Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, a u tom procesu posebno mjesto imaju mladi, za koje je Evropska unija (EU) prostor mogućnosti, solidarnosti i zajedničkih vrijednosti, poručila je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
 Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), Gorčević je danas ugostila saveznu ministarku za Evropu, integracije i porodicu Austrije, Klaudiju Plakolm.
 Navodi se da su Gorčević i Plakolm razgovarale o napretku Crne Gore u pregovaračkom procesu, važnosti reformi i podršci Austrije evropskoj perspektivi regiona, ističući da se evropski put ne mjeri samo usklađivanjem politika, već i sposobnošću društva da njeguje povjerenje, znanje i aktivno građanstvo.
- Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu i sprovođenju reformi koje donose suštinske promjene građanima. U tom procesu, posebno mjesto imaju mladi – oni koji EU ne doživljavaju samo kao spoljnopolitički cilj, već kao prostor mogućnosti, solidarnosti i zajedničkih vrijednosti - poručila je Gorčević.
Plakolm je istakla da je posvećenost Crne Gore evropskim integracijama jasna i da Austrija nastavlja da bude snažan zagovornik proširenja Unije.
- Na predstojećoj investicionoj konferenciji „Pametni rast, zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori“, koja će se 14. i 15. oktobra održati na Luštici, Austrija će biti predstavljena sa pet velikih kompanija, u želji da dodatno produbi ekonomsku saradnju sa Crnom Gorom u više sektora - navela je Plakolm.
Kako se navodi u saopštenju MEP, nakon zvaničnog sastanka su, u Njegoševom parku, uslijedili „Razgovori sa mladima - evropska perspektiva i izazovi članstva u EU“ sa mladim evropskim ambasadorima i učenicima Gimnazije „Slobodan Škerović“.
Iz MEP su kazali da su mladi sa Gorčević i Plakolm razgovarali o budućim prilikama koje će članstvo u EU donijeti Crnoj Gori – od obrazovanja i profesionalnog razvoja, do pitanja kako spriječiti odliv mozgova i podstaći povratak znanja i iskustva u domovinu.
Gorčević je poručila da evropske integracije treba posmatrati kao zajednički projekat države i mladih ljudi.
- Evropski put nije samo usklađivanje propisa – to je šansa da našim mladima pokažemo da mogu uspjeti ovdje, u svojoj zemlji. Znanje i iskustvo koje stiču u državama članicama EU imaju najveći smisao kada se primijene kod kuće. Zato gradimo snažnije institucije, digitalnu administraciju i ekonomiju koja može da pruži prave prilike mladima - istakla je Gorčević.
Plakolm je dodala da Evropa treba da bude zajednica u kojoj se identitet čuva, a mogućnosti dijele.
- Mladi iz Crne Gore ne treba da biraju između Evrope i svoje domovine – članstvo u EU znači da mogu imati i jedno i drugo. Identitet se ne gubi integracijom, već se kroz nju jača. Evropa raste kroz različitost, a Crna Gora u tom pogledu ima mnogo da ponudi - kazala je Plakolm.
Kako je saopšteno, mladi učesnici su istakli da ih je razgovor sa ministarkama dodatno motivisao da razmišljaju o svojoj budućnosti u Crnoj Gori, posebno u kontekstu evropskog puta zemlje.
- Ovaj momenat predstavlja značajnu šansu mladima za razmjenu mišljenja sa osobama na vodećim funkcijama u svojim državama. Kreiranje akademskog ambijenta rezultira produbljivanjem znanja i podrobnijim razumijevanjem procesa evrointegracija i funkcionisanja EU - kazao je mladi evropski ambasador Branko Danilović.
 Za učenicu Gimnazije „Slobodan Škerović“, Enu Durutović, razgovor sa Gorčević i Plakolm bio je prilika da se čuje glas mladih i da se povežu iskustva iz inostranstva sa mogućnostima u zemlji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EU za mlade prostor solidarnosti i zajedničkih vrijednosti

Evropska unija (EU) kreće u ofanzivu za spasavanje svoje industrije čelika - Eropska komisija je danas saopštila nove mjere, uključujući udvostručavanje carina na uvoz čelika, da bi svoje proizvođače zaštitila od rastuće kineske konkurencije koja se smatra nepravednom.
Evropska komisija namjerava da prvo prepolovi kvote za uvoz čelika bez carine iz zemalja van EU, napisao je na platformi Iks (X) potpredsjednik Komisije, Francuz Stefan Sežurne.
Pored toga, uvoz koji prelazi te kvote biće podložan udvostručenim carinama, povećavanjem "sa 25 na 50 odsto", rekao je Sežurne.
Ove carine će stići na nivoe slične onima koji se primijenjuju u SAD i Kanadi, po predlozima Komisije koje treba da potvrde 27 država članica i Evropski parlament.
- Taj novi plan za spasavanje naših čeličana i naših evropskih radnih mjesta ima za cilj da zamijeni zaštitnu klauzulu koju je EU uvela 2019. godine da bi pomogla evropskim proizvođačima, a koja ističe sredinom 2026. godine - rekao je Sežurne, prenio N1.
On je dodao da je evropska industrija čelika bila na ivici kolapsa.
- Zaštitićemo je da bi mogla da investira, dekarbonizuje se i tako ponovo postane konkurentna - rekao je on.
EU takođe pregovara sa Vašingtonom o carinskom izuzeću za evropski čelik. Cilj je da se Evropa i SAD uzajamno podrže da bi se bolje oduprle kineskoj konkurenciji.
Prošle godine Kina je proizvela više od 1.000 miliona tona čelika, više od polovine svjetske proizvodnje, daleko ispred Indije (149 miliona), Japana (84 miliona) i SAD (79 miliona), po podacima profesionalne organizacije World Steel.
Evropske zemlje su slabije - Nemačka je proizvela samo 37 miliona tona, Španija 12, a Francuska manje od 11.
Evropski proizvođači su godinama duboko destabilizovani konkurencijom masovno subvencionisanih kineskih čeličana. I oni zato snose najveći teret prekomjernih kapaciteta koje održava Peking, što obara globalne cijene.
Uz nagli rast cijena energije izazvan ratom u Ukrajini i sporom potražnjom u Evropi (što odražava teškoće u sektorima kao što su automobilska i građevinska industrija), nefer praksa Kine, po EU, gurnula je evropske proizvođače čelika "u crveno".
Kao rezultat toga, oni povećavaju otpuštanje i zatvaranje čeličana što izaziva strah od posledica u tom sektoru koji i dalje ima 300.000 radnih mjesta i još 2,5 miliona pratećih radnih mesta u EU.

1250x600

1084x550

EU će udvostručiti carine na uvoz čelika da bi spasla svoju industriju

Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema Evropskoj uniji? Što je za građane bilo najvažnije kada je EU u pitanju prije 22 godine?&nbsp;
Koliko smo naučili o institucijama EU i ko bi trebalo da nam pruži dodatne informacije? Koje benefite donosi EU ali i koje obaveze?&nbsp;
O svemu tome razgovaramo u novom izdanju emisije EHO, sa Vukom Čađenovićem izvršnim direktorom Damara i glavnim pregovaračem Crne Gore i EU Predragom Zenovićem.
EHO je na programu Televizije E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

EHO sa Vukom Čađenovićem i Predragom Zenovićem: Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema EU

Mađarska ne bi trebalo da usvoji euro jer se Evropska unija "raspada" i Mađarska ne bi trebala svoju sudbinu čvršće vezati uz blok - rekao je premijer te zemlje Viktor Orban u intervjuu za ekonomsku stranicu EconomX.
Mađarska, koja većinom svoje trgovine zavisi od bloka od 27 članica i modernizovala je svoju ekonomiju milijardama eura sredstava EU-a otkako se pridružila prije dvije decenije, trenutno ne ispunjava uslove za uvođenje eura.
Za razliku od Danske, Mađarska nema zakonsko izuzeće od pridruživanja valutnom bloku. Neki od njenih susjeda u istočnom krilu EU-a, uključujući Poljsku, Češku i Rumuniju, takođe ostaju izvan eurozone, barem zasad.
Orban, na vlasti od 2010. godine, postao je sve glasniji kritičar EU-a, koji je obustavio milijarde eura sredstava za Mađarsku zbog reformi vladavine prava nacionalističkog vođe.
- Mađarska ne bi trebalo svoju sudbinu čvršće vezati uz Evropsku uniju nego sada, a uvođenje eura bila bi najbliža moguća veza - rekao je Orban.
Orbanovi komentari bili su u oštroj suprotnosti s političkim programom njegovog rastućeg opozicionog suparnika Petera Mađara, koji vodi kampanju s obećanjem odmrzavanja suspendovanog novca EU i približavanja jednog od siromašnijih ekonomija EU usvajanju eura.
Parlamentarni izbori održaće se u proljeće 2026. Datum još nije određen.
Iako Orban izbjegava izravne komentare o politici centralne banke otkako je Mihali Varga, njegov bivši ministar finansija, preuzeo dužnost u aprilu, u ponedjeljak je rekao da je glavna kamatna stopa banke od 6,5 odsto, najviša u EU, "viša nego što bi mogla biti".
Banka je u septembru zabilježila jednogodišnju pauzu u ublažavanju kamatnih stopa, što je pomoglo forinti da ojača na 15-mjesečni maksimum u odnosu na euro, dok banka nastoji zaustaviti odliv domaće štednje prema stranim valutama, uključujući euro.

Orban: Evropska unija se raspada, Mađarska ne treba uvesti euro

Modus operandi aktuelne Vlade sličan je prošlom režimu - uvijek postoji potreba da se kontrolišu institucije koje bi trebalo da budu nezavisne, jer to je jedini način da možemo da napredujemo - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na To Be Secure (2BS) forumu koji se održava danas u Budvi.
On je, na događaju u organizaciji Atlantskog saveza, kazao da su riječi vlasti u potpunosti usaglašene sa ciljevima na putu pristupanja EU, ali da aktivnosti to često nisu.
- Zato uvijek kažem da akcije moraju biti više u saglasnosti sa riječima. Ponekad se pitam što će politički subjekti pričati dan nakon što uđemo u EU. EU je riječ, ali niko ne govori o reformama. Pristup EU nije jedini cilj, već su to reforme kad se radi o ekonomiji, vladavini prava, javne uprave, &nbsp;institucija. Tu želim da vidim više akcije - kazao je Milatović.
Ova država, kako pored ostalog navodi, i dalje nema u potpunosti funkcionalan Ustavni sud.
- Akcije koje vidimo od Vlade i parlamentarne većine je želja da se kontrolišu insitucije, žele da kontrolišu i predsjednika, medije, Centralnu banku, policiju, vojsku - rekao je, pored ostalog, Milatović.
Vjeruje da je vrijeme za nacrt ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, što bi bio jak signal da naša država ulazi u finalni proces.&nbsp;
Vjeruje i da su svi pomalo umorni od toga da budemo predvodnica u procesu EU integracija, te da je vrijeme za finiš trke.
- Finalna faza je i najteža. Crna Gora je jedina zemlja koja je otvorila sva 33 poglavlja, zatvorila smo njih sedam, a očekuje se da ćemo zatvoriti još nekoliko. Očekuje se da ćemo sva poglavlja zatvoriti u iduće dvije godine - rekao je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSuYglzO7V8E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Govoreći o vladavini prava i nezavisnosti pravosuđa, kao ključnim stubovima ma na putu EU integracija, predsjednik Crne Gore kaže da se bez velikog napretka u ovim oblastima ne možemo napredovati u drugim tehničkim aspektima poglavlja.
- Ocijenjeno je da je Crna Gora napravila adekvatan progres u vladavini prava. Vjerujem da je najveća prepreka koju Crna Gora institucionalna konsolidacija u pravosuđu. Crna Gora nije mogla da napravi politički dogovor u parlamentu pri imenovanju ljudi u pravosuđu. To se ipak desilo i ne samo zbog pozicije parlamenta, već i zbog konstruktivne uloge opozicije, te je bilo adekvatnog konsenzusa u parlamentu koji je bio neophodan za imenovanja - podsjeća Milatović.
I to je, kako ističe, bio ogroman korak naprijed u konsolidaciji institucija, kako su to ocijenili i naši evropski partneri.
- Ovo je omogućilo Crnoj Gori da napreduje. Prošle godine smo nastavili sa zatvaranjem poglavlja, zatvorili smo ih četiri, govorio sam da to nije dovoljno, jer vjerujem da je tempo trebalo da bude brži - rekao je Milatović.
Veoma je optimističan što se tiče budućnosti Crne Gore.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSuYglzO7V8E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Modus operandi aktuelne Vlade sličan prošlom režimu, uvijek postoji potreba da kontrolišu institucije

Nema nikakvog dogovora vlasti sa opozicijom - ponovio je za Antenu M poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša svoje riječe na jednoj mreži komentarišući zakazivanje sjednice Ustavnog odbora za 7. oktobar.
Kako ističe, vlast je, očigledno 15 mjeseci nakon isteka mandata sudiji Miloradu Gogiću i devet mjeseci nakon neustavnog prestanka funkcije sutkinje Dragane Đuranović odlučila da održi sjednicu Ustavnog odbora, na kojoj će, napominje sagovornik Antene M, bez ikakvog dogovora sa opozicijom predložiti kandidate za sudije Ustavnog suda.
Mugoša naglašava i da su poslanici opozicije na juče održanom kolegijumu dobili informaciju da je glasanje za izbor dvoje nedostajućih sudija Ustavnog suda predviđeno za 14. oktobar.
- Kao što sam više puta rekao, očigledno je da se dešava trgovina unutar većine i da su se oni vjerovatno dogovorili oko toga. Naravno, kao i uvijek, bez ikakvog dogovora sa opozicijom, iako je suština kvalifikovane većine u Ustavu da postoji dijalog sa opozicijom, zakazali su te sjednice i još jednom pokazali da konstantno manipulišu Evropskom unijom da razgovaraju sa opozicijom, a iza zatvorenih vrata, međusobno trguju sa pozicijama u raznim institucijama - podvlači poslanik SD-a.
Govoreći o nepoštovanju preporuka Venecijanske komisije, Mugoša navodi da je to takođe jedna stvar sa kojom je većina manipulisala unazad 15 dana.
- Sjećate se da im je bila priča kako neće da glasaju za izbor kandidata kojeg je predložio predsjednik, jer opozicija opstruira formiranje radne grupe za izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, u skladu sa dijelom preporuka Venecijanske komisije. Mi smo tek juče dobili zahtjev da delegiramo svog predstavnika u tu famoznu radnu grupu, što samo po sebi potvrđuje da su i po tom pitanju manipulisali, ali to se tiče Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu, a to je samo dio preporuka VK - pojašnjava sagovornik Antene M.
Mugoša ukazuje da vlast namjerno prećutkuje dio preporuka vezanih za osvrt VK na neustavno penzionisanje sutkinje Đuranović, zbog čega je i zatraženo mišljenje.
- I prave se da se VK uopšte time nije bavila, iako su u svom mišljenju konstatovali da nije ispoštovana Ustavom utvrđena procedura prilikom prestanka funkcije sutkinje Đuranović. Tako da većina po ko zna koji put suštinski pokazuje svoje antievropsko djelovanje. Puna su im usta na verbalnom nivou priče o dijalogu sa opozicijom i EU, a očigledno je suština njihovog djelovanja da se, iza zatvorenih vrata samo međusobno dogovaraju o funkcijama i da je funkcija njihov jedini kohezioni faktor - kategoričan je Mugoša.
Sve drugo je, kaže, manje bitno.&nbsp;
- Sve nesuglasice između njih riješe se raspodjelom funkcija - podvlači sagovornik Antene M.
Činjenica je, napominje Mugoša, osvrćući se na najave predsjednika Skupštine Andrije Mandića i predstavnika većine o izboru sudija Ustavnog suda tokom oktobra da 15 mjeseci nakon prestanka funkcije sudiji Gogiću, nemamo izabranog sudiju koji bi popunio to mjesto.
- Da je većina željela da imamo funkcionalne institucije i da ih vladavina prava interesuje, oni bi, još prije 15 mjeseci taj proces završili. Ali naravno, kalkulišu, trguju, gledaju odnos snaga u Ustavnom sudu i na taj način usmjeravaju svoju politiku - naglašava Mugoša.
Podsjeća i da nakon tri mjeseca od prestanka mandata sudiji Budimiru Šćepanoviću, većina neće da se izjasni o prijedlogu kandidata za tu funkciju od strane predsjednika države.
- Vidjeli ste i da Tužilački savjet ponovo apeluje da se popuni mjesto u Tužilačkom savjetu, a to je mjesto upražnjeno već godinu dana. Većina takođe i sa tim kalkuliše, kao i sa upražnjenim mjestom u Sudskom savjetu - izričit je Mugoša.
Kako ističe, jasno se pokazuje kako funkcioniše ova parlamentarna većina.
- Koristi jedan geopolitički momenat i jasno izraženu volju Evropske unije kada je proširenje Crne Gore u pitanju, ali s druge strane suštinski zloupotrebljava podršku od strane EU - ističe Mugoša.
Podsjeća i na opstrukcije većine kada je u pitanju izbor viceguvernera i članova savjeta Centralne banke, te članova Fiskalnog savjeta, jer sve te institucije, ukazuje Mugoša, nemaju dva mjesta isključivo zbog pomenutih opstrukcija.
- Dok god ova parlamentarna većina, ovako interesno skrojena i foteljaški nastrojena funkcioniše, dešavaće se ove stvari koje govore o nužnosti što hitnije promjene konstelacije snaga na političkoj sceni. Mi svi vjerujemo da je neophodno da do toga dođe i prije 2027. Godine, na vanrednim izborima. A ako se ovako skrojena većina i održi, vođena isključivo interesima fotelja do 2027. godine, ja sam ubijeđen da će građani 2027. odlučiti da Crnom Gorom upravljaju oni politički subjekti koji imaju jasnu ideološku evropsku i euroatlantsku profilaciju - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Glasanje za izbor sudija Ustavnog suda predviđeno za 14. oktobar

Klinički centar Crne Gore (KCCG) učestvuje kao jedan od ključnih partnera u projektu "LIFEGATE" i za realizaciju aktivnosti dobija bespovratna sredstva Evropske unije u iznosu od dva miliona eura, saopšteno je iz najveće zdravstvene ustanove.
Ovaj projekat, kako se navodi u saopštenju, predstavlja važan korak ka izgradnji efikasnijeg i otpornijeg sistema javnog zdravstva u regionu, usmjerenog ka dugoročno održivim rješenjima u oblasti prevencije i liječenja hroničnih bolesti, a vrijednost projekta je 9,5 miliona eura.&nbsp;
U Mostaru je, kako se navodi u saopštenju, održana uvodna konferencija ovog strateškog evropskog projekta, čiji je glavni partner Sveučilišna klinička bolnica Mostar, a sarađuju i Klinički bolnički centar Zagreb, Klinički bolnički centar Split, Institut za javno zdravlje Republike Srpske, Institut za javno zdravlje Crne Gore i Medicinski fakultet Univerziteta u Banja Luci.
- Cilj projekta "LIFEGATE" je unapređenje kvaliteta javnog zdravlja u ove tri zemlje, s posebnim fokusom na prevenciju i suzbijanje kardiovaskularnih i malignih bolesti. Kroz saradnju ključnih zdravstvenih institucija i partnera, projekat će doprinijeti boljoj dostupnosti zdravstvenih usluga i razvoju inovativnih pristupa u dijagnostici, liječenju i edukaciji stanovništva - navode u KCCG.&nbsp;
Kroz ovaj projekat će, kako dodaju, biti razvijeni programi rane detekcije srčanih oboljenja i karcinoma, obučeno medicinsko osoblje i nabavljena najsavremenija medicinska oprema, uključujući i dijagnostičke sisteme zasnovane na vještačkoj inteligenciji.&nbsp;
- Poseban značaj ima i razvoj programa genetskog savjetovanja i testiranja za nasljedne karcinome, što će doprinijeti unapređenju liječenja pacijenata u Crnoj Gori i regionu - rekli su u KCCG.
Direktor KCCG Aleksandar Radović je na konferenciji u Mostaru istakao značaj regionalne saradnje u jačanju zdravstvenih sistema i razmjeni stručnih znanja i iskustava.
U okviru Interreg IPA programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora od 2021. do 2027. osigurano je više od 117 miliona eura za projekte koji povećavaju kvalitetu života građana u brojnim područjima.&nbsp;
- To jasno pokazuje dobrobiti članstva u Evropskoj uniji i pridonose prijateljskoj saradnji triju država. Dosad su ugovorena 33 redovna projekta i četiri strateška projekta. Najkasnije početkom 2026. ugovori će se i preostali projekti - ističu u KCCG.
Klinički centar Crne Gore, kako dodaju, aktivno učestvuje u realizaciji više međunarodnih inicijativa u partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje Crne Gore, u saradnji sa renomiranim institucijama iz Evropske unije i regiona.
- U okviru EU4Health programa, KCCG je uključen u tri projekta. Projekat eCAN Plus usmjeren je na jačanje digitalnih kapaciteta onkoloških centara radi unapređenja prevencije i njege oboljelih od raka, a budžet za KCCG iznosi 62.000 eura. Projekat CancerWatch JA fokusiran je na unapređenje kvaliteta i pravovremenosti podataka u registrima raka i doprinos evropskom informacionom sistemu o raku, sa budžetom od 10.000 eura za KCCG. Projekat JA PRISM pruža podršku mentalnom zdravlju ranjivih grupa kroz prevenciju i pristup zasnovan na ljudskim pravima, uz budžet od 30.000 eura za KCCG - precizirano je u saopštenju.
Klinički centar Crne Gore učestvuje i kao partner u projektu DARING, koji se realizuje kroz program Interreg Južni Jadran.&nbsp;
- Budžet namijenjen KCCG-u iznosi 154.000 eura, Projekat je usmjeren na razvoj eHealth sektora i inovativnih digitalnih platformi za podršku pacijentima sa srčanim i neurološkim oboljenjima - navodi se u saopštenju.
Realizacijom ovih projekata Klinički centar Crne Gore značajno doprinosi modernizaciji zdravstvenog sistema države, kroz uvođenje savremenih dijagnostičkih metoda, jačanje stručnih i tehničkih kapaciteta, unapređenje prevencije i liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti, kao i razvoj digitalnog zdravstva i jačanje mentalne zaštite.&nbsp;
- Na ovaj način, KCCG potvrđuje ulogu lidera u međunarodnoj zdravstvenoj saradnji, obezbjeđujući građanima Crne Gore savremene, efikasne i dostupne zdravstvene usluge u skladu sa evropskim standardima - ističu u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

KCGG obezbijedio dva miliona eura bespovratnih sredstava iz EU fondova za realizaciju projekta "LIFEGATE"

Crna Gora, kroz sprovođenje reformi, pokazuje da je spremna za članstvo u Evropskoj uniji (EU), kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na sastanku sa ministrom za evropske poslove i upravljanje državnim vlasništvom Finske, Joakimom Strandom.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih ploslova (MEP), Gorčević je rekla da je Crna Gora već usvojila ključne reforme iz Reformske agende i da ostaje posvećena njihovoj dosljednoj implementaciji.
- Naš cilj je da kroz sprovođenje reformi pokažemo da smo spremni da preuzmemo obaveze koje proizilaze iz članstva u EU, zato je ekspertska podrška od neprocjenjivog značaja za jačanje naših institucija i ubrzanje reformskih procesa - poručila je Gorčević.
Vlada Crne Gore, kako je istakla, ostaje snažno posvećena sprovođenju obaveza iz pregovaračkog procesa, jer je to ključni uslov da se građanima obezbijedi bolji životni standard i stabilna evropska budućnost.
- Podrška naših evropskih partnera, među kojima Finska zauzima posebno mjesto, od izuzetnog je značaja za sprovođenje reformi i napredak ka punopravnom članstvu u EU - kazala je Gorčević.
Govoreći o investicijama iz evropskih instrumenata, ona je istakla da efikasnim korišćenjem sredstava obezbjeđuju ulaganja u održivi transport, čistu energiju, digitalnu transformaciju i razvoj ljudskog kapitala.
Gorčević je dodala da se time ne samo ubrzava evropski put Crne Gore, već direktno unapređuje kvalitet života građana.
Strand je naglasio da će Finska nastaviti da pruža snažnu političku podršku članstvu Crne Gore u EU.
- Istakao je da ta država raspolaže značajnim znanjem i iskustvom u oblasti obnovljivih izvora energije, upravljanja &nbsp;otpadom i otpadnim vodama i da su spremni da Crnoj Gori pruže ekspertsku i tehničku podršku u oblastima koje su predmet poglavlja 27 - Životna sredina, kao i u svim drugim pregovaračkim oblastima - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Strand posebno ukazao na značaj dobre regionalne saradnje za stabilnost i napredak cijelog Zapadnog Balkana.
Na sastanku je, kako su rekli iz MEP-a, potvrđena snažna podrška Finske evropskom putu Crne Gore i zajednička posvećenost daljem jačanju saradnje u okviru evropskih instrumenata i programa.
- Dogovoreno je da će dvije države nastaviti da blisko sarađuju na sprovođenju reformi i jačanju institucionalnih kapaciteta, uz uvjerenje da će takva saradnja doprinijeti bržoj integraciji Crne Gore u EU, kao i stabilnosti i prosperitetu čitavog regiona - kaže se u saopštenju.

Gorčević sa Strandom: Sprovođenjem reformi Crna Gora pokazuje da je spremna za članstvo

Neočekivano ubjedljiva većina građana u Moldaviji glasala je za zapadnu orijentaciju zemlje i protiv ruskog uticaja. Jasna pobjednica izbora je vladajuća proevropska stranka Akcija i solidarnost (PAS), koja je, suprotno predviđanjima, osvojila nešto više od 50 odsto glasova i time odbranila apsolutnu većinu.
U novom parlamentu će, iako gubi osam mjesta u odnosu na izbore 2021, najvjerovatnije imati većinu od 55 od ukupno 101 poslaničkog mjesta.
Proruska izborna koalicija Patriotski blok, koju predvodi bivši predsjednik Igor Dodon, osvojila je samo 24 odsto glasova. U novom parlamentu biće zastupljen i nominalno neutralni, ali faktički takođe proruski blok Alternativa, kojeg predvodi gradonačelnik glavnog grada Kišinjeva Jon Čeban (oko osam odsto), kao i stranka populističkog preduzetnika Renata Usatija (Naša stranka, šest odsto).
Drugo veliko iznenađenje izbora je ulazak u parlament stranke s kojom nije računala nijedna anketa niti posmatrač: desno-populistička stranka Demokratija kod kuće (PPDA) osvojila je 5,6 odsto glasova.
Ova stranka se zalaže za ponovno ujedinjenje Republike Moldavije s Rumunijom i povezana je s rumunskom krajnje desnom strankom Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR), čijem je čelniku Đorđu Simjonu zabranjen ulazak u Moldaviju.
<h2>Ne samo pobjeda u dijaspori</h2>
Konačno prebrojavanje glasova pokazalo je da je PAS osvojio ne samo veliku većinu glasova u snažnoj moldavskoj dijaspori u zapadnoevropskim zemljama, nego i većinu glasova u tri četvrtine okruga u zemlji.
Patriotski blok uspio je da pobijedi samo na tradicionalno proruskom sjeveru zemlje, u autonomnoj regiji Gagauziji, te među relativno malobrojnim biračima iz separatističke regije Pridnjestrovlja.
Ovakav rezultat je težak poraz za Kremlj, koji je uložio golema sredstva u prorusku kampanju.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu oduševljen je rezultatom.&nbsp;
- Moldavijo, klanjam ti se, pobijedila si bitku za bitkom protiv neprijatelja zemlje koji su se činili nepobjedivima. Rusija je uložila sve prljavo što posjeduje u ovu borbu: tone novca, laži, nezakonitosti - naveo je Grosu.
Grosu je izborni rezultat nazvao jasnom porukom da kod njih u zemlji odlučuju sami, a ne Rusija. Dodao je da „nije samo PAS pobijedio na izborima, nego ljudi“.
<h2>„Moldavija – 3, Putin – 0“</h2>
Jedan od popularnih kandidata PAS-a Radu Marjan napisao je u noći na ponedjeljak na Fejsbuku: „Moldavija 3 - Putin 0. Čestitke Moldavcima!“
Bila je to aluzija na predsjedničke izbore u novembru 2024, na kojima je pobijedila proevropska predsjednica Maja Sandu, kao i na istovremeno održani referendum o EU, na kojem je tijesna većina bila za evropsku perspektivu Moldavije, te na kraju i na parlamentarne izbore.
U proteklim nedjeljama i mjesecima Moldavija je bila preplavljena proruskim sadržajima na društvenim mrežama.
Veliki dio njih širio je Patriotski blok, ali mnoge su objave stizale i s nepoznatih profila. Osim toga, preduzetnik Ilan Šor, pravosnažno osuđen zbog „krađe milijarde“, organizovao je iz Moskve opsežnu kupovinu glasova.
<h2>Trening za nemire</h2>
Koordinatori njegove mreže više su puta u proteklim nedjeljama uhapšeni, posljednji put prošle nedjelje tokom velike racije širom zemlje, prilikom koje su zaplijenjene velike količine gotovine, propagandni materijali, falsifikovani glasački listići, pa čak i oružje.
Moldavska i srpska policija takođe su uhapsile učesnike jednog kampa za obuku u Srbiji, u kojem su moldavski i rumunski državljani bili obučavani za izazivanje nereda uoči parlamentarnih izbora.
Osim toga, moldavska izborna komisija (CEC) zabranila je učešće na izborima brojnim proruskim strankama zbog ilegalnog finansiranja kampanja i stranaka.
Posljednji put to se dogodilo samo nekoliko dana prije izbora, kada su zabranjene dvije stranke, među njima i proruska stranka Srce Moldavije (IM) Irine Vlah, bivše guvernerke autonomne regije Gagauzije, čija je politička elita usko povezana s Kremljom.
<h2>Emotivna poruka predsjednice</h2>
Predsjednica Moldavije Maja Sandu obratila se biračima na izborni dan na neuobičajeno emotivan i dramatičan način, između ostalog i putem videa na Fejsbuku, u kojem je rekla: „Rusija nije naš prijatelj. Napala je susjednu zemlju bez ikakvog razloga, zatvorila nam je gasovod i želi da kupi naše glasove i našu zemlju“.
Kasnije je na Fejsbuku napisala: „Moldavija je naša zemlja, a ne Šorove kriminalne grupe“.
Vođa Patriotskog bloka Igor Dodon izjavio je u nedjelju uveče da je PAS izgubio izbore i pozvao na proteste u ponedjeljak kako bi se „odbranila pobjeda naroda protiv PAS-a“. Do ponedjeljka prijepodne Dodon se više nije oglašavao o izbornim rezultatima.
Posmatrači, međutim, ne očekuju veće proteste ili nerede u narednim danima, jer je izborni rezultat jasan. Gradonačelnik Kišinjeva Jon Čeban napisao je na Fejsbuku samo: „Zahvaljujemo svima. Poštujemo volju građana“.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu na konferenciji za novinare branio je pravo opozicije na javno izražavanje protesta. Pozvao je Patriotski blok i svog parlamentarnog kolegu Igora Dodona da protestuju mirno i da ne plaćaju učesnike protesta – kao što se dosad često događalo.

Moldavija jasno ka Zapadu

Evropska unija je u ponedeljak potvrdila da je ponovo uvela sveobuhvatne sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa, pošto su Ujedinjene nacije ponovo uvele svoje sveobuhvatne kaznene mjere.
UN su preduzele taj korak tokom vikenda pošto su zapadne sile pokrenule takozvani "snepbek" mehanizam za vraćanje sankcija koji je predviđen nuklearnim sporazumom iz 2015. godine kojim su Iranu i ukinute sankcije.
Sankcije koje je ponovo uveo blok od 27 zemalja uključuju mjere UN koje zabranjuju saradnju s nuklearnim i balističkim raketnim aktivnostima Teherana.
One se, međutim, šire i obuhvataju finansijske mjere, uključujući zamrzavanje imovine iranske centralne banke.
Teheran je osudio kao "neopravdano" ponovno uvođenje sankcija UN.
Uprkos ponovnom uvođenju, zapadni lideri su naglasili da kanali za dijalog ostaju otvoreni.
Šefica diplomatija Evropske unije Kaja Kalas izjavila je u nedjelju da ponovno uvođenje sankcija "ne smije biti kraj diplomatije".
Ujedinjene nacije su zvanično ponovo uvele sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa, dodatno vršeći pritisak na tu zemlju koja već trpi globalnu izolaciju i ekonomskih previranja poslije prethodnih rundi kaznenih mjera Zapada.
U ponoć 28. septembra, trojka evropskih sila poznata kao E3 – Velika Britanija, Francuska i Njemačka – objavile su da su Iranu ponovo uvedene takozvane sankcije.
E3 je odmah upozorila Teheran na bilo kakve "eskalatorne" korake kao reakciju na potez i pozvala Iran da se vrati pregovorima, posebno sa SAD.

EU potvrdila ponovno uvođenje sankcija Iranu poslije poteza UN

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je u večerašnjem obraćanju građanima da će ostvariti sve ciljeve rata protiv Hamasa u Gazi, počevši od povratka svih zarobljenika.
- Nalazimo se u odlučujućim danima. Nastavićemo ostvarivati sve ciljeve rata – povratak svih zarobljenika, uništenje moći Hamasa i obećanje da Gaza više neće predstavljati prijetnju Izraelu - kazao je Netanjahu.
Druga godišnjica napada Hamasa na Izrael poklapa se s pregovorima delegacija Hamasa i Izraela u Egiptu, čiji je cilj postizanje mirovnog sporazuma.
Pregovori se održavaju uz prisustvo Katara, te posredovanje Egipta.
Iako su Izrael i Hamas podržali opšta načela plana od 20 tačaka američkog predsjednika prema kojem bi borbe prestale, zarobljenici bili oslobođeni, a humanitarna pomoć dopirala u Gazu, i dalje postoje neslaganja.

Netanjahu se obratio Izraelcima: Ovo su odlučujući dani, Gaza nam više nikad neće biti prijetnja

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Sjedinjene Američke Države (SAD) pod administracijom Džo Bajdena i Donalda Trampa pružile su Izraelu najmanje 21,7 milijardi američkih dolara vojne pomoći od početka rata u Gazi prije dvije godine, prema novoj akademskoj studiji objavljenoj u utorak.
Druga studija, također objavljena u okviru projekta Troškovi rata na Watson školi za međunarodne i javne poslove Univerziteta Braun (Brown University), navodi da su SAD u posljednje dvije godine potrošile otprilike 10 milijardi američkih dolara više na sigurnosnu pomoć i vojne operacije na širem Bliskom istoku.
Iako se izvještaji u velikoj mjeri oslanjaju na materijale otvorenih izvora, oni pružaju neke od najopsežnijih procjena američke vojne pomoći Izraelu i troškova direktnog američkog vojnog angažmana u regionu.
Izvještaj, koji se temelji na javno dostupnim obavještenjima Kongresu SAD-a, objavljen je dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak za prekid rata u Gazi. Izraelski i Hamasovi zvaničnici pokrenuli su nedirektne razgovore u Egiptu ove sedmice nakon što je Hamas prihvatio neke elemente američkog plana, koji je i Izrael rekao da podržava.
Izvještaji, koji oštro kritikuju Izrael, navode da bez američke pomoći Izrael ne bi bio u stanju održati kampanju protiv Hamasa u Gazi. Napominje se i da su deseci milijardi dolara buduće finansijske pomoći Izraelu predviđeni kroz različite bilateralne sporazume.
Glavni izvještaj navodi da su SAD osigurale 17,9 milijardi dolara Izraelu u prvoj godini rata, dok je predsjednik bio Joe Bajden, i 3,8 milijardi dolara u drugoj godini. Dio vojne pomoći već je isporučen, dok će ostatak biti dostavljen u narednim godinama.
Izvještaj je izrađen u saradnji sa Quincy Institutom za odgovorno državništvo (Quincy Institute for Responsible Statecraft). Institut su neke proizraelske grupe optužile za izolacionizam i antiizraelski stav, što organizacija poriče.
Drugi izvještaj, koji analizira američke troškove za šire aktivnosti na Bliskom istoku – uključujući napade na jemenske pobunjenike Hutije i iranska nuklearna postrojenja – procjenjuje te troškove na između 9,65 i 12 milijardi dolara od 7. oktobra 2023. godine, uključujući između 2 i 2,25 milijardi dolara za napade u Iranu i povezane troškove u junu.
State Department nije odmah komentarisao iznos vojne pomoći pružene Izraelu od oktobra 2023, dok je Bijela kuća uputila pitanja Pentagonu, koji nadgleda samo dio te pomoći.

Bajden i Tramp Izraelu dali 21 milijardu dolara, bez toga ne bi mogao voditi rat u Gazi

Teorija zavjere prema kojoj je pad nadstrešnice u Novom Sadu posljedica sabotaže uz pomoć stranih sila, već gotovo godinu dana prisutna je u režimskim tabloidima u Srbiji, ali i u izjavama pojedinih političara. Međutim, nakon bizarnog nastupa na televiziji Pink u nedjelju, 5. oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je verziju događaja koja bi u uređenijim političkim sistemima bila označena kao neodgovorna i opasna manipulacija.
U svom prepoznatljivom pasivno-agresivnom tonu, Vučić je rekao da lokalni opozicioni političar iz Novog Sada, Miša Bačulov, vjerovatno nije kriv, ali da se “sumnjivo i uznemireno šetao oko željezničke stanice nekoliko sati prije pada nadstrešnice”, piše Deutsche Welle.
Režimski tabloidi i armija partijskih botova odmah su reagovali — objavili su video-snimak na kojem Bačulov prolazi pored željezničke stanice i gleda u mobilni telefon. Iako takvo povezivanje sa padom nadstrešnice djeluje apsurdno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ima jak odjek među biračima Srpske napredne stranke (SNS). Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), čak 40,4 odsto pristalica vlasti vjeruje da je pad nadstrešnice bio “diverzija u režiji stranih službi”.
Ni saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu iz jula ove godine, u kojem se jasno navodi da pad nadstrešnice 1. novembra 2024. nije posljedica diverzije ili terorističkog akta, nije promijenilo narativ vlasti. Vučić je, na svoj način, ponovo doveo u vezu strane službe i domaću opoziciju, a za dio njegovih birača to je sada praktično zvanična verzija događaja.
<h2>Panika i politički spinovi</h2>
Prema riječima Zorana Gavrilovića iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), Vučić ovim izjavama pokušava prikriti odgovornost za pad nadstrešnice i “spinovima skrenuti pažnju javnosti sa činjenice da je projekat vrijedan 320 miliona eura plaćen četiri puta više”.
Gavrilović smatra da je u redovima vlasti zavladala panika zbog godišnjice pada nadstrešnice i najavljuje da će Anketna komisija tokom ovog mjeseca objaviti izvještaj koji će obuhvatiti građevinski, pravni, medijski i ekonomski aspekt slučaja.
“U situaciji kada mu rejting više nije kao ranije, Vučić pokušava na ovaj način sačuvati uporište među svojim biračima”, kaže Gavrilović.
<h2>„Dolazim po vas“</h2>
Direktor informativnog programa televizije Nova Slobodan Georgijev za Deutsche Welle navodi da je “čitav Vučićev nastup bio žalopojka, jer ne uspijeva da kontroliše sve i svakoga u državi”.
“Djeluje kao da ne može kontrolisati baš svakog — sudiju, tužioca, agenta BIA-e ili policajca — i to ga je iznenadilo. Navikao je da stranačkim poslušnicima naređuje usmeno i telefonom, pa je sada zatečen što mu se neko ne javlja na poziv”, kaže Georgijev.
On upozorava da je Vučićeva poruka zapravo prijetnja: “Ovo je najava da će sada krenuti na one koji pokušavaju da rade svoj posao nezavisno od njega. Poruka je jasna – dolazim po vas. Počelo je od prosvjete, a sada se ide dalje. Smjene u policiji su samo dio pokušaja da se Vučić poistovjeti sa državom i kazni svako ko mu nije lično lojalan.”
<h2>Ruska propaganda na srpski način</h2>
Da više od 40 odsto birača SNS-a vjeruje da je pad nadstrešnice rezultat “stranih službi”, za Gavrilovića nije iznenađenje:
“Desne snage su sklonije teorijama zavjere. Mnogi njihovi birači jednostavno ne žele da povjeruju da vlast ima bilo kakvu odgovornost. To je već stvar psihologije – ili čak psihopatologije – jer taj dio biračkog tijela informacije dobija isključivo kroz režimske medije. Taj prostor Vučić popunjava spinovima i odvraća pažnju sa korupcije u vezi sa projektom nadstrešnice”, objašnjava on.
Georgijev dodaje da je to “ruska propaganda na srpski način”, usmjerena na “zaglupljivanje i zbunjivanje” birača:
“Vjerujem da u Srbiji postoje ljudi koji bi, da Vučić kaže da je danas srijeda, a ne utorak, rekli – jeste, srijeda je. To je društveni zločin koji ovaj režim čini, nastupajući radikalski i vjerujući da je u politici sve dozvoljeno. Ali, kao što vidimo, to ima dramatične posljedice po društvo u Srbiji”, zaključuje Georgijev.

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: eu