U Budilniku na Televiziji E pitamo da li su reforme dovoljne za ulazak u Evropsku uniju ili Crnu Goru iz Brisela i ubuduće očekuju nova upozorenja?
Saznajemo hoće li protesti u Botunu biti radikalizovani, zašto Opština Nikšić nije ispunila preporuke kada je riječ o zapošljavanju i ko je odgovoran?
Govorimo i o tome da su nakon sedam godina spora, Tuzi i Podgorica na arbitraži – analiziramo zašto je Deponija i dalje kamen spoticanja između dvije opštine?
Budite uz Televiziju E od sedam sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik: Da li su reforme dovoljne za ulazak u EU, slijedi li radikalizacija protesta u Botunu?

Belgijski ministar vanjskih poslova Maksim Prevo i njemački šef diplomatije Johan Vadeful osudili su u srijedu u Berlinu mađarsku prijetnju vetom na evropski zajam Ukrajini, dan nakon četvrte godišnjice ruske invazije na tu zemlju.
Vadeful je, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim belgijskim kolegom, ponovo izrazio „zaprepašćenje“ ponašanjem Mađarske, „kojim ta zemlja izdaje sopstvenu borbu za slobodu“.
- Mađarska mora shvatiti da se strpljenje ostalih država članica brzo troši - rekao je Prevo.
Evropska unija želi da usvoji dvadeseti paket sankcija protiv Rusije od njene invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, kao i evropski zajam od 90 milijardi eura za finansiranje vojnih i finansijskih potreba Ukrajine u 2026. i 2027. godini.
Međutim, bliski saveznik ruskog lidera Vladimira Putina, mađarski premijer Viktor Orban, blokira oba projekta i traži da Kijev najprije obnovi isporuke ruske nafte kroz naftovod Družba, oštećen u ruskim vazdušnim napadima u januaru.
- Svi smo svjesni osjetljivog perioda koji sa sobom donose izbori - kazao je Prevò u trenutku kada mađarski nacionalistički lider zaostaje za opozicionim kandidatom u anketama uoči parlamentarnih izbora koji će se održati 12. aprila.
Međutim, usuditi se da se sudbina i potrebe Ukrajine i njenog naroda drže kao taoci u kontekstu rata, čini mi se kao crvena linija, dodao je.
Napomenuo je da je mađarski premijer i ranije prkosio Evropskoj uniji kada je riječ o ovom pitanju.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je u utorak boravila u Kijevu, izjavila je da će Evropska unija odobriti zajam Ukrajini „na ovaj ili onaj način“, uprkos opstrukcijama Budimpešte.
Orban je dodatno zaoštrio retoriku prema Ukrajini i Evropskoj uniji, pokušavajući da ih prikaže kao prijetnju mađarskim nacionalnim interesima – trenutno prije svega energetskim – i tako mobiliše birače za izbore u aprilu, za koje posljednje ankete pokazuju da bi ih, kada bi se održavali sada, njegova stranka Fides uvjerljivo izgubila od mađarske opozicione stranke desnog centra Tisa.
Orban je u srijedu izjavio da Ukrajina planira da poremeti mađarski energetski sistem i čak naredio da se oko kritične infrastrukture rasporedi vojska.
Tisa je dodatno povećala svoju prednost nad Fidesom, pokazalo je u srijedu istraživanje kompanije Median, poznate po preciznim predviđanjima, uoči parlamentarnih izbora 12. aprila na kojima se nacionalistički veteran nadmeće za novi mandat.
Orban, koji je već 16 godina na vlasti i planira da je zadrži, prvi put se suočava sa snažnim protivnikom na parlamentarnim izborima, a ishod će imati velike implikacije ne samo za Mađarsku, već i za Evropu i njene krajnje desne političke snage.
Prema anketi, Fides gubi podršku, dok Tisa pridobija pristalice, uprkos brojnim mjerama koje je vlada najavila nakon tri godine ekonomske stagnacije.
Tisa, na čelu sa bivšim vladinim insajderom Peterom Mađarom, povećala je svoju prednost nad Fidesom na 20 procentnih poena među odlučnim biračima, u odnosu na 12 procentnih poena prednosti u istraživanju javnog mnjenja u januaru, navela je kompanija Median, čije je rezultate prenio portal hvg.hu.
Stranka Mađara, osnovana tek 2024. godine, osvojila je podršku 55 odsto odlučnih birača, u odnosu na 51 odsto u januaru. Podrška Fidesu pala je za mjesec dana sa 39 na 35 odsto, prema anketi sprovedenoj između 18. i 23. februara.
Kada se posmatra ukupna populacija, istraživanje je pokazalo da Tisu podržava 42 odsto birača, a Fides 31 odsto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizborne-ankete-u-madarskoj-tisa-ubjedljivo-ispred-orbanovog-fidesa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

1250x600

1084x550

Evropska poruka Orbanu: Ovo što radiš Ukrajini je crvena linija, strpljenje ostalih država članica se brzo troši

Političke poteškoće su jedino što može zakočiti do sada uspješan evropski put zemlje poručio je u emisiji „Kontakt“ na<a href="https://rtnk.me/politika/sarec-za-rtnk-u-ovom-mandatu-ek-crna-gora-mora-uci-u-eu-politicka-volja-unutar-drzave-velika/"> Radio Televiziji Nikšić </a>stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec. Kako je kazao, očekuje dinamičan rad Parlamenta kada je riječ o usvajanju zakona iz evropske agende.
- Mislim da su Vlada Crne Gore i ministri koji se bave tehničkim procesom postavili prilično ambiciozan plan da se do kraja 2026. godine zatvore sva pregovaračka poglavlja. Ne mislim da je to neostvariv plan, ako bih tako mislio, sve bi bilo uzad, ali uslov za to je politika, koja je bar koliko-toliko stabilna - istakao je Šarec.
On je upozorio da je pred Crnom Gorom tek puno posla.
- Ja sam u brojnim razgovorima sa predstavnicima crnogorske Vlade osjetio veliku svjesnost. Moglo bi bolje, ali sa ovakvom većinom i višepartijskom Vladom, to je umjetnost da se uopšte preživi, a napravljeno je ipak mnogo toga. Moram da pohvalim i opoziciju što se tiče pregovaračkog procesa. Opozicija u Skupštini Crne Gore nije glasala protiv zakona koji su neophodni za usklađivanje sa legislativom Evropske unije, i to je najbitnije - dodao je Šarec.
Istiće da će i u budućnosti biti izazova, naročito kada počne faza ratifikovanja pristupnog ugovora u zemljama članicama Evropske unije.
- Nije neka tajna da nijesu svi zainteresovani za proširenje ali to nema veze sa Crnom Gorom. Ta druga faza biće jos osjetljivija i teža. Mi treba što prije da uđemo u tu fazu, da završimo prvo pregovore. To je kao skijanje, kao slalom, dok nismo došli do cilja, treba biti oprezan - objašnjava stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru.
No, kaže i da će biti izazovno ubijediti da je Crna Gora na dobrom putu, strože države članice, poput Francuske.
- Moj stav je uvijek bio, jeste, i biće- prvo Crna Gora, pa možda i Albanija u ovom mandatu Evropske komisije, i to je to. Jer mi moramo da dostavljamo rješenja, a ne samo da obećavamo. A onda razgovorati reformisanju Evropske unije. Jer mislim da zemlje koje su napravile mnogo, poput Crne Gore, one zaslužuju to, a ako mi u ovom mandatu to ne ispunimo, ko smo onda mi, ko će nas poštovati, ko će nam vjerovati - istakao je Šarec.

Šarec: U ovom mandatu EK Crna Gora mora ući u EU; Politička volja unutar države velika

Crna Gora i Irska možda ne dijele vjekove zajedničke istorije, ali dijele nešto podjednako snažno: čvrstu vjeru u projekat Evropske unije, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Republici Irskoj, što predstavlja prvu posjetu jednog predsjednika Crne Gore toj zemlji od obnove nezavisnosti.
Nakon tet-a-tet razgovora sa premijerom Mihalom Martinom, dvojica zvaničnika su se obratila javnosti na zajedničkoj konferenciji za medije, naglasivši značaj daljeg snaženja međudržavnih odnosa, unapređenja saradnje u ključnim oblastima i podrške evropskom putu Crne Gore.
- Istinska je privilegija biti danas u Dablinu, u trenutku koji je važan ne samo za naše dvije države, već i za budućnost evropskog proširenja. Ovo je prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Irskoj od obnove naše nezavisnosti 2006. godine. Želim da zahvalim premijeru na pozivu. Ova posjeta označava novo poglavlje u našim odnosima, poglavlje obilježeno dubljim političkim dijalogom i zajedničkom odlučnošću da prijateljstvo pretvorimo u konkretnu saradnju - naveo je Milatović.
On je istakao da je irska evropska priča - priča o transformaciji.&nbsp;
- Irska je pokazala kako članstvo u EU može ojačati institucije, privući investicije i stvoriti ekonomske prilike za generacije. To iskustvo snažno odjekuje i u Crnoj Gori - naveo je Milatović.
Kako je istakao, proširenje ne doživljavamo kao birokratsku ili geopolitičku vježbu, već je vidimo kao spoljni oslonac i mapu puta za reforme.
Milatović poručuje da će za Crnu Goru, koja je predvodnica među zemljama kandidatima, 2026. biti odlučujuća godina.&nbsp;
- Tokom kiparskog predsjedavanja očekujemo da započnemo izradu Ugovora o pristupanju, a tokom predstojećeg irskog predsjedavanja cilj nam je da zatvorimo sva poglavlja i privedemo pregovore kraju, simbolično, u godini kada obilježavamo 20 godina od obnove nezavisnosti. To ne bi bio samo uspjeh Crne Gore. To bi bila snažna poruka Evropske unije da proširenje i dalje ostaje vjerodostojno. To je svjetlo na kraju tunela i za ostale zemlje kandidate - ocijenio je Milatović.
On je ponovio da je namjera da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije do 2028. godine, kroz mjerljive rezultate, a ne samo kroz formalni napredak.
Milatović se zahvalio Irskoj na, kako je rekao, principijelnoj podršci i spremnosti da čvrsto stane iza procesa proširenja zasnovanog na zaslugama.
- Posebno cijenimo vašu podršku u oblastima vladavine prava i borbe protiv korupcije, upravljanja javnim finansijama, ekonomske tranzicije, bezbjednosti hrane i digitalizacije javne uprave. Irska može biti uzor razvoju Crne Gore. Istovremeno, vidimo realan potencijal da dodatno produbimo ekonomsku saradnju. Trgovina i investicije mogu značajno rasti. Crna Gora je sada u fazi da gradi predvidivo i konkurentno okruženje za irske investitore i za druge investitore naročito u digitalnim inovacijama, obnovljivim izvorima energije i održivom turizmu - naglasio je Milatović.
Važna je, kako je naglasio, i povezanost. Milatović je konstatovao da Rajaner već povezuje Crnu Goru sa mnogim evropskim destinacijama, ali ne i sa Irskom, pa je izrazio nadu da se to može promijeniti, kako bi se uspostavile direktne veze između naših zemalja.
- Ranije danas imao sam priliku da vidim dio Dablina i van ove zgrade. Njen pejzaž odražava zemlju duboko ukorijenjenu u svom identitetu, a ipak sigurnu u svoje mjesto u Evropi i svijetu. Crna Gora danas dijeli isti osjećaj pravca i usmjerenja - kazao je Milatović.
Prema njegovim riječima, predstojeći Samit EU–Zapadni Balkan, koji će prvi put biti održan u našoj zemlji 5. juna, biće najbolja prilika da Crna Gora svim državama članicama, uključujući i Irskoj, pokaže koliko je ozbiljna u namjeri da postane punopravna članica EU.&nbsp;
- Zato se radujemo što ćemo vas ugostiti u Crnoj Gori. Poruka iz Dablina je jednostavna: Reforme se ubrzavaju. Momentum je stvaran. I Crna Gora je spremna. Dragi premijeru, hvala Vam na prijateljstvu i podršci. Vidimo se uskoro u Evropskoj uniji - poručio je Milatović.

Milatović premijeru Irske: Momentum je stvaran, vidimo se u EU

Evropski čelnici obećali su da neće napustiti Ukrajinu dok ruska invazija ulazi u petu godinu, ali su podjele među državama članicama Evropske unije zasjenile godišnjicu izbijanja najvećeg rata na kontinentu u posljednjim decenijama.
Mađarska i Slovačka blokirale sankcije i pomoć Ukrajini
Mađarska i Slovačka blokirale su 20. paket sankcija Evropske unije protiv Rusije, kao i plan finansijske pomoći Ukrajini od 90 milijardi eura. Očekivalo se da će paket, koji uključuje 60 milijardi eura za ukrajinsku vojsku, dobiti formalno odobrenje nakon što su ga čelnici EU podržali u decembru.
Međutim, Mađarska je, uz podršku Slovačke, stavila veto na te mjere, navodeći kao razlog prekid isporuke ruske nafte naftovodom „Družba“ kroz Ukrajinu.
Budimpešta optužuje Kijev da iz političkih razloga blokira gasovod, dok ukrajinski zvaničnici tvrde da su poremećaji od kraja januara uzrokovani ruskim bombardovanjem.
Zelenski poziva saveznike da pojačaju pritisak na Moskvu
Predsjednik Volodimir Zelenski, suočen sa sve većim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da obezbijedi mirovni sporazum, više puta je pozvao saveznike Kijeva da pooštre sankcije Moskvi i pošalju više oružja, jer ruski predsjednik Vladimir Putin ne pokazuje znakove da planira da okonča rat.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta doputovali su u Kijev vozom, a pridružilo im se nekoliko lidera država članica, uključujući hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, kao i čelnike Danske, Švedske i Finske, dok se pojedini zapadni lideri nijesu pridružili.
Čelnici koji su bili u Kijevu sastali su se u formatu takozvane „koalicije voljnih“, a britanski premijer Kir Starmer učestvovao je putem video-veze.
Britanija uvela najveći paket sankcija od početka rata
Britanija je u utorak sankcionisala naftovodnog giganta Transnjeft i još gotovo 300 ruskih entiteta, u onome što je opisala kao svoj najveći paket mjera od prvih mjeseci rata.
- Kada govorimo o pregovorima, postoji jedna osoba koja stoji na putu napretka u tim razgovorima, a to je Putin i niko osim Putina- rekao je Starmer.
Njemački kancelar Fridrih Merc, koji se takođe pridružio sastanku na daljinu, kazao je da je ključno „presušiti rusko ratno finansiranje“ usvajanjem 20. paketa sankcija EU protiv Moskve.
- Moramo biti veoma jasni. Ovaj rat će se završiti tek kada Putin shvati da ne može pobijediti- rekao je Merc.
Fon der Lajen je u Kijevu kazala da će EU ispuniti svoje obećanje o zajmu od 90 milijardi eura za Ukrajinu, „na ovaj ili onaj način“.
Zelenski traži datum ulaska u EU, raskol oko Ukrajine veći nego ikad
U obraćanju Evropskom parlamentu putem video-veze iz Kijeva, Zelenski je pozvao 27 država članica EU da nastave da brane evropski način života, dodajući da će članstvo Ukrajine u EU biti garancija buduće bezbjednosti te zemlje nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Zelenski je u istom obraćanju zatražio od Evropske unije da odredi datum pristupanja njegove države.
- Važno nam je da imamo jasan datum našeg pristupanja Evropskoj uniji, bez čega će Vladimir Putin nalaziti načine da blokira ulazak Ukrajine decenijama- rekao je Zelenski obraćajući se putem video-veze poslanicima Evropskog parlamenta, koji su se okupili na vanrednoj plenarnoj sjednici povodom četvrte godišnjice početka ruske invazije na njegovu zemlju.
Ipak, jasno je da je na četvrtu godišnjicu rata raskol u EU oko Ukrajine veći nego ikada. Mađarska i Slovačka blokiraju sve što mogu, pa čak i otvoreno iskazuju animozitet prema Ukrajini. U EU se mogu nadati promjeni vlasti u Mađarskoj, ali čak i ako bi do nje došlo, ostaje pitanje Slovačke, kao i to da li su sve ostale članice saglasne sa brzim ulaskom Ukrajine u EU. Zbog toga je priča o pridruživanju te zemlje Evropskoj uniji i dalje krajnje neizvjesna.
Evropska unija u međuvremenu razmatra načine da Ukrajini pruži makar određene pogodnosti članstva prije nego što sprovede brojne ekonomske, demokratske i pravosudne reforme neophodne za punopravno članstvo.
Kremlj: Ratni ciljevi još nijesu postignuti
Kremlj je u međuvremenu priznao da Rusija nije ostvarila svoje ratne ciljeve.
- Ciljevi još nijesu u potpunosti postignuti, pa se specijalna vojna operacija nastavlja- saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju TASS, koristeći ruski naziv za rat protiv Ukrajine.
Peskov je kazao da Rusija ostaje otvorena za diplomatsko rješenje, ali je insistirao da su njeni uslovi dobro poznati, optužujući Zapad da želi da „uništi“ Rusiju dok sukob ulazi u petu godinu.

Raskol u EU oko Ukrajine je sve ozbiljniji

Veoma je upitno da li Crna Gora u ovom trenutku ima dovoljno snage i političke volje da se izbori sa uticajima Srbije i Rusije koje, kako je na to nedavno ukazao predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) Dejvid Mekalister, koriste medijske i vjerske kanale za jačanje pro-srpskih i pro-ruskih pozicija u našoj državi, ocijenio je u <a href="https://www.antenam.net/clanak/petrovic-u-drv-upitno-da-li-crna-gora-moze-sama-da-se-odupre-uticajima-beograda-i-moskve-vaznu-ulogu-mora-odigrati-eu">Drugačijoj radio vezi Antene M </a>Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
- Posebno ako uzmem u obzir činjenicu da taj uticaj Moskve prije svega nije direktan, nego ide preko Beograda, a opet uticaj Beograda u Crnoj Gori ide preko pojedinih političkih partija koje između ostalog učestuju i u Vladi, a ide i preko Srpske pravoslavne crkve. I političke partije, a još više i Srpska pravoslavna crkva, imaju veoma jako uporište među građanima Crne Gore, tako da je ta situacija veoma kompleksna i komplikovana, pa bi bilo kakva direktnija i odlučnija akcija u suzbijanju takvog uticaja mogla dovesti do dodatne polarizacije i konflikata među građanima, što bi, opet, veoma odgovaralo sadašnjim vlastima u Beogradu i onima koje sjede u Moskvi - kazao je Petrović.
On je ocijenio da borbu protiv štetnog uticaja Beograda i Moskve vlasti u Crnoj Gori teško mogu samostalno da izvedu, te da u toj borbi važnu ulogu mora da odigra Evropska unija.
- To je jako važno da postoji na nivou cjelokupne EU i na nivou svih individualnih članica, što čini mi se da danas nije u velikoj mjeri situacija. Postoje pojedine članice Evropske unije kojima nije u interesu u ovom momentu proširenje. Na tom planu bi Crna Gora trebala poprilično da uradi kako bi razuvjerila te skeptične članice - kazao je Petrović.
Prema njegovim riječima, bilo bi veoma važno, ukoliko se želi suzbiti štetan uticaj Beograda prema Crnoj Gori, da EU mnogo ozbiljije pristupi prema režimu Aleksandra Vučića. Govoreći o navodnim tajnim sastancima nekadašnjeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića i šefa operative BIA-e Marka Parezanovića, Petrović navodi da osim što je to bilo neprimjereno, oni mogu ukazivati da je Vučićev režim preko Bezbjednosne informativne agencije pokušavao da ostvari uticaj na politička dešavanja u Crnoj Gori.
- Vučić se uvijek oslanja na ljude koji mu obavljaju određene poslove. Nebitno koju oni trenutno funkciju obavljaju. Dakle, on nije poslao nekoga ko obavlja funkciju sličnu Dritanu Abazoviću u tom momentu, nego je poslao čovjeka koji je zadužen za pitanje Crne Gore, a to je Marko Parezanović bio u tom momentu - rekao je Petrović.
On je ukazao i na ulogu Vladimira Mandića, nekadašnjeg rukometaša, koji je u Crnoj Gori privođen tokom kampanje za lokalne izbore u Nikšiću, sa još osam osoba, među kojima je bila i „bezbjednosno interesantna osoba“ iz Beograda, takođe bivši rukometaš, Dane Šijan.
- Mandić je zadužen za specijalne operacije sadašnjeg režima. Mogli smo da ga vidimo i ovdje u Beogradu kako organizuje batinaše kako bi tukli građane. On je važan izvršilac takve vrste operacija, ali nije neko ko osmišljava i planira - već izvršava naređenja koje dolaze iz Vučićevog okruženja - kazao je Petrović.

Petrović u DRV: Upitno da li Crna Gora može sama da se odupre uticajima Beograda i Moskve, važnu ulogu mora odigrati EU

Evropska unija je danas zvanično proglasila Revolucionarnu gardu Irana za teororističku organizaciju.
- Nakon političkog dogovora koji je Savjet za spoljne poslove postigao 29. januara, Savet je danas formalno odlučio da doda Korpus islamske revolucionarne garde na listu terorističkih organizacija EU - piše u saopštenju na internet strani Evropskog savjeta.
Savjet je naveo da Garda nakon ove odluke podliježe restriktivnim mjerama u okviru režima sankcija EU za borbu protiv terorizma.
To znači da će sav novac i druga imovina ili ekonomski resursi Garde u državama članicama EU biti zamrznuti, i od sada je pojedincima i kompanijama u EU zabranjeno da Gardi stave na raspolaganje finansijska sredstva i ekonomske resurse.
Evropska lista terorističkih grupa je odvojena od režima za sprovođenje sankcija Savjeta bezbednosti UN usmjerenih na Al-Kaidu i Islamsku državu Iraka i Levanta.

EU zvanično proglasila Revolucionarnu gardu Irana za terorističku organizaciju

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini reagovala je na pojavu slogana i obilježja povezanih s fašističkim ideologijama tokom nedavnog koncerta Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, poručivši da za takve poruke nema mjesta u demokratskom društvu.
U saopštenju navode da su se na društvenim mrežama pojavile fotografije i video-snimci na kojima se vide učesnici koncerta kako skandiraju parole i ističu simbole koji se dovode u vezu s fašističkim pokretima i ideologijama iz prošlog vijeka.
- Veličanju i relativizaciji fašističkih ideologija nema mjesta u demokratskom društvu, a takvi prizori podsjećaju na najmračnije periode evropske istorije- poručili su iz Delegacije EU.
Delegacija je pozvala sve građane i institucije u BiH da iskažu poštovanje prema žrtvama zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata, te zatražila od nadležnih organa da istraže incident u skladu s domaćim zakonodavstvom.
Reakciji Evropske unije prethodila je snažna osuda nerezidentne ambasadorice Izraela u BiH, Galit Peleg, koja je koncerte održane 13. i 14. februara nazvala primjerom "širenja mržnje i veličanja nacističke ideologije".
- Šokantni prizori mladih ljudi u Širokom Brijegu koji slave uz nacističke pozdrave. Ovakvi izlivi mržnje moraju se iskorijeniti- napisala je ambasadorica Peleg na platformi X.
Na snimcima iz sportske dvorane Pecara vidljive su ustaške oznake, skandiranje "Za dom spremni!" i podizanje ruke u nacistički pozdrav tokom izvedbe pjesme "Bojne Čavoglave". Dvorana je oba dana bila puna, uz istaknutu ikonografiju tzv. NDH.
Ambasadorica Peleg pozvala je institucije BiH da hitno reaguju i preduzmu konkretne mjere protiv odgovornih.
Osudu je uputio i predsjednik jevrejskog društva La Benevolencija, Vladimir Andrle, koji je poručio da su ustaški pozdravi i nacistički simboli bili "glavna obilježja koncerata".
- Relativizacija zla ne jača identitet. Uništava društva i vrijeđa sjećanje na žrtve. Suočavanje s prošlošću najmanje je što civilizirano društvo može učiniti- napisao je Andrle.
U kontekstu navedenih reakcija, Delegacija EU naglasila je da evropske vrijednosti počivaju na jasnom odbacivanju svih oblika fašizma, nacizma i totalitarnih ideologija.
Pozvali su institucije u BiH da dosljedno primjenjuju zakone koji se odnose na zabranu govora mržnje, poticanje nasilja i javno isticanje simbolike koja glorificira režime odgovorne za masovne zločine.
Delegacija EU najavila je da će nastaviti pratiti situaciju i podržavati inicijative koje promoviraju vladavinu prava, međusobno poštivanje i demokratske standarde.

EU osudila fašističke slogane i obilježja na Thompsonovom koncertu u Širokom Brijegu

Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja u decembru označilo je ulazak Crne Gore u novu, dinamičnu fazu evropskih integracija, ali i razotkrilo složenost politike proširenja Evropske unije u aktuelnom geopolitičkom trenutku.
Iako je ishod bio pozitivan, proces su pratili oprezni politički signali, zadrške i različita tumačenja među državama članicama. Evropska perspektiva Crne Gore jeste realna i ohrabrujuća, ali njena realizacija zahtijeva punu unutrašnju koordinaciju, političku zrelost i odgovorno upravljanje istorijskom prilikom koja se ne pruža često, centralna je poruka PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Proudcast Centra za građansko obrazovanje možete pogledati danas u programu Televizije E od 15.05 sati.
O kontekstu u kojem se odvijaju pregovori Crne Gore sa EU, Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u, razgovara sa Predragom Zenovićem, glavnim pregovaračem Crne Gore sa Evropskom unijom, i Ivanom Vukovićem, predsjednikom Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore.

CGO PROUDCAST danas na TV E: Ko koči proširenje EU i gdje je Crna Gora?

Crna Gora nalazi se pred jednim od najzahtjevnijih perioda. Godina u kojoj treba zatvoriti sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom dolazi u trenutku snažnih unutrašnjih turbulencija i rastućih spoljnih &nbsp;pritisaka. U takvim okolnostima nameće se ključno pitanje: može li država izdržati sve izazove i uspješno privesti kraju pristupne pregovore kako bi već 2028. godine postala punopravna članica Evropske unije?
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, u izjavi za Portal ETV, poručuje da Crna Gora ima snage da odgovori na izazove koji su pred njom.
„Izdržali smo i teže izazove i kao država i kao društvo“, ističe Đeka, podsjećajući da ovo nije prvi put da se Crna Gora suočava sa složenim političkim i društvenim okolnostima.
On naglašava da postoji jasna svijest o tome šta treba činiti u narednom periodu, ali i o pritiscima koji će rasti kako se zemlja bude približavala završnici pregovora.
„Znamo što nam je činiti, a pretpostavljamo što nas čeka kako se budemo približavali cilju“, kaže ministar, ukazujući da je završnica evropskog puta uvijek najosjetljivija faza.
Prema njegovim riječima, dinamika procesa više ne ostavlja prostor za odugovlačenje.
„Vrijeme je dobilo ubrzanje i moramo brzo raditi i donositi odluke“, poručuje Đeka, naglašavajući potrebu za efikasnošću i političkom odgovornošću.
Ipak, uprkos brojnim izazovima, ministar ostaje optimista kada je riječ o krajnjem ishodu.
„Optimista sam i vjerujem da ćemo postati EU članica 2028, jer su unutrašnji izazovi generisani vanjskim. U tom slučaju, sve je lakše“, zaključuje Đeka, sugerišući da razumijevanje šireg konteksta može pomoći u prevazilaženju trenutnih prepreka.
Pred Crnom Gorom je, dakle, period intenzivnog rada, dokazivanja političke zrelosti i strateške dosljednosti. Hoće li država uspjeti da izdrži pritiske i zatvori pregovaračka poglavlja u zadatom roku, ostaje da se vidi.

Miraš Dušević

Đeka poručuje: Znamo što nam je činiti, izdržali smo i teže izazove

U organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore večeras je održana 37. sesija Ius Foruma na temu: „Razgovori na ustavne teme“ tokom koje je predstavljeno novo izdanje knjige „Ustavno pravo“ autora prof. dr Mladena Vukčevića.
Otvarajući sesiju predsjednik Udruženja pravnika prof. dr Branislav Radulović izrazio je zadovoljstvo što je Udruženje pravnika bilo izdavač ove knjige čime je, prema njegovim riječima, nastavljena uspješna saradnja sa autorom nakon prethodno objavljena dva izdanja „Komentara Ustava Crne Gore“. Profesor Radulović je posebno istakao značaj otvaranja, na naučnoj osnovi, pitanja iz ustavno pravne materije posebno u kontekstu najavljenih ustavnih promjena i značaja pravilnog razumjevanja savremenog konstitucionalizma.
Prof. dr Milan Marković, vanredni član CANU kazao je da prof. dr Mladen Vukčević, u svojoj knjizi Ustavno pravo, na jasan, sistematican i jezgroviit način obradio tematsku problematiku koja čini suštinu Ustavnog prava kao nastavno-naučne discipline, istovremeno podsjećajuci da se Ustavno pravo javlja i kao jedna od grana javnog prava.
- Autor koristi referentnu naučnu i stručnu literaturu, teorijski i pozitivnopravno prikazuje i pojašnjava ustavnopravne institute, što sveukupno, ovu knjigu čini veoma dobrom i preloručljivom za obavezno štivo na svim pravnim fakultetima u Crno Gori, gdje se predaje i izučava ustavno pravo - poručili su iz Udruženja pravnika.
Prof. dr Danilo Ćupić ukazao je na značaj ovog, za crnogorsku pravnu nauku kapitalnog djela, ključnog za razumijevanje savremenog političkog i pravnog sistema Crne Gore.
- Zadatak izrade prvog udžbenika Ustavnog prava u Crnoj Gori nakon gotovo 17 godina nije bio jednostavan ni lak, budući da je oblast ustavnog prava kod nas izuzetno dinamična, gdje unutrašnji razlozi, te reformski poleti i nastojanja na EU putu dovode do permanentnih izmjena propisa i druge regulative, koje je trebalo ne samo predstaviti, već i kritički obraditi. U tom zadatku prof. dr Mladen Vukčević je u potpunosti uspio, predajući sudu akademske i stručne javnosti savremeni i aktuelan udžbenik - naglašeno je u saopštenju Udruženja pravnika.
Autor prof. dr Mladen Vukčević istakao je da je nastojao da udžbenik ne bude velik po obimu, da manje motiviše na pravljenje skripti.
- Mada ne znam koji je to najmanji broj stranica koji bi demotivisao studente da ne pokušaju njegovo skraćivanje. Trudio sam se da napišem prijemčiv tekst u vremenu kada o pravu i povodom prava stoluje novogovor, pojednostavljen po mjeri sveznalica i vještačke inteligencije. Ipak, vjerujem da pravo kao profesiju neće zamijeniti klik na računaru, da će čar amfiteatra i sudskog nadmetanja opstati - naveo je on.
Stoga je, kaže, nastojao da tekst koji predaje javnosti bude razumljiv i stilski blago arhaičan.
- Ali ne na uštrb ozbiljnosti. Da jasno predočim pravne institute i razlike medju njima, držeći se one latinske "ko dobro razlikuje, taj dobro podučava - kazao je profesor Vukčević.
Tokom večerašnje, vrlo posjećene, sesije Ius Foruma razmotrena su pitanja ustavnih promjena, ustavnog određenja „istaknuti pravnik“, ustavnog patriotizma, postupka izbora sudija Ustavnog suda.

Predstavljeno „Ustavno pravo“ Mladena Vukčevića: „Trudio sam se da napišem prijemčiv tekst u vremenu kada o pravu stoluje novogovor pojednostavljen po mjeri sveznalica i AI“

Njemački sud zabranio je domaćoj obavještajnoj agenciji BfV da krajnje desničarsku stranku Alternativa za Njemačku (AfD) klasifikuje kao dokazano ekstremističku organizaciju.
Upravni sud u Kelnu odlučio je da agencija BfV mora sačekati ishod punog suđenja prije nego što stranku može tretirati kao potvrđenu ekstremističku grupu ili javno objaviti takvu oznaku.
Sud je naveo da, iako postoji dovoljno dokaza koji pokazuju ekstremističke aktivnosti unutar AfD-a, stranka se ne može opisivati na način da se njen ukupni imidž može okarakterisati kao antiustavna tendencija, prenosi Anadolija.
Kopredsjednica AfD-a Alice Weidel ocijenila je presudu kao veliku pobjedu ne samo za AfD, već i za demokratiju i vladavinu prava, navodeći na društvenim mrežama da stranka više ne smije biti navedena kao dokazano desničarsko-ekstremistička.
BfV je AfD klasifikovao kao dokazanu ekstremističku grupu prošle godine, nakon višegodišnje istrage.&nbsp;
Agencija je navela da je sumnja da stranka djeluje protiv slobodnog demokratskog ustavnog poretka potvrđena.
Ta klasifikacija bi omogućila bezbjednosnim službama primjenu pojačanih mjera nadzora, uključujući praćenje komunikacija i angažovanje doušnika kako bi se pratila aktivnost stranke i njene potencijalne veze sa zabranjenim ekstremističkim organizacijama.
AfD je osporio ovu odluku u Kelnu, gdje je sjedište BfV-a.&nbsp;
Obavještajna agencija je potom izdala obavezu mirovanja, pristajući da se u javnosti ne referiše na AfD kao dokazano ekstremističku organizaciju dok sud ne donese konačnu odluku.

Njemački sud spriječio obavještajnu agenciju da AfD označi ekstremističkom organizacijom

Aleksandar Obradović, treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Moskvi, pozvan je na konsultacije u skladu sa Zakonom o vanjskim poslovima - saopšteno je Televiziji E iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).
Oni nijesu odgovorili na pitanje zašto je Obradović pozvan na konsultacije.
Obradović je u maju prošle godine, dok je bio na funkciji otpravnika poslova crnogorske ambasade u Moskvi, na forumu „Balkanski dijalog 2025: Crna Gora i Rusija“, koji je održan u Sankt Peterburgu, kazao da su „Rusija i Crna Gora dvije zemlje, jedna duša“.
- Dva naroda, jedno srce. Put koji je davno utrt ne smije biti izgubljen i pored sadašnjih međudržavnih odnosa, već mora ostati dužnost svih nas - naveo je on tada.
Upravo ta izjava, prema informacijama Televizije E, razlog je zbog kojeg je Obradović pozvan na konsultacije skoro godinu kasnije - iako se MVP tada ogradilo od njegove izjave.
Prema diplomatskoj praksi, na konsultacije se najčešće poziva radi pojašnjenja određenih stavova, nakon čega se potencijalno mogu izdati upozorenja ili čak udaljenja sa službe.
Prema informacijama Televizije E, Obradović je ranije prekinuo službu u crnogorskom Ministarstvu, gdje ga je kasnije vratio tadašnji ministar Đorđe Radulović.

Obradović pozvan na konsultacije u MVP skoro godinu nakon sporne izjave

Fudbaleri Crvene zvezde nijesu uspjeli da se plasiraju u osminu finala Lige Evrope. Francuski Lil je večeras u Beogradu, u u revanš meču šesnaestine finala, porazio Crvenu zvezdu rezultatom 2:0.
Francuzi su tim trijumfom nadoknadili zaostatak iz prvog meča, koji je pripao Crvenoj zvezdi 1:0.
Lil je poveo golom Olivijea Žirua u četvrtom minutu.
Pitanje ukupnog pobjednika u dvomeču riješio je Nejtan Ngoj u 99. minutu.
Žrijeb parova osmine finala na programu je sjutra.

Tag: evropska-unija