sastavu najbolji je bio Draško Brguljan sa pet golova.

Novi poraz vaterpolista Budućnosti

Obustavljena je izrada još jednog planskog dokumenta i to DUP-a Zabjelo-Ljubović jer nije završen u propisanom roku kako je to nalagao Zakon o uređenju prostora, a to je kraj prošle godine.
Izrada ovog planskog dokumenta pokrenuta je 2023. godine i na osnovu nje planeri su trebali da nacrtaju 21 hektar prostora. Prostor je na sjeveru ograničen saobraćajnicom u podnožju brda Ljubović, na istoku granicom DUP-a Pobrežje zona G i DUP Pobrežje A, B i C, južnu granicu čine osovina trase Ulice Branka Miljkovića koja se nadovezuje na granicu DUP-a Zabjelo 9 i granicu DUP-a Stambena zajednica VI Stara varoš, dok zapadnu granicu definiše osovina novoformirane ulice DUP-a Čepurci.
Osim ove, Vlada je van snage stavila i odluku o određivanju rukovodioca izrade DUP-a Zabjelo-Ljubović i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu plana.
Ovaj planski dokument je krajem oktobra 2020. godine van snage stavila vlast u prošlom sazivu u parlamentu kada je DPS činio većinu jer je tokom njegove realizacije uočeno da su planom definisani kapaciteti za dio prostora već ostvareni i premašeni iako plan nije realizovan u značajnoj površini. Za izradu plana Vlada je bila opredijelila 22.000 eura, a za rukovodioca odredila Miroslavu Vujadinović.
Ustavni sud je početkom 2024. godine oživio ovaj planski dokument nakon što je preispitivanje odluke o suspenziji plana za dio Zabjela i Ljubovića sud pokrenuo na osnovu inicijativa porodice Rašović iz 2020. i 2021. godine.

Vlada stopirala crtanje DUP-a Zabjelo-Ljubović

Povjerenje Njemaca u SAD kao transatlantskog partnera 2016. godine bilo je na istorijskom maksimumu. Danas, deset godina kasnije, od toga je ostalo vrlo malo. To je poprilično povezano sa tim ko sjedi u Ovalnom kabinetu.
Kontrast teško da može biti veći: Kada je Barak Obama 2009. godine ušao u Bijelu kuću, u Njemačkoj je izazvao talas oduševljenja koji danas djeluje gotovo nestvarno. Nakon napetosti iz vremena Bušove ere, povjerenje je naglo poraslo: prema istraživanju koje je sproveo Pew Research Center, čak 93 odsto Nemaca vjerovalo je da će Obama„u svjetskoj politici uraditi pravu stvar“. Do danas je to ostao rekord.
Čak i 2016. godine, na kraju njegovog drugog mandata, 86 odsto građana mu je i dalje vjerovalo. SAD su pod njegovim vođstvom smatrane pouzdanim partnerom i moralnim uzorom, iako su skandali poput NSA afere, nakon otkrića uzbunjivača Edvarda Snoudena, bacili senku na odnose.
<h2>„Trampov šok" i pad imidža</h2>
Međutim, već nakon prve izborne pobjede Donalda Trampa 2016. godine, povjerenje u Njemačkoj naglo je palo. U veoma kratkom roku svelo se na minimum: pred kraj njegovog prvog mandata tek oko deset odsto ispitanika mu je vjerovalo.
Sličan trend zabilježen je i poslije njegove ponovne izborne pobjede. Dok je za vreme Obame većina Njemaca odnose sa SAD smatrala pozitivnim, sredinom 2025. godine čak 73 odsto ispitanika u Politbarometru javnog servisa ZDF ocijenilo je da su odnosi „loši". Prema novom istraživanju instituta Alensbah (Allensbach), oko dvije trećine Njemaca danas, pored Rusije i Kine, i SAD vidi kao „jednu od najvećih opasnosti za svjetski mir“.
<h2>Nepouzdan NATO partner?</h2>
Pad povjerenja povezan je ne samo sa ličnošću Donalda Trampa, već i sa radikalnom promenom kursa američke politike na više nivoa. Trampovi demokratski prethodnici Barak Obama i Džo Bajden uvijek su se oslanjali na NATO i EU kao pouzdane saveznike i naglašavali zajedništvo.
Donald Tramp, međutim, mnogo snažnije insistira na većem sopstvenom angažmanu i većim izdvajanjima Evropljana za odbranu kada je riječ o njihovoj bezbjednosti. U pregovorima o Ukrajini, SAD su pod Trampom više puta ignorisale evropske partnere. I spor oko Grenlanda doprinosi tome da se Sjedinjene Države u Njemačkoj sve više doživljavaju kao nepredvidiv akter.
Djelimično agresivna retorika američkog predsjednika dodatno je pojačala taj utisak. Već na jednom predizbornom skupu u februaru 2024. godine Tramp je izjavio da NATO partnerima koji ne izdvajaju dovoljno za svoju odbranu, u slučaju ruskog napada, ne bi pružio zaštitu. Umjesto toga, u takvom slučaju bi čak „ohrabrio“ Rusiju da učini „šta god želi“.
Takve izjave ostavile su snažan utisak na Njemce. Da bi SAD pružile vojnu pomoć ako bi neka evropska članica NATO bila napadnuta, danas vjeruje jedva trećina (32 odsto) ljudi u Njemačkoj.
<h2>Carinski spor primorava preduzetnike na preispitivanje</h2>
I Trampova agresivna carinska i ekonomska politika već je ostavila duboke tragove. Za većinu robe uvezene iz EU važi carinska stopa od 15 procenata. Za čelik i aluminijum ona iznosi čak 50 procenata. To teško pogađa i njemačke kompanije. Njihov izvoz u SAD opao je 2025. godine za više od devet procenata u odnosu na prethodnu godinu.
Direktne investicije nemačkih firmi u SAD između februara i novembra 2025. smanjene su za oko 45 procenata u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuje studija Instituta njemačke privrede (IW). Dodatne prijetnje carinama, na primjer u okviru spora oko Grenlanda, izazivaju dodatnu neizvjesnost.
- Uslovi poslovanja su se značajno pogoršali. Raspoloženje među njemačkim kompanijama tokom cijele godine se vidno pogoršalo - izjavio je za Dojče vele Roland Rode, stručnjak za SAD iz organizacije Germany Trade and Invest, svojevrsne nemačke agencije za promociju privrede. 
Iako se njemačke kompanije ne okreću u potpunosti od SAD kao tržišta, zbog nepredvidive trgovinske politike trenutno izbegavaju veće investicije u SAD.
<h2>Turizam i programi razmene naglo opadaju</h2>
Trampova oštra migrantska politika i znatno pooštreni uslovi za ulazak u zemlju dodatno su odvratili mnoge njemačke turiste. Iako su SAD i dalje najpopularnija destinacija Njemaca van Evrope, od januara do jula 2025. tamo je otputovalo svega oko 780.000 nemačkih turista - oko dvanaest procenata manje nego u istom periodu prethodne godine. 
- SAD imaju određeni imidž i simbolizuju slobodu i individualnost. Turisti ne žele da se suoče sa prizorima Nacionalne garde na ulicama Los Anđelesa i racijama protiv imigranata - objasnio je vazduhoplovni stručnjak Hajnrih Grosbongart za časopis „Virtšaftsvohe" (Wirtschaftswoche).
Američki planovi prema kojima bi strani turisti prilikom ulaska u SAD ubuduće morali da otkriju svoje onlajn aktivnosti iz posljednjih pet godina, kao i više izvještaja o njemačkim turistima koji su se iznenada našli u američkom pritvoru za deportaciju, dodatno odvraćaju mnoge ljude. Zbog toga je i broj prijava za đačke razmene sa SAD znatno opao. Pojedine organizacije bilježe pad i do 50 procenata.
<h2>Ipak nema trajnog raskida?</h2>
Gubitak povjerenja Njemaca u SAD, dakle, ogroman je na više nivoa. Ipak, on ne mora biti konačan, što pokazuje pogled na istorijski razvoj rejtinga američkih predsjednika u posljednjih 20 godina. 
Dok su oni kod republikanskih predsjednika Buša i Trampa bili izuzetno niski, odmah nakon izbora demokrata Obame i Bajdena ponovo su naglo porasli. Promjena u Ovalnom kabinetu, ili barem znatno više evropski orijentisana politika u Vašingtonu, mogla bi možda relativno brzo da vrati izgubljeno povjerenje.

Tag: evropska-unija