Evropski parlament u oktobru ponovo glasa o nepovjerenju Evropskoj komisiji
Samo nešto više od dva mjeseca poslije glasanja o nepovjerenju, Evropska komisija pod vođstvom Ursule fon der Lajen ponovo se suočava sa takvim predlozima. Ovoga puta kritika se odnosi i na carinski sporazum sa Trampom, piše Dojče vele.
Evropska komisija Ursule fon der Lajen moraće početkom oktobra ponovo da se suoči sa glasanjem o predlozima za izglasavanje nepovjerenja u Evropskom parlamentu.
Prema informacijama njemačke novinske agencije DPA, poslanike je o tome obavijestila predsjednica parlamenta Roberta Mecola. Glasanje bi trebalo da se održi između 6. i 9. oktobra.
Prethodno je provjereno da li predloge, kako pravila nalažu, podržava najmanje 72 poslanika, odnosno desetina od 720 poslanika.
Klimatska politika i trgovinski sporazumi
Kritike u predlozima za glasanje o nepovjerenju, koje su podnijele desničarska grupa Patriote za Evropu („Patriots for Europe” PfE ) i poslanička grupa Ljevice – prije svega su usmjerene protiv fon der Lajen, ali se glasanje o nepovjerenju može odnositi samo na cijelu Evropsku komisiju.
U predlogu PfE kritikuju se, između ostalog, klimatska i migraciona politika fon der Lajen. Poslanici joj dodatno prebacuju netransparentnost i cenzuru i kritikuju trgovinski sporazuma sa Merskurom i SAD. „Evropa je danas slabija nego ikada, jer predsjednica Komisije stalno propušta da se pozabavi najhitnijim izazovima”, navodi se u predlogu Patriota, u koji je uvid imao Politiko.
Šef poslaničke grupe Ljevice u Evropskom parlamentu, njemački poslanik Martin Širdevan, između ostalog je rekao: „Komisija je sklopila poguban carinski sporazum sa Trampom.” Taj pakt je, po njegovim riječima, napad na evropsku industriju i uništiće na hiljade radnih mesta. Osim toga, Komisija je predugo ćutala u vezi sa humanitarnom katastrofom u Pojasu Gaze.
Malo vjerovatan uspjeh
Ipak, smatra se malo vjerovatnim da izglasavanje o povjerenju uspije, jer bi za njega bila potrebna dvotrećinska većina od ukupnog broja datih glasova, kao i većina svih članova parlamenta. To znači najmanje 361 glas, a ako bi svi poslanici bili prisutni i glasali, čak 480.
Na izborima u novembru prošle godine Komisija Ursule fon der Lajen dobila je 370 od 688 datih glasova.
Evropska komisija morala je već u julu da se suoči sa sličnim predlogom o izglasavanju nepovjerenja: Fon der Lajen je u tada bila optužena za nedostatak transparentnosti pri nabavci vakcina tokom pandemije korone, poništavanja poruka koje je razmjenjivala sa šefom američkog farmaceutskog koncerna Fajzer, kao i za centralistički stil vođenja.
Predlozi za nepovjerenje – zapravo rijetki
Predlozi za izglasavanje nepovjerenja Evropskoj komisiji zapravo su rijetka pojava. Prije jula, desničarski populisti su 2014. pokušali da smijene tadašnju Komisiju Žan-Kloda Junkera, ali bez uspjeha.
Tada je za predlog glasalo samo 101 poslanik iz evroskeptičnog tabora, 461 je bio protiv, a 88 se uzdržalo.
Jedini slučaj kada je došlo do pada Evropske komisije bio je 1999. godine, kada je Komisija Žaka Santera podnijela ostavku unaprijed, nakon što je objavljen izvještaj o prevarama, lošem upravljanju i nepotizmu.