Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu, Tomislav Sokol, gostujući u emisiji „24 sata“ &nbsp;Televizije E, osudio je veličanje četničkog ratnog zločinca Pavla Đurišića i ukazao na opasne posljedice prelivanja velikosrpskih ideologija iz Srbije u Crnu Goru. On je istakao ulogu Srpske pravoslavne crkve kao političkog faktora koji destabilizuje Crnu Goru i upozorio na zabrinjavajuće djelovanje prosrpskih snaga unutar crnogorske vlasti, posebno Demokrata.&nbsp;
Govoreći o bilateralnim odnosima Hrvatske i Crne Gore, osvrnuo se i na aktuelna sporenja oko vojne imovine i sigurnosnih pitanja, ističući da Crna Gora mora jasno izabrati svoj evropski put i odmaknuti se od destruktivnih ideologija koje ugrožavaju stabilnost i regionalnu saradnju.
TVE: Gospodine Sokol, reagovali ste kada je u berasnkom selu postavljen spomenik četničkom zločincu Pavlu Đurišiću porukom da - "Vrijeme prodavanja magle od prosrpskih stranaka i SPC lagano prolazi" i da za one koji podržavaju četničke zločine nema mjesta u Evropskoj uniji. Da li to znači da će Brisel reagovati i ima li mjesta u Uniji za državu koja ne može ili neće da se izbori sa ideologijama koje promiču fašizam?
Sokol: Dakle, radi se o kolaboracionistima koji su odgovorni za niz zločina prema prvenstveno hrvatskom i muslimanskom narodu. Konkretno, kada govorimo o Pavlu Đurišiću, on je najviše operirao upravo u području istočnog dijela Bosne i Hercegovine, gdje je na području Foče, Goražda i tako dalje počinio niz zločina, odgovoran je za niz zločina u kojima su pobijene hiljade civila.
Dakle, neosporno se radi o zločincu, a isto tako je neosporno da je četnički pokret bio kolaboracionistički pokret koji je surađivao sa Njemcima, a pogotovo Italijanima na području bivše Jugoslavije. Tako da nema dvojbe da se radi o pokretu čije bilo kakvo priznavanje, rehabilitiranje ili bilo što slično je neprihvatljivo u normalnoj evropskoj državi.
Ja bih samo podsjetio na nedavnu rezoluciju Evropskog parlamenta gdje se osuđuju svi totalitarni režimi i tu se svakako spadaju i fašisti, ali i svi njihovi kolaboracionisti. I naravno da se to odnosi i na černički pokret. Dakle, veličanje takvih ljudi, takvih zločinaca je apsolutno neprihvatljivo.
Ono što je međutim činjenica je da taj pokret i taj trend opet nije došao iz same Crne Gore, nego dolazi prvenstveno iz Srbije. Dakle, opet vidimo preljevanje zločinačkih ideologija i kojekakvih hegemonističkih politika iz Beograda, nažalost preko prosrpskih, velikosrpskih stranaka u Crnoj Gori, priljevanje na samu Crnu Goru. I to je ono što je glavni problem i to je ono protiv čega se treba boriti.
Međutim, ako stavimo stvari u kontekst, ono što bih ja rekao je da je tu država svakako trebala prije reagovati. Dakle, država je reagovala post festum, državne institucije su reagovale post festum, što mislim da je svakako prekasno, ali isto tako je i činjenica da je ovaj događaj koji je za svaku osudu pokazao vrlo negativnu ologu Srpske pravoslavne crkve o kojoj smo više puta govorili, koju je na kraju kraja u jednoj od nedavnih rezolucija osudio i Evropski parlament, ali isto tako se radi i o tome da se s ovime skreće pažnja sa mnogih negativnih stvari koje su se dogodile u zadnjim danima, a koje su isto tako inscenirane, odnosno uzrokovane od strane prosrpskih snaga u vladajućoj koaliciji, mislim najviše na Demokrate i njihovog ministra Krapovića, koji je opet učinio sve kako bi narušio odnose Hrvatske i Crne Gore. I svakako ne bi bilo dobro da ovaj događaj, koji je za svaku osudu, na neki način baci u drugi plan, ono što rade Demokrate kao još jedan izdanak te velikosrpske politike i kao neko ko se danas predstavlja kao možda i najveći problem u samom funkcionisanju crnogorske vlasti, jer mi sad vidimo da su Demokrate, Bečić, Krapović i cijela ta ekipa, trenutno više na braniku velikosrpske ideje, velikosrpske politike od samih Mandića i Kneževića, koji su se nekako povukli u drugi plan.
Tako da generalno sve što se događalo u zadnjih nekoliko nedjelja u ovim ljetnim vremenima u Crnoj Gori nije dobro. Mi imamo opet situaciju da vidimo da Crna Gora sve više i više klizi prema nejakom srpskom svetu, prema uticaju iz Beograda, da se to vidi i kroz veličanje četnika i kroz jačanje uloge Srpske pravoslavne crkve koja tome apsolutno daje podršku, ali isto tako i kroz to da pojedine političke stranke u vladajućoj koaliciji, sada konkretno Demokrate, čine sve kako bi Crnu Goru što više maknule od Zapada, od pozitivnih veza s Hrvatskom i približile više srpskom i ruskom svetu i to je ono što je najviše zabrnjavajuće u ovoj cijeloj situaciji, dakle trend nikako nije dobar.
TVE: Bronzanu statuu ratnog zločinca sada čuvaju popovi. Crkva Srbije u Crnoj Gori je Temeljnim ugovorom postala praktično država u državi, za nju ne važe zakoni Crne Gore. Tako se i ponaša i ima svoje sljedbenike, koji jedino crkvu doživaljavaju kao autoritet. Što ova situacija govori o državi Crnoj Gori, o društvu, vlastima?
Sokol: Srpska pravoslavna crkva je očito glavni temelj velikosrpske hegemonističke politike, to smo vidjeli i devedesetih, a to nažalost vidimo i danas, vidjeli smo to i za vrijeme litija, a nažalost vidimo i upravo u ovom vremenu. To je definitivno nešto što je veliki problem. Dokle god Srpska pravoslavna crkva igra ulogu koju igra, jako teško će se Crna Gora moći potpuno odvojiti iz kandža velikosrpstva u koje nažalost sve više i više ulaze. Svakako, ja sam rekao više puta, Evropski parlament je u nedavnim rezolucijama, spomenuo upravo to negativno djelovanje Srpske pravoslavne crkve i svakao sve više i više sazrijeva misao, sazrijeva svijest u europskim institucijama.
Dakle, govorimo o Srpskoj pravoslavnoj crkvi da je ona puno više od obične vjerske, religijske organizacije, da je ona praktički parapolitička struktura, parapolitička sila, koja je zapravo glavni čimbenik širenja velikorpskog uticaja i destabiliziranja okolnih zemalja, pa tako i Crne Gore.
Dakle, Srpsku pravoslavnu crkvu ne treba gledati na način kao što se gledaju druge vjerske zajednice, druge religijske organizacije, nego kao organizaciju koja je sve samo ne vjerska, odnosno ne religijska i koja ima vrlo jasne političke ciljeve.
Ja bih samo podsjetio na nedavne izbore u Nikšiću gdje znamo da je SPC praktično odradila kompletnu kompaniju za velikosrpske hegemonističke stranke gdje oni praktično na terenu nijesu morali ni izlaziti kada im je crkva odradila teren kompletno. I vidjeli smo kakvi su bili rezultati. Tako da, to je izuzetno veliki problem. Poseban status koji SPC uživa u Crnoj Gori je isto tako ono što je problem. I dok je njeno djelovanje takvo i dok ono ima moć koju ima, teško će se Crna Gora moći stabilizovali i potpuno odmaknuti od tog negativnog srpskog uticaja. Ali ono što je važno je da i te kako sazrijeva svijest o tome i u evropskim institucijama i da se shvaća da se tu mogu povlačiti neke vrlo jasne paralele.
Dakle, kao što je Ruska pravoslavna crkva gleda na Ukrajinu, slično Srpska pravoslavna crkva gleda na Crnu Goru na način da je potpunosti zapravo negira temelje crnogorskog identiteta i samobitnosti, da se Crnu Goru gleda kao nekakvo drugo oko u glavi, kao nekakvu drugu srpsku državu. I to je ono što je izvor, ja bih rekao, svih problema od Crnoj Gori, a Bećić, Mandić, Knežević i tako dalje, oni su samo provoditelji, odnosno izvršioci takve politike.
TVE: Kome na političkoj sceni, u Crnoj Gori, u regionu, odgovara veličanje zločinačkih ideologija? Zbog čega?
Sokol: Pa svakako odgovara ovom prosrpskom dijelu vladajuće koalicije, to je jasno svakome. Hrvatska vrlo dobro zna o kome se radi i nijesu slučajno upravo Mandić, Knežević i Bećić bili proglašeni personama non grata. Dakle, jasno je i vidimo o kome se radi, koje su to osobe koje su glavni problemi, koji su to glavni, kao što sam rekao, izvršioci te velikosrpske politike koja dolazi iz Beograda.
Nažalost, situacija u vladajućoj koliciji je takva da je očito i Pokret Evropa Sad u velikoj mjeri podijeljen. Tamo postoje i ljudi koji su procrnogorski, proevropski orientisani, ali postoji i veliki dio koji je prosrpski orijentisan, koji sa Evropom, osim u toj deklaratornoj razini, na taj deklaratorni način zapravo nema puno veze. I to je ono što je glavni problem, jer PES, ovakav kakav je, služi kao smokvin list upravo za te velikosrpske snage i dok je to tako, Crna Gora teško da se može stabilizovati i teško da može napraviti onaj ključni iskorak prema samoj Evropskoj uniji. A pogotovo u situaciji gdje te i takve srpske snage, odnosno stranke, u vladajućoj koaliciji kontolišu praktički kompletan sigurnosni i vojni sektor, dakle opet mislim na Demokrate, i dok je takva situacija da imamo praktički prosrpske i proruske političke snage koje drže ono što je ključ za nacionalnu sigurnost u zemlji koja je članica NATO-a, naravno da tu neće moći biti nekakve stabilnosti i naravno da će teško Crna Gora moći napraviti taj ključan iskorak prema samoj Evropskoj uniji.
TVE: Vidite li prostor u kojem se premijer Crne Gore Milojko Spajić može i mora otrgnuti od destruktivnih ideologija koje mogu državu koštati prije svega puta ka EU, može li se to uraditi rekonstrukcijom postojeće Vlade ili vanrednim parlamentarnim izborima koje pominju neki poslanici iz partija manje brojnih naroda?
Sokol: Ja bih rekao, da će PES ako ostane u koaliciji sa ovom prosrpskom ekipom nestati. Shvatam kako je PES nastao, shvatam da postoji određeni zazor od strane PES-a i dijela njegovih birača prema crnogorskim suverenističkim snagama i postoji ideja da ako bi PES promijenio koalicijske partnere, da bi to dovelo do toga da izgube velik dio svojih birača, ali mi vidimo da se taj scenarij događa ovako i onako.
Dakle, mi vidimo što se dogodilo u Nikšiću, vidjeli smo što se dogodilo i na drugim lokalnim izborima, da dok je PES u koaliciji sa velikosrpskim snagama, velikosrpske stranke jačaju, pogotovo Mandić koji se mudro izmaknuo sad iz prvog plana, ali oni radi na terenu, imaju podršku SPC i svakako jačaju, dok PES lagano kopni. Iako bi se u ovoj situaciji dogodili izvanredni izbori, mislim da bi PES prošao jako loše, a da bi velikostrpske stranke samo jačale. Tako da ne vidim da je to nekakva solucija, mislim da se treba razmišljati o drugim rješenjima, ali kažem, ja naravno neću sada tu suflirati i govoriti ko s kim treba i sl. Ali sigurno je da u ovom trenutku, ako se ovi trendovi ne okrenu, ako ovako nastane ili čak i dođe do nekakvih prijevremenih parlamentarnih izbora, bez da se dogodi radikalna promjena u odnosima unutar vladajuće koalicije, da će PES proći jako loše i da će velikosrpske stranke biti jače nego što su sada u Skupštini i to je nešto što nikako ne bi bilo dobro.
Dakle, rekao bih da se PES mora jako dobro zabrinuti o svojoj dugoročnoj sudbini, o svojoj dugoročnoj orijentaciji. Ja sam više puta rekao da vrijeme prodavanja magle, kao što sam spomenuo i u ovom tweetu, lagano prolazi. I da zbog toga oni naprosto se moraju odlučiti gdje su, s kim su i shvatiti da će njihova odluka imati posljedice. Dakle, pokušaj sjedinja na dvije stolice jednostavno očito ne funkcionira. Dakle, morat će se predijeliti jesu li za crnogorsku suverenističku prozapadnu proevropsku orijentaciju ili su za prosrpsku, prorusku sa svim posljedicima koje to nose. U svakom slučaju je ova ideja da oni mogu biti catch-all stranka koja će obugačati i jedno i drugo, mislim da to jednostavno ne funkcionira, da to jednostavno neće tako ići. I ako PES nastavi sa pokušajima da sjedi na taj način na više stolica, da će to dovesti do nesnaka, odnosno potpune marginalizacije samog PES-a i da će onda taj prostor između crnogorskih suverenističkih jasnih snaga i s druge strane prosrpskih snaga da će onda popuniti netko drugi. Tako da mislim da PES nema puno vremena. Ne vidim, kao što sam rekao, da su iznenredni izbori sada neakvo rješenje, ali doista PES se treba jasno odrediti kamo pripada, u koju smjeru ide, a naravno tome onda ovisi izbor s kim će ići u tom smjeru.
TVE: Hrvatska je nedavno Crnoj Gori poslala još jednu protestnu notu, nakon što je Ministarstvo odbrane izradilo značke na kojima je školski brod Jadran. Taj brod Hrvatka smatra svojom vojnom imovinom. Nije jedini. Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske tvrdi da joj Crna Gora, po osnovu sukcesije vojne imovine iz jugoslovenskog perioda, duguje dvije milijarde dolara. Hoće li to postati nova tačka u sporenjima Hrvatske i Crne Gore?
Sokol: Prvo što bih svakako istaknuo, i to je ključno, Hrvatskoj je u geopolitičkom, geostrateškom, svakom drugom interesu da Crna Gora uđe u Europsku uniju da se jasno odredi prozapadno. Ali ne Crna Gora koja će biti ispostava ruske ili srpske politike na Mediteranu, nego Crna Gora koja je suverenistička, koja je nezavisna, koja je samostalna i koja doista gleda prema Zapadu u punom smislu riječi. Dakle, naravno da u takvoj Crnoj Gori za one koje veličaju četničke ratne zločince ne može biti mjesta. To je nešto što je potpuno jasno, a isto tako i za političke stranke koje se ponašaju na način da uporno destabilizuju odnose između Hrvatske kao zemlje članice EU i Crne Gore.
Mi smo imali situaciju da je Krapović odbio poslati izaslanstvo na vojni mimohod u čast Oluje sa nekakvim obrazloženjem da je to osjetljivo pitanje unutar Crne Gore. Sad, ne znam kako Oluja, koja je bila ključna vojna akcija koja označila slom velikosrpske politike, može biti osjetljiva u Crnoj Gori. Ja ne znam kome je to osjetljivo. To jedino može biti osjetljivo onima koji su zagovornici velikosrpske politike, očito. Jer oni koji nisu zagovornici velikosrpske politike mogu samo slaviti Oluju, čestitati joj i biti sretni što se ona dogodila. Dakle, imamo to. Imamo opet novu provokaciju vezanu za ove značke i brod Jadran. Imamo rezoluciju o Jasenovcu. Dakle, imamo niz situacija koja su pokazale da je ovakva situacija u kojoj Demokrate zapravo drže vojnosigurnosni aparat u Crnoj Gori, nešto što i za Hrvatsku, ali i širem smisom, ja bih rekao i za NATO, predstavlja ozbiljan sigurnosni problem. Dakle, to je nešto što definitivno se mora riješiti.
Postoji, naravno, i niz bilateralnih pitanja koje su u procesu rješavanja. Pitanje sukcesije je samo jedno od njih, o tome se svakako treba razgovarati, ali ono što je ključno pitanje tu je da dok imamo ovakvu strukturu vlasti, dok imamo jednu stranku koja je navezana na prosrpsku i prorusku politiku, koja drži vojnosigurnosni aparat u Crne Gori, teško da možemo govoriti o Crnoj Gori kao nekakvoj pozdanoj članici NATO-a i zemlji koja bi ispunjavala uvjete za ulazak u EU.
Demokrate predstavljaju sigurnosni problem koji je širi od Hrvatske i Crne Gore. To je nešto što se mora riješiti. A naravno Hrvatska će učiniti sve da pomogne Crnoj Gori, ali naravno onim zapadnim političkim snagama u Crnoj Gori, da Crnoj Gori ispuni sve uvjetne i da postane nova članica EU. Ali kao što sam rekao, ruka koja je ispružena s hrvatske strane, mora dobiti odgovor i sa crnogorske strane. Dakle, mi ne možemo s jedne strane pogušavati rješavati bilateralne probleme, činiti sve da pomognemo s jedne strane Crnoj Gori koliko možemo, a s druge strane uporno dobivati pljuske, dobivati nove provokacije, dobivati nove pogušaje destabiliziranja, gledati nove poteze gdje zapravo dijelovi crnogorske vlasti se jasno stavljaju na stranu Beograda i velikosrpske mitomanije i velikosrpskog narativa kao što recimo o Oluji. Dakle, to je nešto što apsolutno nije prihvatljivo. Dakle, one kojome je Oluja osjetljiva, Oluja koja označila kraj velikosrpske hegemonije 90. očito nije netko s kime se može na ozbiljan način razgovarati i ko može biti dio vlasti koja Crnu Goru želi uvesti u Evropsku uniju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sokol: Demokrate čine sve kako bi Crnu Goru što više maknule od Zapada, PES će nestati ako ostane u koaliciji sa prosrpskom ekipom

Evropski parlament danas je odao počast žrtvama genocida u Srebrenici, poručivši Srbiji da se mora suočiti sa svojom ulogom, a Evropskoj uniji da mora spriječiti da se tako nešto ponovi.
Nekoliko evropskih čelnika i ministara 11. jula putuju u Srebrenicu gdje će obilježiti 30. godišnjicu genocida u kojem je 1995. ubijeno više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, nakon pada enklave koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
<h2>"Mržnja vodi prema novim sukobima i patnjama"</h2>
Evropski parlament na početku plenarne sjednice odao je počast tim žrtvama, a njegova predsjednica Roberta Mecola pozdravila dvoje preživjelih, prisutnih u Strasburu – Almasu Salihović i Almira Salihovića.
- Almasa je protjerana iz svoje zajednice i tek je kasnije saznala da je njen stariji brat Abdulah pogubljen. A, Almir je šest dana lutao šumom kako bi izbjegao smrt. Almasa i Almir, hvala vam što ste ovdje. Podsjećate nas da iza svakog imena i broja stoji osoba. Porodica - rekla je Mecola.
U ime evropskog naroda (EPP) govorio je Čeh Ondrej Kolar, ujedno i izvjestilac Parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, koji je upozorio da Evropa 30 godina govori da se tragedije poput Srebrenice ne smiju ponavljati, a to se ipak događa.
- Srebrenica nas svakodnevno mora podsjećati da mržnja samo vodi prema novim sukobima i patnjama, da nije dovoljno samo “suditi zločincima”, nego i “pronaći hrabrost” i spriječiti da se takvi zločini ponavljaju - kazao je on.
Bosna i Hercegovina je “dovoljno propatila u prošlosti”, a sada je na EU-u da pomogne njenim građanima kako bi živjeli u miru i blagostanju, zaključio je Kolar, prenijela je Hina.
Slovenački poslanik socijalista i demokrata (S&amp;D) Matjaž Nemec rekao je da je genocid u Srebrenici “počeo sličnom retorikom koju nacionalisti koriste i danas”.
- Evropa se danas ponovo pravi nevina, dok stradaju Palestinci - rekao je Nemec, pa poručio da sprječavanje genocida ne smije biti samo “mrtvo slovo na papiru”.
<h2>Najmračniji dan u modernoj istoriji Evrope</h2>
Finski konzervativac Sebastijan Tinkinen govorio je o “nezamislivim strahotama vojnika bosanskih Srba koji su planski pogubljivali civile”, prozvavši to “najmračnijim danom u modernoj istoriji Evrope” i “podsjetnikom” više ne smije dopuštati takve zločine.
Austrijski liberal Helmut Brendstater se u Srebrenicu uvjerio “kolika bol postoji u očima porodica ubijenih”. Pozvao je srpski narod “da se suoči sa žrtvama genocida”, te prihvati istinu.
- I mi Austrijanci smo teško prihvatali ulogu Austrije u holokaustu. No, bitno je to priznati, tu bolnu istinu - kazao je on.
Holandska poslanica zelenih Tineke Strik govorila je o neuspjehu vojnika UN-a, mahom njenih sunarodnika, da zaštite bošnjačko stanovništvo.
Upozorila je da „etnonacionalistička retorika i negiranje genocida” u Bosni i Hercegovini i dalje drže “mržnju živom”.
Bez preuzimanja odgovornosti za genocid neće biti stabilne Bosne i Hercegovine, zaključila je.

1250x600

1084x550

EP odao počast žrtvama genocida u Srebrenici: Srbija da preuzme odgovornost, EU da spriječi da se nešto slično ponovi

U najnovijoj rezoluciji Evropskog parlamenta, usvojenoj prije dva dana, Crna Gora je ponovo negativno ocijenjena u oblasti očuvanja kulturne baštine, pri čemu se posebna pažnja posvećuje situaciji Boki Kotorskoj, prepoznatoj kao jednom od najvrijednijih kulturno-istorijskih područja u regionu, kazali su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor.
U kotorskom DPS-u kažu da Evropski parlament jasno izražava ozbiljnu zabrinutost zbog ugroženosti zaštićenih lokaliteta, uključujući Boku Kotorsku i Sveti Stefan, i podsjeća da je Miločer park sa ovim lokalitetom uvršten među sedam najugroženijih kulturnih lokaliteta Evrope u 2023.
Ove ocjene, kako ističu u toj partiji, zahtijevaju ozbiljna i konkretna preispitivanja na lokalnom nivou. U tom kontekstu postavili su više pitanja, među kojima je šta je aktuelna lokalna vlast, predvođena Demokratskom Crnom Gorom, učinila da spriječi devastaciju kulturne baštine i da li snosi dio odgovornosti za ovakvu ocjenu?
Podsjećaju da je Demokratska partija socijalista više puta u posljednjim mjesecima upozoravala na neodgovorne postupke koji su direktno ugrozili nasljeđe UNESCO – zaštićenog područja. 
- Posebno ističemo slučaj arheološkog lokaliteta Carine u Risnu, gdje su bageri bez prethodne stručne procjene i saglasnosti nadležnih institucija narušili ovaj lokalitet od izuzetne važnosti. Naše tadašnje saopštenje nije naišlo na adekvatnu reakciju nadležnih organa, niti na odgovornost lokalne samouprave, iako su jasno prepoznate posljedice tih neodgovornih postupaka - navedeno je u saopštenju kotorskog DPS-a. 
Danas, kada iz najviših evropskih institucija stiže potvrda da Crna Gora ne ispunjava evropske standarde u zaštiti baštine, posebno kada je riječ o Boki Kotorskoj, tj. Uneskovom zaštićenom području, u DPS-u kažu da lokalna vlast mora odgovoriti ko je odgovoran za propuste i pasivnost?
- Šta je konkretno preduzeto da se spriječi dalje narušavanje prostora pod zaštitom UNESCO-a? Da li je želja za investitorskim profitom i partijskim kalkulacijama postala važnija od očuvanja onoga što čini kulturni identitet i evropsku vrijednost Kotora - pitaju u kotorskom DPS-u.
Napominju da očuvanje kulturne baštine nije politička tema, već pitanje nacionalne odgovornosti i civilizacijske zrelosti.
Takođe, dodaju da rezolucija Evropskog parlamenta upozorava i na pogoršanje položaja manjinskih naroda, sa posebnim osvrtom na hrvatsku zajednicu u Boki Kotorskoj. Postavljamo direktno pitanje aktuelnoj vlasti.
- Da li ste, kao lokalna uprava i kao partija koja na državnom nivou oblikuje politike, ikada zastupali interese hrvatske nacionalne manjine u Kotoru? Ako jeste, kažite gdje su rezultati? Ako niste, odgovorite građanima zašto ćutite dok se narušava multietnički sklad izgrađivan generacijama? Vrijeme je da se umjesto političkog kalkulisanja i selektivne brige, pokaže stvarna odgovornost prema onome što nas čini evropskim društvom. Tu prije svega mislimo na poštovanje različitosti, očuvanje nasljeđa i transparentno upravljanje javnim dobrima - zaključeno je u saopštenju.

DPS Kotor: EP jasno izražava ozbiljnu zabrinutost zbog ugroženosti zaštićenih lokaliteta, uključujući Boku Kotorsku i Sveti Stefan

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, oglasio se na mreži Iks povodom obraćanja komesarke Marte Kos u Evropskom parlamentu, ističući zahvalnost komesarki na jasnim i nedvosmislenim porukama pred Evropskim parlamentom.&nbsp;
- Vlada Crne Gore je u potpunosti posvećena ostvarenju zacrtanog cilja, a to je završetak pregovora do kraja 2026. godine - kazao je Ivanović.&nbsp;
Kako je naveo, od suštinske je važnosti da se ta posvećenost reflektuje u jednako snažnoj posvećenosti Evropske komisije, na čiju podršku računaju. &nbsp;
- Kao što je i komesarka rekla, kada Crna Gora završi svoj dio posla, očekujemo od država članica EU da budu odlučne i jedinstvene u priznanju napretka naše zemlje, kako bi Crna Gora postala prva sljedeća članica EU. To neće biti samo uspjeh Crne Gore, već i potvrda kredibiliteta Evropske unije – naveo je Ivanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F1935625826973757865&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović: Zahvaljujemo komesarki Kos na jasnim i nedvosmislenim porukama pred EP

Evropski parlament (EP) u posljednjem usvojenom izvještaju izražava zabrinutost zbog sporazuma ili projekata Crne Gore kojima se zaobilaze pravila javnih nabavki, transparentnost i zahtjevi za otvorene konsultacije, a što je obaveza shodno nacionalnom zakonodavstvu i standardima Evropske unije (EU).
Stoga je upućen poziv Vladi Crne Gore da obezbijedi puno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog donošenja odluka i vladavine prava u svim inicijativama za javnu infrastrukturu i razvoj.
- Crna Gora treba da smanji broj postupaka javnih nabavki bez obavještenja - napomenuto je u izvještaju EP.
<h2>Smanjiti deficit i javni dug</h2>
Izveštaj i rezolucija izvjestioca za Crnu Goru Marjana Šareca predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na izvještaje Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu. Od 649 poslanika, za izvješaje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 bila protiv, a 77 je bilo uzdržano.
U usvojenom dokumentu pozitivno se tumači ekonomski rast Crne Gore i pozdravljaju napori za smanjenje fiskalnih ranjivosti. Međutim, poziva se na dodatne korake za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i na dalje uklanjanje izuzeća od indirektnih poreza koja nijesu usklađena sa pravnim tekovinama EU.
EP ponavlja potrebu za povećanim javnim ulaganjima u obrazovni sistem za održivi društveni i ekonomski razvoj.
- Javni dug Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama mogu se koristiti kao sredstvo za uticanje na njene političke odluke, posebno one koje se odnose na Kinu i Rusiju - konstatuje se u izvještaju.
Izražena je zabrinutost zbog finansijskog tereta i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar-Boljare, plaćenom iz kineskog kredita.
- Tajnost koja prati ugovore o kreditima i izgradnji izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti - konstatuje se u izvještaju.
EP je pozdravio napore za smanjenje ranjivosti i pozvao vlast da dodatno ublaži ekonomsku zavisnost od Kine. Traži se da Crna Gora nastavi da koristi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativu EU „Globalna kapija“ i Mehanizam za reforme i rast, sa ciljem pronalaženja ekološki prihvatljivijih i transparentnijih alternativa za finansiranje infrastrukturnih projekata.
- Crna Gora se poziva da poveća transparentnost u budućim infrastrukturnim projektima, obezbijedi konkurentno nadmetanje i izbjegne prekomjernu zavisnost od duga stranih kreditora - poručeno je u izvještaju.
<h2>Mogućnosti za bolje poslovanje i konkurentnost</h2>
Takođe, EP je pozitvnim ocijenio uključivanje Crne Gore u SEPA platne šeme, smanjujući tako troškove za građane i preduzeća. Ističe se da ovo otvara mogućnosti za širenje poslovanja, povećanu konkurentnost, inovacije i bolji pristup stranim direktnim investicijama.
Kao značajan izdvaja se Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj intergracija regiona u jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje i produbljivanje EU-reformi. Plan uključuje i Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura.
Pozitivnim se ocjenjuje i usvajanje agende reforme Crne Gore i podstiče se njena puna implementacija. Napominje se da bi sprovođenje definisanih mjera reformi u okviru ove agende kroz Plan rasta omogućilo pristup preko 380 miliona eura u grantovima i povoljnim kreditima, pod uslovom uspješne implementacije.
Takođe, naglašava se važnost inkluzivnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i civilno društvo, u fazama stvaranja, implementacije, praćenja i evaluacije.
<h2>Finansiranje uslovljeno napretkom</h2>
U izvještaju EP Crna Gora se ohrabruje da što bolje iskoristi sva sredstva EU dostupna u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, IPARD programa i Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan, kako bi ubrzala socio-ekonomsko približavanja Evropskoj uniji i dalje uskladila svoje zakonodavstvo sa EU u dijelu sprečavanju prevara.
EP podsjeća da finansiranje EU može biti modifikovano ili obustavljeno u slučaju značajnog ili stalnog nedostatka napretka u ključnim oblastima.
EU i zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da uspostave okvir za efikasnu saradnju između Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i zemalja u pristupanju. Cilj je, kako je objašnjeno, da se olakša bliska saradnja i krivično gonjenje zbog eventualne zloupotrebe sredstava EU, uključujući i putem slanja nacionalnih oficira za vezu u EPPO.
U tom smislu, Crna Gora se ohrabruje da u potpunosti sprovede radne aranžmane sa EPPO, a EU poziva da napravi neophodne pravne i političke aranžmane kako bi se proširila nadležnost EPPO na sredstva EU namijenjena Crnoj Gori kao zemlji kandidatu.
<h2>Hitno se pozabaviti odlivom mozgova</h2>
Kroz izvještaj je upućen poziv crnogorskim vlastima da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, naročito na sjeveru zemlje, kao i kroz decentralizaciju ulaganjem u gradove srednje veličine.
Takođe, pozdravljaju se pozivi za brzu integraciju svih zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU prije stvarnog članstva u Uniji, što bi ključno omogućilo stvaranje digitalno bezbjednog okruženja.
Istovremeno, ukazuje se da je Crnoj Gori potrebna brža digitalna transformacija i razvijanje politike tržišta rada zasnovane na dokazima, u cilju rješavanja hronično visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama i mladima. Dodatno, naglašava se da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti temeljni okvir digitalne politike i obezbijediti efikasnu primjenu Garancije za mlade i nove Strategije za mlade.
- Vlasti treba da se hitno pozabave odlivom mozgova. Podstiče se razvoj ciljanih preventivnih mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih, jer veliki neformalni sektor nastavlja da ometa ekonomski i društveni razvoj u Crnoj Gori - ističe se u izvještaju.
<h2>Roming kao kod kuće</h2>
EP je pozdravio smanjenje troškova rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Poručeno je vlastima, privatnim akterima i zainteresovanim stranama da preduzmu sve neophodne korake ka približavanju cijena rominga domaćim tarifama do 2028. godine.
Izraženo je žaljenje zbog izostanka napretka u ključnim sektorskim reformama u oblasti transportne politike i upućen je poziv za usklađivanje razvoja transporta sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznice, multimodalnost i smanjenje emisije CO2 i drugih uticaja na životnu sredinu.
<h2>Povećati energetsku otpornost</h2>
U izvještaju se Crna Gora poziva i da poveća energetsku otpornost tako što će konačno usvojiti i sprovesti dugo očekivani Nacionalni plan za energiju i klimu, zakone o energetskoj efikasnosti i dalje se integrisati sa energetskim tržištima EU. Svi novi projekti zelene tranzicije, pojašnjeno je, moraju se sprovesti u skladu sa standardima EU o životnoj sredini, državnoj pomoći i koncesijama.
Data je podrška usvajanju sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.
- Primećuje se nedostatak napretka i povezani rastući troškovi u izgradnji neophodnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se spriječilo zagađenje rijeka i mora kanalizacijom u sedam opština - konstatuje se u izvještaju.

Tamara Klikovac

EP upozorava: Crna Gora zaobilazi pravila javnih nabavki, Vlada da obezbijedi punu transparentnost i poštovanje EU standarda

Čudno da Evropski parlament nije prepoznao antifašizam Pavla Đurišića i kosmopolitizam Ratka Mladića - naveo je na mreži Iks (X) predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.&nbsp;
- Ta "trula Evropa" zaista i dalje ne kapira tekovine naših oslobodilaca - navodi Vujović.&nbsp;
Kako dodaje, njihov 30. avgust dizajniran je da porazi naš 13. jul i 9. maj.
- "Malo morgen", što bi rekao onaj kome su do kraja sluẓ̌ili - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Čudno da EP nije prepoznao antifašizam Pavla Đurišića i kosmopolitizam Ratka Mladića

Evropski parlament (EP) usvojio je izvještaj o <a href="https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-10-2025-0093_EN.pdf" target="_blank">godišnjim izvještajima Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu</a> u kojima se ukazuje na opasnosti političkog revizionizma, koji iskrivljuje istorijske činjenice u političke svrhe, potkopava odgovornost i produbljuje društvene podjele.
EK snažno osuđuje glorifikaciju ratnih zločinaca i široko rasprostranjeno javno poricanje međunarodnih presuda za ratne zločine, uključujući i one od strane crnogorskih vlasti.
U izvještaju se podsjeća da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja suštinski elementi procesa proširenja i pohvaljeno je aktivno učešće Crne Gore u regionalnim inicijativama za saradnju. Podsjeća se da su dobrosusjedski odnosi ključni za napredak u procesu pristupanja.
<h2>Naći rješenja za bilateralna pitanja</h2>
Evropska komisija žali što Poglavlje 31 nije moglo biti zatvoreno u decembru 2024. godine i pozvala je sve uključene strane da pronađu rješenja za preostala bilateralna pitanja na konstruktivan i dobrosusjedski način i daju prioritet budućim interesima građana Zapadnog Balkana.
Takođe, u izvještaju se podsjeća da treba izbjegavati korišćenje neriješenih bilateralnih i regionalnih sporova za blokiranje procesa pristupanja zemalja kandidata.
- Pozdravljaju se bilateralne konsultacije između Republike Hrvatske i Crne Gore o statusu neriješenih bilateralnih pitanja i podstiču vlasti da nastave sa sprovođenjem mjera za izgradnju povjerenja - stoji u izvještaju.
<h2>Proaktivno u rješavanju slučajeva ratnih zločina</h2>
EK je pozvala Crnu Goru da primijeni proaktivan pristup u rješavanju slučajeva ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima. Cilj je da se identifikuju, gone i kazne počinioci i glorifikacija ratnih zločina, te da se obezbedi pristup i sprovođenje pravde, nadoknada štete i reparacija za žrtve, ali i da se razjasni sudbina nestalih lica.
Upućen je poziv da Crna Gora dodijeli dovoljno resursa specijalizovanim tužiocima i sudovima i proaktivno istraži sve navode o ratnim zločinima i pokrene pitanja komandne odgovornosti, kao i da preispita prošle slučajeve koji nisu procesuirani u skladu sa međunarodnim ili domaćim pravom.
EK poziva na regionalnu saradnju u istrazi i gonjenju pojedinaca optuženih za ratne zločine i prepoznaje da su rješavanje ovih pitanja i zaštita činjenica zasnovanih na sudskim postupcima važan temelj za povjerenje, demokratske vrijednosti, pomirenje i jačanje bilateralnih odnosa sa susjednim zemljama.
Ponavlja se podrška inicijativi za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije (REKOM).
- Ponavlja se poziv da se otvore arhive koje se tiču bivših republika Jugoslavije i da se omogući pristup dosijeima bivše jugoslovenske tajne službe i tajne službe Jugoslovenske narodne armije kako bi se temeljno istražili i riješili zločini iz komunističkog doba - navedeno je u izvještaju.
<h2>Izmijeniti izborno zakonodavstvo</h2>
Da bi država efikasno funkcionisala, lokalna uprava mora efikasno da funkcioniše. Međutim, kako se konstatuje u izvještaju EK, važeće izborno zakonodavstvo, koje dozvoljava da se opštinski izbori održavaju u različitim datumima umjesto u jednom ometa ovu efikasnost.&nbsp;
- Ova nedosljednost stvara političke tenzije koje, s obzirom na veličinu i broj stanovnika zemlje, imaju šire posljedice na nacionalnom nivou. Pored toga, potkopava operativnu efikasnost i opštinske i državne uprave. Trebalo bi uvesti izmjene izbornog zakonodavstva kako bi se ispravile ove nedosljednosti i riješila druga preostala pitanja u vezi sa izbornim procesom - konstatuje se u izvještaju.
Takođe, EK navodi da je ključno obratiti pažnju na pravosuđe, koje mora biti čvrsto uspostavljeno kao nezavisna grana vlasti, posebno imajući u vidu da je jedan od glavnih izazova Crne Gore borba protiv kriminala i korupcije.&nbsp;
- Međutim, bilo bi nepravedno tvrditi da je ovo pitanje jedinstveno za Crnu Goru, jer nijedna zemlja nije imuna na takve izazove. Međutim, postoje razlike u načinu na koji zemlje pristupaju ovim pitanjima i rješavaju ih. Izvjestilac prepoznaje visok nivo svijesti o ovim izazovima u Crnoj Gori, što je pozitivan i ohrabrujući znak - navedeno je u izvještaju.
<h2>Zakonodavstvo mora biti efikasnije</h2>
Generalna procjena izvjestioca Marjana Šareca je da ne manjka političke volje da se nastavi evropskim putem.&nbsp;
Međutim, napominje se da je neophodno osigurati da svakodnevne fluktuacije političkog života ne ometaju donošenje zakona neophodnih za završetak procesa pregovora.
- Zakonodavstvo mora biti što efikasnije i ne smije podleći iskušenju da bude samo „kozmetičko“. Prije svega, Crna Gora treba da crpi snagu iz svoje bogate i ponosne istorije, prepoznajući značajan napredak koji je postigla. Kao nezavisna i suverena država, trebalo bi da krene naprijed bez ikakvog nepotrebnog kompleksa male države. Ima sve mogućnosti da se pridruži EU u okviru trenutnog mandata evropskih institucija - zaključeno je u izvještaju.

EK: Istorijski revizionizam potkopava odgovornost i produbljuje podjele, osuđujemo glorifikaciju ratnih zločinaca

Evropski put je jedini ispravan za Crnu Gori i nema alternative, poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Marjan Šarec, navodeći da u državi postoji visok stepen svijesti o tome.
Kako je saopšteno iz kabineta Šareca, EP je danas u Strazburu usvojio izvještaj o godišnjim izvještajima Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. i prošlu godinu.
Šarec je tom prilikom ukazao na jasan napredak i posvećenost Crne Gore evropskom putu.
- Izvještaj utvrđuje da Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu proširenja i da je uspjela održati visoku javnu podršku za članstvo u Evropskoj uniji (EU), koja dostiže i do 80 odsto - naveo je Šarec.
On je istakao i da je važno to što su i vladajuće i opozicione stranke sarađivale u usvajanju potrebnog zakonodavstva.
- To pokazuje visok nivo svijesti da je za Crnu Goru evropski put jedini ispravan, da nema alternative - kazao je Šarec.
On je pozdravio sve dosadašnje napore u usvajanju zakonodavstva za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i naglasio da su, uprkos privremenom uskraćivanju saglasnosti Hrvatske za Poglavlje 31, bilateralni razgovori dvije države u toku.
- Ovo je izuzetno važno jer bilateralna pitanja ne smiju zaustaviti proces, baš kao što to nijesu ni tokom posljednjeg proširenja, iako neka pitanja i danas čekaju konačno rješenje - rekao je Šarec.
On, kako je istakao, smatra da dosadašnja dostignuća Crne Gore pružaju dobru osnovu za suočavanje s budućim izazovima, koji su brojni i neće biti laki.
- Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, omogućavanje slobode medija i sprječavanje uticaja trećih zemalja najvažnije su za postizanje demokratskih standarda - kazao je Šarec.
On je pohvalio to što Crna Gora definiše zaštitu životne sredine kao ustavnu kategoriju, ali je naglasio da su potrebna konkretne akcije u tom pravcu.
Šarec je kazao i da je reforma izbornog zakonodavstva među prioritetima, jer, kako je podsjetio, česti izbori u raznim opštinama blokiraju rad i lokalnih zajednica i države.
- Lokalni izbori moraju se održati u cijeloj zemlji istog dana, a lokalne vlasti moraju se konstituisati odmah nakon izbora - poručio je Šarec.
Kako je istakao, Crna Gora je mala zemlja i to znači da izborna kampanja u jednoj opštini postaje nacionalno pitanje.
- To uzrokuje da se politika preokupira sama sobom umjesto važnim pitanjima - poručio je Šarec.
On je kazao da je saglasan sa komesarom za proširenje Martom Kos da je zajednički zadatak da se pomogne Crnoj Gori da ostvari sve kriterijume i bude spremna za članstvo u EU.
- Sve zemlje koje su se pridružile EU, uključujući i Sloveniju 2004. godine, suočile su se sa teškim zahtjevima i mnogo toga je moralo da bude ispunjeno. Ali uspjeli smo jer smo radili udruženim snagama - naveo je Šarec.
On je pozvao političare i civilno društvo u Crnoj Gori na isto takvo djelovanje.
Prema njegovim riječima, zadatak predstavnika EU je da ukažu na ono što nije dobro i da budu beskompromisni kada je to potrebno.
- Naravno, uz razumijevanje da smo tu da pomognemo i da smo svi zajedno jedan tim - zaključio je Šarec.

Šarec: Evropski put jedini ispravan za Crnu Goru, reforma izbornog zakonodavstva među prioritetima

Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu proširenja i uspjela je da održi visoku podršku javnosti za pridruživanje Evropskoj uniji (EU), koja po nekim istraživanjima dostiže i 80 odsto, kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan Šarec.
Tokom debate u Evropskom parlamentu u Strazburu o Izvještaju EP za Crnu Goru, Šarec je naglasio da su i koalicione i opozicione stranke učestvovale u donošenju zakona važnih za EU put u skupštini.
- To pokazuje visok nivo svijesti da je evropski put jedini put za Crnu Goru, pravi put i da nema druge alternative. Pozdravljamo sve dosadašnje napore u usvajanju zakona za zatvaranje poglavlja - kazao je Šarec.
Ističe i da uprkos privremenoj suspenziji saglasnosti hrvatske strane na poglavlje 31, važno je da se bilateralni razgovori dve zemlje nastave.
- Želio bih ukratko da naglasim da bilateralna pitanja ne bi trebalo da zaustave proces, kao što nisu u slučaju posljednjeg proširenja, iako neka pitanja još čekaju konačno rješenje - dodao je Šarec.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da Crna Gora ostaje lider u procesu pridruživanja EU sa sva 33 poglavlja otvorena za pregovore, od kojih je šest privremeno zatvoreno.
- Vlada Crne Gore je u potpunosti posvećena ostvarivanju napretka na putu ka EU, a Evropska komisija je podjednako posvećena podršci ambicioznom planu Crne Gore da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026 - naglasila je Kos.
Kos je podsjetila da je prošle godine Crna Gora ispunila privremena mjerila za 22. i 24. poglavlje vladavine prava, što je omogućilo stvaranje okvira za zatvaranje ovih poglavlja, da privremeno zatvori druge.
- Nadamo se da ćemo kasnije ovog mjeseca zatvoriti poglavlje 5 o javnim nabavkama - istakla je Kos.
Ipak, komesarka naglašava da će Crna Gora morati da ispuni sva završna mjerila u okviru poglavlja o vladavini prava da bi završila pregovore o pristupanju, ističući da temeljne vrijednosti nastavljaju da određuju tempo napretka.
Kosmesarka Kos je naglasila određene poteškoće.
- Prvo, nadam se brzom rješenju otvorenih bilateralnih pitanja koje bi omogućilo što prije privremeno zatvaranje poglavlja 31. Usklađivanje Crne Gore sa viznom politikom EU je i obaveza u okviru plana rasta i završno mjerilo u okviru Poglavlja 24. Nedavne odluke o dodavanju više zemalja zabrinjavaju i ukazuju na nazadovanje - dodala je Kos.
Dodala je da Crna Gora treba brzo da usvoji korektivne mjere kako bi osigurala bolje usklađivanje sa viznom politikom EU.
Sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima dominirali su političkim diskursom u Crnoj Gori, ocijenila je Kos.
- Naš stav sam jasno iznijela u svom pismu predsjedniku Milatoviću. Jednostavno rečeno, sporazum prima facie ne sadrži detaljne odredbe koje bi kao takve bile u suprotnosti sa pravom EU. Međutim, način na koji se sporazum sprovodi moraće da se pažljivo prati. Transparentnost, poštovanje pravila javnih nabavki, državna pomoć, izbor investitora i drugi zahtjevi iz pravne tekovine EU biće od najveće važnosti - kazala je Kos.
Zaključila je da je Crna Gora pouzdan partner u vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU i da je zadržala 100% usklađenost sa stavovima i sankcijama EU.
Izjvestilac Šarec naglasio je da dosadašnji uspjesi Crne Gore predstavljaju dobru osnovu za suočavanje sa budućim izazovima kojih nije malo i neće biti lako.
- Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, omogućavanje slobode medija, sprječavanje uticaja trećih zemalja su od najveće važnosti za postizanje demokratskih standarda - kazao je Šarec.
Crna Gora definiše zaštitu životne sredine kao ustavnu kategoriju, što je pohvalno, ali sa druge strane zahtijeva konkretne akcije, kaže Šarec. Ističe da među prioritetima mora biti i reforma izbornog zakonodavstva, jer česti izbori u različitim opštinama parališu rad kako lokalnih zajednica, tako i države u cjelini.
- Lokalni izbori moraju biti održani u cijeloj zemlji istog dana. Lokalne vlasti se moraju konstituisati odmah nakon izbora. Crna Gora je mala država i to znači da izborna kampanja u jednoj opštini postaje nacionalno pitanje. To dovodi do toga da je politika zaokupljena sobom, a ne važnim pitanjima - ocjenjuje Šarec.
Na razvoj Crne Gore, kako kaže izvjestilac EP za Crnu Goru, pozitivno će uticati i uplata avansa Evropske komisije iz Plana rasta i razvoja u iznosu većem od 26 miliona eura, zajedno sa izdašnim sredstvima od više od 100 miliona eura iz IPA 3 programa, što će omogućiti realizaciju novih projekata.
Poslanici će o izveštaju glasati sjutra nakon čega će, ukoliko dobije podršku, dokument dobiti status rezolucije Evropskog parlamenta.
Rezolucije Evropskog parlamenta nijesu pravno obavezujuće, ali iskazuju političke stavove predstavnika stranaka koje dolaze iz svih članica EU.

Šarec: Crna Gora ostaje vodeći kandidat za EU

Nastupi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića postaju sve bizarniji, u onoj mjeri u kojoj on očigledno gubi kontrolu nad pojedinim segmentima u samoj Srbiji. Naravno, pri tome su Vučiću krivi svi za duboku polarizaciju u kojoj se zemlja nalazi već mjesecima. Svi, osim njega i ljudi kojima je okružen - rekao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.
Govoreći o slučaju Marije Vasić, koja je uhapšena prije dva mjeseca pod optužbom za rušenje ustavnog poretka i koja je prije desetak dana stupila u štrajk glađu i žeđu, Vučić je rekao da ona "jede i pije kao zmaj".
- Nikakvih problema nema. Ništa joj ne fali. Samo ste lagali. Picula se angažovao. Mi ne držimo ljude u Jasenovcu kao ovi. Sram vas bilo, vi ćete nama govoriti. Njoj ništa ne fali, ali fali momcima koji su duplo duže u pritvoru, a niko ne pita za njihovo zdravlje - naveo je Vučić.
Picula je, komentarišući ovu izjavu Vučića za Večernji.hr, kazao da se, prije svega, nada da će Vasić sada biti bolje nakon odluke suda i premještaja iz psihijatrijske bolnice u kućni pritvor. Nada se i da će se oporaviti.
- Što se tiče Vučića, njegovi istupi postaju sve bizarniji, u onoj mjeri u kojoj on očigledno gubi kontrolu nad pojedinim segmentima u samoj Srbiji. Naravno, pri tome su Vučiću krivi svi za duboku polarizaciju u kojoj se zemlja nalazi već mjesecima. Svi, osim njega i ljudi kojima je okružen. Pri tome, ne treba zaboraviti jednu zanimljivost. On je i sam vršio pritisak na pravosuđe, rekavši da hitno treba pustiti iz pritvora nasilnike, koji su zaista fizički napali i povrijedili jednu studentkinju u Novom Sadu - ističe Picula.
Smatra da oni međusobno moraju da se dogovore da li je riječ o nasilničkom činu, zbog kojeg su završili u pritvoru ili je riječ o sudski progonjenim nedužnim ljudima.&nbsp;
- Ali upravo u to vrijeme tadašnji premijer Miloš Vučević je zbog toga i podnio ostavku i vlada je pala nešto kasnije. Zapravo govorimo o jednoj situaciji u Srbiji kojoj se, nažalost, trenutno ne vidi brzo rješenje. Ali krizi prije svega doprinose politika i potezi aktuelnog predsjednika - ocijenio je Picula.
Na pitanje kako on lično doživljava Vučićevo pominjanje njegovog imena uz Jasenovac, Picula odgovara da predsjednik Srbije dovodi svoju zemlju do karikaturalnosti.
- Što se tiče mene lično, to nije njegov prvi istup protiv mene i mislim da je to samo indikacija da svoj posao radim dobro - zaključio je Picula.

Picula: Nastupi Vučića postaju sve bizarniji, dovodi svoju zemlju do karikaturalnosti

Košarkaši Crne Gore ostvarili su drugu pobjedu u pripremnom ciklusu za predstojeći Eurobasket, savladavši večeras u Baru, u kontrolnom meču zatvorenog tipa, selekciju Izraela rezultatom 88:76 (25:17, 24:20, 19:19, 20:20).
Najefikasniji u redovima naše reprezentacije bio je Nikola Vučević, koji je dominirao na parketu i upisao 27 poena.
Izabranici Boška Radovića kontrolisali su igru od samog početka. Prednost je već sredinom druge četvrtine prvi put dostigla dvocifrenu razliku (36:25), a poluvrijeme je završeno rezultatom 49:37.
Izrael je u trećem periodu uspio da priđe na minus pet (58:53), ali je Crna Gora ponovo preuzela inicijativu i uoči posljednje četvrtine imala 68:56. Do kraja meča prednost je sačuvana, pa je duel u „Topolici“ završen identičnom razlikom – plus 12 za crnogorsku selekciju.

Druga pobjeda u pripremnom periodu: Crna Gora pobijedila Izrael

Sud za prekršaje u Budvi osudio je Ulcinjanina N.R. (1983) na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 45 dana i novčanu kaznu od 200 eura, zbog tri saobraćajna prekršaja.
Njemu je suđeno 15. avgusta u hitnom postupku, nakon što je prethodne noći u Ulcinju lišen slobode. Policijska patrola utvrdila je da je vozilom upravljao bez važeće vozačke dozvole, iako mu je ranijim rješenjem izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima. Tom prilikom odbio je da se podvrgne alkotestiranju.
Sutkinja Anka Rašović izrekla mu je i zabranu upravljanja motornim vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova. Kao specijalni povratnik, odmah po donošenju odluke upućen je u UIKS Spuž na izdržavanje kazne.

Ulcinjaninu 45 dana zatvora zbog odbijanja alkotesta i vožnje pod zabranom

PPodgorička policija spriječila je danas nezakonitu eksploataciju šljunka na području Zete, u mjestu Mitrovići, i tom prilikom lišila slobode četiri osobe.
Akcija pod nazivom „Kajak“ sprovedena je od strane službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u saradnji sa Regionalnim vodovodom „Crnogorsko primorje“, a u skladu sa prioritetima Biroa za operativnu koordinaciju u borbi protiv ekološkog kriminala.
Na dvije odvojene lokacije, policijski službenici zatekli su po dva lica u toku nelegalne eksploatacije riječnog nanosa pomoću mašina, nakon čega su šljunak utovarali u kamione radi daljeg transporta. Na jednoj poziciji zatečeni su D.Ć. (40) i A.K. (45), dok su na drugoj bili D.R. (26) i S.R. (48).
Po pozivu policije na lice mjesta izašao je i vodoprivredni inspektor koji je sačinio zapisnik, dok je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici ocijenio da se u radnjama osumnjičenih stiču elementi krivičnih djela neovlašćena eksploatacija šljunka i oštećenje pri eksploataciji riječnog nanosa.
Iz Uprave policije poručuju da je ova akcija još jedna potvrda odlučne i koordinisane borbe protiv ekološkog kriminala i devastacije prirode, te da će svaki vid ugrožavanja prirodnih resursa Crne Gore biti sankcionisan bez izuzetka.

Policija spriječila nelegalnu eksploataciju šljunka u Zeti: Uhapšene četiri osobe

U večerašnjem izdanju Ljetnjeg programa, od 21 do 23 sata, razgovaramo o ulozi sporta u društvu i izazovima sa kojima se suočavaju naši sportisti. Nekada je sport na prostoru bivše Jugoslavije bio simbol zajedništva, međunarodnog uspjeha i nacionalnog ponosa. Danas, u potpuno drugačijim okolnostima, postavljamo pitanja: gdje je crnogorski sport danas? U kakvim uslovima rade sportisti, koliko podrške imaju od države, institucija i društva, te kako spriječiti da sport postane talac politike?
Govorićemo i o značaju liderstva u sportu, posljedicama pogrešnih kadrovskih odluka, kao i ulozi navijača koji su nerijetko više od publike – stvarajući atmosferu i identitet sportskih događaja.
Poseban segment emisije posvećen je humanitarnom radu i primjeru moto kluba No Limit Bikers, čiji predsjednik Marko Radulović gostuje u studiju. Za njega i njegove prijatelje, ljubav prema motorima nije samo stil života već i način da pomognu drugima, pokazujući da iza snažnih mašina stoje još snažnija srca.
Na pitanja o sportu i društvu odgovaraju:
- Mirjana Sekulić, bivša košarkaška reprezentativka,
- Milutin Grgur, sportski novinar,
- Miodrag Radulović, selektor fudbalske reprezentacije Libana.
Budite uz Televiziju E – večeras od 21 do 23 sata!

Gledajte Ljetnji program: Identitet, ponos, politika, sport i društvo – večeras na Televiziji E

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Goran Jokić ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp; Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – Igora Nedovića, u sred dana, 16. jula u Staroj varoši i Ivana Milačića, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp; <h2>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA &nbsp;</h2> Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp; U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; - Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</h2> Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp; Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp; Jokićev rođeni brat, Danilo Jokić, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je Željka Savković, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije Janka Vučinića, kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp; I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp; <h2>NAREDBA ZA BELVEDER</h2> ,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!” <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp; - U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka Kaćuša Krsmanović, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp; <h2>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</h2> Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada Zdravka Krivokapića je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp; Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp; Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

Funkcioner Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata Veselina Radulovića, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.
U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.
- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i direktora policije Lazara Šćepanovića nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije Darku Mađariću i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića.
Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.
Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bogdanović nastavio sa uvredama na račun advokata – zasmetala mu opaska o diplomi Megatrenda

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Tag: evropski-parlament