Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović učestvovao je na ministarskom sastanku u okviru Brdo Procesa u Sloveniji, koji ima za cilj jačanje političke stabilnosti i saradnje u jugoistočnoj Evropi, kao i podršku zemljama Zapadnog Balkana na njihovom putu ka Evropskoj uniji, navedeno je u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).&nbsp;
Ovogodišnji sastanak ministara na Brdu bio je povod za razgovor o važnim temama, sa fokusom na jačanje zajedničkog odgovora na prijetnje koje sa sobom nose terorizam i trgovina ljudima.
Tom prilikom su, kako se navodi, u prisustvu evropskog komesara za unutrašnje poslove Magnusa Brunera, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktorica Evropske agencije za azil (EUAA) Nina Gregori, potpisali Mapu puta za saradnju između Crne Gore i EUAA (2025-2027). Ovaj strateški dokument, usklađen sa nacionalnim prioritetima i EU standardima, predstavlja značajan korak u pripremi Crne Gore za punopravno učešće u Zajedničkom evropskom sistemu za azil (CEAS).
Gregori je posebno istakla uvjerenje da je MUP na pravom putu i naglasila da sve što je u prethodnom periodu urađeno u ovoj oblasti “nije ispunjavanje obaveza samo na papiru, već je zaista implementirano i djeluje u praksi”.
- Konkretnim rezultatima je Crna Gora potvrdila svoju kredibilnost kao odgovoran partner, spremnost da odgovori na migracione izazove i doprinese sigurnosti regiona i Evrope - zaključila je Gregori.
Šaranović je tokom diskusije o jačanju saradnje u borbi protiv terorističkih prijetnji istakao da samo zajedničkim naporima, kroz regionalnu saradnju i međunarodnu podršku, možemo ostvariti održive rezultate u borbi protiv terorizma i ekstremizma na Zapadnom Balkanu.
Tokom brojnih bilateralnih susreta, Šaranović se sastao i sa EU koordinatorom za borbu protiv terorizma, Bartjanom Wegterom, gdje je potvrđeno zajedničko opredeljenje za prepoznavanje online dimenzije terorizma kao jedne od prioritetnih oblasti za dalje razvijanje i unapređenje.
- Sistem monitoringa i ranog prepoznavanja prijetnji od posebnog su značaja za izgradnju mehanizama koji omogućavaju brzu i efikasnu reakciju na nove izazove u borbi protiv terorizma i ekstremizma - zaključeno je.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šaranović na ministarskom sastanku Brdo Procesa u Sloveniji: Samo zajedničkim naporima možemo ostvariti održive rezultate

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličič, prisustvovala je zajedničkom sastanku Mreže predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije i Suda pravde Evropske unije, koji je održan u Luksemburgu.
Teme o kojima se diskutovalo bile su “Nezavisnost pravosuđa u Evropskoj uniji: zajednička odgovornost“ i „Privatnost i zaštita podataka, nadzor nad sudskom obradom ličnih podataka“.
U uvodnom dijelu, obratili su se predsjednik Evropskog suda pravde Kon Lenarts i predsjednik Mreže predsjednika vrhovnih sudova EU i Vrhovnog suda Švedske Anders Eka.
Izvještaj u ime Mreže predsjednika, na temu nezavisnosti pravosuđa u EU, podnio je predsjednik Vrhovnog suda Republike Irske Donal O'Donel, dok je o privatnosti i zaštiti podataka i nadzoru nad sudskom obradom ličnih podataka izvijestila predsjednica Vrhovnog suda Holandije Dineke de Grot.
Predsjednica Pavličić, tokom sastanka u Luksemburgu, razgovarala je sapotpredsjednikom Opšteg suda pri Sudu pravde u Luksemburgu Savasom Papasavasom, predsjednicom Vrhovnog kasacionog suda Italije Margeritom Kasano, predsjednikom Vrhovnog suda Češke Republike Petrom Angialosom, predsjednikom Vrhovnog suda Slovenije Miodragom Đorđevićem i predsjednikom Vrhovnog suda Ukrajine Stanislavom Kravčenkom.
Vrhovni sud Crne Gore primljen je u Mrežu predsjednika vrhovnih sudova EU, u svojstvu posmatrača, u oktobru 2011. godine, na Generalnoj skupštini u Sofiji.
Mreža predsjednika vrhovnih sudova osnovana je 2004. godine kako bi se unaprijedila razmjena mišljenja i iskustava u sudskoj praksi država EU, promocija organizacije i funkcija vrhovnih sudova, a naročito njihova uloga u primjeni pravne tekovine Evropske unije.
Sud pravde Evropske unije, sa sjedištem u Luksemburgu, ima sudsku nadležnost u sporovima između zemalja članica, institucija EU, poslova i pojedinaca i vrši kontrolu nad saglasnom interpretacijom i efektivnom primjenom zakona.

Pavličić na sastanku Mreže predsjednika vrhovnih sudova EU

"Što god bude bilo potrebno" - budući njemački kancelar Fridrih Merc (CDU) planira da u odbranu zemlje uloži onoliko novca koliko bude bilo neophodno. Bundesver, kojem mnogo toga nedostaje, ponovo bi trebalo da postati vojska sposobna za ratovanje, piše Dojče vele.
Budući koalicioni partneri, Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD) već su tokom formiranja vlade pokrenuli ogroman finansijski paket i ublažili pravila o zaduživanju.
Gdje su potrebe najveće? Evo pregleda:
<h2>Trošna infrastruktura</h2>
Službe Bundesvera smještene su u oko 1.500 objekata raspoređenih širom Njemačke. Danas im se sveti to što se dugo vremena malo ulagalo u vojnu infrastrukturu. Kasarne i drugi vojni objekti „dijelom su u katastrofalnom stanju“, kritikuje povjerenica Bundestaga za oružane snage Eva Hegl u svom godišnjem izvještaju za 2024. godinu.
Kao negativan primjer navodi kasarnu Zidfalc u Germeršajmu koju je posjetila u proljeće prošle godine-
- Svuda je vidljiva buđ, u sobama i sanitarnim prostorijama, oštećenja od vode. Zidovi se ljušte - navodi Hegl u izvještaju.&nbsp;
Pritom nije samo toj kasarni potrebna obnova. Procjenjuje se da je kompletnom Bundesveru potrebna sanacija u vrijednosti od 67 milijardi eura.
<h2>Potraga za ljudstvom</h2>
Nedostatak ljudstva jedna je od najvećih briga njemačke vojske. Trenutno u Bundesveru služi oko 182.000 vojnikinja i vojnika, a cilj Ministarstva odbrane je da se dostigne broj od 203.000 ljudi. Bundesver, međutim, koji se bazira na dobrovoljnosti, teško privlači i zadržava nov kadar.
Iako je 2024. godine broj prijava znatno porastao, svaki četvrti novi regrut napušta Bundesver već tokom prvih šest mjeseci. Drugi odlaze zbog starosti, a nedostaje i planiranih radnih mjesta, recimo za one koji žele da produže svoj ugovor ili postanu profesionalni vojnici. Dodatnim finansijskim sredstvima stanje bi moglo da se poboljša.
Trenutno se raspravlja i o ponovnom uvođenju vojne obaveze, koja je suspendovana 2011. godine. To bi stvorilo znatne dodatne troškove, jer je Bundesver u međuvremenu smanjio infrastrukturu potrebnu za smještaj i obuku regruta.
<h2>Zastarjeli sistemi naoružanja</h2>
Oprema Bundesvera dijelom je zastarela. Nakon završetka Hladnog rata nabavljalo se samo ono najneophodnije, a postojeća oprema i uređaji popravljali su se sve dok bi bilo rezervnih djelova.
Situacija se promijenila nakon ruskog napada na Ukrajinu, kada je Bundesveru dodijeljen poseban fond od sto milijardi eura. Time se mogu popuniti najveći deficiti u naoružanju, ali Bundesver je i dalje daleko od potpune opremljenosti.
Fokus je ponovno na nacionalnoj i savezničkoj odbrani. Njemačko ratno vazduhoplovstvo dobija 35 borbenih aviona F-35 američkog proizvođača Lokid Martin, koji će zamijeniti zastarjele lovce Tornado iz 1980-ih. Samo ta nabavka košta više od osam milijardi eura. Kupuje se i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 od Boinga.
Mornarica će dobiti nove fregate, podmornice i pomorske izviđačke avione P8 Posejdon. Kopnena vojska planira uvođenje najsavremenijeg tenka na svijetu, Leopard 2A8, dok će stari borbeni oklopnjak Marder zamijeniti moderna Puma.
Posebno hitno su potrebni sistemi protivvazdušne odbrane – to je u prošlosti ozbiljno zanemareno. Kombinacija više sistema presrijetanja, uključujući Patriot i IRIS-T, trebalo bi u budućnosti da zaštiti Njemačku od napada iz vazduha.
Neki od nedavno naručenih sistema već su isporučeni, dok će se na druge morati da se pričeka.&nbsp;
-- Kod podmornica to traje sedam do osam godina, kod fregata šest godina, kod tenkova dvije i po godine, isto kao i kod samohodnih haubica - objašnjava aktuelni ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD).
Ministarstvo odbrane procjenjuje da bi Rusija do 2029. godine mogla da bude sposobna da napadne teritoriju NATO.
<h2>Suviše malo borbenih dronova</h2>
Bundesveru nedostaju i dronovi. Iako koristi razne izviđačke bespilotne letilice, borbeni dronovi su rijetkost. Trenutno samo pet dronova tipa Heron TP, veličine malog aviona, može da bude naoružano.
Njemačka vojska do sada nije imala jasna pravila za upotrebu borbenih dronova, što je kočilo njihovu nabavku. Uz to, tehnologija dronova razvija se izuzetno brzo, a planiranje i nabavka u njemačkoj vojsci traju godinama.
Bundesveru takođe nedostaju efikasni sistemi za odbranu od dronova. U posljednje vrijeme često su iznad vojnih objekata uočavani nepoznati dronovi, vjerovatno špijunski, što rješavanje tog problema čini još hitnijim.
<h2>Punjenje skladišta municijom</h2>
Bundesver ima suviše male zalihe municije. Nakon završetka Hladnog rata smanjene su rezerve i ukinuti proizvodni kapaciteti. Osim toga, veliki dio municije poslat je Ukrajini, uključujući i 427.000 komada artiljerijske municije kalibra 155 milimetara.
Ukrajinska vojska troši ogromne količine municije na frontu. Bundesver je iz toga izvukao pouku i sada planira da poveća svoje zalihe. Od njemačke firme Rajnmetal naručena je artiljerijska municija u vrijednosti od oko 8,5 milijardi eura, što je najveća narudžbina u istoriji te kompanije.
Proizvodnja 155-milimetarske municije koncentrisana je u fabrici u Unterlisu u Donjoj Saksoniji, gdje Rajnmetal planira da poveća proizvodnju na 200.000 granata godišnje. Ali, na primjeru municije se vidi da novac nije jedini problem – i odbrambena industrija mora da poveća svoje kapacitete, što ne može da se uradi preko noći.
<h2>Veliki zadaci u Litvaniji</h2>
Jedan od najambicioznijih projekata ministra odbrane Pistorijusa jeste osnivanje brigade Bundesvera u Litvaniji. Do 2027. godine oko 5.000 njemačkih vojnika trajno će biti stacionirano u toj baltičkoj zemlji kako bi se ojačalo istočno krilo NATO – što je presedan za Bundesver.
Ali, finansiranje te brigade do sada je bilo nesigurno. S dodatnim milijardama eura, ovaj raspored snaga, kao i druge njemačke obaveze u NATO, mogli bi da budu osigurani.

Merc o neophodnom novcu za odbranu Njemačke: Što god bude bilo potrebno

Crna Gora i Austrija su prijateljske države, posvećene kontinuiranom jačanju bilateralnih odnosa - saglasili su se danas, u telefonskom razgovoru, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović i šefica austrijske diplomatije Beate Majnl-Rajzinger.&nbsp;
Kako je saopšteno iz resora vanjskih poslova, bilo je riječi o aktuelnim pitanjima iz bilateralne agende, uz ocjenu da postoji obostrana zainteresovanost za dodatno unaprjeđenje ekonomske saradnje, kao i intenziviranje kontakata u svim oblastima od zajedničkog interesa.&nbsp;
- Posebno su se osvrnuli na proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Ministar Ibrahimović izrazio je zahvalnost na kontinuiranoj, političkoj i ekspertskoj podršci Austrije, istakavši važnu ulogu i doprinos afirmaciji aktivnosti grupe "Prijatelji Zapadnog Balkana" - naveli su u MVP
Ministarka Majnl-Rajzinger je kazala da Austrija vidi Crnu Goru kao sljedeću članicu Evropske unije.
- Pohvalila je posvećenost i ostvareni napredak u sprovođenju reformi, te istakla da možemo računati na punu podršku Austrije u nastavku procesa pristupanja EU. Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnim regionalnim i globalnim izazovima, te izrazili spremnost za nastavak dijaloga na svim nivoima, u cilju daljeg jačanja međudržavnih odnosa - dodali su u MVP.

Ibrahimović - Majnl-Rajzinger: Austrija vidi Crnu Goru kao sljedeću članicu EU

Švajcarska će nastaviti da pruža snažnu podršku evropskim aspiracijama Crne Gore, naglašavajući značaj procesa proširenja EU, ne samo za Crnu Goru, već i za stabilnost i prosperitet regiona i Evrope - poručila je ambasadorka te zemlje An Lugon-Mulan na sastanku sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.
Ona je dodala da jačanje ekonomskih veza predstavlja jasnu refleksiju dobrih bilateralnih odnosa između dvije države.
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz njegovog resora, izrazio zadovoljstvo prijateljskim odnosima Crne Gore i Švajcarske i poželio ambasadorki uspješan mandat, uz uvjerenje da će dvije države nastaviti da dodatno unaprjeđuju saradnju u brojim oblastima od obostranog interesa.
Tome će, kako je kazao, značajno doprinijeti i otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu.
Podsjetio je na aktivnosti koje Crna Gore preduzima na planu evropske integracije, ocijenivši da ostvareni napredak u reformskom procesu utiče na sveukupan razvoj i prosperitet naše države.
- Takođe, ministar je istakao značajan potencijal za nastavak dinamične saradnje u oblasti ekonomije, uzimajući u obzir da je Švajcarska jedan od vodećih stranih investitora u Crnoj Gori - naglasili su u MVP.
Na sastanku je, dodaju, bilo riječi i o aktuelnim regionalnim i globalnim izazovima, kao i načinima intenziviranja saradnje na multilateralnom planu.

Lugon-Mulan: Švajcarska će nastaviti da pruža snažnu podršku evropskim aspiracijama Crne Gore

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je partnere Ukrajine da budu "barem jednako otporni" kao oni suočeni s uslovima koje je Rusija postavila za primjenu nedavnog sporazuma o prekidu vatre na Crnom moru.
Govoreći novinarima u Parizu pred sastanak evropskih i drugih partnera u četvrtak, Zelenski je rekao da je pristao nastaviti razgovore o prekidu vatre u Saudijskoj Arabiji kako bi osigurao nastavak američke pomoći i dijeljenje obavještajnih podataka.
Bijela kuća je izvijestila da su razgovori rezultirali dogovorom da se "razviju mjere za primjenu" nedavnih obaveza u vezi s zaustavljanjem napada na energetske objekte i prekid vatre na Crnom moru.
Međutim, Rusija traži ispunjenje brojnih uslova, uključujući ublažavanje sankcija, u zamjenu za pridržavanje sporazuma.
- Mi smo pokazali našu otpornost. A sada je vrlo važno da naši partneri budu barem jednako otporni kao mi, iako imaju više sposobnosti - rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik govorio je zajedno sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom u Parizu pred samit "koalicije voljnih" o odbrani.
Usred visokostrateške diplomatije koju su pokrenule Sjedinjene Države kako bi okončale rat u Ukrajini, evropski lideri pokušavaju osigurati mjesto za pregovaračkim stolom, ali su do sada bili isključeni iz rundama razgovora koji su uključivali Moskvu, Kijev i Vašington.
Malron je rekao da će formiranje evropskih snaga za osiguranje biti tema razgovora u četvrtak, ali je naglasio da te snage neće biti na prvoj liniji fronta i neće biti zadužene za praćenje ili primjenu prekida vatre, što je posao za koji je sugerisao da bi mogao pasti na mirovne snage UN-a.
Umjesto toga, rekao je, snage za osiguranje evropskih trupa bile bi smještene dalje unutar Ukrajine kako bi odvratile Rusiju i pružile obuku te podršku ukrajinskim snagama.
Hoće li ta inicijativa rezultirati akcijom, ostaje da se vidi.s
Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, koji je uključen u razgovore s Rusijom i Ukrajinom, nazvao je ideju koalicije "pojednostavljenom".
Nekoliko sati prije početka tog sastanka, Makron je najavio da će Francuska Ukrajini pružiti novi paket vojne pomoći vrijedan dvije milijarde eura koji će uključivati protivtenkovske rakete, sisteme protivvazdušne odbrane, borbene rakete Mirage, oklopna vozila, municiju i drugu pomoć.
- Moramo nastaviti da pružamo neposrednu podršku Ukrajini, to je neophodno kako bi se održala otpornost - rekao je Makron nakon što je najavio pomoć.
Inicijativu za koaliciju prvi put je predstavio britanski premijer Kir Starmer na samitu 2. marta u Londonu, gdje su evropski i drugi lideri diskutovali o podršci Kijevu, a skup će okupiti Njemačku, Poljsku, Britaniju i druge članice koalicije koje su se obavezale da će podržati Ukrajinu.
Više od 30 zemalja koje su članice Evropske unije i NATO-a izrazile su spremnost da doprinesu mirovnoj snazi koalicije.
Prema riječima Makrona, očekuje se da će vlade raspravljati o daljnjoj vojnoj pomoći Ukrajini, održavanju i praćenju bilo kojeg prekida vatre, "budućem modelu ukrajinske vojske" i "snagama koje će pružiti garancije".
- Ovo je odlučujuća faza za okončanje rata agresije - rekao je Makron u srijedu na zajedničkoj konferenciji za novinare s Zelenskim.
Makron je optužio Rusiju da pokazuje "želju za ratom" i insistirao da Moskva mora prihvatiti 30-dnevni prekid vatre "bez preduslova".
Govoreći novinarima tokom radne posjete Jamajci, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da će Vašington procijeniti uslove Moskve.
- Mi ćemo to procijeniti. Neki od tih uslova uključuju sankcije koje nisu naše, one pripadaju Evropskoj uniji - rekao je Rubio u srijedu na konferenciji za novinare na Jamajci.
Malron je, međutim, istakao u Parizu da neće ukidati sankcije jer je "preuranjeno" za to.
Taj komentar došao je istog dana kada je EU navela da "bezuslovno" povlačenje ruskih snaga iz "cjeline" Ukrajine ostaje jedan od ključnih uslova za ukidanje ili ublažavanje sankcija koje je Brisel uveo Moskvi.
Američki ministar finansija Skot Besent rekao je u srijedu u intervjuu za Foks njuz da vjeruje da Tramp "ne bi oklijevao da pooštri sankcije ako bi mu to donijelo prednost u pregovorima".
Dodao je da će pooštravanje ili ublažavanje sankcija zavisiti od daljnjih akcija ruskog vodstva.
Besent je dodao da Sjedinjene Države i Ukrajina mogu potpisati sporazum o prirodnim resursima sljedeće sedmice.
Sporazum je prvobitno trebao biti potpisan 28. februara tokom posjete Zelenskog Vašingtonu, ali je ceremonija potpisa odgođena nakon žučne rasprave između ukrajinskog predsjednika, Trampa i američkog potpredsjednika Džej Di Vensa u Ovalnom kabinetu.
- Predali smo kompletan dokument o ekonomskom partnerstvu. Trenutno ga pregledavaju Ukrajinci i nadamo se da će s raspravama početi sljedeće sedmice, a možda će čak i biti stavljeni potpisi - rekao je Besent.

Zelenski poziva na otpornost uoči samita koalicije voljnih o odbrani

Crna Gora bi mogla završiti pregovore do kraja 2026. godine - kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Ona je, u intervjuu za Radio 1 Radio Televizije Slovenije, kazala da je proširenje Evropske unije (EU) sada geopolitičko pitanje, ne više samo tehnički proces.
Kos je kazala &nbsp;da se prvi put pregovara sa državom u ratu Ukrajinom, a spoljne sile pokušavaju omesti proces proširenja.
Ona je ocijenila da EU danas mora reagovati i na pitanja bezbjednosti, odbrane i globalne stabilnosti.
Kos smatda da Srbija stagnira na evropskom putu, a da protesti pokazuju da narod želi promjene.
- Razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem bio je težak, ali neophodan – fokusiran na izbornu i medijsku reformu - rekla je Kos.
Ona je istakla da je Vučić obećao da će ispuniti obaveze, ali da EU čeka konkretne korake.
Kos je naglasila da nema s kim drugim trenutno da pregovara u Srbiji osim s Vučićem.
Ona je govoreći o kritikama zbog tvita i javne percepcije, Kos je priznala da 280 karaktera ne može prikazati kompleksnost razgovora.
Kos je istakla važnost bolje komunikacije i podrške civilnom društvu i najavila dodatnih 16 miliona eura pomoći za nevladine organizacije u Srbiji.
Poručila je da je EU uz narod Srbije, a ne uz bilo koji pokret.
- Srbija može postati članica EU kada ojača vladavinu prava, slobodu medija i borbu protiv korupcije - dodala je Kos.
Ona je ukazala na problem “stabilokratije” i opasnost apatije među građanima.
Prema njenim riječima, za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Gruziju potreban je drugačiji pristup – više odlučnosti i jasnija strategija.
Kos je rekla da BiH ima potencijal, ali da je zarobljena u etnički zasnovanom odlučivanju.
Ona je ocijenila da bi Albanija mogla dostići ciljnu liniju krajem 2027.
- Od ključne je važnosti kako će države članice na kraju glasati o pristupanju - ocijenila je Kos.
Rekla je da EU mora da ostane prostor vladavine prava, slobode i ljudskih prava.
- Zadatak komesarke je da izgradi povjerenje i sa vladama i sa građanima - navela je Kos.
Zaključila je da EU, uprkos krizama, zna da pronađe rješenja i zato ostaje nada mnogima.

Kos: Crna Gora bi mogla završiti pregovore do kraja naredne godine

Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je da bi predložene evropske vojne snage, koje bi eventualno bile raspoređene u Ukrajini na osnovu potencijalnog mirovnog sporazuma, mogle da "odgovore na napad Rusije" ukoliko bi ga Moskva pokrenula.
Makron je to izjavio poslije razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim uoči samita u Parizu na kojem će predstavnici tridesetak nacija danas razgovarati o predloženim snagama za Ukrajinu, za koje predsjednik Francuske predlaže da budu raspoređene „po važnim gradovima“ i drugim mjestima.
- Ako opet bude opšte agresije protiv teritorije Ukrajine, ove borbene snage bi zapravo bile napadnute i onda bi uslijedio naš uobičajeni okvir angažovanja. Naši vojnici, kad su umiješani i raspoređeni, tamo su da reaguju i odgovore na odluke vrhovnog komandanta i, ako su u konfiliktnoj situaciji, da na nju odgovore - rekao je Makron.
Makron u tandemu sa premijerom Velike Britanije Kirom Starmerom insistira na tome da se stvori koalicija zemalja voljnih da, na ovaj ili na onaj način, podrže raspoređivanje vojne sile u Ukrajini sa ciljem da se obezbijedi trajan mir time što bi se Rusija odvratila od ideje da ponovo napadne tu zemlju.
Makron nije precizirao koju je vrstu odgovora zamislio u slučaju ruskog napada.
Rekao je da predložene evropske trupe ne bi bile stacionirane na linijama fronta u Ukrajini „niti bi se uključivale prvog dana u suprotstavljanje ruskim snagama“, već bi to „bile trupe za odvraćanje Rusije od ponovnog napada“.
- Time što bi držale strateške gradove, strateške baze, to bi označilo jasnu podršku nekoliko evropskih zemalja i saveznika - kazao je Makron.
Prema tome, dodaje, oni nisu na linijama fronta.
- Ne idemo u bitku, ali smo tamo da garantujemo trajni mir. To je pacifistički pristup. Jedini koji bi u tom trenutku pokrenuli konflikt, ratnu situaciju, bili bi Rusi – ako bi se ponovo odlučili da krenu u agresiju - istakao je Makron.
Očekuje 31 državnu delegaciju danas u Jelisejskoj palati, što je više no što ih je bilo prvi put istim povodom u Parizu, prije mjesec. To je, kako tvrde zvaničnici iz predsjedničke palate, dokaz da stvaranje koalicije za pomoć Ukrajini – uz mogućnost slanja trupa u tu zemlju – dobija zamajac.
SAD na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom, međutim, ne pokazuju javni entuzijazam za razgovore o stvaranju koalicije koja bi potencijalno poslala trupe u Ukrajinu da bi odvraćala Rusiju od novog napada, ako bude postignut dogovor o prekidu vatre.
Specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Stiven Vitkof odbacio je ideju o raspoređivanju evropskih trupa, pa čak i potrebu da se tako nešto uopšte radi.
- To je kombinacija držanja i pozeraja, kombinacija koja je uprošćena - rekao je Vitkof u intervjuu sa nekadašnjim novinarem Foks njuza Takerom Karlsonom.
Evropa ne dijeli takav pogled, a koalicija koju predlažu Makron i Starmer zasniva se na premisi da se poslije svega što je predsjednik Rusije Vladimir Putin uradio u Ukrajini još od 2014. godine (odnosno od aneksije Krima), njemu se ne može vjerovati, te da bi evropske trupe mogle pomoći u sprečavanju opasnosti od nekog potencijalnog budućeg napada.

Makron: Predložene evropske vojne snage u Ukrajini mogle bi da odgovore na napad Rusije ukoliko bi ga Moskva pokrenula

Evropska unija (EU) će usvojiti direktivu koja uključuje prelazak na digitalne vozačke dozvole, kojima će se moći pristupiti na mobilnim telefonima ili drugim digitalnim uređajima, do kraja 2030. godine - javlja Anadolu.
Evropska komisija saopštila je danas da će se ažuriranjem direktive o vozačkim dozvolama promijeniti minimalni zahtjevi za prikladnost vozača u zemljama EU-a, a uskladiće se i pravila za vozače početnike.
- Nova Direktiva o vozačkim dozvolama ima za cilj smanjiti broj nesreća na putevima EU i smanjiti opterećenje građana i vlasti u vezi s administrativnim postupcima - navodi se.
Sprovodiće se politika za koju se pokazalo da povećava bezbjednost na putevima, uvođenje programa vožnje uz pratnju u cijeloj Evropskoj uniji za vozače od 17 godina i starije.
Takođe je napomenuto da će po zahtjevu pojedinca biti izdavane i fizičke verzije vozačke dozvole. Njihov period važenja će biti deset godina ako se koristi i kao lična karta, a 15 godina ako se koristi isključivo kao dozvola za upravljanje automobilima i motociklima.
- Ova ažurirana pravila o vozačkim dozvolama predstavljaju veliki korak napred u modernizaciji našeg sistema izdavanja dozvola i poboljšanju bezbjednosti na putevima širom EU - rekao je evropski komesar za saobraćaj Apostolos Cicikostas.
Dodaje da, od uvođenja digitalnih vozačkih dozvola do mjera koje podržavaju mlade vozače, ovaj akt utemeljava put pristupačnijem, učinkovitijem i sigurnijem sistemu mobilnosti.&nbsp;
- Ono što je najvažnije, pomoći će nam da smanjimo broj smrtnih slučajeva na putevima u EU-u, približavajući nas našem cilju bez smrtnih slučajeva - zaključio je Cicikostas.

EU će uvesti digitalnu vozačku dozvolu do 2030.

Nadam se da ćemo skinuti kočnice u međusobnim odnosima i da uskoro neće biti zabrana ulaska u našu zemlju - kazao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na sastanku sa premijerom Crne Gore Milojkom Spajićem.
Milanović, koji boravi u službenoj posjeti Crnoj Gori, saglasan je, kako se navodi u saopštenju Vlade, da dvije zemlje, kao i cijeli region, treba da razvijaju bliske međusobne odnose.
- Crna Gora i Hrvatska će sva otvorena pitanja rješavati u prijateljskom i konstruktivnom tonu i iskoristiti potencijale za produbljivanje ekonomske saradnje - poručeno je sa sastanka Spajića i Milanovića.
Spajić je ocijenio da je ovo veoma značajna posjeta za Crnu Goru i najbolji je pokazatelj spremnosti naših država da unapređuju međusobne odnose i sva otvorena pitanja rješavaju u prijateljskom tonu.
Upoznao je Milanovića sa napretkom i dostignućima Crna Gore na ekonomskom planu, ali i intenzivnim aktivnostima u evroevropskoj integraciji zemlje.
- Hrvatska, kao naš bliski susjed i članica Evropske unije, važan nam je partner na putu evropske integracije zamlje. Zahvalan sam na riječima podrške i uvjeren sam da će zatvaranje pregovaračkih poglavlja Crne Gore sa EU ići po planu - istakao je Spajić.
Sagovornici su uvjereni da će intenziviranje pregovora između dvije zemlje o otvorenim pitanjima rezultirati uspjehom u obostranom interesu.
- Spajić i Milanović su konstatovali da je ekonomska saradnja dvije zemlje kvalitetna i raznovrsna, ali da postoji prostor za njeno unapređenje i intenziviranje - navodi se u saopštenju.

Milanović sa Spajićem: Nadam se da uskoro neće biti zabrana ulaska u našu zemlju

- Uskoro ćemo objelodaniti i ko je sve bio umiješan u pokušaj rušenja ustavnog poretka u Srbiji. Kako su u to bili upleteni crnogorski mafijaški klanovi- kazao je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a prenose beogradske Novosti.
On je naveo da su na početku rušitelji ustavnog poretka, misleći tu prvenstveno na srpske studente, tražili ispunjenje njihovih zahtjeva.
- Na početku su rekli "ispunite nam zahtjeve". Poslije su nam rekli nema politike. Rekli su "mi poštujemo institucije", a u samim zahtjevima je elementarno nepoštovanje tužilaštva i sudova, izdavanje naredbi tužilaštvu i sudovima, na koje oni nisu reagovali. Ali su zato odmah po direktnom nalogu spolja, na jednu moju rečenicu reagovali i počeli da potpisuju peticiju protiv mene. Uskoro ću da objelodanim ljudima šta su još radili i iz Tužilaštva za organizovani kriminal i nekih drugih i na šta su sve bili spremni da učine- kazao je sprski predsjednik.
Vučić je dodao da će to biti 'mnogo mnogo' zanimljivija priča.&nbsp;
- Uskoro ćemo objelodaniti i ko je sve bio umiješan u pokušaj rušenja ustavnog poretka u Srbiji. Kako su u to bili upleteni crnogorski mafijaški klanovi, koga su sve organizovali ovdje, i sa kime su se i iz državnih organa sastajali i kako su pripremali sve ono što je trebalo da se dogodi, a to je, ticalo se i mene... Pošto je tako neću još o tome da govorim. Sačekaću da vidim šta će nadežni državni organi da kažu- rekao je Vučić.
Ponovo se osvrnuo na studente.
- Rekli su nam "zahtjevi". Mi smo se mučili da ih ispunjavamo, dok nijesmo shvatili da zahtevi nisu poenta. Da ih nikada zahtjevi nijesu interesovali, da ih to ne zanima uopšte- dodao je Vučić &nbsp;i istakao da studenti &nbsp;poštuju samo boljševičko-fašističke insitucije, i nijedne više.

Vučić: Crnogorski mafijaški klanovi umiješani u pokušaj rušenja ustavnog poretka u Srbiji

Vojno-medicinski centar Vojske Crne Gore nabavio je savremeno ambulantno vozilo, čime je dodatno unaprijeđena sposobnost pružanja hitne medicinske pomoći i medicinskog transporta, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. 
 
Iz tog resora su kazali da je novo ambulantno vozilo potpuno opremljeno i prilagođeno za višednevna putovanja, uz pratnju posebno obučenog medicinskog tima. 
 
- Oprema uključuje EKG monitor, sistem za kontinuirano praćenje krvnog pritiska i zasićenosti krvi kiseonikom pomoću pulsnog oksimetra, defibrilator, kiseonik sa maskom za neinvazivnu ventilaciju, aspirator i opremu za imobilizaciju- precizirali su iz Ministarstva. 
 
Kako su istakli, medicinski timovi koji prate pacijente su posebno obučeni za zbrinjavanje životno ugroženih i teško povrijeđenih osoba. 
 
- Medicinsko osoblje posjeduje međunarodne licence za Immediate Life Support (ILS) i Advanced Life Support (ALS), čime se garantuje vrhunska medicinska njega i sigurnost pacijenata tokom transporta- navodi se u saopštenju. 
 
Iz Ministarstva odbrane su kazali da nabavkom tog vozila potvrđuju svoju posvećenost unapređenju zdravstvene zaštite i brige o pripadnicima Vojske i građanima Crne Gore.

Vojno-medicinski centar Vojske Crne Gore nabavio savremeno ambulantno vozilo

Tijela više od deset humanitarnih radnika pronađena su u južnoj Gazi u, kako su iz Ujedinjenih nacija kazali, "masovnoj grobnici", nedjelju dana nakon što su nestali nakon napada izraelskih snaga. 
 
Osam od 14 tijela pronađenih u nedjelju na lokaciji u južnoj oblasti Rafa identifikovani su kao članovi Palestinskog Crvenog polumjeseca (PRCS), pet kao civilna zaštita, a jedno kao zaposleni u agenciji UN-a, navodi PRCS u saopštenju.
Jedan PRCS medicinar se i dalje vodi kao nestao.
Tijelo 15. osobe, radnika civilne zaštite, pronađeno je prošlog četvrtka blizu lokacije, nakon što je PRCS saopštio da im je prvobitno bio odbijen pristup tom području.
Prošle sedmice, PRCS je saopštio da je devet njihovih medicinskih tehničara nestalo od 23. marta nakon incidenta u kojem su izraelske snage pucale na kola hitne pomoći i vatrogasna vozila u južnoj Rafi.
Kao odgovor na početni incident, izraelska vojska je rekla da je pucala na kola hitne pomoći i vatrogasna vozila jer su ih koristili kao zaklon od Hamasa i Palestinskog Islamskog džihada.
Humanitarne organizacije i UN izrazile su ogorčenje zbog napada, za koje su Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca rekli da su bili "najsmrtonosniji" za radnike IFRC-a u cijeloj deceniji.
- Ovaj masakr našeg tima je tragedija, ne samo za nas u Palestinskom društvu Crvenog polumjeseca, već i za humanitarni rad i čovječanstvo- navodi PCRS u svom saopštenju, nazivajući "gađanje medicinara ratnim zločinom kažnjivim po međunarodnom pravu".

Tijela humanitarnih radnika pronađena u masovnoj grobnici u Gazi

&nbsp;Usvajanje odluke o mjesnim zajednicama, kojom je predviđeno da se njihovi predsjednici biraju direktno, očekuje se na narednoj sjednici Skupštine Glavnog grada, najavio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
On je, odgovarajući na pitanja u emisiji “Na vezi sa gradonačelnikom” Gradske televizije, poručio da će građani imati ključni uticaj na razvoj naselja u kome žive. Poručio je da je budžetom predviđeno 200.000 eura za nabavku novih autobuskih stajališta.
- Mjesne zajednice treba da služe za direktnu razmjenu informacija sa građanima, koji najbolje znaju šta su im potrebe- kaže Mujović.
O njima će Skupština Glavnog grada, kaže, raspravljati na narednoj sjednici, prenosi Gradski portal.
- Dakle jedna od glavnih tačaka dnevnog reda će upravo biti ovo, a ono što je vrlo interesantno i što je veliki novitet da će predsjednici mjesnih zajednica biti birani neposredno, dakle voljom mještana koji su nastanjeni u mjesnoj zajednici u kojoj se izbori sprovode- kazao je Mujović.
Mujović je kazao da je budžetom opredijeljen značajan novac za modernizaciju autobuskih stajališta.
- Ove godine budžetom Glavnog grada predviđeno je 200.000 eura za nabavku novih stajališta, dat je nalog sekretarijatu za saobraćaj da se krene u raspisivanje tendera. Očekujemo vrlo brzo, u narednih nekoliko dana, donošenje plana javnih nabavki, a nakon toga i raspisivanje tendera i onda ćemo prioritetno djelovati odnosno na način da se zamjena vrši na onim stajalištima u jako lošem stanju idemo tako redom kako bi zamijenili sva stajališta- rekao je Mujović.

Mujović: Predsjednike mjesnih zajednica biraće direktno građani

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: eu