Očekivalo se najgore: sastanak predstavnika Grenlanda i Danske s američkom administracijom održan je u sjenci prijetnje Sjedinjenih Država nasilnom aneksijom, ali i još svježeg sjećanja na poniženje koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doživio prije godinu u Bijeloj kući.
Do toga, međutim, u Vašingtonu nije došlo, piše Dojče vele. Obje strane su se prije svega složile – da se ne slažu. Ipak, odlučeno je i da se formira radna grupa koja bi nastavila razgovore o budućnosti Grenlanda.
Koji su sada mogući scenariji?
<h2>Scenario 1: vojno preuzimanje</h2>
Donald Tramp ovu varijantu stalno pominje. U sposobnost američke vojske da brzo zauzme ostrvo niko ne sumnja. SAD su već sada vojno prisutne na ostrvu, ali s relativno malim brojem vojnika u bazi „Pitufik“ na sjeverozapadnoj obali. Prema navodima danskog ministra spoljnih poslova, tamo je stacionirano oko 200 američkih vojnika.
To vjerovatno ne bi bilo dovoljno za brzu operaciju – eventualni napad morao bi da se izvede snagama koje dolaze spolja. Važnu ulogu bi pritom imala Druga flota američke mornarice, čije je područje djelovanja sjeveroistočni Atlantik. Planovi za takav scenario već se razrađuju u Pentagonu, a odgovarajući nalog Tramp je izdao odmah po završetku akcije hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Međutim, ako bi SAD napale Grenland, radilo bi se o napadu na jednu članicu NATO, čime bi se aktivirao mehanizam kolektivne odbrane iz ugovora Alijanse. To može, ali i ne mora nužno da podrazumijeva vojnu reakciju drugih država. To bi, takođe, značilo da bi američki admiral morao da vodi operaciju NATO protiv SAD. Naime, SAD su trenutno nadležne za odbranu nordijskih zemalja – Finske, Švedske i Danske. Takav scenario bi, kako naglašava danska premijerka Mete Frederiksen, značio kraj NATO.
Scenario vojne intervencije za Trampa otvara čitav niz političkih pitanja. Da li bi on to odlučio bez obzira na stavove sopstvene Republikanske stranke u kojoj ima mnogo pristalica NATO? Da li bi rizikovao gubitak američkih baza u Evropi? Ili upravo u sukobu oko Grenlanda vidi priliku da razbije NATO? Koliko visoko procjenjuje opasnost od vojnog sukoba sa državama-članicama Alijanse? O tim pitanjima će se, po svemu sudeći, odlučivati prije svega u Bijeloj kući – a ne u zajedničkoj radnoj grupi s Danskom.
<h2>Scenario 2: kupovina ostrva</h2>
Tramp je više puta jasno stavio do znanja da želi Grenland u vlasništvu SAD, a pritom je govorio i o „kupovini“. Vašington je i ranije pokazivao interesovanje za ostrvo. Na primjer, nakon Drugog svjetskog rata, američka vlada ponudila je Danskoj zlato u vrijednosti od 100 miliona dolara. Do kupovine tada nije došlo.
Tramp je tu ideju ponovo pokrenuo već tokom svog prvog mandata, ali ne s današnjom odlučnošću. Nakon pobjede na izborima 2024. godine vratio se ideji o preuzimanju ostrva, uz znatno jači naglasak na vojnu opciju. Prema navodima američkih medija, opciju kupovine potom je konkretizovao državni sekretar Mark Rubio. Prema tim izvještajima, nedavne prijetnje nisu imale za cilj vojnu invaziju, već kupovinu. List Njujork tajms je, pozivajući se na zvaničnike, objavio da je Tramp zatražio ažurirani plan za kupovinu ostrva.
Novinska agencija Rojters nedavno je izvijestila da se razmatraju iznosi između 10.000 i 100.000 dolara po stanovniku, kako bi se oni pridobili za priključenje Sjedinjenim Državama. Kopenhagen i glavni grad Grenlanda, Nuk, te ponude brzo su odbili.
Bivši danski ministar za Grenland Tom Hojem u intervjuu za njemački javni servis NDR je rekao: „Ko misli da se Grenlanđani mogu kupiti, taj ne poznaje grenlandsku dušu“. Veze s Danskom su tokom vjekova bile bliske, često i porodične, što je oblikovalo kulturni identitet ostrva. Novčane ponude ljudi doživljavaju kao uvredu i reaguje s prezirom.
<h2>Scenario 3: referendum o priključenju</h2>
Grenland je samoupravni dio Kraljevine Danske, ali ima pravo da se putem referenduma izjasni za nezavisnost. To bi mogao da bude korak ka dobrovoljnom priključenju SAD. O toj mogućnosti nedavno je spekulisao republikanski senator Džon Kenedi.
Čini se da SAD pokušavaju da zabiju klin između Grenlanda i Danske i da podstaknu antidansko raspoloženje. Krajem avgusta danska televizija DR izvijestila je da vlada u Kopenhagenu procjenjuje da su američki državljani učestvovali u tajnim akcijama političkog miješanja na Grenlandu. Tramp je takođe imenovao specijalnog izaslanika za Grenland, koji je ubrzo potom poručio da SAD žele direktno da razgovaraju sa Grenlanđanima o mogućem priključenju SAD.
Ipak, iako su mnogi Grenlanđani posljednjih godina sve naklonjeniji nezavisnosti od Danske, istraživanja javnog mnjenja su prošlog proljeća pokazala da je oko 85 odsto stanovništva protiv priključenja SAD. Nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora formirana je široka koalicija, koja se tumači kao jasan znak odbacivanja pripajanja SAD.
Američki zahtjevi su, umjesto toga, Grenland dodatno približili Danskoj. Premijer Grenlanda Jens Frederik Nilsen je poručio: „Ako bismo ovdje i sada morali da biramo, izabrali bismo Dansku, Kraljevinu Dansku, NATO i EU“. Zbog toga referendum ne bi bio najbolja opcija za SAD.
<h2>Scenario 4: vojno jačanje Grenlanda i Arktika</h2>
Sporazum iz 1951. godine omogućava američkim oružanim snagama da koriste Grenland u vojne svrhe, uz obavezu da doprinose njegovoj odbrani. Od tada su SAD izgradile više baza na ostrvu, od kojih je većina u međuvremenu zatvorena. Ipak, sporazum im omogućava da u svakom trenutku ponovo znatno povećaju svoje vojno prisustvo. Trampu, međutim, to očigledno nije dovoljno, jer svoje zahtjeve stalno opravdava prijetnjom koju navodno predstavljaju Kina i Rusija.
Da bi se riješili ti bezbjednosni problemi, više država NATO se posljednjih mjeseci izjasnilo za jače prisustvo Alijanse u regionu. Već ove nedjelje trebalo bi da počne zajednička izviđačka misija više zemalja Alijanse, u kojoj učestvuje i njemački Bundesver. Cilj misije je, kako je saopštilo Ministarstvo odbrane u Berlinu, da se „ispitaju okvirni uslovi za moguće vojne doprinose podršci Danskoj u obezbjeđivanju bezbjednosti regiona“. Za sada se misija smatra prije svega simboličnom – kao ponuda SAD, ali i kao znak solidarnosti unutar NATO.
Danska takođe planira da ojača svoje vojno prisustvo na ostrvu, i to u saradnji s NATO-partnerima. Trenutno je na Grenlandu stacionirana jedinica Arktičke komande danskih oružanih snaga, koja je 2015. brojala oko 60 pripadnika. Pored toga, na sjeveroistoku ostrva nalazi se patrolna stanica Daneborg, gdje je, između ostalog, smještena i izviđačka jedinica sa psećim zapregama.
Generalno,NATO je od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine ponovo otkrio strateški značaj arktičkog regiona i pojačao napore da tome odgovori. Da li je to na kraju pravi cilj SAD – ili im to ipak nije dovoljnoNATO je od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine ponovo otkrio strateški značaj arktičkog regiona i pojačao napore da tome odgovori. Da li je to na kraju pravi cilj SAD – ili im to ipak nije dovoljno? Odgovor, čini se, neće zavisiti samo od vojnih razmatranja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Četiri scenarija za Grenland

Trupe iz nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Norvešku i Švedsku, stižu na Grenland kako bi pojačale sigurnost ovog arktičkog ostrva, nakon što su razgovori predstavnika Danske, Grenlanda i SAD-a u srijedu ukazali na "fundamentalno neslaganje" između administracije Donalda Trampa i evropskih saveznika.
- Prvi francuski vojni elementi već su na putu i drugi će uskoro uslijediti - saopštio je u srijedu francuski predsjednik Emanuel Makron, dok su francuske vlasti navele da je oko 15 francuskih vojnika iz planinske pješadijske jedinice već u Nuuku na vojnoj vježbi.
Njemačka će u četvrtak poslati izviđački tim od 13 pripadnika u Grenland, saopćilo je njeno Ministarstvo odbrane.
Danska je najavila da će povećati svoje vojno prisustvo na Grenlandu, uz priključenje NATO saveznika, upravo u trenutku kada su danski i grenlandski šefovi diplomatije u srijedu u Vašingtonu razgovarali s predstavnicima Bijele kuće o namjerama američkog predsjednika da preuzme ostrvo kako bi iskoristio njegova mineralna bogatstva i zaštitio sigurnost Arktika u jeku rastućeg interesa Rusije i Kine.
<h2>Tramp ne odustaje</h2>
Danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen, uz kojeg je stajala njegova grenlandska kolegica Vivijan Mocfelt, rekao je u srijedu da oko Grenlanda i dalje postoji "fundamentalno neslaganje" s Trampom, nakon dugo očekivanih razgovora u Bijeloj kući s potpredsjednikom Džej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom.
Rasmusen je dodao da ostaje "jasno da predsjednik ima tu želju da osvoji Grenland".
- Stvarno nam treba. Ako mi ne uđemo, ući će Rusija i ući će Kina. A Danska tu ne može ništa, ali mi možemo sve - rekao je Tramp novinarima u Ovalnom uredu nakon sastanka.
Tramp je kazao da još nije bio informiran o detaljima sastanka u Bijeloj kući kada je davao ove izjave.
U glavnom gradu Grenlanda, Nuuku, lokalni stanovnici rekli su za Asošijejted pres da im je drago što je prvi sastanak grenlandskih, danskih i američkih zvaničnika održan, ali su istakli da je ostavio više pitanja nego odgovora.
Nekoliko sagovornika kazalo je da odluku Danske da pošalje dodatne trupe, kao i obećanja o podršci drugih NATO saveznika, vide kao zaštitu od moguće američke vojne akcije. Međutim, evropski vojni zvaničnici nisu sugerisali da je cilj odvraćanje SAD-a od poteza prema ostrvu.
Maja Martinsen (21) složila se s tim i rekla da je "utješno znati da nordijske zemlje šalju pojačanja" jer je Grenland dio Danske i NATO-a.
Spor, kako je navela, nije pitanje "nacionalne sigurnosti" već "nafte i minerala koje imamo, a koji su netaknuti".
U Kopenhagenu je danski ministar odbrane Truls Lund Pulsen najavio pojačano vojno prisustvo na Arktiku "u bliskoj saradnji s našim saveznicima", nazvavši to nužnošću u sigurnosnom okruženju u kojem "niko ne može predvidjeti šta će se desiti sjutra".
- To znači da će od danas i u narednom periodu biti povećano vojno prisustvo u i oko Grenlanda aviona, brodova i vojnika, uključujući i one iz drugih NATO saveznica - rekao je Pulsen.
Upitan da li su evropska pomjeranja trupa koordinirana s NATO-om ili kakvu bi ulogu američki savez mogao imati u ovim vježbama, NATO je sve upite uputio danskim vlastima.
<h2>Na ispitu i NATO</h2>
Ipak, NATO razmatra kako članice mogu zajednički ojačati prisustvo saveza na Arktiku, rekao je jedan zvaničnik NATO-a koji nije bio ovlašten da javno govori i pristao je govoriti pod uvjetom anonimnosti.
Rasmusen, šef danske diplomatije, najavio je formiranje radne grupe s Amerikancima radi razgovora o načinima prevazilaženja razlika.
- Po našem mišljenju, grupa bi se trebala fokusirati na to kako odgovoriti na američke sigurnosne zabrinutosti, a istovremeno poštovati crvene linije Kraljevine Danske - rekao je Rasmusen.
Govoreći u emisiji "Special Report" na Foks njuzu u srijedu nakon razgovora u Bijeloj kući, Rasmusen je odbacio i vojno preuzimanje i potencijalnu kupovinu ostrva od SAD-a. Na pitanje misli li da će SAD izvršiti invaziju, odgovorio je: "Ne, barem se nadam da neće, jer bi to, mislim, bio kraj NATO-a".
Rasmusen je rekao da Grenlanđani vjerovatno ne bi glasali za američku upravu čak ni uz finansijske poticaje, jer misli da "nema šanse da će SAD plaćati skandinavski sistem socijalne zaštite na Grenlandu, iskreno govoreći".
- Niste uveli skandinavski sistem socijalne zaštite ni u vlastitoj zemlji - dodao je Rasmusen.
Tramp je, obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, rekao: "Vidjećemo kako će se sve završiti. Mislim da će se nešto ipak dogovoriti".

Evropljani šalju simbolične vojne trupe na Grenland, no Danska se nada da Amerika neće izvršiti invaziju

The President of the Social Democratic Party (SDP) and one of the leaders of the European Alliance Ivan Vujović told Portal ETV that everything happening around the wastewater collector in Botun, coming from part of the ruling authorities, is nothing but a farce.
- By putting forward demands for constitutional changes and raising issues of language, the flag, and citizenship, the essential agenda that will be pushed throughout 2026 by Vučić’s Trojan horses, Milan Knežević and Andrija Mandić, has been exposed - Vujović told Portal ETV.
He emphasized that both Andrija Mandić and Milan Knežević are playing the same game of obstructing Montenegro’s path toward the European Union.
- Both Mandić and Knežević are playing the same game of obstructing Montenegro’s EU path, even though Mandić is trying, on the one hand, to support Knežević, while on the other hand pretending to be a peacemaker and an alleged factor of stability - Vujović said.
He noted that it is not easy to predict the outcome of this political game, particularly in the context of a possible withdrawal from government by Knežević.
- It is not easy to predict the outcome of this game in terms of Knežević leaving the government and what Vučić will ultimately assess as being better from the standpoint of their shared goal - Vujović said.
He stressed that the leader of the so-called „Serbian world“ („srpskog sveta“ is aware that time is running out.
- The leader of the „Serbian world“ is definitely aware that time is slipping away and that he must act more aggressively through his outposts in Montenegro, because we have entered 2026, when it will become completely clear whether there are prospects for Montenegro’s rapid accession to the EU - Vujović emphasized for Portal ETV.
According to him, this is why an ultimatum has been issued to the Government, and road blockades are being announced.
- Road blockades are emerging, or rather being announced, which unmistakably remind of the infamous log revolutions from the early 1990s, a trademark of the Greater Serbian politics of that time - Vujović said.
He underlined that the fact that Aleksandar Vučić is commenting from the United Arab Emirates on Montenegro’s political dynamics down to the smallest details shows that the political stakes will be raised to the maximum.
- Identity-related issues are that political time bomb meant to explode, polarize society, and produce instability in Montenegro, that is, an environment in which it would be impossible to implement the European agenda - Vujović said.
He added that the role of the leaders of the former Democratic Front is now more than clear.
- Anyone who, after all this, does not understand the role and function of the leaders of the former Democratic Front will never understand anything about politics - Vujović stressed to Portal ETV.
Finally, Vujović assessed that Prime Minister Milojko Spajić and the Europe Now Movement have an opportunity to rid themselves of part of the problem within the ruling coalition.
- Spajić and the Europe Now Movement now have a chance, by completely ignoring Knežević’s demands, to free themselves of at least one problem in the government. This will be a kind of test for the Prime Minister, who, by marginalizing Knežević, would send a message to Andrija Mandić as well and thereby show that he wants to escape the trap he fell into when he allowed them into power - he said.
Vujović warned that any concessions on identity-related issues would have serious consequences.
- Any yielding to their demands on identity issues would, I fear, definitively bury Montenegro’s chances of closing the negotiating chapters by the end of 2026 - Vujović concluded for Portal ETV.

Miraš Dušević

Vujović: Vučić wants to push Montenegro back to the early 1990s through Knežević and Mandić - the manuscript of Greater Serbia's politics and a time bomb for destabilization

Early elections in Montenegro would not bring anything, even though the EU has publicly stated for some time that there are many contentious issues concerning the influence of Moscow and Belgrade on the Montenegrin government, which supports the thesis that a reconstruction of the Government is needed, but I doubt that it will come to that - political scientist Nikoleta Đukanović said in the morning program „Budilnik“ on Television E.
Montenegro is indeed not making progress in the accession process, Đukanović says, because there are no measurable results in meeting the criteria and in reform processes.
She also believes that there will be sabotage and that it will find fertile ground in Montenegro because, as she says, parties only declaratively support European values. Even opposition parties with a pro-European image, she recalls, have not supported certain laws related to vulnerable groups.
- We may have adopted or may adopt some laws, strategies, and write action plans for implementing those strategies, but essentially we have no tangible results or overall progress in the integration process. We can go into individual cases, chapters, and areas, but we truly are not a democratically organized state that is close to European values and that implements them in practice. We do not even have value patterns among citizens themselves that are close to European values, and a lot of time has been lost in this process due to inaction. I find the explanation for why this process may be complicated until the very end in Montenegro’s weak institutions and its unwillingness to truly implement and properly complete this process. On the other hand, we do not have political parties that are pro-European, we have never had a pro-European government - rhetorically yes, but none has done anything epochal that would allow us to say that such a government put all its party interests aside and did everything so that citizens could have a European perspective, that is, a better life like citizens of the European Union. We do not have such a party - Đukanović said.
An independent analysis being considered by European diplomats involved in Montenegro’s integration process, reported by the Beta news agency, states that Montenegro, in the final phase of accession to the European Union, does not have a government and administration with an unquestionable pro-European agenda.
The Government is making progress in the negotiation process only thanks to the will and, Đukanović believes, the geopolitical circumstances of the EU, rather than as a result of its own work and pro-European values.
- I am certain that the European Union will have more problems with such parties and governments inside the Union than benefits from having supported the enlargement process and from that process finally gaining some credibility. As for whether there will be a government reconstructtion - I seriously doubt it, not only because of this report or because of party threats about whether they will continue to support the Government or not. I think elections suit no one, an enormous amount of time would be lost in organizing them and forming a government, and we would gain nothing different - quite the contrary. I seriously doubt that diplomatic circles would support elections, because such elections would only strengthen the right-wing center, exclusively strengthen Mandić’s party, and I think no one would gain anything from that. I seriously doubt that opposition parties in Montenegro are not aware of this - Đukanović concluded.

Đukanović: I doubt there will be a reconstruction of the Government, even though European diplomats are calling for it

Univerzitetski profesor i politički analitičar Zlatko Vujović ocijenio je da će se u narednim mjesecima, do kraja pregovora za ulazak u Evropsku uniju (EU), dešavati „razni požari, tempirane bombe i političke krize“ koje bi trebalo da rezultiraju time da se pregovori neuspješno okončaju.
- Ali je ipak (Aleksandar) Vučić potcijenio riješenost Evropske komisije i zapadnih partnera da uvedu Crnu Goru u EU, jer članstvo Crne Gore u EU nije projekat Crne Gore - već je odavno postao projekat Evropske unije - naglasio je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E.
Do skoro je mislio, kaže Vujović, da je nemoguće da dođe do promjene lokalne vlasti u Podgorici i na državnom nivou prije opštih izbora 2027. godine.
- Jer neki akteri vladajuće koalicije nijesu spremni da dozvole okončanje pregovora pod pritiskom zvaničnog Beograda.. - naveo je on.
Dodao je da je postojala spremnost Vlade i vladajuće koalicije da budu tolerisani do kraja mandata da bi se ispunili zahtjevi iz pregovora.
- Otvorilo se pitanje da li ova koalicija može ili je potrebno rekonstruisati Vladu da bi ona mogla da okonča pregovore, a vidjeli smo neke non papere, dokumente, analize koje su izašle i koje govore u prilog tome. Kako se primičemo kraju ove godine, ka očekivanom kraju pregovora, vremena nema za greške, nema za neke blokade i postoji strah kod jednog dijela naših zapadnih partnera da dio vladajuće koalicije će pokušati da izblokira. Mi vidimo sada cijeli niz akcija, ja ne bih isključio ni dogovor gospodina (Milana) Kneževića, Vučića i (Andrije) Mandića oko strategije izazivanja krize u Crnoj Gori, s obzirom da jeste želja predsjednika Vučića da održe vanredni izbori - naveo je on.
Međutim, kaže, ima tu još scenarija.
- Jedan je pominjanje referenduma o ulasku Crne Gore nakon okončanja pregovora sa Evropskom unijom, ali sa izmjenjenim biračkim spiskom i tu se krije ono iza kulisa, kada govorimo o konkretnom slučaju mogućeg referenduma i zahtjevu da se uredi dvojno državljanstvo Srbije i Crne Gore i uvede, prevedeno na politički jezik, nekoliko stotina hiljada novih birača koji bi onda predstavljali jednu jasnu većinu koja bi spriječila kratkoročno ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, taj referendum ne bi prošao. Pogledajmo podršku članstvu Srbije u EU, ona je oko jedne trećine i na taj način bi Vučić moga preko svojih fantom birača, koji bi se na ovaj način legalozovali u Crnoj Gori, da spriječi članstvo Crne Gore u Evropsku uniju u tom zadnjem momentu. Mi ćemo da gledamo u ovim mjesecima do kraja pregovora, za koje ja vjerujem da će i pored svega biti uspješni, puno raznih požara, tempiranih bombi, političkih kriza koje bi sve trebalo da daju negdje rezultat da se ti pregovori neuspješno okončaju - naveo je Vujović.
No, cijeni i da je Vučić potcijenio riješenost Evropske komisije i zapadnih partnera da uvedu Crnu Goru u EU.
- Članstvo Crne Gore u EU nije projekat Crne Gore već je odavno postao projekat Evropske unije, projekat ključnih zemalja Evropske unije, zato nam gledaju kroz prste, kao što su gledali i drugima, sada već članicama Evropske unije. Nemojte misliti da je Hrvatska bila spremnija nego što je Crna Gora sada, da su to bile Bugarska, Rumunija, Slovačka 2004. godine. Crna Gora je u ovom trenutku sa svim manama i kritikama koje joj se s pravom upućuju spremnija nego bilo koja od tih zemalja kada su one postale članice Evropske unije - rekao je Vujović.
<h2>Slijedi eskalacija krize</h2>
Vjeruje da slijedi eskalacija političke krize u Crnoj Gori za koju ne zna kako će se završiti, jer je veliki ulog za partije poput DNP-a da napuste vladajuću koaliciju.
- Sad oni uzimaju jedan veliki dio kolača vlasti u Crnoj Gori, značajno, da oprostite, muzu ovu zemlju i cijede zloupotrebljavajući tendere, političko zapošljavanje &nbsp;i razne druge mogućnosti, pa se postavlja pitanje da li Knežević ima podršku unutar svoje partije da napusti vlast - istakao je Vujović.
Smatra da Milan Knežević pokušava politički da trguje, jer kako kaže, ima i sa čime dok god njegovi odbornici čine većinu vlasti u velikom broju opština, pa bi lako mogli destabilizovati lokalne samouprave, bar u dijelu opština.
- On će pokušati da ucjenjuje, pitanje je koliko stvarno ima težinu sa ucjenjuje, posebno sa nekim pitanjima koja ponovo zanemaruju Botun i meni je žao što je dio građana Zete duboko uvjeren u ispravnost svojih stavova iznevjeren i zloupotrebljen politički, jer je činjenica da je to postrojenje za preradu otpadnih voda najviše bilo u njihovu korist. Ali, zanemarimo tu stvar, Botun je uvijek bio politički projekat i sad kad nije uspio neki drugi projekat će da se aktivira, to više nije značajno, iscijeđeno je, iscrpljeno, ne može se iz njega više ništa izvaditi. Nevažno je sredstvo - vaźan je cilj, a cilj je da zaustavi Crna Gora &nbsp;njeno članstvo. To će biti najveći poraz Vučića i Srbije na strateškom planu, ako izuzmemo nezavisnost koju smo obnovili 2006. godine - rekao je on.
Sada se, kaže on, u zvaničnom Beogradu upalio važan alarm.
- Sad Crna Gora članica NATO-a, članica EU, na kraju krajeva zašto ne pričati i o tome da li će Crna Gora biti u prilici da postavlja pitanja Srbiji kao što Hrvatska nama sad postavlja i kaže ,,Čekajte, ne možete se miješati u izborne procese u Crnoj Gori ako želite da mi kao članica Evropske unije glasamo da dobijete novac za izgradnju i renoviranje pruge, ili za noviji autoput ili finansijsku pomoć.” Crna Gora će da kaže ,,pa ne može, dajte nam biračke spiskove”, pa ćemo da uporedimo biračke spiskove. U zvaničnom se Beogradu jedan veoma važan alarm upalio, on dugo već treperi crvenom bojom da se Crna Gora mora zaustaviti po tom pitanju - naglasio je Vujović.
Vjeruje da bi se uparivanjem biračkih spiskova &nbsp;Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine iz ruka beogradskih vlasti izbio jedan od, kako kaže, ključnih instrumenata kojim utiču na političke procese u regionu i na taj način destabilizuju zemlje regiona.&nbsp;
- Sad je već jasno da ima nekoliko stotina birača koji kruže po regionu, pokušavajući da oni budu kritična brojka koja će opredijeliti izborni ishod u tim zemljama. To je neprihvatljivo i pitanje je vremena kad će Srbija morati da se povinuje nekim standardima, pravilima, da poštuje ono što su zahtjevi zemalja koje okružuju, koje će biti članice Evropske unije - rekao je Vujović.
<h2>Mandić pokušava da ne ispadne izdajnik srpskog naroda</h2>
Smatra da je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pragmatičan političar i da je uložio puno u afirmaciju imidža prozapadnog političara, negirajući to što nosi titulu četničkog vojvode.
- Pokušavaće da igra na dvije stolice, njemu ne odgovara kao političaru ovakva duboka radikalizacija, gdje on mora da se jasno izjasni i da na neki način rizikuje da izgubi dio birača. Njemu odgovara tiha voda, gdje on preuzima što veći dio vlasti, preuzima ključna preduzeća, već je preuzeo komplentnu energetiku i zapošljava svoje ljude, namješta tendere i tako dalje, jača svoju moć, što je praksa na Zapadnom Balkanu jer se tako jača moć politička i njemu ne odgovara ovo što radi Milan Knežević do kraja - naveo je on.
Kaže da bi mu jedna dozirana akcija Milana Kneževića odgovarala.
- Međutim, Kneźević očigledno pod pritiskom zvaničnog Beograda ide par koraka ispred onoga što bi želio Mandić i dovodi ga u nezgodnu situaciju. Mandić stalno pokušava da pegla situaciju da ne bi ispao ,,izdajnik srpskog naroda”, pokušava to da izbjegne i ostane u vlasti pa čak i ako se desi članstvo Crne Gore u EU - zaključio je Vujović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Vujović: Ne bih isključio ni dogovor Kneževića, Vučića i Mandića oko strategije izazivanja krize u Crnoj Gori

Evropska komisija (EK) uskoro će predložiti sankcije protiv predstavnika vlasti u Iranu odgovornih za represiju nad demonstrantima, saopštila je predsjednica te institucije Ursula fon der Lajen.
Ona je kazala da je rastući broj žrtava u Iranu užasavajući i poručila da osuđuje “prekomjernu upotrebu sile i kontinuirano ograničavanje sloboda”.
- Evropska unija (EU) je već u cijelosti uvrstila Korpus islamske revolucionarne garde u svoj režim sankcija za kršenje ljudskih prava - rekla je Fon der Lajen, ističući da evropske institucije stoje uz narod Irana koji "hrabro maršira za svoju slobodu".
Pripremu novih sankcija protiv iranskih vlasti potvrdila je i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Hrabrost iranskog naroda je zadivljujuća. Režim ima dugu istoriju brutalnog gušenja protesta i niko ne zna šta će donijeti naredni dani. Oštar i brutalan odgovor bezbjednosnih snaga je neprihvatljiv i razotkriva režim koji se boji vlastitog naroda - rekla je Kalas u Berlinu, nakon razgovora s njemačkim ministrom odbrane Borisom Pistoriusom.
Sankcije protiv Irana već su na snazi u EU i uvedene su protiv pojedinaca odgovornih za kršenje ljudskih prava, širenje nuklearnog oružja, te podršku Teherana ruskom ratu protiv Ukrajine.
Kako je objasnila Kalas, EU sada radi na dodatnim sankcijama u svjetlu represije nad građanima koji gotovo tri sedmice demonstriraju.
Kao odgovor na represiju protiv građana, predsjednica Evropskog parlamenta (EP) Roberta Mecola je u ponedjeljak donela odluku da iranskim diplomatama zabrani ulazak u prostorije EP-a u Briselu, Luksemburgu i Strazburu.
Odluku je obrazložila brutalnim obračunom teheranskog režima s demonstrantima.
U pismu koje je uputila poslanicima Evropskog parlamenta navodi se da je donijela odluku da svim diplomatama, osoblju diplomatskih misija, vladinim zvaničnicima i predstavnicima Irana zabrani ulazak u sve prostorije EP.
Aktuelni protesti, koji su započeli krajem decembra, predstavljaju jedan od najvećih izazova za klerikalnu vlast još od Islamske revolucije 1979. godine.
Ustanak je prvobitno pokrenut zbog galopirajuće inflacije i pada vrijednosti nacionalne valute, ali se ubrzo proširio u šire antivladine proteste.
Organizacije za ljudska prava tvrde da su vlasti sprovele brutalno gušenje demonstracija, tokom kojih je poginulo više od 600 ljudi.
Rojters je, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika, izvijestio da broj stradalih iznosi oko dvije hiljade eura.

EU najavljuje nove sankcije protiv Irana

Poslanik Pokreta Evropa sad &nbsp;Miloš Pižurica izjavio je za <a href="https://www.standard.co.me/politika/pizurica-za-standard-identitetska-i-sva-druga-pitanja-mogu-doci-na-red-nakon-ulaska-u-eu">portal Standard </a>da identitetska, kao i sva druga pitanja, mogu doći na red nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
Odgovarajući na pitanje o najavi Demokratske narodne partije da bi njihovi predstavnici u Vladi, potpredsjednik Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević, mogli podnijeti ostavke ukoliko Vlada ne podrži inicijative koje se odnose na jezik, državljanstvo, državne simbole i dijalog o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, Pižurica je poručio da je prioritet PES-a jasan i da se odnosi na ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Što se tiče identitetskih, kao i svih drugih pitanja, ona mogu doći na red nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju- kazao je poslanik PES-a.
Suvišno je, navodi Pižurica, govoriti o tome koliko bi ulazak naše zemlje u Evropsku uniju unaprijedio kvalitet života svih – Crnogoraca, Srba, Albanaca, Bošnjaka, kao i svih građana i građanki.&nbsp;
- EU malim državama donosi brojne benefite, što potvrđuju primjeri Malte, Slovenije i Slovačke- zaključio je poslanik PES-a.

Pižurica: Identitetska i sva druga pitanja mogu doći na red nakon ulaska u EU

Kada su se evropski saveznici sastali u Parizu kako bi učvrstili bezbjednosne garancije za Ukrajinu, tamo su bili i izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa. To je nakratko pružilo nadu da bi glas EU mogao da se čuje u Vašingtonu uprkos žestokoj kontroverzi oko Grenlanda, piše Dojče vele.
- U velikoj mjeri smo završili bezbjednosne protokole - rekao je Stiv Vitkof, jedan od dvojice izaslanika, dok je stajao uz lidere Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine u predsjedničkoj palati u Parizu. 
- Ovo je važno kako bi, kada se ovaj rat završi, bio završen zauvek - dodao je Vitkof.
Ipak, čak i dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo potpisivale odlučnost da u poslijeratnom scenariju rasporede trupe u Ukrajinu, SAD nisu ponudile da priteknu u pomoć tim trupama u slučaju da Rusija ugrozi njihovu bezbjednost.
<h2>Kako bi raspoređivanje moglo da izgleda?</h2>
Prošle sedmice Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina potpisale su deklaraciju o namjerama da se rasporede „multinacionalne snage“ kao podrška obrani i obnovi Ukrajine - nakon rata.
Stručnjaci kažu da deklaracija, kao potpisani dokument, predstavlja čvršću i formalniju garanciju Ukrajini.
U utorak (6. januar) je njemački kancelar Fridrih Merc najavio da bi i Njemačka mogla da odigra vojnu ulogu i rasporedi „snage na teritoriji NATO-a koja se graniči s Ukrajinom“, nakon što se postigne prekid vatre.
Prvi put je i španski premijer Pedro Sančez izrazio spremnost da pošalje trupe u okviru mirovne misije u Ukrajini. Sančez nije iznosio detalje.
Jakob Funk Kirkegard, saradnik briselskog trusta mozgova Brugel, vjeruje da se snage namjerno zovu „multinacionalnim“ kako bi se se otvorio prostor da se priključe i druge zemlje iz ili van Evrope.
- Ko bi to mogao biti? Mislim možda Australija, ili svakako Turska, koja je veliki igrač na Crnom moru - rekao je on za Dojče vele.
Sastanak u Parizu održan je u okviru takozvane koalicije voljnih - koju čini oko 30 zemalja privrženih Ukrajini. Sjedinjene Države nisu među njima.
U saopštenju je ta grupa navela da će pomoći u izgradnji „odbrambenih utvrđenja“ unutar Ukrajine.
Kirkegard je rekao da nije jasno kakve bi tačno fortifikacije to bile. Možda, nagađa, slične onima koje se podižu u članicama NATO-a u blizini Rusije. „Kao u Finskoj“, rekao je, to bi bar moglo da uključi „postavljanje mina i bodljikave žice“.
U saopštenju lidera koalicije takođe se navodi da će učestvovati u predloženom mehanizmu nadzora prekida vatre koji bi da predvode SAD. To bi zahtijevalo opremu i ljude koji bi pratili senzore, snimke dronova i satelita.
Dodaje se da će Ukrajinci „ostati prva linija odbrane i odvraćanja“, dok su stručnjaci za Dojče vele rekli da bi evropske trupe uglavnom bile prisutne kao instruktori, a ne u borbenoj ulozi.
<h2>Mnoga pitanja</h2>
Neki u Evropi sada daju gas kako bi se uspostavila dugoročna bezbjednosna arhitektura za Ukrajinu. Ali još ima više pitanja nego odgovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da bi Francuska mogla da rasporedi „nekoliko hiljada“ vojnika na ukrajinsku teritoriju.
Ali, dodao je Kirkegard, njemu bi moglo biti teško da dobije odobrenje francuskog parlamenta za finansiranje trupa u inostranstvu, posebno usred političke i ekonomske krize u zemlji.
Potpis Kira Starmera na deklaraciji izazvao je negodovanje među opozicionim liderima i stručnjacima koji tvrde da Britanija nema dovoljno vojnika da šalje nekuda.
Strateški pregled odbrane Ujedinjenog Kraljevstva – zvanični dokument iz prošle godine – bilježi da su se veličina i spremnost armije smanjili poslije kraja Hladnog rata.
U izvještaju piše da je „samo mali deo trupa“ spreman za raspoređivanje u bilo kom trenutku. Pad broja vojnika poklapa se sa smanjenim izdacima za odbranu.
Obraćajući se parlamentu, Starmer je rekao da će broj vojnika koji će biti poslati u Ukrajinu biti određen u skladu sa njihovim vojnim planovima, koje izrađuju i u kojima očekuju podršku drugih članica.
U Njemačkoj će prijedlog kancelara Merca da se trupe rasporede u NATO zemlje koje se graniče s Ukrajinom takođe prvo morati da odobri parlament.
Nekoliko drugih članica koalicije voljnih ostalo je sasvim misteriozno. Moguće, smatra se, da i neće iznositi konkretnije planove dok se jednom ne uspostavi mir u Ukrajini.
- Da li bi svi partneri iz koalicije voljnih snažno reagovali ako Rusija ponovo napadne? To je teško pitanje. Pitam ih sve i još nisam dobio jasan odgovor - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u srijedu, 7. januara.
Dok bezbjednosne garancije ne budu odobrene u parlamentima i američkom Kongresu, kako dodaje, ne mogu odgovoriti na pitanje da li su partneri spremni da ih zaštite.
<h2>Izostanak američkog oslonca najveća prepreka</h2>
Najveća prepreka evropskom prisustvu u poslijeratnoj Ukrajini dolazi od nekada najbližeg saveznika preko Atlantika.
Trampovi izaslanici koji su prisustvovali sastanku u Parizu nisu razjasnili evropske dileme oko toga da li bi SAD pritekle u pomoć njihovim trupama ukoliko bi Rusija prekršila uslove mira.
Markus Rajsner, austrijski vojni istoričar i predavač na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Beču, rekao je za Dojče vele da je suštinska poruka deklaracije iz Pariza bila da se SAD pozovu na podršku tom evropskom vojnom poduhvatu.
- Trenutno je nezamislivo da evropske snage uspostave veliko prisustvo u Ukrajini bez podrške SAD i njihovih specijalizovanih vojnih kapaciteta, i bez garancije da će Amerika vojno intervenisati u slučaju ruskog napada - naveo je Rajsner.
Ovo je naročito tačno, kako upozorava, sve dok Rusija zapadne vojnike u Ukrajini smatra vojnim metama.

Čizme u Ukrajini: Smiju li Evropljani bez Amerikanaca?

Ministri finansija članica EU postigli su dogovor o uvođenju nove carine na pošiljke male vrijednosti koje stižu na evropsko tržište.
Riječ je o nametu od tri eura koji će se odnositi na robu naručenu putem online trgovina, a mjera je usmjerena na smanjenje priliva jeftinih proizvoda, prije svega iz Kine, koji se u Evropu plasiraju preko platformi poput Sheina i Temua, prenosi Capital.ba.
Kako je saopštio Savjet EU, carina će početi da se primjenjuje od 1. jula i ostaje na snazi dok Unija ne uspostavi trajno rješenje kojim bi se ukinulo postojeće oslobađanje od carina za online kupovine čija vrijednost ne prelazi 150 eura.
Planirano je da se to izuzeće u potpunosti ukine do 2028. godine, u okviru šire reforme carinskog sistema EU.
Privremena mjera uvedena je zbog činjenice da pošiljke male vrijednosti trenutno ulaze u EU bez carinskih dažbina, što, prema ocjeni Savjeta, stvara nelojalnu konkurenciju za evropske trgovce, otvara pitanja sigurnosti i zdravlja potrošača, povećava rizik od prevara te ima negativan uticaj na okolinu.
Nova carina neće se obračunavati po paketu, već prema vrsti proizvoda, koja je definisana šestocifrenim tarifnim oznakama. To u praksi znači da će, primjera radi, deset pari čarapa izrađenih od istog materijala biti oporezovano s tri EUR, dok će kombinacija različitih materijala unutar iste pošiljke rezultirati višim iznosom carine.
Pojedini poslanici u Evropskom parlamentu, poput irskog europarlamentarca Barryja Andrewsa, koji je ranije zagovarao carinu od pet EUR po paketu, pozdravili su postignuti dogovor i poručili da bi Unija trebalo da razmotri dodatno povećanje carina ukoliko se priliv jeftinih pošiljki ne smanji.
Online platforme poput Temua, Sheina, AliExpressa i Amazona omogućavaju direktnu isporuku odjeće, obuće i modnih dodataka iz kineskih fabrika do evropskih kupaca, često po cijenama znatno nižim od onih na domaćem tržištu.
Procjene pokazuju da bi ukidanje carinskog izuzeća moglo dovesti do rasta broja pošiljki male vrijednosti na oko 4,6 milijardi godišnje, pri čemu više od 90 odsto paketa dolazi iz Kine.

EU uvodi carine na pošiljke male vrijednosti

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević razgovarala je sa Marilenom Raounom, zamjenicom ministra evropskih poslova Kipra, kojoj je čestitala preuzimanje predsjedavanja Savjetom Evropske unije i poželjela uspješan mandat.
Tokom razgovora, sagovornica je upoznala Gorčević sa prioritetima kiparskog predsjedavanja, među kojima su jačanje geopolitičke uloge Evropske unije, povećanje njene konkurentnosti u globalnoj ekonomiji i unapređenje otpornosti na bezbjednosne prijetnje.
Posebno je istaknuto da je politika proširenja prepoznata kao jedan od ključnih ciljeva kiparskog predsjedavanja, uz namjeru da se dodatno ojača uloga i vidljivost EU u regionu i pruži aktivna podrška državama Zapadnog Balkana na njihovom putu ka članstvu.
Gorčević je, kako je navela, sagovornicu informisala o čvrstoj odlučnosti Crne Gore da do kraja godine dovrši proces pregovora sa Evropskom unijom, uz uvjerenje da će po okončanju kiparskog predsjedavanja i Crna Gora i Kipar biti zadovoljni brojem zatvorenih pregovaračkih poglavlja.

Gorčević: Kiparsko predsjedavanje EU snažno podržava politiku proširenja i Zapadni Balkan

Predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe sastaće se u ponedjeljak sa predstavnicima Ambasade Evropske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Od ambasade očekuju da utiče na resorno ministarstvo i Vladu kako bi što prije bila oformljena radna grupa za ribarstvo.
Naporima Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore da sa ministarstvom poljoprivrede i Vladom započnu rješavanje višegodišnjih problema u ribarstvu pridružilo se još 70 ribara, kazao je za RTHN predsjednik udruženja Marko Kise.
„Ribari iz Ulcinja, koji nas nisu podržali prvi put, iz njima poznatih razloga, pozvali su nas i sa nama potpisali memorandum prije neki dan u Budvi, gdje su bili naši i njihovi predstavnici. Sa svih 70 ribara su nas podržali i sada nas ima 189“, navodi on.
Na sastanak sa Delegacijom EU &nbsp;ići će devet predstavnika Nacionalnog udruženja proizvođača ribe, kaže Kise.
- Ne čekamo mi da nam Evropska unija to rješava. Mi očekujemo da predstavnici ambasade Evropske unije na neki način uslove ministra Jokovića i predsjednika Vlade Spajića da ispoštuju radu grupu, koja mora biti formirana za 10 dana. Odluka Vlade je od 11. seprembra, a dan danas, poslije pet mjeseci, radne grupe i dalje nema“ - ističe on.
Formiranje radne grupe, kako podsjeća Kise, dogovoreno je na sastanku sa Ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, nakon što su ribari prijetili blokadama na moru.
- Mi samo tražimo da ih na neki način uslove Poglavljem 13, koje je zatvoreno, a ništa ribarima nije riješeno, da počni riješavati probleme, da ne bi u Evropsku uniju ulazili bosi, goli, gladni, žedni, bez osnovnih uslova, koje imaju evropski ribari. Naravno, mi u toj situaciji ne možemo voditi jaku ribarsku utakmicu sa Evropom - smatra Kise.
Podsjećamo, Udruženje je krajem jula prošle godine predalo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ministarstvu finansija, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, predsjedniku Vlade i svim partijama u Skupštini Crne Gore, dopis kojim su nastojali da skrenu pažnju na probleme u crnogorskom ribarstvu.

Predstavnici ribara u ponedjeljak sa Ambasadom EU

Udruženje sudija Crne Gore izrazilo je zabrinutost povodom sadržaja javnog saopštenja koje je objavljeno u medijima, a u kojem se, povodom jedne sudske odluke, iznose kvalifikacije i tvrdnje koje, kako kažu, prevazilaze granice dozvoljene i legitimne kritike sudskog postupanja.
Kako podsjećaju iz Udruženja sudija, pravo na javnu kritiku sudskih odluka nesporno je i zaštićeno, ali da se ta kritika mora odnositi na pravne stavove i obrazloženje odluke, a ne na ličnost sudije, njenu stručnost, integritet ili navodne motive za donošenje odluke.
- Iznošenje tvrdnji da sudija „nije pročitala tužbu” ili da je „svjesno izmišljala razloge“ radi donošenja određene odluke predstavlja nedopustiv lični napad na sudiju i stvara pritisak na sudsku vlast, čime se ugrožava povjerenje javnosti u nezavisnost i nepristrasnost sudstva -saopšteno je iz Udruženja.
Udruženje sudija Crne Gore posebno ističe da se, kako se dodaje, eventualne greške u radu sudije mogu i moraju ispitivati isključivo kroz zakonom propisane pravne i institucionalne mehanizme, a ne putem medijskih diskvalifikacija i imputiranja nečasnih ili nezakonitih pobuda.
- Sudije su dužne da svoje odluke donose slobodno, nezavisno i bez pritisaka, a obaveza svih učesnika u javnom prostoru jeste da doprinesu očuvanju dostojanstva sudijske funkcije i vladavine prava. Udruženje sudija Crne Gore će nastaviti da reaguje u svim situacijama u kojima se kroz javni diskurs prelazi granica legitimne kritike i ugrožavaju osnovni principi nezavisnosti sudstva - navodi se u saopštenju.

Udruženje sudija: O zakonitosti presuda odlučuju nadležne institucije

Zašećerena i alkoholna pića su previše jeftina pošto nisu dovoljno oporezovana, što dovodi do veće stope gojaznosti, dijabetesa i drugih bolesti, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Djeca i mladi su posebno pogođeni, navodi se u saopštenju povodom objavljivanja dva globalna izvještaja o ovim pićima.
SZO naglašava da je potrebno da se takva pića oporezuju ili da se postojeći porezi povećaju, prenijela je agencija DPA.
- To bi ih učinilo skupljim i samim tim manje dostupnim za konzumaciju, a istovremeno bi generisalo više novca za zdravstvenu zaštitu - piše u saopštenju, prenosi Srna.
Širom svijeta, 116 zemalja oporezuju bezalkoholna pića i druga zašećerena pića, prema podacima SZO, ali mnoge vrste napitaka sa visokim sadržajem šećera ostaju neoporezovane, kao što su voćni sokovi, zaslađeni mliječni napici i gotove kafe ili čajevi.
- Porezi vezani za zdravlje su jedan od najjačih alata koje imamo za promovisanje zdravlja i sprečavanje bolesti - izjavio je generalni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus.
SZO je navela da najmanje 25 zemalja, uglavnom u Evropi, uključujući NJemačku, nemaju akcize na vino. Za razliku od vina, žestoka pića poput voćne rakije, konjaka, votke, viskija, kao i pivo - podliježu porezima.

SZO: Jeftina slatka pića i alkohol doprinose dijabetesu

Igre oko sazivanja i odlaganja sjednice SO Budva na kojoj je trebalo da se stavi van snage DUP “Budva centar” i time da se zatvori dalja priča oko gradnje na “Slovenskoj” nisu ništa novo, ocijenio je odbornik i lider grupe građana Pokret za Grad Đorđe Zenović.&nbsp;
Kako je istakao, nisu to samo igre sa vrlo ozbiljnom temom, trenutno najvažnijom u gradu, već je to igra i sa podnosiocem i potpisnicima inicijative o kojoj je sjutra trebalo da se glasa.&nbsp;
- Dakle, oko 500 gradjana je insistiralo da se o tome odlučuje, a neko se odlučio na scenario u kom će sada vječno bježati od davanja kvoruma, razmjene argumenata i u konačnom - izjašnjavanja. Meni je jasno da trenutna vlast u Budvi diše kao jedno kada su u pitanju prohtjevi i usluge građevinskim lobijima i tajkunima, oni su ih na kraju i doveli na vlast. U odborima u kojim danas nije bio niti jedan član, od ukupno 5 članova po dva su iz BNG, a jedan iz DPS - podsjeća Zenović.&nbsp;
Jasno mu je, dodaje, i da u opoziciji nisu svi jedinstveni u tome da se stane na kraj najavljenom projektu rušenja “Slovenske”.&nbsp;
- Možda nas je svega trećina odbornika koji smo spremni da podržimo stavljanje van snage ovog kriminalnog DUP-a koji je jedan primorski gradić doveo do neprepoznatljivosti, koji je uništio sve ljudsko u njemu, oteo mu dušu i mapirao nas kao metropolu pranja novca na tržištu nekretnina. Jasno je da je PES tu prvi koji bi destregao i Budvu i cijelu državu samo da ispuni želje svojim mentorima, tako da mi se više i gadi njih pominjati. Ali me čudi od dijela DF-a i SNP-a koji se do sad nisu izjasnili ni na državnom ni na lokalnom nivou šta im je stav po ovom pitanju. Pa kakav god bio - kaže Zenović.
Zato je, prema njegovim riječima, kukavički ovim igrama bježati od javnosti, kupovati vrijeme do odluke Savjeta za privatizaciju, sprdati se sa potpisnicima i gradjanima Budve i u konačnom pobjeći od rasprave i izjašnjavanja imenom i prezimenom.
- I dalje se politika Budve kreira u partijskim centralama u Podgorici i drugim lokacijama, iako su ovima na vlasti u Budvi bila puna usta lokalpatriotizma. Niti jedna partija koja čini vlast na državnom nivou nije se izjasnila kako će glasati na Vladi i Savjetu o “Slovenskoj”. Sve je ovo demokratija, nažalost. U svom surovom obliku, ali gradjani su baš ovako glasali. I na državnom i na lokalnom nivou. A nama ostalima ostaje još frontova na kojima ćemo nastaviti borbu za “Slovensku --poručio je Zenović.

Tag: eu