Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski griješi ako vjeruje da će ucjenom Slovačke isporukama nafte pomoći Kijevu da se približi članstvu u EU - istakao je slovački premijer Robert Fico.
- Ako Zelenski misli da će ucjena Slovačke naftom pomoći Ukrajini da se približi EU, onda se ozbiljno vara - napisao je Fico na društvenim mrežama.
Slovačka vlada proglasila je kriznu situaciju zbog nestašice nafte i odlučila da iz državnih rezervi izdvoji 250.000 tona nafte za Rafineriju "Slovnaft".
Fico je naveo da je Bratislava obustavila izvoz naftnih derivata, uključujući dizel-gorivo, u Ukrajinu i usmjerila cjelokupnu proizvodnju na domaće tržište.
Istaknuto je da energetska sigurnost Slovačke nije ugrožena i da zemlja raspolaže rezervama nafte i naftnih derivata dovoljnim za 90 dana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Fico odgovorio Zelenskom: Ucjenjivanje naftom neće približiti Ukrajinu Evropskoj uniji

Grčka sa Njemačkom, Holandijom, Austrijom i Danskom radi na osnivanju centara za deportaciju u trećim zemljama za migrante čiji su zahtjevi za azil odbijeni, saopštio je grčki ministar za migracije.
Ministar Tanos Plevris je na grčkoj državnoj televiziji ERT rekao da Grčka sarađuje sa drugim evropskim zemljama na stvaranju takozvanih centara za povratak, "po mogućstvu u Africi".
Ministri pet zemalja su se već sastali da razgovaraju o tom pitanju, a tehnički timovi će se sastati sljedeće nedjelje.
- Više ne govorimo teoretski, govorimo praktično - rekao je Plevris.
On nije precizirao koje se zemlje razmatraju za domaćine centara i dodao je da izbor afričkog kontinenta "nije obavezujući".
Naveo je da su veće evropske zemlje te koje direktno razgovaraju sa zemljama u kojima bi se mogli nalaziti centri za povratak.
Plevris je rekao da će su centri namijenjeni onim čiji su zahtjevi za azil odbijeni i čije zemlje porijekla ih neće primiti nazad.
Dodao je da bi njihovo postojanje odvratilo potencijalne migrante kojima je malo vjerovatno da će biti odobren azil.
Ministar Plevris je rekao da je cilj da početni plan bude uspostavljen u narednih nekoliko mjeseci.
Nije poznato kada bi centri za povratak mogli da počnu sa radom.
Smještena na jugoistočnoj granici Evrope, Grčka je decenijama ljudima koji bježe od sukoba i siromaštva na Bliskom istoku, Africi i Aziji služila kao jedna od glavnih ulaznih tačaka u EU.
Desetine hiljada ljudi svake godine stižu u zemlju, mahom opasnim morskim putovanjima ili od turske obale do obližnjih grčkih ostrva u Egejskom moru, ili mnogo dužim prelaskom preko Mediterana od sjeverne Afrike do južnih grčkih ostrva Gavdos i Krit.
Atina zauzima sve tvrđi stav u postupanju sa migracijama, a njena obalska straža je često optuživana da sprovodi takozvano "odgurivanje", sumarne deportacije novopridošlih bez dozvola da podnesu zahtjev za azil.
Vlada Grčke poriče da se takve stvari rade.
Ministar za migracije Plevris je rekao da je 2025. došlo do smanjenja broja ljudi koji ilegalno dolaze u zemlju za 21 odsto u odnosu na 2024. godinu, odnosno 13.000 manje dolazaka prošle godine u poređenju sa prethodnom godinom, i smanjenja od 40 odsto u posljednjih pet mjeseci.
Prošle nedjelje, europoslanici su glasali za usvajanje nove imigracione politike, koja omogućava zemljama EU da odbiju azil i deportuju migrante ako potiču iz zemlje koja je označena kao bezbjedna.
Plevris je rekao da se grčka vlada sada fokusira na povratak onih čiji su zahtjevi za azil odbijeni.
Zemlja već vraća oko 5.000-7.000 migranata godišnje, ali sa oko 40.000 - 50.000 novih svake godine, kojoj je otprilike polovina zahtjeva za azil odbijena, grčki ministar je rekao da trenutna stopa povratka mora biti veća.
Plevris je u jučerašnjem televizijskom gostovanju rekao da će sljedeće nedjelje otputovati u Rim na sastanke sa svojim italijanskim i španskim kolegama.
Naveo je da će se sastati i sa "ekvivalentnim ministrom" iz Pakistana, u okviru razgovora sa zemljama porijekla o većoj saradnji u vezi sa povratkom.

Grčka i još četiri evropske zemlje rade na centrima van EU za deportaciju migrana

Cilj Crne Gore je ambiciozan ali dostižan ukoliko se nastavi ovim tempom - poručila je ambasadorka Francuske An Mari Maske na sastanku sa potpredsjednikom Skupštine Nikolom Camajem.
Ona je rekla da je napredak Crne Gore veoma vidljiv, da naša država ostaje predvodnica u EU integracijama i da iskreno vjeruje da će sve obaveze EU agende biti ispunjene što je prije moguće.
Kako su saopštili iz Skupštine, Maske je podsjetila na stav predsjednika Francuske Emanuela Makrona koji je kazao da je budućnost Zapadnog Balkana unutar EU, kao i na snažnu tehničku podršku koju ta zemlja pruža.
 - Stabilnost i bezbjednost u regionu Balkana zajednički je interes svih evropskih zemalja - kazala je Maske. Ona je je takođe istakla plodotvornu i brzorastuću saradnju Francuske i Crne Gore.
Camaj kazao je da je kontinuirana podrška Francuske Crnoj Gori na njenom EU putu pozitivan i ohrabrujući trend. Saopštio je da su očekivanja da Francuska, kao jedna od najuticajnijih zemalja, nastavi da podržava ali i daje sugestije kako bi Crna Gora ispunila svoje obaveze u predviđenom roku.
- Naš je cilj da postanemo 28. članica EU 2028. godine - podsjetio je Camaj i dodao kako je siguran da opšti konsenzus oko suštinskih pitanja i zakona postoji i među vladajućom većinom ali i opozicijom. 
Potpredsjednik Skupštine naglasio je da je Crna Gora dobar primjer promocije funkcionalne različitosti - „poput livade pune raznobojnog cvijeća“.
Sagovornici su, kako su naglasili u Skupštini, zajednički konstatovali da je Crnoj Gori potrebno članstvo u EU ali i da je EU itekako potrebna Crna Gora.

Maske: Cilj Crne Gore ambiciozan ali dostižan, vjerujem da će sve obaveze EU agende biti ispunjene što prije

Evropski turizam u ovoj godini očekuje nastavak rasta dolazaka turista i njihove potrošnje, najviše od međunarodnih gostiju i većinom s dalekih tržišta poput Kine i Indije, pokazao je novi izvještaj Evropske putničke komisije (ETC).
ETC procjenjuje da će međunarodni dolasci u Evropu u ovoj godini porasti oko šest odsto u odnosu na 2025, očekujući da će u tome daleka tržišta imati jaču ulogu, odnosno da će dolasci turista s takvih tržišta porasti devet odsto, uz poboljšanu avio-povezanost i manja ograničenja u obradi viza.
Među dalekim tržištima, značajan rast dolazaka turista od 28 odsto u odnosu na 2025. predviđaju iz Kine i Indije, iz kojih su turisti u mnogim evropskim odredištima u prošloj godini i dalje bili ispod predpandemijskih rezultata, prenosi Hina.
Ukupno se s azijsko-pacifičkih tržišta očekuje "jačanje" dugih putovanja u inostranstvo, dok se s obzirom na nastavak neizvjesnosti oko američke trgovine i vanjske politike iz SAD-a, očekuje umjereniji rast dolazaka turista, oko četiri odsto u odnosu na prošlu godinu.
Turistička potražnja za Evropom i s drugih tržišta ostaje stabilna, i to uprkos, kako se navodi u izvještaju ETC-a, stalnim pritiscima na troškove, što znači da bi se i u ovoj godini mogao nastaviti trend iz prošle da rast potrošnje nadmašuje rast dolazaka turista.
Iz ETC-a ističu i rast zanimanja za putovanja u Evropu u predsezoni, kao i trend da se destinacije u Evropi sve više fokusiraju na ponude "vrijednost za novac", uravnotežene tokove turističke posjećenosti i održive rezultate.

Evropa u ovoj godini očekuje rast dolazaka turista

Predsjednik poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Neđo Mandić rekao je danas da je Evropska unija (EU) odbila sve predloge profesionalnih vozača kamiona u međunarodnom teretnom transportu Zapadnog Balkana, da se za početak nađe bar prelazno rješenje za njihov ograničen boravak u 29 zemalja Šengenskog sporazuma. Vozačima je poručeno da se pridržavaju postojećeg pravila od najduže 90 dana boravka u EU u periodu od šest meseci.
"Svi naši predlozi su odbijeni, uz konstataciju da su 'maštoviti'. To znači da nemaju namjeru da nešto mijenjaju u sistemu EES", rekao je danas Mandić za Betu.
Dodao je da su predstavnici EU zakazali novi sastanak za dvije nedjelje, ali da udruženjima vozača nije jasno o čemu će razgovarati kada su odbijeni svi predlozi, a sama EU nije imala drugi, koji bi bio fleksibilniji u odnosu na postojeći EES.
Taj sistem predviđa za vozače kamiona iz zemalja Zapadnog Balkana elektronsku kontrolu ulazaka i izlazaka iz zemalja Šengen sporazuma i najduži boravak od 90 dana u periodu od šest mjeseci. Dužina boravka je prije uvođenja tog sistema "mjerena" brojanjem pečata u pasošima, pa kontrola nije bila tako stroga.
Tim pravilom vozačima je prepolovljeno radno vrijeme, a transportne firme ne mogu da nađu dodatne, jer je to zanimanje deficitarno u cijeloj Evropi. Osim toga, kažu da ne bi ni mogli da plaćaju povećan broj vozača koji bi radili pola radnog vremena.
Mandić je rekao da je juče sa graničnog prelaza Svilaj, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, vraćeno deset vozača, jer su prekoračili boravak od 90 dana.
Istakao je da će udruženja vozača Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine usaglasiti šta dalje i kada će biti zakazan novi protest. On je rekao da i Albanija ima problema i da se za sada ne zna da li će učestvovati u protesu, ili će samo pružiti podršku.
Prema riječima vlasnika firme Unitrag Pižon, Dušana Nikolića protest bi mogao da se održi poslije najavljenog sastanka "kako bi se dala šansa evropskim firmama koje posluju u Srbiji da utiču na EK".
Nikolić je rekao da su udruženja zemalja Zapadnog Balkana predlagala da se kao prelazno rješenje, dok se ne nađe trajno, uvođenjem posebnih viza za profesionalne vozače, ne hapse vozači koji se vrate u roku od 15 dana, nakon isteklog dozvoljenog perioda boravka.
EU uvela je početkom oktobra prošle godine elektronski sistem registracije ulazaka i izlazaka profesionalnih vozača iz zemalja Zapadnog Balkana u Šengen prostor, a probni period će trajati do 10. aprila ove godine kada će se EES dosljedno primjenjivati.
U međuvremenu dok traje probni period uhapšeno je na desetine vozača, kamioni sa robom su zadržani neobezbjeđeni, a vozači deportovani u zemlje porijekla.
Zbog toga su zemlje Zapadnog Balkana protestovale krajem januara četiri dana, blokadom teretnih graničnih prelaza, koji su prekinuti nakon što je EU ponudila razgovor o nalaženju rješenja za taj problem.

EU odbila predloge profesionalnih vozača, oni najavili nove blokade

Montenegro has demonstrated its commitment to its European future through progress in closing negotiating chapters, said Chair of the European Parliament’s Committee on Foreign Affairs David McAllister, calling on all political actors to remain focused on implementing key reforms.
Speaking at a press conference in Podgorica, he stated that the European Parliament strongly supports Montenegro’s European path and recognizes its track record in the accession negotiation process.
- We continue to strongly support Montenegro’s path towards the European Union (EU) and recognize its track record as a frontrunner in the negotiation process - said McAllister, who is leading a Committee delegation on a visit to Montenegro.
He noted that the closing of several negotiating chapters at the end of last year, as well as one at the beginning of this year, clearly demonstrates the country’s commitment to its European perspective.
According to McAllister, the focus in the coming period must be on implementing reforms within the fundamental chapters, particularly in the area of the rule of law.
- This includes judicial reform, the appointment of judges, as well as a strong and credible response in the fight against corruption and organized crime, including deterrent sanctions and final convictions in high-level corruption cases - McAllister emphasized.
He stressed that adopting laws alone is not sufficient.
- The adoption of laws is not effective unless they are implemented in practice. The adopted reforms must be consistently and fully applied - McAllister said.
He noted that Montenegro is a valuable and loyal partner within NATO, but warned of concerns regarding external influences that could jeopardize the country’s European course.
- The Russian Federation and Serbia have developed a framework for activity and information manipulation, using media, political and religious channels to achieve their strategic objectives. These activities are aimed at undermining Montenegro’s Euro-Atlantic orientation and strengthening pro-Russian positions - McAllister stated.
He added that tools of influence include certain media outlets which, as he said, disseminate narratives aligned with Kremlin positions, portraying Montenegro as a „second Serbian state“, amplifying anti-NATO sentiment and legitimizing Russia’s geopolitical agenda.
According to McAllister, certain academics and other influential individuals have also served as intermediaries in shaping public opinion.
- We face this malign political influence in other countries as well, and Moldova is a positive example that a democratic society can be highly resilient. We stand with the people of Montenegro who wish to continue pursuing their European aspirations - McAllister said.
He stated that the European Parliament delegation’s visit sends a clear message of support for Montenegro on its path to EU membership.
- Our visit demonstrates the European Parliament’s strong support for Montenegro on its EU accession path. We see Montenegro in a European future that can deliver concrete and positive results. We want this positive momentum to continue and we will stand by you throughout this journey - McAllister said.
Responding to a question about whether security lapses and the escape of Miloš Medenica and former Special Prosecutor Lidija Mitrović could affect Montenegro’s reform path and EU accession process, McAllister said that progress in the areas of the rule of law, civil liberties, civil society and media freedom is particularly important, and that Montenegro faces numerous challenges.
He noted that the country has continued consolidating its constitutional and legislative framework within Cluster 1, which relates to the rule of law, democratic governance and fundamental rights, and that the positive report on the fulfillment of interim benchmarks for Chapters 23 and 24 confirms that Montenegro has made an important step forward in aligning its judicial and prosecutorial framework with European standards.
- However, according to the European Commission’s Rule of Law Report for last year, the implementation of these reforms remains slow and inconsistent - McAllister said, citing longstanding judicial vacancies, weak administrative capacities and the absence of final convictions in high-level corruption cases as the main problems.
Head of the EU Delegation to Montenegro, Johan Sattler, said that there are still „missing elements“ in the system, particularly regarding appointments in the judiciary and cooperation between law enforcement authorities and the courts.
- These missing elements need to be addressed in order to close Chapters 23 and 24, which are crucial for member states. Progress can be achieved, and now is the right moment to focus on these particularly demanding chapters - Sattler said.

McAllister: The Russian Federation and Serbia use media, political, and religious channels to achieve their strategic objectives

Zatvaranje pregovaračkih poglavlja između Crna Gore i Evropke unije apsolutni je državni prioritet iza koga stoji puna politička i institucionalna posvećenost, poručeno je sa sastanka predsjendika Vlade Milojka Spajića i delegacije Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove (AFET), koju predvodi David Mekalister, predsjedavajući AFET-a.
Premijer Spajić je istakao da je 2026. godina u kojoj Crna Gora obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti i predsjedava Berlinskim procesom i Fondom za Zapadni Balkan.
- Ova godina je monumentalna posebno zbog toga što imamo plan da do decembra zatvorimo sva pregovaračka poglavlja. To je izuzetno ambiciozan, veoma zahtjevan i nimalo lak zadatak, vjerovatno bez presedana - rekao je Spajić.
On je saopštio da je državna administracija fokusirana na sprovođenje reformi i ispunjavanje završnih mjerila u svim oblastima pregovaračkog procesa, te da Vlada posebna zasjedanja posvećuje i ispunjavanju obaveza iz Plana rasta.
Sagovornici su, kako se navodi u saopštenju Vlade, informisani da su svi administrativni, stručni i politički kapaciteti države u potpunosti usmjereni na realizaciju evropske agende, uz jasno definisane rokove i mjerljive rezultate, te da evropska integracija ostaje strateški cilj državne politike.
- Tokom sastanka predstavljena dinamika sprovođenja reformi, sa posebnim fokusom na ispunjavanje preuzetih obaveza u oblasti vladavine prava, funkcionisanja institucija i usklađivanja zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije. Naglašeno je da je spoljna i bezbjednosna politika naše zemlje u potpunosti usklađena sa politikom EU - precizirano je u saopštenju.
Naglašena je i puna posvećenost, saradnja i operativna koordinacija izvršne i zakonodavne vlasti kako bi se uspješno završio pregovarački proces.
- Iz AFET-a je poručeno da su snažni zagovornici politike proširenja EU, te da Crna Gora može računati na podršku u svim fazama pristupanja - naveli su iz Vlade.

Spajić: Zatvaranje poglavlja ključni prioritet države u ovoj godini, očekujemo političku podršku svih 27 zemalja članica

Crna Gora je, napretkom u zatvaranju pregovaračkih poglavlja, pokazala da je posvećena evropskoj budućnosti, kazao je predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister i pozvao sve političke aktere da zadrže fokus na sprovođenju ključnih reformi.
On je, na konferenciji za novinare u Podgorici, rekao da Evropski parlament snažno podržava evropski put Crne Gore i da prepoznaje njen bilans uspjeha u procesu pristupnih pregovora.
- Nastavljamo da snažno podržavamo put Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) i prepoznajemo njen bilans uspjeha kao predvodnice u procesu pregovora - kazao je Mekalister, koji predvodi delegaciju Odbora koja je u posjeti u Crnoj Gori.
On je naveo da je zatvaranje više pregovaračkih poglavlja krajem prošle godine, kao i jednog početkom ove godine, jasan pokazatelj posvećenosti države evropskoj perspektivi.
Prema riječima Mekalistara, fokus u narednom periodu mora biti na sprovođenju reformi u okviru temeljnih poglavlja, posebno u oblasti vladavine prava.
- To podrazumijeva pravosudnu reformu, imenovanje sudija, kao i snažan i kredibilan odgovor u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući kazne koje imaju odvraćajući efekat i osuđujuće presude u predmetima visoke korupcije - istakao je Mekalister.
On je naglasio da usvajanje zakona samo po sebi nije dovoljno.
- Usvajanje zakona nije djelotvorno ukoliko se oni ne sprovode u praksi. Usvojene reforme moraju biti dosljedno i u potpunosti primijenjene - rekao je Mekalister.
On je kazao da je Crna Gora vrijedan i lojalan partner u okviru NATO, ali je upozorio na bojazni u vezi sa spoljnim uticajima koji mogu ugroziti evropski kurs zemlje.
- Ruska Federacija i Srbija su razvile okvir za aktivnost i manipulaciju s informacijama i koriste medijske, političke i vjerske kanale da ostvare svoje strateške ciljeve, odnosno te aktivnosti su usmjerene na podrivanje evroatlantske orjentacije Crne Gore i na jačanje stavova koji su pro-ruski - rekao je Mekalister.&nbsp;
On je kazao da alatke za uticaj uključuju određene medijske kuće koje, kako je naveo, distribuiraju narative koje su u skladu sa stavovima Kremlja i prikazuju Crnu Goru kao ”drugu srpsku državu”, pojačavaju anti-NATO osjećaj i legitimizuju geopolitičku agendu Rusije.
Kako je dodao Mekalister, određeni akademici i druge uticajne osobe su takođe poslužila kao posrednici u oblikovanju javnog mjenja.
- Suočeni smo sa ovim lošim političkim uticajem i u drugim zemljama, a Moldavija je pozitivan primjer da demokratsko društvo može biti jako odporno. Mi smo na strani Crnogoraca koji žele da nastave da realizuju svoje evropske aspiracije - rekao je Mekalister.&nbsp;
Prema njegovim riječima, posjeta delegacije Evropskog parlamenta predstavlja jasnu poruku podrške Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u EU.
- Naša posjeta pokazuje snažnu podršku Evropskog parlamenta Crnoj Gori na putu pristupanja EU. Vidimo Crnu Goru u evropskoj budućnosti koja može donijeti konkretne i pozitivne rezultate. Želimo da se ovaj pozitivan zamah održi i bićemo uz vas na cijelom ovom putu - poručio je Mekalister.
Odgovarajući na pitanje da li bezbjednostni propusti i bjeksto Miloša Medenice i bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović mogu da utiču na reformski put Crne Gore i put ka EU, Mekalister je kazao da je napredak vezano za vladavinu prava, građanske slobode, civilno društvo i slobodu medija posebno važan, te da su pred Crnom Gorom brojni izazovi. &nbsp;
On je rekao da je država nastavila sa konsolidacijom ustavnog i zakonskog okvira u okviru Klastera 1, koji se odnosi na vladavinu prava, demokratsko upravljanje i osnovna prava i da je pozitivanim izvještajem o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 potvrđeno da je Crna Gora napravila važan iskorak u usklađivanju propisa u oblasti sudstva i tužilaštva sa evropskim standardima.
- Međutim, prema izvještaju o vladajni prava Evropske komisije za prošlu godinu implementacija ovih reformi ostaje spora i nekonzistentna - kazao je Mekalister i kao glavne probleme naveo dugogodišnja upražnjena radna mjesta u pravosuđu, slabe administrativne kapacitete i izostanak pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije.
&nbsp;Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da i dalje postoje „nedostajući elementi“ u sistemu, prije svega vezano za imenovanja u pravosuđu i saradnju između organa za sprovođenje zakona i sudova.
&nbsp;- Te nedostajuće elemente treba uspostaviti kako bi zatvorili poglavlja 23 i 24, koja su za države članice presudna. Može se otvariti napredak i sada je pravi momenat da usredsredimo na ta posebno teška poglavlja - rekao je Satler.

Mekalister: Ruska Federacija i Srbija koriste medijske, političke i vjerske kanale da ostvare svoje strateške ciljeve

Institucionalna stabilnost je ključ daljeg napretka ka Evropskoj uniji - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa sa članovima delegacije Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove, koju je predvodio predsjedavajući Dejvid Mekalister.&nbsp;
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, posebno istakao važnost pune funkcionalnosti Skupštine, koja mora dosljedno vršiti svoju kontrolnu ulogu nad radom izvršne vlasti, čime se obezbjeđuje transparentnost i odgovornost u donošenju odluka.&nbsp;
- Ukazao je na neophodnost što hitnijeg izbora sudija Ustavnog suda i podsjetio da Skupština već godinu ne izglasava njegove prijedloge, čime se ugrožava puna funkcionalnost ove institucije i šalje zabrinjavajuća poruka u kontekstu evropskog puta zemlje - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović je istakao da evropska integracija Crne Gore mora biti suštinski transformativan proces, odnosno da zatvaranje pregovaračkih poglavlja ima smisla samo ukoliko ga prati stvarna reforma institucija, jačanje pravne države i obnova povjerenja građana u institucije.
Cilj posjete evropskih parlamentaraca je, kako se navodi, bilo predstavljanje nacrta Rezolucije Evropskog parlamenta o Izvještaju Evropske komisije za 2025. godinu o Crnoj Gori.&nbsp;
U dokumentu se ističe da je Crna Gora i dalje prepoznata kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, te se pruža puna podrška budućnosti naše zemlje u EU, uz ocjenu da istinski napredak zavisi od efikasne primjene usvojenih reformi i od trajnih rezultata u oblasti vladavine prava.
- Nacrt Rezolucije potvrđuje da su stavovi predsjednika Milatovića, koje kontinuirano zastupa u javnosti, u skladu sa ključnim nalazima - od naglaska da napredak u pristupnim pregovorima zavisi od konkretnih rezultata u oblasti vladavine prava, do potrebe da politički akteri ostanu fokusirani na završetak integracionog procesa i u tom kontekstu ubrzaju imenovanja u pravosuđu, uključujući Ustavni sud, a sve na osnovu zasluga i transparentnih procedura - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U nacrtu Rezolucije se takođe ističe potreba da Crna Gora osigura da svi međuvladini sporazumi budu u potpunosti u skladu sa pravilima i principima EU.
- Sagovornici su se saglasili da jedan od prioriteta mora biti završetak izborne reforme kako bi se osigurali fer i transparentni izbori - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Milatović se osvrnuo i na potrebu daljih reformi u pravosuđu, naročito u procesima sprovođenja presuda u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, koji su ovih dana aktuelni u našoj zemlji.
- Konstatovano je da Crna Gora ima istorijsku priliku da ubrza svoj evropski put, te da je za ostvarenje ovog cilja potrebna snažna politička volja, stabilan institucionalni okvir i dosljedna saradnja svih grana vlasti, kako bi evropske integracije donijele stvarne i vidljive rezultate u životu svih građana - naglasili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović: Institucionalna stabilnost i vladavina prava ključ ubrzanja EU puta

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je da su netačne tvrdnje Sjedinjenih Američkih Država da je Evropa u fazi propadanja i ocijenila da je naš kontinent čuvar standarda slobode i napretka.
Govoreći posljednjeg dana bezbjednosne konferencije u Minhenu, Kalas je rekla da Evropljani imaju "sjajan životni standard" na kojem im zavide ljudi širom svijeta, što je ilustrovala rezultatima ankete po kojima bi 40 odsto Kanađana željelo da se ta država priključi Evropskoj uniji, prenosi Hina.
Kalas je na taj način odgovorila na navode iz nove američke strategije nacionalne bezbjednosti, u kojoj se navodi da je Evropa u "civilizacijskom padu" zbog migracija, kuturnih i vjerskih promjena i pada nataliteta, a tvrdi se da bi za 20 godina mogla biti "neprepoznatljiva".
Suprotno onome što neki govore, Evropa nije u civilizacijskom padu, rekla je Kalas, dodajući da je kritikovanje Evrope postalo moderno u nekim političkim krugovima.
Bivša estonska premijerka je navela da je njena zemlja druga po slobodi medija, po indeksu Reportera bez granica.
- Zanimljivo je da nas kritikuje država koja je 58 na toj listi - rekla je Kalas, misleći na SAD.
Prema indeksu za 2025. godinu, SAD su 57. na svijetu po slobodi medija, a na čelu liste je Norveška.

Kalas: Netačne tvrdnje SAD da je Evropa u fazi propadanja

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Tag: eu