EU prvi put ugostila talibane u Briselu uprkos negodovanju aktivista

Zvaničnici talibanskih vlasti u Afganistanu održali su u Briselu prve razgovore o repatrijaciji Afganistanaca, uprkos oštrim kritikama grupa za ljudska prava da Evropska unija time legitimizira ove tvrdolinijaše u jeku kontinuiranih pokazatelja da oni dodatno pooštravaju mjere protiv žena.

EU ne priznaje vladu predvođenu talibanima, ali se sastala s delegacijom afganistanskog režima 23. juna, nakon što su njenim članovima izdate jednodnevne vize.

Izvori iz talibanskog Ministarstva vanjskih poslova potvrdili su za Radio Azadi Radija Slobodna Evropa da je portparol ministarstva, Kahar Balki, predvodio peteročlanu delegaciju.

- Potresena sam i duboko uznemirena ovim - izjavila je dobitnica Nobelove nagrade Malala Jusafai povodom ove posjete.

Dodaje da su to oni isti oni talibani koji su djevojčicama zabranili pohađanje srednjih škola i prisiljavali ih na brak.

- Isti oni talibani koji su, ranije ovog mjeseca, uhapsili desetine žena u Heratu zbog načina na koji su bile obučene. Isti oni talibani koji zatvaraju, premlaćuju i pogubljuju žene koje se usude progovoriti ili prekršiti njihova pravila - istakla je ona.

Sastanak je uslijedio nakon otkrića u Savjetu bezbjednosti UN-a da je za gotovo 3,8 miliona afganistanskih djevojčica i dalje onemogućeno obrazovanje, a procjenjuje se da se svake godine taj broj poveća za još 250.000.

Međutim, zvaničnici u Briselu branili su odluku o sastanku radi, kako su naveli, "ograničenih razgovora" s afganistanskim "de facto vlastima", tvrdeći da evropske zemlje moraju organizirati sistem za deportaciju odbijenih tražitelja azila koji počine krivična djela ili se smatraju opasnim.

Talibanska delegacija doputovala je u Brisel iz Turske, nakon što je tamo dobila vize.

- Službe Evropske komisije i Švedska danas su u Briselu kopredsjedavale sastankom na tehničkom nivou s predstavnicima tehničkog nivoa de facto vlasti Afganistana, odgovornim za povratak i readmisiju - izjavio je portparol Komisije.

U svojoj osudi ovog sastanka, aktivisti za ljudska prava naveli su da evropske zemlje "narušavaju vlastiti kredibilitet" tako što s jedne strane oštro kritikuju talibane zbog njihove politike, dok s druge strane sarađuju s njima kako bi "prisilno" vraćale Afganistance.

- Svaki angažman s talibanima mora dati prioritet zaštiti ljudskih prava i odgovornosti – a ne deportaciji ljudi u tamošnju opasnost - rekla je Ferešta Abasi, istraživačica za Afganistan pri organizaciji Human Rights Watch.

Talibani su preuzeli vlast u augustu 2021. godine, tokom povlačenja međunarodnih snaga iz Afganistana, dvije decenije nakon što su ovi militanti bili svrgnuti s vlasti.

Talibanske vođe su tada obećale da će Afganistanci imati više sloboda i prava nego pod strogim režimom koji je ranije bio na vlasti.

Međutim, vlada predvođena talibanima nije ispunila svoja obećanja, već je žestoko udarila na mnoge grupe, a posebno na žene i djevojčice.

Kao najnoviji pokazatelj toga koliko duboko seže ta opresija, talibanske vlasti su ranije ovog mjeseca navodno uhapsile ili pritvorile neutvrđen broj žena u zapadnoj afganistanskoj pokrajini Herat zbog navodnog nepropisnog pridržavanja talibanskih pravila o nošenju vela.

Sljedećeg dana, talibanska moralna policija otvorila je vatru na žene u tom gradu nakon što su pokrenule proteste protiv uskraćivanja svojih prava i sloboda.

Očevici su izvijestili o smrti najmanje jedne demonstrantice tokom nemira. Talibani nisu potvrdili informacije o žrtvama niti o hapšenjima.