Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec ocijenio je da se proces pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji odvija uz napredak koji institucije te nadnacionalne unije registruju i da, bez obzira na to što se u crnogorskom društvu konstatuje pogoršanje stanja u pojedinim oblastima, evropska perspektiva ipak postoji.
Šarec je gostujući u Drugačijoj radio vezi naglasio da je učlanjenje Crne Gore čak i u slučaju nazadovanje u oblasti vladavine prava korisnije za demokratski proces nego kada bi se integracije zbog unutrašnjih pitanja obustavile.
- Ako gledamo jedan scenario da zbog takvih ili drugih stvari Crna Gora u narednom periodu ne uđe i da se vrata zatvore, onda je to 'grom i pakao'. Jer mnogo je onih koji ne žele da se to dogodi, a to će biti najveća pobjeda - naglasio Šarec.&nbsp;
Podsjetio je da je prva pobjeda Crne Gore bila obnova nezavisnosti, a druga učlanjenje u NATO.
- A sad ako uđete u Evropsku uniju to će biti treća velika pobjeda Crne Gore - poručio je Šarec.
Prema njegovim riječima pozitivno je što se problemi koji postoje ipak konstatuju.
- Treba naglasiti isto tako da Crna Gora nije zemlja bez problema. Ima problema na svim područjima, odnosno na onim područjima koja su sad najviše istaknuta. To je vladavina prava, to je životna sredina – sad se to rješava. Zatim, izborno zakonodavstvo, to se rješava i ja sam vrlo zadovoljan time što vlada ne negira te probleme - precizirao je.
Posebno je naglasio važnost izmjena izbornog zakona.
- Pomenuo sam izbore, to se sad rješava, naravno svi neće biti zadovoljni time, ali bitno je da izbori budu u jednom danu, da nema kampanja, da nema, jer ako su uvijek neke predizborne kampanije, tada je nemoguće raditi, tako da to pitanje treba što prije maknuti sa stola - rekao je Šarec.
Istakao je kao prednost činjenicu da se Crna Gora posmatra pojedinačno, a ne kao dio grupe zemalja čije se učlanjenje planira u isto vrijeme.
- Crna Gora sad ima i sreću, na neki način da nije dio nekog paketa, jer kad se Slovenija učlanjivala, tad je bio u pitanju paket deset zemalja i kad si dio paketa, ponekad je to dobro da se možeš malo sakriti, ali katkad i nije, jer te drugi koče i ne bih želio da budem nešto, ali Slovenija ipak nije bila uporediva sa nekim drugima tada, barem se tako činilo. A Crna Gora sad dobija puno pažnje, jer je frontrunner definitivno. Sjećam se, prije šest-sedam godina je to bila Sjeverna Makedonija, ali tamo je situacija se pogoršala, a moram reći da je to bila velika greška Evropskog savjeta u 2019. kad se nijesu počeli pregovori i kada je sve krenulo nizbrdo - pojasnio je.
Šarec je naglasio i važnost geopolitičkog konteksta u kojem se očekuje pristupanje Crne Gore EU.
- Treba znati i geopolitičku situaciju za Evropsku uniju i Evropljane. Od velike je važnosti da se proširenje dogodi. Sad je to Crna Gora pa Albanija, možda će neko drugi u narednom periodu… Ako se ne širi, EU nije ispunila svoj zadatak, a mi se već dugo nijesmo proširili i to od 2013. Ali sad treba ići opet u istoriju, odnosno prošlost – da li su sve zemlje koje su ušle u EU tada ispunjavale kriterijume. Slovenija je bezbroj puta mogla da blokira Hrvatsku i da smo to uradili Hrvatska ne bi ušla u EU, a kamoli Schengen. Mi njihov integracioni put nijesmo blokirali, nikad ga nijesmo ometali, a danas još nemamo rješeno pitanje granice, nuklearnog otpada i druga pitanja - dodao je.
Dodao je je i da će se neke unutrašnje stvari u Crnoj Gori lakše rješavati nakon ulaska u EU nego što se rješavaju sada.
- To je sad kao pitanje o kokoški i jajetu, da li je bolje da se prvo uđe pa se lakše rješava ili prvo sve napraviti pa onda ući. Međutim, to zavisi od mnogih faktora. I vanjski faktori su ovdje prisutni, a ne samo ono što Crna Gora radi - rekao je.
Šarec se posebno osvrnuo na izbor sudije Ustavnog suda, ukazujući na hitnost okončanja ovog procesa.
- Ako se to bude tražilo i tražilo, odgađalo i odgađalo, to smanjuje kredibilitet Crne Gore, zbog čega treba to što prije da se ta priča završi, a ne da se prave ovi manevri sa glasanjem pa neglasanjem. Bilo bi dobro da Ustavni sud bude popunjen što prije i da radi. Drugo je pitanje kredibiliteta samih sudija. To je uvijek ljudski faktor ovdje, jer je mala zajednica, zbog čega se to uvijek dovodi u pitanje. Sudije nijesu sveci – to su ljudi koji pravi greške, ali Ustavni sud treba što prije da se formira, jer za građane inače on nema onu snagu koju bi imao kada bi taj process tekao glatko - pojasnio je.
Skrenuo je pažnju na neophodnost odvajanja crkve od države, kao nešto što se ne smije dovoditi u pitanje.
Govoreći o sve učestalijim primjerima veličanja fašističkih ideja, Šarec je, praveći paralelu sa Slovenijom, podsjetio da ti problemi postoje sve dok se društvo sa njima ozbiljno ne suoči i prihvatajući evropske vrijednosti antifašizma ne počne da radi na njihovom rješavanju.
- Devedesetih sam mislio da nikad više nećemo razgovarati o Drugom svjetskom ratu, da nikad više nećemo te teme otvarati, ali sad vidimo da opet ima toga - naglasio je
Upitan kako problemi u Crnoj Gori, kojih je i Evropska unija svjesna, utiču na integracioni proces i kako će se odraziti na njenu budućnost, Šarec je rekao da se u ovom zahtjevnom i složenom procesu ipak na kraju uzima u obzir samo konačan ishod.
- Kao u školi, gdje imate ocjene od jedan do pet, ili na fakultetu do deset, nakon završetka studija niko te ne pita kakve si ocjene imao nego imaš diplomu ili nemaš diplomu - poručio je Šarec.
Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora u kojoj se u posljednje vrijeme sve češće potkopavaju vrijednosti antifašizma treba da bude članica EU, s obzirom na činjenicu da sve zemlje imaju pravo veta, Šarec je rekao da je to pitanje koje i sama Unija otvara.
- To se i mi, koji se bavimo tim pitanjima, uvijek pitamo. Pitamo se kakav je stepen demokratije. Ali, stepen demokratije u Crnoj Gori nije tako nizak. Demokratija je prisutna, ne možemo reći da nije - rekao je naš sagovornik, uporedivši stanje u našoj zemlji sa onim u Srbiji.
Šarec je posebno naglasio značaj civilnog društva i za razvoj demokratije i pristupanja EU.
- Njegova uloga je da kritikuje, njegova uloga je da upozorava na sve poteškoće jednog društva, a naravno politika je uvijek target jer politika je ona koja rukovodi državom, pa je stvar umijeća koliko neko pokušava razumijeti drugog - zaključio je Šarec.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Šarec: Mnogi ne žele Crnu Goru u EU, ali to će biti treća velika pobjeda nakon obnove nezavisnosti i učlanjenja u NATO

Albanija je danas otvorila Klaster 4 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU), peti za nepunih godinu dana, navodeći da joj je cilj da posljednji klaster otvori do kraja godine.
Na međuvladinoj konferenciji EU i Albanije u Briselu otvoreni su pregovori o zelenoj agendi i održivoj povezanosti, čime je do sada otvoreno ukupno 28 poglavlja.
Klaster 4 obuhvata poglavlja 14 (transportna politika), 15 (energetika), 21 (transevropske mreže) i 27 (životna sredina i klimatske promjene). Premijer Albanije Edi Rama je na konferenciji za novinare izjavio da je EU „carstvo“ kojem Albanija želi da pripada.
- Danas smo otvorili još jedan klaster, peti za 11 mjeseci. Mislim da je to rekord. Želimo da do kraja godine otvorimo i posljednji klaster, znam da je to ambiciozno, ali nadam se da ćemo uspjeti - rekao je Rama.
On je kazao da je pred Albanijom još puno izazova i napora, ali da nema drugog puta.
- Konačno prvi put u istoriji možemo slobodno da biramo s kim želimo da se vjenčamo. U prošlosti smo bili u prinudnom braku sa drugim carstvima, ali ovo je carstvo čiji dio želimo da budemo. Carstvo vrijednosti, prava i bezbjednosti u kojem će naši građani biti uvjereni da im sloboda i prava neće biti oduzeta - kazao je Rama.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je da je Albanija uradila „impresivan posao“ i da je uvjerena da će, ako nastavi ovim tempom, do kraja godine otvoriti i posljednji klaster.
- Znam da reforme koje zahtijevamo od zemalja kandidata nekad nijesu lake i zahtijevaju fundamentalne promjene, ali Albanija je pokazala da je pozitivna promjena moguća i da EU to nagrađuje - izjavila je Kos.
Evropska komesarka je pohvalila albanske vlasti za reforme koje su sprovodile proteklih godina, dodajući da nije lako otvoriti klastere, ali da je još teže zatvoriti poglavlja i da Albanija mora da nastavi sa reformama, posebno u oblastima reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, prava manjina i slobode medija.
Kos je navela da je cilj albanske vlade da završi pregovore u tehničkom dijelu do kraja 2027. godine i da Evropska unija podržava tu viziju.
- Nema sumnje da je budućnost Albanije u EU, a danas smo jedan korak bliže tom cilju - kazala je Kos.&nbsp;
Ona je pred početak međuvladine konferencije dodala da se među zemljama kandidatima vide razlike, a da jednu od najvećih uloga u procesu pristupanja ima rukovodstvo zemlje.&nbsp;
- Ako rukovodstvo pokazuje proevropsku orijentaciju, onda građani imaju osjećaj da zemlja ide u dobrom pravcu - rekla je Kos.
Danska ministarka za evropske poslove Mari Bjere, čija zemlja predsjedava EU, kazala je da je otvaranje još jednog klastera u pristupnim pregovorima Albanije značajan korak i da pokazuje da stvarne reforme donose stvarne rezultate.
- Albanija je tokom godina učinila velike napore u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i usklađivanju sa spoljnom politikom EU. Pokazala je da jasno vidi svoju budućnost u Evropi, daje rezultate i zaslužuje priznanje - kazala je Bjere.&nbsp;
Ona je dodala da će dansko predsjedavanje EU nastaviti da radi na procesu proširenja, koje je poslije ruske invazije na Ukrajinu postalo geopolitička neophodnost.
- Moramo da nastavimo proširenje za jaču i bezbjedniju EU i zato je proširenje prioritet danskog predsjedavanja - rekla je Bjere.
Albanija je od oktobra 2024. do maja ove godine otvorila četiri klastera – 1 (osnove), 2 (unutrašnje tržište), 3 (konkurentnost i inkluzivan rast) i 6 (spoljna politika).
Jedini klaster koji je ostao neotvoren je Klaster 5, koji se odnosi na resurse, poljoprivredu i koheziju.
Za članstvo u EU Albanija se prijavila 2009. godine, status kandidata dobila je 2014., a prva međuvladina konferencija Evropske unije i Albanije održana je 2022. godine.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Albanija otvorila klaster 4 u pregovorima o članstvu u EU, peti za nepunih godinu dana

Povjerenje građana Crne Gore u Evropsku uniju (EU) palo je za pola godine za 14 procenata - sa 83 na 69 odsto, rezultati su istraživanja objavljenog početkom septembra, koje je sprovedeno za potrebe Evropske komisije. U Delegaciji EU u Crnoj Gori potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su zabilježili "određene oscilacije" što se, kako navode, može pripisati blagoj promjeni metodologije ispitivanja. - Uprkos padu u odnosu na skorije ankete u Crnoj Gori, udio građana koji su za pristupanje i dalje je četiri puta veći od onih koji su protiv. Različita mišljenja i oscilacije u javnom mnjenju, uključujući i pitanja pristupanja EU, normalna su u demokratskim društvima - navode iz Delegacije. Iz Ministarstva evropskih poslova za RSE kažu da je podrška crnogorskih građana članstvu u EU godinama stabilno visoka, između 70 i 80 procenata. Na upit da prokomentarišu pad povjerenja u EU iskazano kroz posljednje istraživanje Eurobarometra, iz Ministarstva ističu da se radi o visokoj podršci crnogorskih građana članstvu u EU: - Razlike u procentima, kod različitih istraživanja, postoje. Ali one su prevashodno rezultat primjene različitih metodoloških pristupa u istraživačkom procesu i kao takve ih treba interpretirati sa posebnom pažnjom - kažu u MEP-u. Kažu da posebno ohrabruje što više od polovine država članica EU podržava proširenje i vidi Crnu Goru kao narednu članicu. Politički analitičar Zlatko Vujović za RSE ocjenjuje da je povjerenje od 69 posto u EU i dalje visoko. Za prethodni rezultat od 83 procenata povjerenja kaže da je bio nerealno visok. - Pogledajte samo partije koje čine vlast. Značajan dio, gotovo polovina partija i njihovi mediji vode jednu tihu antievropsku kampanju - kaže Vujović. <h2>Trend povjerenja građana Crne Gore u EU</h2> Posljednji podaci Eurobarometra iz septembra su pokazali prvi veći pad povjerenja u EU, od kada se mjeri ta kategorija. Podrška je 2013. godine iznosila 57 posto, a narednih godina su trendovi bili uzlazni uz manja kolebanja. Povjerenje građana Crne Gore u EU je povećano na preko 70 posto od 2020. godine da bi do 2025. dostiglo 83 procenta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916080924_00d317bcc46776a9ce9d29ea520236ce5e143e0f585271553abd8a68092d359a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250916080924_00d317bcc46776a9ce9d29ea520236ce5e143e0f585271553abd8a68092d359a" data-rendition-name="original" width="828" height="756" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Delegacija navodi da ovo nije prvi put da nivo podrške varira, ali da istraživanje sprovedeno za potrebe Evropske komisije generalno pokazuje "ohrabrujući nivo" javne podrške pristupanju. Delegacija poručuje da je njihov cilj da se koristi od pristupanja EU učine konkretnim i vidljivim građanima partnerskih zemalja. - Pažljivo pratimo trendove, zajedno sa crnogorskim vlastima, EU će nastaviti da komunicira o koristima proširenja kroz dosljednije poruke u partnerskim zemljama - kazali su u Delegaciji EU. Najnovije istraživanje pokazuje da bi 64 odsto građana glasalo za članstvo u Evropskoj uniji ako bi se sada održao referendum. <h2>Da li vlast može uticati na pad povjerenja u EU?</h2> Analitičar Zlatko Vujović postavlja pitanje da li zabilježeni pad povjerenja građana Crne Gore u EU može biti indikator trenda koji se dešava u Srbiji. Naime, prema Eurobarometru, povjerenje građana Srbije u EU iznosi svega 37 odsto. - Koliko god Vučić (predsjednik Srbije) pregovarao sa EU i slao signale da je za članstvo, mediji u Srbiji su paralelno vodili kampanju protiv EU. Ti Vučićevi mediji, koji dominiraju i u Crnoj Gori, vode istu kampanju i ovdje - kaže Vujović. On kaže da članstvo Crne Gore u EU suprotno interesima Beograda. - Ako znamo da Beograd radi sve da spriječi članstvo susjednih zemalja u EU prije Srbije, onda je sasvim logično da njihovi eksponenti u Crnoj Gori sprovode sličnu kampanju protiv EU. Ona nije javna, ali "po dubini" svi prosrpski mediji vode tihu antievropsku kampanju - istakao je Vujović. Četiri od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori imaju vlasnike iz Srbije - jedini izuzetak je Javni servis, koji, pak, ima dominantno prosrpski uređivački kadar. Vladajuću većinu u Crnoj Gori čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta koje snažno sarađuju sa Vučićem, prosrpske Demokrate i Socijalistička narodna partija, stranke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka. Vujović zaključuje da, iako Vlada napreduje u procesu evropskih integracija, dominantan njen dio nije proevropski orjentisan: - Samim tim ne čudi da će jedan dio birača sve više i otvorenije biti protiv članstva Crne Gore u EU kako se taj dan bude približavao - ocijenio je on. <h2>Rijetke reakcije iz Vlade na zabilježeni pad povjerenja</h2> Ključni prioritet Vlade Crne Gore je da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, da bi tokom 2028. bila primljena u EU. Do sada je privremeno zatvoreno sedam poglavlja, od ukupno 33, a najavljeno je da će do kraja godine biti zatvoreno još nekoliko. Crna Gora važi za zemlju koja je najbliža članstvu u odnosu na sve kandidate. Međutim, paralelno sa napretkom, Crna Gora se suočava sa padom procenta ispunjavanja evropskih obaveza, kao i zategnutim bilateralnim odnosima sa Hrvatskom. Naime, Vlada je u prvoj polovini prošle godine ispunila 92 odsto obaveza prema EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Za pad povjerenja u EU, jedan dio vlasti krivi Hrvatsku. Iz Nove srpske demokratije predsjednika Skupštine Andrije Mandića ocjenjuju da je jedan od glavnih razloga za pad podrške "odnos pojedinih članica prema Crnoj Gori". Kako je precizirao visoki funkcioner stranke vladajuće koalicije Jovan Vučurović, uzrok su konstantni pritisci hrvatskih političara. - Zvanični Zagreb ne želi dobre odnose, već sve svodi na ucjene i ponižavanje Crne Gore. Nikome u Crnoj Gori nije prijatno da trpi takve provokacije, a iz Brisela nema reakcije na takvo ponašanje - kazao je Vučurović. Odnosi dvije države su pogoršani 2024. nakon što je Skupština Crne Gore - na predlog DF-a predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića - izglasala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je potom proglasila lidere ovih partija za nepoželjne osobe i kao članica EU spriječila Crnu Goru da zatvori poglavlje o vanjskoj i bezbjednosnoj politici. U istraživanju Eurobarometra, kao glavne prepreke za pristupanje Crne Gore EU, ispitanici su naveli rasprostranjenu korupciju, organizovani kriminal i ekonomsku situaciju.

Zašto u Crnoj Gori "oscilira" povjerenje u EU?

Spoljna obavještajna služba Rusije (SVR) optužila je Evropsku uniju (EU) i njene države članice da stoje iza antivladinih protesta u Srbiji.
- Nemiri u Srbiji, uz aktivno učešće mladih, u velikoj mjeri predstavljaju proizvod subverzivne djelatnosti EU i država članica tog saveza. Cilj evropskog liberalnog mejnstrima jeste da na vlast u ovoj najvećoj balkanskoj zemlji dovede poslušno rukovodstvo lojalno Briselu - navela je SVR u saopštenju.
SVR, agencija zadužena za aktivnosti van Rusije, u saopštenju ne pruža dokaze za svoje tvrdnje i optužbe na račun EU, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Iz sjedišta Evropske komisije u Briselu nije bilo komentara na optužbe iz Moskve.
Iz EU je nedavno pozvano na zaustavljanje posljednjeg talasa nasilja u Srbiji, oličenog u sukobima policije i demonstranata, kao i međusobnim sukobima pristalica vlasti i opozicije, u više gradova Srbije.
&nbsp;Kao razlog zbog kog „scenario obojene revolucije ne daje očekivane rezultate“, SVR između ostalog navodi uticaj Srpske pravoslavne crkve u zemlji.
&nbsp;Ruska spoljna služba je sastavila i spisak nezavisnih medija u Srbiji, koje optužuje da se bave „ispiranjem mozga srpske omladine“, i bez navođenja izvora informacija navodi da su finansirani iz Brisela.
&nbsp;Među njima su navdeni FoNet, RAM, Vrijeme, Južne vijesti, Slobodna riječ, Bum 93 (Boom93), Podrinske, Frimidija (FreeMedia), SOinfo, FAR, Storiteler (Storyteller), kao i nevladina organizacija Link.
Terminom obojena revolucija, ruski zvaničnici označavaju pobune u bivšim sovjetskim republikama protiv autoritarnih režima.
Na protestima, koje predvode studenti, prije svega je tražena odgovornost vlasti za nesreću koja se dogodila 1. novembra prošle godine kada je u padu nadstrešnice željezničke stanice poginulo 16 ljudi.&nbsp;
&nbsp;Šest mjeseci po početku protesta demonstranti su formulisali i zahjtev za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora. Vlast odbija da raspiše izbore.

Ruska obavještajna služba optužila EU da stoji iza protesta u Srbiji

Rukovodstvo Evropske komisije &nbsp;razmatra mogućnost uvođenja sankcija protiv Kine i ostalih trećih zemalja koje kupuju rusku naftu i gas.
Ova tema je otvorena u trenutku kada SAD nastoje da dodatno ograniče mogućnosti Moskve da finansira rat u Ukrajini.
Kako navodi Financial Times, razgovori u EU o sadržaju novog paketa sankcija počeli su 7. septembra. Prema riječima tri izvora lista, razmatrano je i uvođenje dodatnih mjera protiv Kine, koja značajno uvozi ruske energente, prenosi B92.
Američki predsjednik, Donald Tramp, nedavno je izjavio da je spreman da pređe u drugu fazu sankcija protiv Rusije, što je do sada njegov najjasniji signal da bi Vašington mogao uskoro da pojača mjere protiv Moskve ili njenih kupaca energenata.
Očekuje se da će delegacija EU otputovati u Vašington na razgovore sa američkim Ministarstvom finansija upravo o sankcijama protiv Rusije.
EU nikada nije uvodila sekundarne sankcije, dok ih SAD često koriste. Evropa je do sada donijela 18 paketa antiruskih sankcija, ali su, kako ocjenjuje IntelliNews, one uglavnom bile neefikasne.
SAD su već uvele dodatnu carinu od 25 odsto na indijski uvoz kako bi kaznile tu zemlju zbog nastavka kupovine ruske nafte. Trump je zaprijetio Kini carinom od 100 odsto zbog istog razloga, ali je rok za sprovođenje mjera pomerio na novembar i široko se očekuje da će ipak odustati od stvarnog uvođenja takve carine.
Evropa nema ovakve mehanizme. Trenutno ne postoji način da EU uvede carine ili sankcije Kini zbog njenog poslovanja sa Rusijom. Uvođenje takvih mjera bilo bi veoma teško, jer bi zahtijevalo saglasnost svih 27 članica, uključujući Mađarsku i Slovačku, koje se redovno tome protive.

EU razmatra sankcije protiv Kine

Prema podacima popisa, u Crnoj Gori je 21.000 ruskih državljana. Kad se uporede sa podacima Poreske uprave, vidi se da nijesu svi stranci popisani. Za par godina u Parlamentu možemo imati predstavnike ruske nacionalne manjine, što na neki način daje legitimitet i zvaničnoj Moskvi da se pozabavi svojim građanima koji žive u Crnoj Gori. Moje kolege očigledno smatraju da to nije neka opasnost, ili da to uopšte nije neka atraktivna tema - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore, Jevrosima Pejović.
To što, gotovo svakodnevno, preovladavaju vijesti iz crne hronike, mjera je posrnuća društva, smatra Pejović.
- Ne možete da očekujete ništa drugo ukoliko se u samom Parlamentu promoviše izostanak kulture dijaloga, bahatost… Premijer se cijelo jedno zasijedanje nije pojavljivao na svom radnom mjestu, u Parlamentu, kada je trebalo da odgovara na pitanja poslanika. To su sve poruke koje se multiplikuju, na kraju akumuliraju kao da je u društvu sve dozvoljeno, kao da ne postoje pravila, ni zakoni, i da svako, pa i tinejdžeri, uzima pravdu u svoje ruke. To jedno zdravo društvo, koje teži ka Evropskoj uniji, ne smije da dozvoli - rekla je Pejović.
Ona je podsjetila da je jedan od uslova pristupa Evropskoj uniji usklađivanje vizne politike.
- Ukoliko se pripremamo da za par godina postanemo prva naredna članica, to znači da ćemo upravo mi da budemo spoljašnja granica Evropske unije. To podrazumijeva i određena sredstva koja bi trebalo da dobijemo upravo zbog čuvanja te spoljašnje granice. Jedan od razloga zašto je Evropska unija uopšte i nastala je sloboda kretanja ljudi i robe – rekla je Pejović.
Smatra da je svoju političku energiju usmjerila ka pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji jer, kako kaže, vjeruje u mogućnost da Crna Gora do 2028. postane naredna članica. Međutim, smatra da kod onih koji su na pozicijama odlučivanja nedostaje volje i znanja.
- Usudiću se reći da Brisel nije toliko zainteresovan za naše odnose sa zvaničnim Zagrebom koliko je, na primjer, za viznu politiku, a mi o tome apsolutno ne govorimo. Ne mogu da budem ubijeđena da je neko od mojih kolega zabrinut zbog ruskog uticaja, koji putuje zaobilaznicom preko Beograda. Prema podacima popisa, u Crnoj Gori je 21.000 ruskih državljana sa boravkom. Kad se to uporedi sa podacima Poreske uprave, vidi se da nijesu svi stranci popisani. Ovo, takođe, znači da za par godina mi u Parlamentu možemo imati predstavnike ruske nacionalne manjine, što na neki način daje legitimitet i zvaničnoj Moskvi da se pozabavi svojim građanima koji žive u Crnoj Gori. Moje kolege očigledno smatraju da to nije neka opasnost, ili da to uopšte nije neka atraktivna tema - poručila je Pejović.
Komentarišući izjavu premijera da je Vlada u stanju permanentne rekonstrukcije, smatra da ni sam premijer ne zna što je htio da kaže.
- Što se tiče rekonstrukcije i nekih pomaka, sigurna sam da će, ako je bude, služiti samo kao dimna zavjesa da pomislimo da se nešto unaprijedilo i promijenilo. Nije poenta u tome da se mijenjaju ljudi na određenim pozicijama, ukoliko se ne mijenja politika određene Vlade. Nama čak ni sa ovom najglomaznijom Vladom ne treba toliko promjena kadrova, već promjena pristupa i politika - istakla je Pejović.
Ohrabrujuće poruke iz Brisela stižu zbog toga što je, kako vjeruje, proširenje bezbjednosni cilj Evropske unije.
- Naš ulazak u Evropsku uniju u interesu je i Hrvatske i svake druge članice. Umjesto da koristimo te prilike, dolazimo u situaciju da pokušavamo da nadmudrimo Brisel i zbog sitnih, dnevnopolitičkih poena rizikujemo svoju budućnost - naglasila je Pejović.

Pejović: Kolege nijesu zabrinute zbog ruskog uticaja koji putuje zaobilaznicom preko Beograda

Na debati o Srbiji u Evropskom parlamentu poslanici Srbije su ispostavili jasni zahtjeve Evropskoj uniji. Borko Stefanović ispred Stranke slobode i pravde (SSP) je kazao da Evropska komisija polako shvata šta je problem, a da je to Aleksandar Vučić. Pomenuo je i pritiske predsjednika na slobodne medije, prenosi N1.
- Imamo nervozne reakcije našeg režima, spirala nasilja se širi u društvu. Vučić je spreman da dovede zemlju na rub pomora. EK kreće da shvata problem koji postoji u Srbiji, a to je što imamo Vučićev režim koji se ulaguje vašim institucijama a koji nema namjeru da Srbiju uvede u EU jer bi to bilo propast njegovog režima i njega. To je pozivanje na odgovornost, borba protiv korupcije, slobodni mediji, za razliku od danas kada pokušava da zatvori televizije N1 i Novu- kazao je on u obraćanju poslanicima EP.
<h3>"Sloboda je naša, a EU je tu da nam pomogne"</h3>
On se posebno osvrnuo na potrebu za organizovanjem prijevremenih izbora, a Biljana Đorđević ispred Zeleno-lijevog fronta ispostavila je i u druge zahtjeve. Među njima su i sankcije Aleksandru Vučiću, Ani Brnabić, Ivici Dačiću i Đuri Macutu.
- Favorizovanjem stabilnosti u odnosu na demokratiju, EU omogućava SNS da napravi autoritarnu državu u Srbiji, prikazujući EU kao antisrpsku i slabu. To je dovelo do najnižeg stepena podrške EU od strane srpskih građana… Tražimo jasnu osudu policijske brutalnosti, da se izvrši pritisak na režim u Srbiji, želimo sankcije, zabranu putovanja, zamrzavanje imovine ključnih aktera režima - Brnabić, Vučića, Macuta, Dačića, od policajaca do službenika koji su vršili torturu, istražiti da li se novac evropskih poreskih obveznika koristi za korupciju režima, pritisak na režim da prihvate izbore kao rješenje za krizu- navela je ona tokom svog obraćanja poslanicima.
Stefanović je naveo da moraju da imaju prijevremene izbore i predlažu izbore na svim nivoima.&nbsp;
- Moramo na njih da idemo jedinstveni, u koordinaciji sa svim akterima, uključujući i studente. Želimo izbore, uz pritisak na režim da ih spriječimo da kradu glasove i prebijaju ljude. Morate da razumijete da je naša sloboda naša, a EU je tu da nam pomogne, a posebna poruka je za EPP - to je šarada jer je Vučić klevetao poslanike EP, sramota je da je Vučić član Vaše porodice- kazao je.
Pavle Grbović ispred Pokreta slobodnih građana je istakao da riječi od strane EU više nijesu dovoljne.
- Riječi nijesu dovoljne. EK i države članice moraju da prozovu nazadovanje demokratije. Nemojte da kažnjavate Srbiju i građane, meta kritika i mera moraju biti oni koji su stvarno odgovorni za kolaps demokratije- naveo je on.
Zdravko Ponoš ispred SRCE govorio je o zvučnom topu, rastućem nasilju i brutalnosti policije i režima.
- Nemojte biti razočarani Srbijom jer nema razloga, budite razočarani Vučićem- poručio je on.
<h3>"Gledaju nas na TV u Srbiji, vrijeme je da pošaljemo poruku"</h3>
I poslanici EP su govorili o situaciji u Srbiji.
- EP je uvijek bio jasan i glasan o situaciji u Srbiji. Osudili smo nazadovanje demokratije, pritiske na medije i slabljenje vladavine prava. Osudili smo i šokantnu eskalaciju nasilja nad građanima od policije. Mirni protesti nijesu zločin i oni su temelj demokratije. Pozdravljam i mladost Srbije, sjećamo se vožnje bicikla do Strazbura i trčanja do Brisela - nosili su poruku odlučnosti da žive u demokratskoj i evropskoj Srbiji- naveo je poslanik Zelenih Vladimir Prebilič.
Dodao je da ih danas gledaju na TV u Srbiji i da je ovo prilika da se pošalje poruka da je svijet primijetio, da Evropa sluša, da vas EU vidi i da smo uz vas.
Pričao je i poslanik EP Helmut Brandstater.
- Divim vam se. Sjajan ste primjer i za nas, u našim demokratijama (studentima). Što se medija tiče, želim da kažem srpskim medijima da nijeste političari, već mediji i treba da izvještavate. Od EK očekujem snažnu podršku. Srbija mora da bude dio EU, ali ne može da postane dio sa Vučićevim režimom- poručio je poslanik.

Srpska opozicija od EU zatražila sankcije za Vučića, Macuta, Dačića i Brnabić

Najava da će Evropska komisija (EK) predstaviti plan internih reformi znači da Evropska unija (EU) priprema teren za nove članice - poručila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, dodajući da sa crnogorske strane nije dovoljna retorika i puko usvajanje zakona, već da su presudni konkretni rezultati. 
 
Marović je agenciji MINA kazala da najava reformi unutar Unije za Crnu Goru može značiti veću predvidivost procesa i potencijalno brže donošenje odluka o zatvaranju poglavlja, ali i vrlo malo ukoliko Crna Gora nema rezultate, ili ako dio država članica nastavi da vodi skeptičnu politiku prema proširenju. 
 
Komentarišući najavu da će EK predstaviti dokument pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reformi“, i to u paketu sa Godišnjim izvještajem o proširenju (uključujući i one po zemljama), krajem oktobra ili početkom novembra, Marović je rekla da to znači da Unija priprema teren za nove članice i da se paralelno radi i na njenom jačanju i širenju. 
 
Kako je pojasnila, dokument će najvjerovatnije biti u formi smjernica, bez uvođenja obavezujućih normi, i to kao komunikacija/radni dokument kojim EK daje pravac i smjernice državama članicama za dalju raspravu. 
 
- Takvi dokumenti, iako formalno neobavezujući, imaju veliku političku težinu jer postavljaju okvir i kalendar budućih odluka Savjeta i Evropskog savjeta - istakla je Marović. 
 
Ona je pojasnila da bi sam sadržaj dokumenta trebalo da se naslanja na Komunikaciju EK iz marta prošle godine, koja je identifikovala četiri ključna pravca reforme. 
 
Ti pravci odnose se na vrijednosti (vladavinu prava) - jačanje mehanizama nadzora i garancija da nove članice dijele iste standarde sa 27 postojećih, ključne politike EU - od jedinstvenog tržišta do poljoprivrede, kohezije i digitalne tranzicije te šta podrazumijevaju neophodne promjene. 
 
Treći pravac obuhvata budžet i finansije - prilagođavanje višegodišnjeg finansijskog okvira i potencijalno novih „vlastitih prihoda“ kako bi se obezbijedila sredstva i za nove članice, dok je četrvrta usmjeren na institucionalno funkcionisanje - broj komesara, način glasanja, jačanje uloge Evropskog parlamenta. 
 
- Kao što se može vidjeti na prvi pogled vidjeti, neće biti jednostavno postići konsenzus o ovim pitanjima - navela je Marović. 
 
Ipak, kako smatra, bez obzira na konačne reforme, poruka je da EU radi na svojoj unutrašnjoj spremnosti, a kandidati na ispunjavanju mjerila. 
 
- I to je u skladu sa preporukom koja godinama dolazi sa Zapadnog Balkana - da ova dva procesa moraju ići paralelno. Ideja je i da se kandidati ohrabre, ali i da im se jasno stavi do znanja da kriterijumi ostaju na snazi - rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, kada država završi svoj dio posla, Unija bi, makar u teoriji, trebalo da bude institucionalno i finansijski sposobna da je primi bez odlaganja. 
 
- Dakle, za Crnu Goru ovo može značiti veću predvidivost procesa i potencijalno brže donošenje odluka o zatvaranju poglavlja. Ali, može značiti i vrlo malo - ukoliko mi nemamo rezultate ili ako dio država članica nastavi da vodi skeptičnu politiku prema proširenju - ocijenila je Marović. 
 
Ona je istakla da je Crna Gora i dalje najozbiljnija kandidatkinja za članstvo jer ima IBAR i mapu puta za zatvaranje poglavlja, ali da sada mora pokazati veći stepen odlučnosti i opredijeljenosti. 
 
- Nije dovoljna retorika, niti puko usvajanje zakona. Presudni su rezultati - pravosnažne presude, konfiskacija imovine, nepristrasnost i stručnost sudija i tužilaca, stvarna zaštita medijskih sloboda. Što prije pokažemo ovakve rezultate, prije ćemo ubijediti države članice koje se još kolebaju oko prijema novih članica - kazala je Marović. 
 
 
Na pitanje o intenzivnim razgovorima o proširenju u Uniji s obzirom na unutrašnje i izazove u susjedstvu, Marović je istakla da je razlog za intenzivne rasprave prije svega geopolitika: rat u Ukrajini, regionalna stabilnost i maligni uticaji i dalje guraju proširenje u prvi plan. 
 
- To znači da će biti nastavljen pristup započet Planom rasta - postepeno uključivanje u jedinstveno tržište i pristup fondovima uz ispunjavanje određenih uslova, iako je sada nejasno kada bi moglo doći do integracije u nekim oblastima koje su obuhvaćene reformskim agendama jer se, uz ovakav obim aktivnosti, to ne može uskoro desiti - rekla je Marović. 
 
Na pitanje o mogućnosti da EU progleda Crnoj Gori kroz prste usljed pritisaka za stabilizacijom, Marović je naglasila da ne postoje „olakšice“ kada je riječ o ključnim reformama: vladavina prava, medijske slobode i izborni okvir ostaju crvene linije. 
 
- Moguće je da se pojave aranžmani prema kojima bi neke sektorske reforme bile završene tek nakon ulaska, uz monitoring mehanizam, što je i kao što sam već rekla predmet reforme unutar same Unije, ali samo ako država prethodno pokaže jasnu odlučnost i napravljen zaokret kod temeljnih reformi - poručila je Marović. 
 
Na pitanje šta bi moglo biti u narednom peridu najspornije na evropskom putu Crne Gore, Marović je kazala da su sva pitanja koja se pominju u javnosti, od implementacije medijskih zakona, preko izbora sudija Ustavnog suda, pa sve do komplikovanih zahtjeva u okviru poglavlja 27, kompleksna. 
 
- Najprije, imenovanja u pravosuđu ne smiju izgledati kao politička trgovina - samo sistem zasnovan na zaslugama daje kredibilitet - navela je Marović. 
 
Prema njenim riječima, potrebno je i da postoje jasni mehanizmi za evaluaciju rada policije, sudija i tužilaca. 
 
- Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, najteže je zbog ogromnih finansijskih i administrativnih potreba - bez strateškog planiranja, projekata i jasnih rokova, pa i prelaznih, nema napretka - istakla je Marović. 
 
Kako je istakla, polarizacija društva i revizionistički narativi dodatno slabe konsenzus koji je potreban za evropski kurs. 
 
- Politički akteri bi morali da pokažu minimum zrelosti, jer sve drugo vodi ka usporavanju procesa bez obzira na potencijalne formalne rezultate - rekla je Marović. 
 
Na pitanje koliko bi poglavlja se može ili mora zatvoriti do kraja godine u odnosu na zadati cilj članstva do 2028. godine, Marović je ukazala na postojeću mapu puta i najavu da Vlada računa na privremeno zatvaranje pet poglavlja (uz jedno zatvoreno u junu), plus potencijalno i poglavlja 31 ako se otklone blokade. 
 
- To je maksimum i nemoguće ga je „prebaciti“, jer fokus naše administracije nije bio na ostalim poglavljima - naglasila je Marović. 
 
Kako je kazala, teško je davati prognoze da li će se to stvarno i desiti zbog načina komuniciranja, čestih obećanja i diskrepansi između populizma i stvarnog stanja. 
 
- Ako zatvorimo sve što je mapa puta predvidjela za prošlu i ovu godinu, možemo reći da proces ide po planu - navela je Marović, dodajući da taj plan jeste od starta bio ambiciozan.
Jer, kako je kazla, za 2026. godinu predviđa čak 20 poglavlja.
- Ali ako se dinamika zadrži, to šalje dobar signal Briselu i državama članicama, posebno što je na ovakav plan EK dala zeleno svjetlo - dodala je Marović. 
 
Prema njenim riječima, u tom slučaju bi bio red da EU odgovori politički - kroz jasan, obavezujući okvir narednih koraka. 
 
Na pitanje o poglavlju 31 - Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika koje nije zatvoreno zbog blokade Hrvatske, Marović je rekla da bi se to poglavlje moglo zatvoriti uskoro, pod uslovom da cenogorska strana ponovo ne isprovocira Hrvatsku koja ima bolju pregovaračku poziciju. 
 
- Ako su tačne informacije medija o određenim pomacima u sporu između Crne Gore i Hrvatske - koje, uslovno rečeno, podrazumijevaju „vraćanje na stanje prije Rezolucije o Jasenovcu“, uz formalizovanje i rješavanje pitanja kao što je odšteta osobama koje su bile zatočene u logoru u Morinju - to otvara put da Zagreb povuče veto i omogući zatvaranje poglavlja 31 - rekla je Marović. 
 
Kada će se to desiti, kako je istakla, zavisi od brzine kojom će pomenuta pitanja biti formalizovana, ali i od političke procjene Zagreba kada im to može donijeti korist. 
 
- Zatvaranje poglavlja 31 moglo bi se desiti i do kraja godine, a svakako uskoro, pod uslovom da naša strana ne isprovocira Hrvatsku i ponovo ne zakomplikuje proces, jer, kao EU država članica, ali i zbog naših grešaka oni imaju bolju pregovaračku poziciju - zaključila je Marović.

Na evropskom putu rezultati presudni, retorika i puko usvajanje zakona nedovoljno

Ključni problem je taj što je Crna Gora danas u neskladu između onoga što govori i onoga što radi: dok u vladajućoj većini forsiraju evropsku retoriku, uporedo razgrađuju ono što smo do sada usvojili od evropskih standarda. Na taj način ugrožavaju istorijsku šansu koja nam se ukazala - kazao je za Pobjedu predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.
Nikolić ističe i da „ova parlamentarna većina ne može obezbijediti konsenzus svih 27 zemalja članica EU za prijem Crne Gore“. Ocjenjuje da je danas teško govoriti o Crnoj Gori kao o lideru u bilo čemu ako, kako navodi, znamo da njena vlast danas nema autoritet da sprovodi zakone na cijeloj teritoriji.
Što se tiče odnosa između naše države i Hrvatske, Nikolić kaže da nas u tu svađu guraju ekstremni nacionalisti iz parlamentarne većine koji instrukcije dobijaju u Beogradu. Prema njegovim riječima, najveći interes od produžetka tenzija na relaciji Podgorica - Zagreb ima velikosrpska politika i njeni kreatori.
U zaključku navodi da „ova parlamentarna većina ne želi da rješava otvorena pitanja sa Hrvatskom u duhu dobrosusjedstva i brzog prijema Crne Gore u EU“.
POBJEDA: Kako DPS gleda na trenutni tempo pregovaračkog procesa s EU i gdje vidite ključne prepreke koje treba prevazići? Koje reforme smatrate prioritetnim?
NIKOLIĆ: Važno je napomenuti da je geopolitička situacija takva da od početka agresije Rusije na Ukrajinu Brisel snažno insistira na tome da od Crne Gore napravi pozitivan primjer i zbog toga čak suptilno snižava određene kriterijume, ne bi li ubrzao pridruživanje naše države Evropskoj uniji. Na drugoj strani, najveći dio vlasti u Crnoj Gori nije sposoban, niti iskreno želi da izađe u susret geopolitičkoj naklonosti Brisela i da ispuni minimum onoga što se od nas očekuje.
Jer, da danas važe kriterijumi koji su važili na početku pregovora, recenzije Brisela o Crnoj Gori bile bi znatno strože. Ključni problem je taj što je Crna Gora danas u neskladu između onoga što govori i onoga što radi: dok u vladajućoj većini forsiraju evropsku retoriku, uporedo razgrađuju ono što smo do sada usvojili od evropskih standarda. Na taj način ugrožavaju istorijsku šansu koja nam se ukazala. U suprotnom, ne bi predlagali zakone koji ograničavaju ljudska prava, niti bi pokretali kampanju relativizacije fašizma i rehabilitacije ratnih zločinaca.
To samo potvrđuje ono što sve vrijeme govorimo, da je Vlada Crne Gore pod snažnim uticajem velikosrpske politike čiji je cilj da se proces evropske integracije uspori, a prostor Zapadnog Balkana zadrži u zoni nestabilnosti i stalne krize. To nas, u finalu, dovodi do zaključka da premijer Milojko Spajić nije prvi autoritet u izvršnoj vlasti. Da jeste, ne bi ministri iz njegove vlade provocirali zvanični Zagreb u završnoj fazi EU integracija, s ambicijom da ga predstave kao kočničara našeg evropskog puta, već bi računali na to da će biti sankcionisani od strane „proevropskog“ premijera. Spajić, međutim, ne pokazuje ni želju ni snagu da nešto promijeni. Ali, ni takvo stanje ne može trajati unedogled. Ne može se do članstva u EU preko koalicije sa partijama koje podržavaju četništvo i koje su na daljinskom upravljaču Beograda.
Ukoliko državna politika Crne Gore nastavi da se prepoznaje po profašističkim potezima i politici negiranja ratnih zločina, to će za posljedicu imati porast broja skeptičnih članica EU u odnosu na prijem Crne Gore.
POBJEDA: Kako tumačite posljednje poruke evropskih zvaničnika (koje su ohrabrujuće, ali i upozoravajuće) i što one konkretno znače za Crnu Goru u procesu evrointegracija?
NIKOLIĆ: Predstavnici briselske administracije imaju zadatak da proces proširenja učine živim i zato njihove izjave o Crnoj Gori treba sagledavati u duhu ohrabrenja da se iskoristi šansa koja se nudi, odnosno da Crna Gora pokaže da može biti prva naredna članica EU.
Te poruke imaju funkciju da podstaknu zemlju kandidata, ali ne uključuju nikakva jemstva. Odluka o prijemu Crne Gore donosi se konsenzusom 27 zemalja članica. Dovoljno je da jedna od 27 država izrazi rezervu, ili blokira proces, i to onda može potrajati unedogled. Nema institucionalnih mehanizama da Evropska komisija to spriječi. To najbolje objašnjava pozadinu niza provokacija djelova vladajuće većine prema Hrvatskoj, koje su osmišljene sa ciljem da proizvedu kontrareakciju zvaničnog Zagreba.
Elem, kad čujemo njemačkog kancelara Merca ili francuskog predsjednika Makrona da građanima svojih država javljaju da je sve spremno za ulazak Crne Gore u EU, onda ćemo znati da je to to. Ipak, ova parlamentarna većina ne može obezbijediti konsenzus svih 27 zemalja članica EU za prijem Crne Gore.
POBJEDA: Da li u aktuelnom sazivu parlamenta vidite spremnost političkih aktera za konsenzus o EU integracijima ili su partijski interesi i dalje prepreka? Da li su realna obećanja o zatvaranju pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine?
NIKOLIĆ: Nije uputno licitirati datumima. Članstvo Crne Gore u EU neće zavisiti od projektovanog datuma, nego od spremnosti da se sprovede suština evropske agende. Znatan dio parlamentarne većine samo retorički fingira podršku evropskim integracijama, povezujući to sa dužim opstankom na vlasti. To potvrđuje činjenica da je Vlada Crne Gore sa prošlogodišnjih 92 odsto ispunjenih obaveza iz Programa pristupanja EU, pala na 65 odsto ispunjenih obaveza u ovoj godini. I niko nije izašao da objasni što je razlog pada, niti bilo kome pada na pamet da za to snosi odgovornost.
Takođe, ambicije Vlade od početka godine su se smanjile. Ne zaboravite da je prije više od šest mjeseci glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović kazao u intervjuu agenciji Mina da u ovoj godini možemo zatvoriti do devet poglavlja. Onda je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević nedavno poručila da bi do kraja godine trebalo da se zatvori još „oko pet“ poglavlja, što je sa nedavno zatvorenim poglavljem javne nabavke, maksimalnih šest za ovu godinu. Pitanje je da li će se i to na kraju desiti.
POBJEDA: Da li i dalje imamo poziciju lidera u evrointegracijama u regionu i koliko napredak Albanije može uticati na nas?
NIKOLIĆ: Teško je o Crnoj Gori govoriti kao o lideru u bilo čemu ako znamo da njena državna vlast danas nema autoritet da sprovodi zakone na cijeloj teritoriji. Otkrivanjem spomenika ratnom zločincu, četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana formirao se utisak da je to beransko selo eksteritorijalno i da u njemu ne važe zakoni države Crne Gore. Da ne govorimo o tome da su država i njen bezbjednosni sektor dopustili da novinari tokom svog radnog zadatka u Gornjem Zaostru budu životno ugroženi.
Dok god se spomenik koljaču Pavlu Đurišiću bude šetao kroz Crnu Goru, a policija i tužilaštvo se pravili mrtvi, ne može se govoriti o vladavini prava i o evropskim vrijednostima. Pri čemu, dok se u Crnoj Gori ključne odluke iz domena vladavine prava i politike podešavaju prema očekivanjima namjesnika srpske crkve i njihovih štićenika iz parlamentarne većine, u Albaniji otvaraju nove klastere u pregovorima sa EU, značajno ubrzavajući svoj integracioni tempo. Zato ne treba potcijeniti upozorenja koja se sve češće čuju - da bi Crna Gora u slučaju da njene vlasti nastave da usporavaju proces, bila primorana da se prilagođava ideji zajedničkog pridruživanja sa Albanijom, posebno imajući u vidu da Tirana planira da otvori sva poglavlja do kraja 2025. godine.
Pored toga, Albanija ima stabilnu vlast, uspostavljenu na nedavno održanim izborima. Ide im dosta dobro i u ekonomiji - turizam je u ekspanziji, a imaju i najprometniji aerodrom u regionu, koji svako malo obara rekorde. Dakle, nemaju niti jednu prepreku na evropskom putu.
POBJEDA: Kako gledate na najnovije signale koji dolaze iz Hrvatske o „otopljavanju“ odnosa dvije zemlje i što mislite da je uzrok? Da li imamo snage da prevaziđemo otvorena bilateralna pitanja i u fokus postavimo zajedničke evropske ciljeve?
NIKOLIĆ: Zapitajmo se prethodno kome odgovara pogoršanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske? Zašto se Crna Gora u ključnoj fazi evropskih integracija svađa sa Hrvatskom koja je njen prvi susjed, a uz to je i članica Evropske unije? Ko preko svojih političkih poslušnika u Crnoj Gori testira otpornost i strpljenje Hrvatske, ali i Evropske unije? Odgovor je logičan. Crna Gora se danas svađa sa Hrvatskom jer nas u tu svađu guraju ekstremni nacionalisti iz parlamentarne većine, koji instrukcije dobijaju u Beogradu.
Najveći interes od produžetka tenzija na relaciji Podgorica - Zagreb ima velikosrpska politika i njeni kreatori. Aleksandar Vučić zna da učlanjenjem Crne Gore u EU gubi njegov projekat „srpskog sveta“ koji je dominantno usmjeren na Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Jednako tako i Hrvatska zna da članstvo Crne Gore u EU pomaže uspostavljanju mira i stabilnosti u regionu, ali i dodatno obuzdava ambicije velikosrpskog nacionalizma.
Zato se zvanični Zagreb opredijelio da na učestale provokacije iz Podgorice ne odgovara blokadom našeg EU puta, jer bi na taj način ispunio želju velikosrpskim nacionalistima iz vladajuće koalicije i njihovim sponzorima iz Beograda. Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, da li imamo snage da prevaziđemo otvorena bilateralna pitanja sa Hrvatskom i u fokus postavimo zajedničke evropske ciljeve - ne treba se zanositi, ova parlamentarna većina ne želi da rješava otvorena pitanja sa Hrvatskom u duhu dobrosusjedstva i brzog prijema Crne Gore u EU. Već sam rekao, ponoviću, ova parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju.

Nikolić: Ova parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u EU

Kina je danas objavila da uvodi privremene carine u rasponu od 15,6 do 62,4 odsto na uvoz svinjetine iz Evropske unije (EU), radi borbe protiv dampinga, čime se produbljuje trgovinski spor dvije strane.
Ministarstvo trgovine Kine je saopštilo da je utvrdilo da Evropa na kineskom tržištu prodaje svinjetinu i nusproizvode od svinjetine po cijeni nižoj od cijene proizvodnje ili od cijene na tržištu EU (damping).
Kineska vlada tvrdi da cijene svinjetine proizvedene u EU nanose "značajnu štetu" kineskoj industriji svinjetine, ne precizirajući koliku.
Ministarstvo u Pekingu je navelo da će carine stupiti na snagu 10. septembra, da je odluka preliminarna i da od izvoznika svinjetine iz EU uzima gotovinske depozite, ali nije reklo da li se ti depoziti mogu vratiti i pod kojim uslovima.
Kina i EU imaju više trgovinskih sporova u nizu industrija.
Kina je otvorila istragu o uvozu svinjetine iz EU u junu prošle godine, nekoliko dana pošto je EU uvela privremene carine na električna vozila kineske proizvodnje.
Potom je Peking sljedećeg mjeseca uveo antidamping carine na evropska žestoka pića, prije svega na konjak proizveden u Francuskoj, iako su glavni proizvođači dobili neke izuzetke od toga.
Istraga o uvozu svinjetine iz EU obuhvatila je razne proizvode, uključujući sveže i zamrznuto svinjsko meso i iznutrice. Najviše će biti pogođene Španija, Holandija i Danska.
Izvoz proizvoda od svinjetine iz EU u Kinu dostigao je vrhunac od 7,4 milijarde eura 2020. godine, kada je Peking morao da se okrene inostranstvu kako bi zadovoljio domaću tražnju jer su kineske farme bile teško pogođene bolešću svinja. Izvoz iz EU u Kinu je od tada opao - u 2023. je bio vredan 2,5 milijardi eura, a gotovo polovina je došla iz Španije.
Kina takođe istražuje potencijalni damping evropskih mlečnih proizvoda.

Kina uvodi privremene antidamping carine do 62,4 odsto na uvoz svinjetine iz EU

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperature vazduha iznosiće 30 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, ujutru, po kotlinama moguća magla.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare, u jutarnjim satima ponegdje i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 20, a najviša dnevna od 14 do 30 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 30 stepeni

Za prijetnje Danici Nikolić, glavnoj i odgovornoj urednici M portala, osumnjičen je Branko Urošević.
Nikolić je ovo saopštila na mreži Iks.&nbsp;
- Na ovo imam da dodam da se tip zove Branko Urošević, policija ima obavezu da krije identitet, ja nemam - navela je Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, Urošević nije sad identifikovan, nego prije tri godine dok je na čelu Uprave policije bio Zoran Brđanin.
Podsjećamo, Uprava policije je ranije saopštila da je identifikovan B.U (62), državljanin Australije koji je sa jedne mejl adrese, u periodu od decembra 2022. godine do septembra 2025. godine, upućivao poruke spornog sadržaja Danici Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60.6654%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fup-drzavljaninu-australije-slijedi-krivicna-prijava-zbog-kontinuiranih-prijetnji-danici-nikolic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Osumnjičeni za prijetnje Branko Urošević, identifikovan prije tri godine

“Kao kosmopolitski srpski grad, Herceg Novi je najprimjerenije mjesto za obilježavanje...” ovim riječima počinje svoju izjavu o proslavi tzv. “dana srpskog jedinstva” Darko Tanasković. Ne možemo ga nazvati diplomatom jer diplomatski rječnik je umjetnost kojom očigledno ne vlada, navode iz Demokratske partije socijalista (DPS).&nbsp;
Jezik njegove izjave je, kako ističu, izrazito i patetično imperijalistički, hegemonistički, agresivan, fašistički, a uz to i očigledno nevješt.
- Pozabavimo se njime. Na početku, oči para kontradikcija između termina ”kosmopolitski” i ”srpski”. Iako slovi za književnika, g. Tanasković nije vješt semantici. Riječ "kosmopolitski" znači pripadnost svijetu, otvorenost ka razlikama, toleranciju (poput one tipično crnogorske ili mediteranske), a ne nikako pripadnost Srbiji. Riječ “srpski” u ovom ograničavajućem kontekstu ne treba objašnjavati – ta vrsta svojatanja teritorija proizvodi mučninu u regionu već više od sto godina - naglašavaju iz DPS-a Herceg novi.
Pitaju se, kako se dodaje, da li je Herceg Novi ”srpski” grad kao što su Greenland i Kanada sada američke pokrajine? Ili kao što je Austrija prije Drugog svjetskog rata postala dio Njemačke, tj. Trećeg rajha? Kao što je zatim Poljska bila malo Njemačka, a malo sovjetska? Kao što je Kijev ruski?
- Vidimo da se g. Tanasković “maštovito i originalno” pozvao na elemente prošlosti.... Herceg Novi je zaista kroz istoriju bivao pod raznim jurisdikcijama – pa bi ga, u reminiscencijama o prošlosti (i stranim osvajačima) mogli nazivati i rimskim i vizantijskim i bosanskim i turskim i španskim i austrougarskim,... demonstrirajući tako i znanje istorije i kosmopolitsku širinu. Ali ne i srpskim – makar ne ukoliko držimo do istorije, a ona je ipak nauka (za neupućene: oslanja se na dokaze) te nije stvar interpretacije - poručuju u saopštenju.&nbsp;
Nije jasno, kako dodaju, ni o kakvom se prazniku tj. svesrpskom jedinstvu radi.&nbsp;
- Oduvijek, a posebno zadnjih mjeseci svjedočimo radikalnom nejedinstvu među Srbijancima. Blokaderi protiv Ćacija, radikali protiv svih, predsjednik protiv sopstvenog, iznurenog, pobunjenog naroda. Ima li možda efektnijih načina da se riješe nagomilani problemi Srbije, od proslava imaginarnog jedinstva na stranom tlu, ukoliko vam je zasta stalo do Srba i Srbije? No, zapade naš čarobni crnogorski i mediteranski grad da se u njemu slavi ta patetična, jeftina fantazmagoriju o slozi ”nebeskog naroda”. Ne zbog istorije, nego zato što je udobno i iscjeljujuće trošiti narodne novce sjedeći za trpezom u predvečerje, posmatrajući zaliv koji je odvajkada predmet hegemonističkih vlažnih snova. Pa se takvi snovi zaliju s malo vina, pa sve izgleda kako mali Perica ili mali Aca zamišljaju – i tada se lako zaboravi kako su ti snovi završavali u prošlosti. Tako će se završiti i aktuelna, bijedna, feudalna baljezganja o “srpskom svetu”. Ipak je ovo 21. vijek - zaključuje se u saopštenju DPS-a Herceg Novi.&nbsp;

DPS Herceg Novi: Iako slovi za književnika, Tanasković nije vješt semantici, njegove izjave hegemonističke, agresivne, fašističe i nevješte

Kontrolori vazdušnog saobraćaja hitno i više puta naredili su pilotima leta Spirit Airlinesa 1300 da skrenu od Air Force Onea, aviona kojim se prevozi predsjednik SAD-a Donald Tramp, u utorak iznad Long Islanda u New Yorku.
Let Spirit-a putovao je iz Fort Lauderdalea za Boston, dok je Air Force One prevozio Trampa, prvu damu Melaniju Tramp i mnoge druge na državnu posjetu Ujedinjenom Kraljevstvu.
"Spirit 1300, skrenite 20 stepeni udesno. Obratite pažnju, Spirit 1300, skrenite 20 stepeni udesno. Spirit 1300, skrenite 20 stepeni udesno, odmah. Spirit wings 1300, skrenite 20 stepeni udesno, odmah", javio je kontrolor, prema snimcima sa liveatc.net.
Preliminarni podaci o letu sa Flight Radara pokazuju da su Spiritov Airbus A321 i Air Force One letjeli paralelno jedan s drugim na udaljenosti od 13 kilometara, te da su bili udaljeni 17 kilometara kada su se našli na najbližoj tački mogućeg ukrštanja putanja, prenosi Klix.
Nakon što su piloti Spirit-a potvrdili prenos, kontrolor je oštro uzvratio.
"Obratite pažnju. Spirit 1300, promet s vaše lijeve strane, udaljen 10 do 12 kilometara, 747. Siguran sam da vidite ko je to. Držite ga na oku, bijeli je i plav", rekao je kontrolor.
Odgovori pilota Spirita se nisu mogli čuti zbog smetnji na ATC audio snimku, ali avioni nikada nisu bili na udaljenosti koja se smatra nesigurnom, iako su se očigledno približili više nego što su kontrolori željeli.

Trampov Air Force One bio na putanji putničkog aviona, intervenisali kontrolori leta

&nbsp;,,Ako dođu Demokrate na vlas nama će ljepota bit ha-ha-ha-ha-ha...” &nbsp; &nbsp;,,Jes, brale sve će ih pohapsit nova vlast.” &nbsp;,,Sve se mijenja brate a da to je drugi život...” Manje od dva sata prije zatvaranja biračkih mjesta 30. avgusta &nbsp;2020. godine ovako su razgovarali preko Skaj aplikacije dvojica škaljaraca koji imaju i svoju šifru i svoje nadimke: jedan je ,,Čečen” a drugi se pojavljuje sa dva nadimka – ,,Cunami” i ,,Barlemos”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190932_6d188ea80314a608ffc057b0c96591ac9b692859c67368f454fb983f8f9ec7a8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250915190932_6d188ea80314a608ffc057b0c96591ac9b692859c67368f454fb983f8f9ec7a8" data-rendition-name="original" width="725" height="483" loading="lazy" alt="NESPORNA PODRŠKA DEMOKRATAMA: Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović"> <figcaption>NESPORNA PODRŠKA DEMOKRATAMA: Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD ,,ŠKALJARCI” POMOGNU ZA IZBORE Oba su identiteta sada poznata, od kako je Europol Specijalnom državnom tužilaštvu &nbsp;dostavio Skaj prepiske i razotkrio identiete skrivene iza šifri. Čečen je Emil Tuzović, koji se tada nalazi u zatvoru u Ukrajini zbog pokušaja ubistva Radoja Zvicera i komunicira sa Stefanom Đukićem-Mandićem koji najčešće koristi nadimak ,,Cunami”. &nbsp; Iz presretnute komunikacije dvojice uticajnih škaljaraca jasno se vidi da su bili žestoki protivnici tadašnje vlasti. I da su jedva čekali da se osvete svojim progoniteljima iz policije, specijalnog tužilaštva i sudstva. &nbsp; Tako, škaljarac Tuzović govori da bi bilo dobro kada dođe do promjene vlasti mnoge lišiti života, pominjući pri tom ,,Veljovića, Medenicu, Lazovića i Katnića”, koje bi, kako navodi, trebalo “sve odrati najedno”. &nbsp; Osim želje za likvidacijom ljudi iz tužilaštva ili policije, Skaj komunikacija veoma jasno otkriva da su uticajni i moćni škaljarci bili – pred izbore avgusta 2020. godine - maksimalno angažovani za interese opozicije, preciznije - Demokrata Aleske Bečića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190936_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250915190936_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='PLANOVI ,,ŠKALJARACA": Ilustracija Skaj prepiske'> <figcaption>PLANOVI ,,ŠKALJARACA": Ilustracija Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ČITAVA FAMILIJA ZA DEMOKRATE... Emil Tuzović otkriva prijatelju iz škaljarskog klana da mu je ,,buraz, familija čitava glasala za Bečića” i da su ,,slikali listiće”. Stefan Đukić-Mandić odgovara da ne voli baš Demokrate, ali je ,,bolje svako no ovi” (misleći na aktuellnu vlast). &nbsp; &nbsp;- No, ovi nam *ebaše majku, Veljović, Medenica, Katnuć, Lazović – požalio se Đukić-Mandić, alijas ,,Cunami”. &nbsp; Njegov prijatelj iz daleke Ukrajine tada upućuje zlokobno obećanje: ,,… da ih karamo kad padnu uz Božju pomoć… sve odrat najedno *ova mi spakovaše čorbu dok bijahu na vlast…” Potom Emil Tuzović otkriva ključni detalj. &nbsp; -Brate, onaj Aleksa Bečić ti je profov čovjek- poručio je iz zatvora u Ukrajini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190936_0f17e17fbc4e62c4f19d5ea157470d98db01e32a6cdef6d4f3d270328f081d8c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250915190936_0f17e17fbc4e62c4f19d5ea157470d98db01e32a6cdef6d4f3d270328f081d8c" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPASAN ČOVJEK: Saša Boreta dolazi na ročište "> <figcaption>OPASAN ČOVJEK: Saša Boreta dolazi na ročište(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA SAŠE BOROTE &nbsp; Kada Tuzović govori da je Aleksa Bečić, citiramo, ,,profov čovjek” onda misli na - Sašu Boretu, Budvanina sa podebljim dosjeom. &nbsp; Boreta je svojevremeno osuđen na 30 godina zatvora zbog podstrekavanja na ubistvo i organizacije likvidacije policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića kao i pokušaja reketiranja suvlasnika hotela Splendid Žarka Radulovića. Tuzović veliča kriminalni potencijal &nbsp;Borete, navodeći da je ,,odrao” ko zna koliko ljudi, kao i da je sposoban koristiti razne vrste oružja i eskplozivnih sredstava. &nbsp; Prema operativnim podacima, Boreta je jedan od vođa organizovane kriminalne grupe zvane ,,Budvnska” poznate po vezama sa brojnim sumnjivim biznismenima, po nasilništvu, uplivu i kontroli lokalne vlasti u Budvi, ali čvrstim vezama sa Srpskom pravoslavnom crkvom. &nbsp; Televizija E, ali i brojni crnogorski mediji, objavili su niz Skaj prepiski članova škaljarskog klana u kojima se pokazuju veze te kriminalne grupe sa Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; &nbsp;OPTUŽUJUĆE KOMUNIKACIJE &nbsp; Od komunikacije braće Janka i Vladimira Vukadinovića, do komunkacije Vladana Radomana i bivšeg šefa škaljaraca Jovice Vukotića na Cetinju, kada Radoman, 29. avgusta 2020. godine obavještava Vukotića da je u Prijestonici obezbijedio 300 glasova za čelnika Demokrata Bečića. &nbsp; U istom pravcu je i komunikacija između Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe koji dogovaraju kupovine ličnih karata za potrebe političke grupacije Demokratska Crna Gora. &nbsp; Iz Skaj prepiske se vidi da je Đurišić član Demokrata i da je toj stranci pristupio na nagovor Marka Ljubiše zvanog Kan kao i Ognjena Kažanegre, visokopozicioniranih članova OKG ,,Budvanska”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190944_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250915190944_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPTUŽUJUĆE PREPISKE BEZ ODGOVORA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić"> <figcaption>OPTUŽUJUĆE PREPISKE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Samo godinu nakon izbora, oktobra 2021. Kažanegra je, u razgovoru sa članom Ure Blažom Rađenovićem vrlo mučno okarakterisao Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; -Ovi naši, sad ću ti ja samo nešto, dobro Demokrate, to su najveće pi**e. Evo neka slušaju ovo ako slušaju. Demokrate su najveće pi**e. Njih samo interesuju njihove fotelje, zato, zato će vazda da izgube na izbore katastrofalno svuđe – ogorčeno je pričao Kažanegra svom prijatelju iz Ure. &nbsp;&nbsp; POLICIJSKA I TUŽILAČKA SELEKCIJA &nbsp;&nbsp; Skaj komunikacija koju je Europol dostavio Specijanom policijskom odjeljenju na čijem je čelu Predrag Šuković, kao i Specijalnom državnom tužilaštvu kojim rukovodi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović - otkrivaju brojne veze između ,,škaljaraca” i Demokrata Alekse Bečića. &nbsp; Istovremeno, mjere tajnog nadzora koje je svojevremeno odobrio Viši sud u Podgorici da bi se pratile aktivnosti OKG Budvanska, pokazuju da su postojale čvrste konekcije i komunikacije, ali i poslovni aranžmani između istaknutih članova ,,Budvanske” i nekih funkcionera Demokrata iz Budve. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190948_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250915190948_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="BEZ REAKCIJE. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i šef SPO Predrag Šuković "> <figcaption>BEZ REAKCIJE. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i šef SPO Predrag Šuković(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Čudno, ali istinito: Specijalno državno tužilaštvo nije naložilo Specijalnom policijskom odjeljenju provjeru veza između osuđenih kriminalaca i političara vlasti.&nbsp; Nije poznato da je i zbog jedne kriptovane komunikacije formiran predmet iako se u nekim komunikacijama govori o desetinama hiljada datih eura na promociju Demokratske Crne Gore, dok su u Budvi čak dogovarani i izbori ,,požečljnih ljudi” za čelnike državnih kompanija ili kolalnih preduzeća. &nbsp; Na više upita Televize E tokom posljenjih bekoliko mjeseci, od kako su počele da se pojavljuju intrigantne Skaj prepiske, iz Specijalnog tužilaštva ili specijalnog policijskog odjeljenja nije bilo odgovora. &nbsp;&nbsp; Da li je to ćutanje ujedno i najgori mogući odgovor – da Šukovićev SPO i Novovićev SDT ne žele da istražuju ili ispituju vlast čijim glasovima su i došli na sadašnje moćne pozicije. &nbsp;&nbsp;

,,Brate, Bečić ti je profov čovjek!”

,,Hehehehehehe, uh kume znaš kad je pao Milo imao - &nbsp;neki osjećaj prave slobode. A htjeli su nam Lazovići glavu slomit”... &nbsp; Četiri dana nakon što je 30. avgusta 2020. godine srušena vlast Demokratske partije socijalista i koalicionih partnera, ovako su dvojica uticajnih članova škaljarskog klana, preko Skaj aplikacije, kovali planove za bolju i srećniju budućnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190944_8b9448247fb3248763814b98acebcc041179fcd634b4da14d48fcf4412d90653.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250916190944_8b9448247fb3248763814b98acebcc041179fcd634b4da14d48fcf4412d90653" data-rendition-name="original" width="897" height="474" loading="lazy" alt='OLAKŠANJE NAKON 30.AVGUSTA 2020. GODINE: Skaj prepiska ,,Ahila" i ,,Kaprija"'> <figcaption>OLAKŠANJE NAKON 30.AVGUSTA 2020. GODINE: Skaj prepiska ,,Ahila" i ,,Kaprija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  A ta bolja i srećnija budućnost, prema zamisli škaljaraca, morala je ići samo u jednom pravcu – rasformiranja specijalnog policijskog tima i uklanjanja sa pozicija odlučivanja Zorana Lazovića, uticajnog policijskog funkcionera. A potom kroz dalji obračun koji će, umjesto škaljaraca, da sa Lazovićem, ali i Milivojem Katnićem i ostalima da obavi – nova avgustovska vlast. &nbsp; U porukama koje razmjenjuju Vladimir Ulama, pod nadimkom ,,Kapri” i njegov saborac iz škaljarskog klana čiji jedini znak prepoznavanje je nadimak ,,Ahil” zaista se vidi olakšanje nakon izbora. Kao i nada da više neće biti pod progonom jer su se sada &nbsp;njihovi prijatelji dočepali vlasti. &nbsp; &nbsp;,,Bar nam neće više murija na život seđeti kad se instaliraju ovi naši” – kaže škaljarac sakriven iza nadimka ,,Ahil”. &nbsp; RASFORMIRATI SPECIJALNI TIM ,,Ahil” upozorava Ulamu da sada, poslije izbora &nbsp;,,treba pripaziti da se skine specijalni tim”, pa kad, kako kaže, ,,skine se Lazović, kako će da puca”... Analiza komunikacija visokopozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe Vladimira Ulame i drugog pripadnika ove kriminalne organizacije pokazuje da su promjenu vlasti 30. avgusta 2020. dočekali kao veliki, radosni, politički i društveni preokret. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190952_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250916190952_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SMETNJA ZA KLANOVE: Zoran Lazović, bivši policijski funkcioner "> <figcaption>SMETNJA ZA KLANOVE: Zoran Lazović, bivši policijski funkcioner(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kao i u više prethodnih Skaj korespondencija, tako i ovoj vođenoj četiri dana nakon parlaemntarnih izbora vidi se da su uticajni članovi škaljarskog kriminalnog klana bili glasači Demokrata Alekse Bečića. Zato ,,Ahil” i kaže da su svi iz njegove kriminalne grupe glasali za Demokrate, očekujući da će upravo ekipa okupljena oko čelnika Demokrata dobiti zadatak kontrole bezbjednosnog sektora. &nbsp; Istovremeno, Skaj prepiska pokazuje da su još 3. septembra, četiri dana nakon izbora, škaljarci imali informacije da će Dritan Abazović biti ključni čovjek u novoj vlasti. Lider Ure, partije koja je programski udaljena u odnosu na prosrpske i proruske partije bio je spreman da preuzme potpredsjendičko mjesto u vladi formiranoj u Manastiru Ostrog, pod budnim okom Amfilohija, tadašnjeg mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190952_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250916190952_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="JUNAK NA SKAJ APLIKACIJAMA: Dritan Abazović"> <figcaption>JUNAK NA SKAJ APLIKACIJAMA: Dritan Abazović(Photo: Ilustracija)</figcaption> </figure>  Škaljarci su očekivali mnogo od Abazovića, pa su na interesantan način iskazivali zadovljstvo što će čelnik Ure biti koordinator svih službi bezbjednosti. &nbsp;&nbsp; ,,GLASALI SMO DEMOKRATE, KADA SMO ZNALI...” Škaljarac koji se skriva pod pseudonimom ,,Ahil” ističe da su i on ,,i svi njegovi“ glasali Demokrate, i da su članovi Bečićeve stranke ,,svi kao „braća“. Poručuje i da škaljarcima policija - nakon promjene vlasti - više neće praviti probleme, za razliku od prethodnog perida, kada su im, citiramo, ,,Lazovići htjeli glavu slomiti”. &nbsp; I ove Skaj prepiske članova škaljarskog klana pokazuju naklonost bezbjednosno interesantnih lica prema Demokratskoj Crnoj Gori. To je obimna dokumentacija kojom raspolaže Specijalno državno tužilaštvo i koja ukazuje na veze te kriminalne grupe sa Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; Od komunikacije braće Janka i Vladimira Vukadinovića, do komunkacije Vladana Radomana i bivšeg šefa škaljaraca Jovice Vukotića na Cetinju, pa Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe. U komunikaciji Barana se Đurišić izjašnjava kao član političke stranke Demokratska Crna Gora. &nbsp;Televizija E, ali i više drugih medija, opširno su izvještavali o razgranatim vezama OKG ,,Budvanska” sa funkcionerima Demokrata u Budvi. Ali i o bahatom, nezakonitom ponašanju nekih policijskih funkcionera iz redova Bečićeve stranke. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190956_555bf2d8b2a774fea3ad10021989e34eee6369270b967ef49ffee7a16cf33d93.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250916190956_555bf2d8b2a774fea3ad10021989e34eee6369270b967ef49ffee7a16cf33d93" data-rendition-name="original" width="994" height="633" loading="lazy" alt="BEZ SANKCIJA: Dragana Kažanegra Stanišić"> <figcaption>BEZ SANKCIJA: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  FUNKCIONERSKA BAHATOST &nbsp; Poput Dragane Kažanegre Stanišić, državne sekretarke u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koja je bila javno prozvana da je zaposjela tuđu imovinu u naselju Pržno u opštini Budva. Protiv nje je 25. decembra prošle godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnio krivičnu prijavu Miraš Miketić, vlasnik stana u kojem je Kažanegra Stanišić boravila, mimo njegovog odobrenja. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Svi ovi detalji, sadržaj Skaj prepiske, ali i informacije o zloupotrebama službenog položaja pohranjeni su mjesecima u ladicama Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novivić, a neke i više od dvije godine. I za sada nema ikakve akcije, čak ni najava da će bilo ko biti saslušan ili da će se formirati predmet. &nbsp; &nbsp;Izgleda kao da je pozicija vlasti za sada - savršen štit. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

,,Dritan mi je sledeća tetovaža!”

Advokat Veselin Radulović podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu dopunu krivične prijave protiv funkcionera Demokrata Borisa Bogdanovića i više NN osoba sa Univerziteta Megatrend iz Beograda zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i falsifikovanje isprave u produženom trajanju.
Radulović očekuje od SDT da utvrdi gdje je i na koji način Bogdanović stekao diplomu i iz kojih razloga godinama krije te informacije ali i da se pokrene i finansijska istraga radi otkrivanja imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnih djela.
U prijavi koju je danas podnio advokat Radulović a u koju je Portal ETV imao uvid navodi se da su Bogdanović i više NN osoba, „u okviru kriminalne organizacije napravili lažnu ispravu – diplomu Pravnog fakulteta Megatrend u Beogradu a koja glasi na ime Bogdanovića“. Tako je Bogdanović, kako ističe Radulović, stekao zvanje pravnika i lažnu ispravu u „produženom trajanju upotrebljavao kao pravu“.
Radulović podsjeća da je 25. avgusta podnio SDT krivičnu prijavu protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade i koordinatora službi bezbjednosti Alekse Bečića, Bogdanovića, poslanice Demokrata Anđele Vojinović, članova Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u policijski softver. Tom prijavom advokat Radulović ih sumnjiči iz stavaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, falsifikovanje službene isprave u produženom trajanju i ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju. Advokat u dopuni prijave ukazuje i da je 29. avgusta podnio krivičnu prijavu protiv Šaranovića, više NN osoba u CEDIS- u i članova političke partije Demokrate Demokrtaska Crna Gora. U toj prijavi Radulović je ukazao na partijsko zapošljavanje u sektoru energetike, nezakonito trošenje budžetskog novca, spornu nabavku vozila iz Srbije i poslovima sa kompanijom iz Banja Luke u vezi kupovine stacionarnih radara.
Radulović u dopuni prijave ističe da osim krivičnih djela koje je naveo u dvije krivične prijave, sada ukazuje i na osnovanu sumnju da je Bogdanović počinio i krivično djelo falsifikovanje isprava.
- Prema javno objavljenim informacijama prvo su članovi aktuelne vladajuće većine iz nekadašnjeg Demokratskog fronta, još u februaru 2017. godine javno objavili sumnje vezane za obrazovanje prijavljenog Bogdanovića, posebno ukazujući da je fakultet na Megatrendu završio u 35 godini, dodajući i navode o nezakonitom prisvajanju opozicionog novca u vremenu kada su Bogdanović i Bečić istupili iz Socijalističke narodne partije - navodi se u prijavi advokata Radulovića.
On je kao dokaz pedložio saopštenja nekadašnjeg Demokratskog fronta Nikšić iz 2017. godine, ali i da u svojstvu svjedoka budu saslušani Milan Knežević i Andrija Mandić.
U obrazloženju dopune prijave advokat Radulović ističe da je Univerzitet Megatrend osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović inače blizak vladajućoj SNS predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Godinama postoje brojne medijske priče o „kupoprodaji“ diploma na tom Univerzitetu. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Megatrendu dozvolo za rad, na osnovu odluke Nacionalno tijela za akreditaciju i obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtjev tog univerziteta za novu akreditaciju – navodi se u prijavi.
Radulović naglašava da je simptomatično da Bogdanović na sajtu Skupštine u biografiji je izostavio podatak o tome gdje je i kada „stekao zvanje“ diplomiranog pravnika kao i podatak da je bio administartivnik radnik u Socijalističkoj narodnoj partiji.
Prema mišljenju advokata, nikada demantovane informacije ukazuju na sumnju da granična policija posjeduje evidenciju koja pokazuje da Bogdanović nijednom nije ušao iz Crne Gore u Srbiju tokom vremena koje bi trebalo da je proveo na studijama prava.
- Objavljeni podaci ukazuju na sumnju da je Bogdanović dobio diplomu sa sumnjivog Univeziteta Megatrend za koji postoje javno objavljeni podaci o brojnim falsifikovanim diplomama. Bogdanović koji je javni funkcioner &nbsp;u biografiji skriva podatke o godinama starosti, mjestu, vremenu, gdje je i kako je stekao diplomu – piše u prijavi.

Radulović: SDT da utvrdi na koji način je Bogdanović stekao diplomu na Megatrendu

Ministar odbrane Slovenije Borut Sajovic, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, upozorio je da su putevi demokratije zahtjevni, te izrazio uvjerenje da će se problem na koji mu je Portal ETV ukazao, a tiče se diskriminacije medija od strane ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, riješiti – jer to, kako je kazao, jeste demokratija.
Novinar portala ETV Miraš Dušević najprije je upoznao gosta iz Slovenije, a potom i crnogorsku javnost, da danas nijesmo bili prisutni na konferenciji za medije u Vili Gorica zbog ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, već zbog prisustva uvaženog gosta iz Slovenije – ministra odbrane Boruta Sajovica.
Poručili smo da smatramo važnim da ukažemo na praksu diskriminacije koju ministar Krapović sprovodi prema određenim crnogorskim medijima, među kojima su Portal ETV i Televizija E.
Naime, predstavnicima ovih medija onemogućava se prisustvo zvaničnim konferencijama za medije, sistematski se uklanjaju sa mailing lista i izostavljaju iz komunikacije koja se odnosi na institucionalne aktivnosti Ministarstva odbrane.
Ministru Sajovicu postavili smo jasno pitanje: da li je ovakvo ponašanje praksa u bilo kojoj od zemalja članica Evropske unije? I dodatno – da li smatra da će se ovakvo postupanje odraziti na izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore ka članstvu u EU, posebno u segmentu koji se odnosi na slobodu medija?
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKX8xsvLU2Gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ministar Sajovic je odgovorio jasno: Crna Gora jeste na putu demokratskih promjena, na putu nadogradnje, i taj put, kako je rekao, nije jednostavan.
–Ti putevi su zahtjevni. Uvijek može doći do nekog nesporazuma, ali uvjeren sam da će se, čak i stvari o kojima ne znam, svakako riješiti. Tako da će to biti dobro za demokratiju, za zajednicu. Poznajem ministra i uvjeren sam da će i ovo biti istorija – poručio je slovenački ministar odbrane Borut Sajović, odgovarajući na pitanje Portala ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiZpEjFYWSik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Portal ETV, Televizija E i Portal Analitika prisustvovali su današnjoj press konferenciji isključivo kako bi visokom zvaničniku iz Slovenije, koja je članica EU, prenijeli jasnu i nedvosmislenu poruku da njegov crnogorski kolega na brutalan način diskriminiše jedan broj crnogorskih medija, ali i kako bi od njega čuli da li je to nešto sa čim se susrijeću u EU i da li ovo znači da se na ovaj način ugrožava sloboda medija.

Tag: evropska-unija