Potpredsjednica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović i generalni sekretar Mileta Radovanić predstavili su program te stranke "Crna Gora 365", u Evropskom parlamentu, u okviru ‘Comms Network’ sastanka Evropske zelene partije.
- Program "CG 365" sveobuhvatni je plan razvoja naše države, sa jasnim mjerama. Borba protiv korupcije, reforma pravosuđa, realna i održiva ekonomija, socijalna pravda, razvoj turizma 365 dana u godini, zdravstvo i obrazovanje dostupno svima, kapitalni infrastrukturni projekti u svim dijelovima Crne Gore, ekološka transformacija – samo su neki od segmenata Programa. Naišli smo na pozitivne reakcije naših kolega, evropskih poslanika i predstavnika Evropske zelene partije, koji su posebno pohvalili fokus na održivom razvoju, vladavini prava i ekološkoj tranziciji - poručili su iz URE.
Kako su istakli, dok se aktuelna politička većina sve više gubi u retrogradnim podjelama, ideološkim sukobima i nerealnim obećanjima bez pokrića, Građanski pokret URA nudi konkretan, izvodljiv i održiv plan za razvoj Crne Gore.&nbsp;
- Program "Crna Gora 365" u čijem je središtu bolja budućnost za svakog građanina odgovor na trenutnu politiku bez sadržaja koja svakodnevno donosi negativne pojave u našem društvu - zaključuju iz GP URA.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

URA predstavila program "CG365" u Evropskom parlamentu: "Za razvoj Crne Gore svakog dana"

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen suočiće se sa drugim glasanjem o nepovjerenju za manje od tri mjeseca sljedeće nedjelje. Protivljenje raste, no centristički zastupnici najverojatnije će izabrati stabilnost umjesto njene smjene.
Iako su poslanici u Evropskom parlamentu uključujući neke iz njene stranke, centrističke Evropske narodne stranke sve kritičniji prema vođstvu predsjednice Komisije, vjerovatnije je da će tokom rasprave u ponedjeljak iznijeti svoje prigovore nego da će se u četvrtak pridružiti onima sa desna i lijeva u glasanju o njenoj smjeni, piše Politico.
- Postoji mnogo dobrih razloga za kritikovanje Ursule fon der Lajen - rekao je njemački čelnik Zelenih u Parlamentu, Erik Markart. No, dodao je, ne vjerujemo da bi naslednik nužno bio bolji od sadašnje predsjednice Komisije.
Neviđeno je da se čelništvo EU suočava s glasanjem o nepovjerenju u tako kratkom vremenu. Posljednje je bilo u julu.
Osim što pokazuje da Parlament sada, prvi put, ima značajne skupine političkih ekstremista koji su otkrili kako takve mere mogu koristiti za skretanje pažnje, to odražava i rastuću nelagodu u Briselu i širom Evrope oko smjera kojim ide Komisija sa Fon der Lajen na čelo.
Ovog mjeseca će biti održana dva odvojena glasanja o nepovjerenju, jedno koje je predložila krajnje desna skupina Patrioti za Evropu, a drugo od strane Lijevog bloka (koji je još levo od glavnih Socijalista i Demokrata).
Parlament broji 719 zastupnika. Za pad Fon der Lajen potrebno je da dve trećine onih koji glasaju budu protiv nje. Zajedno, Patrioti, Lijevi blok i ESN (još jedna krajnje desna skupina) imaju 158 zastupnika – stoga bi im i dalje trebalo mnogo centrističkih glasova da bi je srušili.
Iako na osnovu razgovora Politico sa 11 zastupnika i zvaničnika Parlamenta postoje naznake da se centar okreće protiv Fon der Lajen, to nije dovoljno ozbiljno da bi dovelo do njenog pada.
Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prije ljeta, koji su podnijele poljske i rumunske delegacije iz desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista, nije uspio da dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, ali je ukazao na mlaku podršku Komisiji: samo 553 od 719 poslanika Evropskog parlamenta je glasalo, od kojih je 175 bilo protiv fon der Lajen.
U julu, iako su mnogi centristički poslanici izražavali frustraciju zbog vođstva fon der Lajen, oni se nisu pojavili na glasanju (njih 86 iz redova EPP, S&amp;D, Renew i Zelenih), uzdrža no je bilo 11 ili su glasali za nju 355, jer su vjerovali da je glasanje o nepovjerenju bila krajnje desničarska zavjera s ciljem stvaranja haosa. Samo dvoje iz centrističkih grupa je glasalo protiv nje.
Ovog puta, međutim, veći broj poslanika Evropskog parlamenta osjeća se slobodno da glasa protiv fon der Lajen, piše Politico.
To uključuje čak i poslanike iz grupe Patriote, čiji lider Žordan Bardela, štićenik francuske političarke Marin Le Pen, kaže da će njegova grupa podržati prijedlog, uprkos ideološkim razlikama.
Na osnovu stavova poslanika tokom prethodnog glasanja o cenzuri i ranih signala iz poslaničkih delegacija, projekcija Politico za naredno glasanje predviđa i podršku značajnog dela desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista prijedlogu za nepovjerenje.
U najgorem mogućem scenariju za fon der Lajen, toj grupi protivnika mogli bi se pridružiti i poslanici iz redova Socijalista, Renew i Zelenih koji u julu nisu glasali u njenu korist.
U tom scenariju, fon der Lajen bi mogla da se suoči sa 305 glasova protiv što je i dalje ispod 480 glasova potrebnih za dvotrećinsku većinu kojom bi bila smijenjena, ukoliko bi svi poslanici prisustvovali glasanju i glasali.
<h2>Nezadovoljstvo Zelenih i Socijalista</h2>
Jedan od primjera promijenjenog stava je francuska delegacija Zelenih. Oni nisu učestvovali u glasanju u julu, ali će ovoga puta glasati za obaranje Komisije, rekla je šefica te grupe, Mari Tusan, za Politico. Njihov prigovor odnosi se na pristup fon der Lajen trgovinskim sporazumima sa SAD-om i latinoameričkim zemljama, za koje Zeleni smatraju da su u suprotnosti sa zaštitom životne sredine.
- Apsolutno moramo pronaći način da zaustavimo ovu politiku koja se sprovodi, a koja podrazumijeva i napuštanje suvereniteta i velike ekološke nazadke - rekla je Tusan.
I među Socijalistima postoji veliko nezadovoljstvo. Iako je grupa izdala saopštenje da će stati uz fon der Lajen, neke nacionalne delegacije – ili pojedinačni poslanici – mogli bi se suprotstaviti Komisiji zbog njenog upravljanja trgovinskom politikom, sukobom u Gazi i povlačenja iz tzv. Zelenog dogovora uslijed planova za „pojednostavljenje“, za koje tvrde da razvodnjavaju klimatske zakone.
- Kada je riječ o prijedlogu koji dolazi sa Levice, postoje pitanja koja su bila predmet žestokih debata u Evropskom parlamentu. Neka od njih bi mogla mobilisati i ubediti dio članova S&amp;D da glasaju za taj prijedlog - rekao je potpredsjednik parlamenta iz redova Socijalista, Viktor Negresku.
Nakon prethodnog glasanja, kada je rukovodstvo S&amp;D vršilo pritisak na fon der Lajen do posljednjeg trenutka, ovog puta su više od nedjelju dana unaprijed već signalizirali da će je podržati.
<h2>„Igre destabilizacije“</h2>
Mnogi poslanici smatraju da bi, ukoliko bi fon der Lajen bila smenjena, vlade EU vjerovatno izabrale – po njihovom mišljenju – još lošijeg kandidata.
Za liberale i socijaliste, smjena fon der Lajen takođe bi značila i odlazak njihovih komesara, što bi potencijalno umanjilo njihov politički uticaj. Iako Komisijom dominira desni centar, u njenom sastavu su i četiri komesara iz redova socijalista i pet iz redova liberala.
Zbog toga će neki delovi liberalne grupe Renew Europe koji otvoreno ne podržavaju fon der Lajen poput njemačkog FDP-a, koji se protivi njenom drugom mandatu ipak glasati za nju zarad stabilnosti.
- Nećemo učestvovati u svjesno destabilizujućim igrama. Uprkos svim greškama koje je napravila, pogrešnoj trgovinskoj i ekonomskoj politici i neuspjehu da smanji birokratiju, kako je obećala, nećemo podržati ovakve pokušaje u trenutnim okolnostima - rekla je za Politico predsjednica FDP delegacije u Parlamentu i predsjedavajuća odbora za odbranu, Mari-Agnis Štrak-Cimerman.
U sukobu sa fon der Lajen je i irska liberalna delegacija, čiji su poslanici neki put bili uzdržani ili su glasali protiv nje. Ovog puta, konačnu odluku donijeće tek tokom nedjelje kada se bude glasalo, rekao je poslanik Beri Endrjuz.
Šef njemačke delegacije socijalista, Rene Repazi, rekao je za Politico da će glasati u korist fon der Lajen, i kritikovao upotrebu prijedloga za nepovjerenje od strane ekstremnih strana Parlamenta, rekavši da se koriste „na zapaljiv način“.

"Protivljenje raste": Može li Ursuli fon der Lajen biti izglasano nepovjerenje naredne nedjelje?

Samo nešto više od dva mjeseca poslije glasanja o nepovjerenju, Evropska komisija pod vođstvom Ursule fon der Lajen ponovo se suočava sa takvim predlozima. Ovoga puta kritika se odnosi i na carinski sporazum sa Trampom, piše Dojče vele.
Evropska komisija Ursule fon der Lajen moraće početkom oktobra ponovo da se suoči sa glasanjem o predlozima za izglasavanje nepovjerenja u Evropskom parlamentu.
Prema informacijama njemačke novinske agencije DPA, poslanike je o tome obavijestila predsjednica parlamenta Roberta Mecola. Glasanje bi trebalo da se održi između 6. i 9. oktobra.
Prethodno je provjereno da li predloge, kako pravila nalažu, podržava najmanje 72 poslanika, odnosno desetina od 720 poslanika.
Klimatska politika i trgovinski sporazumi
Kritike u predlozima za glasanje o nepovjerenju, koje su podnijele desničarska grupa Patriote za Evropu („Patriots for Europe” PfE ) i poslanička grupa Ljevice – prije svega su usmjerene protiv fon der Lajen, ali se glasanje o nepovjerenju može odnositi samo na cijelu Evropsku komisiju.
U predlogu PfE kritikuju se, između ostalog, klimatska i migraciona politika fon der Lajen. Poslanici joj dodatno prebacuju netransparentnost i cenzuru i kritikuju trgovinski sporazuma sa Merskurom i SAD. „Evropa je danas slabija nego ikada, jer predsjednica Komisije stalno propušta da se pozabavi najhitnijim izazovima”, navodi se u predlogu Patriota, u koji je uvid imao Politiko.
Šef poslaničke grupe Ljevice u Evropskom parlamentu, njemački poslanik Martin Širdevan, između ostalog je rekao: „Komisija je sklopila poguban carinski sporazum sa Trampom.” Taj pakt je, po njegovim riječima, napad na evropsku industriju i uništiće na hiljade radnih mesta. Osim toga, Komisija je predugo ćutala u vezi sa humanitarnom katastrofom u Pojasu Gaze.
Malo vjerovatan uspjeh
Ipak, smatra se malo vjerovatnim da izglasavanje o povjerenju uspije, jer bi za njega bila potrebna dvotrećinska većina od ukupnog broja datih glasova, kao i većina svih članova parlamenta. To znači najmanje 361 glas, a ako bi svi poslanici bili prisutni i glasali, čak 480.
Na izborima u novembru prošle godine Komisija Ursule fon der Lajen dobila je 370 od 688 datih glasova.
Evropska komisija morala je već u julu da se suoči sa sličnim predlogom o izglasavanju nepovjerenja: Fon der Lajen je u tada bila optužena za nedostatak transparentnosti pri nabavci vakcina tokom pandemije korone, poništavanja poruka koje je razmjenjivala sa šefom američkog farmaceutskog koncerna Fajzer, kao i za centralistički stil vođenja.
Predlozi za nepovjerenje – zapravo rijetki
Predlozi za izglasavanje nepovjerenja Evropskoj komisiji zapravo su rijetka pojava. Prije jula, desničarski populisti su 2014. pokušali da smijene tadašnju Komisiju Žan-Kloda Junkera, ali bez uspjeha.
Tada je za predlog glasalo samo 101 poslanik iz evroskeptičnog tabora, 461 je bio protiv, a 88 se uzdržalo.
Jedini slučaj kada je došlo do pada Evropske komisije bio je 1999. godine, kada je Komisija Žaka Santera podnijela ostavku unaprijed, nakon što je objavljen izvještaj o prevarama, lošem upravljanju i nepotizmu.

Evropski parlament u oktobru ponovo glasa o nepovjerenju Evropskoj komisiji

Delegacija Odbora za budžetsku kontrolu Evropskog parlamenta, boraviće u Crnoj Gori u utorak 16. septembra kako bi procijenila funkcionisanje plana reformi i rasta. Uoči posjete, predsjedavajući odbora Niklas Herbst kazao je za TVCG da je posao Odbora da se brine o pravilnom trošenju sredstava EU.
- Pažljivo ćemo razmotriti fond rasta za Zapadni Balkan. Kao što znate, on se sastoji od 6 milijardi eura u grantovima i kreditima. Tek je počeo s primjenom prošle godine i pažljivo ćemo razmotriti kako se sprovodi, posebno kada je u pitanju sistem revizije, ali i sistem za borbu protiv prevara. To nas veoma zanima - kazao je Herbst.
Podsjeća da je Crnoj Gori do sada iz ovog mehanizma isplaćeno 38 miliona eura.
- Dakle, tek se počinje s primjenom i pažljivo ćemo pogledati kako je sistem revizije funkcionisao sa ovim novcem, koliko je već dobar. I naravno, daćemo savjete kako to da se unaprijedi. Sastaćemo se sa našim kolegama iz Parlamenta. Takođe ćemo posjetiti ministra finansija, Vrhovnog državnog tužioca i naravno, Državnu revizorsku instituciju, koja je veoma važna za rad na terenu - ističe Herbst.
Naglašava da njegov odbor ne posjećuje samo zemlje kandidate, već i države članice EU kako bi se uvjerio kako fukcioniše finansiranje zasnovano na učinku.
- Nedavno smo bili i u Ukrajini. Kandidati za članstvo su izuzetno važni jer su oni temelj sistema revizije. Dakle, to je za nas veoma zanimljivo i zaista se radujemo. I moram ponovo da naglasim, Instrument za reforme i rast je nešto veoma posebno, veoma važno za budućnost cijele EU - dodaje Herbst.
Herbst ističe da je primarni cilj parlamentarnog odbora za budžetsku kontrolu da se uvjeri na koji način se troši novac evropskih poreskih obveznika.
- To je nešto o čemu ćemo razgovarati sa našim kolegama, a na kraju ove posjete ćemo imati i praćenje i izvještaj. Mi, kao Odbor za budžetsku kontrolu, ne usredsređujemo se samo na reforme, to je stvar drugih eksperata, već posebno na reviziju, na način na koji se novac troši, arhitekturu za borbu protiv prevara. Naravno, rad na borbi protiv korupcije je izuzetno važan. A naš posao je da osiguramo da se novac poreskih obveznika EU troši na veoma mudar i adekvatan način - zaključuje Herbst.
Delegacija Evropskog parlamenta će nakon Crne Gore posjetiti i Albaniju.

Delegacija EP dolazi u Podgoricu kako bi procijenila na koji način se troši EU novac

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić u Briselu se sastala s predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, no na službenim stranicama ove evropske institucije nema nikakvih detalja o tom sastanku, a susret nije ni emitovan na kanalima EP-a, piše Jutarnji list.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2072%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbrnabic-poslije-sastanaka-u-briselu-bez-razgovora-o-iskljucenju-srpskih-naprednjaka-iz-evropske-narodne-partije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Neke su se snimke ipak pojavile na društvenim mrežama, a na njima se čini kao da predsjednica Evropskog parlamenta nije ni znala da Brnabić dolazi.
- Oprosti, nisam znala da si ovdje - rekla je Metsola Brnabić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLAzra2037%2Fstatus%2F1966394717542752353%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1966394717542752353%7Ctwgr%5E50e9de1daeee7729ea5d6768c31e939e4f4e8ce9%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Brnabić je zahvalila Metsoli na dolasku, a ona joj je odgovorila da je "u međuvremenu popunila agendu", jer je imala i druge sastanke, prenosi Nova.rs.
Na službenim stranicama Evropskog parlamenta piše da su se Brnabić i Metsola trebale sastati, no nema nikakvih detalja o tome.
Novinarima je rečeno da službeni snimatelji EP-a neće pokrivati sastanak s Brnabić.&nbsp;
Nova.rs piše da je to zbog činjenice da se radi o susretu koji nije dio unaprijed isplanirane agende te nema zajedničkog obraćanja medijima, pa zbog toga nema potrebe ni za pokrivenošću na službenim kanalima Evropskog parlamenta.
Podsjećamo, Brnabić je juče izjavila da tokom njenih sastanaka u Briselu 12. septembra nije bilo riječi o isključenju Srpske napredne stranke iz Evropske narodne partije.
Ovu mogućnost najavio je predsjednik poslaničke grupe Evropske narodne partije (EPP) u Evropskom parlamentu Manfred Veber, navodeći da "EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji", misleći na desetomjesečne antivladine demonstracije izazvane nesrećom u Novom Sadu.
Vladajuća SNS je pridružena članica Evropske narodne partije od 2016. godine, a Brnabić je u izjavi novinarima u Briselu rekla da je njena stranka "solidan i pouzdan partner evropskim narodnjacima" i da imaju "odlične odnose i stalnu komunikaciju".
Ona se, kako je prenio Radio Slobodna Evropa, sastala sa Metsolom, a "planirani su i susreti sa zvaničnicima Evropske komisije".
Brnabić je rekla da je sa Metsolom razgovarala o daljim evropskim integracijama Srbije, a susret je ocijenila kao "odličan".
Ona je rekla da je bilo riječi i o pojavljivanju evropskih poslanika na protestu u Novom Sadu 5. septembra.
- Nekorektno je da europarlamentarci prisustvuju nelegalnom, neprijavljenom skupu koji je bio nasilan - rekla je Brnabić.
Brnabić je u Brisel otišla tri dana nakon rasprave u Evropskom parlamentu o antivladinim protestima u Srbiji, na kojoj su pojedini europoslanici predložili i razmatranje dalje finansijske podrške Srbiji kao kandidatkinji za članstvo u EU.
Izvjestilac za Srbiju Tonino Picula i drugi poslanici osudili su nasilje policije prema demonstrantima u Srbiji, ali i izjavu predsjednika Aleksandra Vučića koji je delegaciju Evropske zelene partije nazvao "ološem" nakon što su 5. septembra prisustvovali protestu u Novom Sadu.
Brnabić je potvrdila da je briselska neprofitna organizacija Centar za evropske politike otkazala brifing na kojem je ona trebalo da govori i dodala da će svi koji su zainteresovani moći da je čuju u prostorijama Misije Srbije pri EU.
Centar za evropske politike je brifing sa Brnabić koji je bio planiran za 9. septembar otkazao zbog njenih izjava o navodnoj ulozi EU u podsticanju protesta u Srbiji, prenijela je agencija Beta.
Višemjesečna kriza i demonstracije u Srbiji izazvane su padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi.
Na masovnim antivladinim protestima, demonstranti predvođeni studentima, zahtijevaju odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu.
Demonstranti optužuju policiju za preteranu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast negira.
Vlast odbija i zahtjev demonstranata za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora..

(VIDEO) Srpski tabloidi odlazak Brnabić u Brisel predstavljaju kao Vučićev trijumf, Metsola nije ni znala da je došla

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i veliki dio intelektualne elite glavni su tvorci i širitelji velikosrpske ideologije. Najbolje se to vidi u Crnoj Gori u kojoj se pokušava uništiti crnogorski identitet i ponovo svesti ovu zemlju na privjezak Beograda, kazao je zastupnik Hrvatske u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol, na današnjem zasijedanju.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Srbija pod vlašću Vučića je autokratska država.&nbsp;
- To je režim koji je preuzeo medije, ugušio slobodu izražavanja, pretvorio javnu sferu u instrument vlastite propagande - istakao je Sokol.&nbsp;
On je naglasio i da se evropska politika udovoljavanja Beogradu pokazala potpunim promašajem.
- Srbija godinama vodi politiku sjedjenja na dvije stolice, deklarativno teži članstvu u EU, a istovremeno održava posebne odnose s Rusijom i provodi hegemonistički projekat srpskog sveta - dodao je Sokol.&nbsp;
Međutim, problemi Srbije dublji su, kako kaže, od Vučića.
- Ako opozicija u Srbiji zaista želi evropsku podršku, mora se jasno i nedvosmisleno ograditi od takve politike. Vidovdanski protest pokazao je da je velikosrpska ideja i te kako prisutna i u redovima opozicije, a to je ono što Evropa ne može prihvatiti. Ovakvoj Srbiji nije mjesto u Evropskoj uniji. Sve dok se Beograd konačno ne odrekne velikosrpske politike prema susjedima, vrata EU za Srbiju moraju ostati zatvorena - zaključio je Sokol.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Sokol: SPC pokušava uništiti crnogorski identitet i ponovo svesti Crnu Goru na privjezak Beograda

Brisel ne može ponuditi šargarepu Srbiji, dok predsjednik te zemlje Aleksandar Vučić svojim građanima nudi batinu, izjavio je večeras izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, dok su se u debati čula i mišljenja da Brisel ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja Srbije, koja ima demokratski i legalno izabranu vlast.
Picula je u debati pred Evropskim parlamentom rekao da u Srbiji nema dovoljno reformi, da napredak nije dovoljan i da nema usaglašavanja sa evropskim sankcijama Rusiji.
Eskalacija nasilja nad demonstrantima, provokativni spoljno-politički potezi, najnoviji napadi na novinare i projekat potpune kontrole medija – razlozi su za još jednu ozbiljnu raspravu o Srbiji, naglasio je Picula.
Picula je ocijenio i da je paradoks što EU sprovodi sankcije ruskom režimu, a ćuti kada je u pitanju država kandidat za članstvo, čiji šef javno odbija uvođenje sankcija Moskvi.
Davor Ivor Šter iz Evropske narodne partije rekao je da je Srbija sve više polarizovana.
- Upozorili smo i ranije da se problemi ne mogu riješiti samo promjenom jedne osobe, problemi su strukturne prirode, uključujući i neke predstavnike opozicije - rekao je on i ocenio da je u Srbiji nacionalizam jači od borbe protiv korupcije.
Ne možemo dati blanko ček ni opoziciji, rekao je Šter i poručio da nije posao EU da mijenja vlast u Srbiji, već da traži ispunjavanje kriterijuma za koje se Srbija obavezala predajom kandidature.
Poslanik Evropske stranke zelenih Vladimir Prebilič naglasio je da EU ne može da prihvati Srbiju u kojoj huligani napadaju mirne demonstrante, niti zemlju čiji predsjednik naziva predstavnike Evropskog parlamenta ološem.
- Demokratska Srbija nije nešto što je potrebno samo građanima, već je to i potrebno Evropi da bismo imali stabilan region - rekao je Prebilič.

Burna rasprava u EP o stanju u Srbiji: Brisel ne može dati Beogradu šargarepu, dok Vučić na ulici ljudima nudi batine

Evropska narodna partija (EPP), najveća politička grupacija u EU koja dominira u svim institucijama Evropske unije, razmotriće status Srpske napredne stranke (SNS) u toj grupaciji. SNS ima status pridružene članice (status punopravnog članstva mogu imati samo stranke iz EU država) u EPP-u, zbog čega je godinama uživao snažnu podršku ove grupacije, prenosi hrvatski Jutarnji list.
Mnoge diplomate su tu „stranačku vezu“ spominjali često i kao jedan od razloga zašto i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja dolazi iz redova EPP-a, ima tako prijateljski stav prema Vučiću. EPP je često i u Evropskom parlamentu, s izuzetkom nekih zastupnika iz Hrvatske i iz baltičkih država, štitio svog partnera, Vučićev SNS.
Kritike iz Evropskog parlamenta prema Vučićevom režimu su dolazile uglavnom iz redova zelenih, socijalista i liberala, zbog čega su često zastupnici ovih grupacija nazivani raznim uvredljivim nazivima. Prije dva dana je na sve to bila primorana reagovati i povjerenica EU za proširenje Marta Kos, koja je rekla da oni koji nazivaju zastupnike Evropskog parlamenta „najgorim ološem“ „imaju problema s razumijevanjem demokratije“.
Da će EPP internom istragom razmotriti status SNS-a u toj grupaciji potvrdio je u utorak i predsjednik EPP-a Manfred Veber. On je rekao da EPP „ne zatvara oči pred onim što se događa u Srbiji“.
- Ovo izaziva debatu unutar EPP porodice kao što možete zamisliti i kao EPP mi smo svjesni tih događaja, vidimo slike, vidimo razvoj događaja tamo - rekao je Veber najavivši da će sljedećih dana o tome biti rasprava u EPP-u.
Ipak Veber je demantovao vijesti da se Vučić ne poziva na sastanke EPP lidera i da je na zadnjem kongresu u Španiji Vučić sam odlučio da neće učestvovati iako je imao poziv.
Iako se unutar EPP-a stvaraju podjele oko Vučića i SNS-a, još uvijek uticajni političari, pogotovo iz Njemačke, Poljske, Grčke i nekih drugih država, nisu spremni podržati neke mjere protiv SNS-a. S druge strane raste frustracija političara iz EPP-a zbog udaljavanja Srbije iz EU i približavanja Rusiji i Kini. Do sada su se neki uticajni političari iz EPP-a angažovali kako bi spriječili bilo kakve mjere protiv Srbije.
Tako su sve prijetnje koje su neki iz EU upućivali Srbiji zbog odnosa s Rusijom ostale prazne i bez rezultata. Tako je bilo i kada je Vučić potpuno ignorisao pozive iz EU da ne ide na vojnu paradu u Moskvi u maju. Umjesto „cijene koju će platiti“, kako su tada upozoravali iz EU, Komisija je nakon toga Srbiji uplatila preko 100 miliona eura tranše finansijske pomoći iz paketa rasta za zapadni Balkan.
Vučić je proteklih dana bio na sastanke u Pekingu gdje su bili lideri Rusije, Kine i Sjeverne Koreje, što je dodatno razljutilo Evropsku uniju.
Osim odnosa s Rusijom, za EPP pridruženo članstvo SNS-a postaje sve neugodnije i zbog kritike koje dolaze na račun SNS vlasti u Srbiji za kršenje medijskih sloboda, zloupotrebu državnog aparata za obračun s političkim protivnicima, uključivanje osuđenih raznih zločinaca u aktivnosti stranke i antizapadne kampanje, koju vode mediji bliski SNS-u.
Vučićev SNS je primljen u EPP sa statusom pridruženog člana u vrijeme kada je Angela Merkel bila njemačka kancelarka i ona je snažno gurala prijem SNS-a u EPP. Jedino je HDZ pri glasanju bio suzdržan, dok su sve ostale nacionalne delegacije glasale za.

Jutarnji list: Pukla ljubav između Vučića i najmoćnije grupacije Evropske unije?

U interesu Hrvatske je da Crna Gora uspije na evropskom putu, kaže u razgovoru za Antenu M hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Štir.&nbsp;
Smatra da Crna Gora u ovom procesu mora jasno dati do znanja da neće biti dio takozvanog srpskog sveta, nego da će biti svoja, da će se odluke donositi u Podgorici, da će biti u potpunosti suverena i posvećena evropskim vrijednostima i evropskim geopolitičkim prioritetima.&nbsp;
Koncept srpskog sveta u potpunoj je, poručuje, suprotnosti sa logikom evropske integracije.
<h2>Jačanje državnosti i vladavina prava</h2>
Na pitanje da li kritike EU na račun crnogorskih vlasti povodom napada na neistomišljenike, slavljenja ratnih zločinaca i podrške antievropskim politikama ukazuju da Vlada premijera Milojka Spajića gubi povjerenje Brisela odgovara da izvršna vlast mora vrlo ozbiljno prihvatiti i proučiti sve dobronamjerne poruke koje šalje delegacija EU u Crnoj Gori i uopšte sa evropskog nivoa.
- One zaista moraju biti tako i shvaćene i na kraju dovesti do toga da se jača evropska perspektiva Crne Gore, tako što će se poštovati kriteriji, tako što će se odbaciti potpuno pogrešni i destabilizujući geopolitički koncepti, kao što je koncept srpskog sveta, koji je u suprotnosti sa logikom evropskih integracija - izričit je Štir.
Potrebno je, naglašava, fokus staviti na jačanje državnosti Crne Gore i vladavine prava, a na taj način i evropske perspektive.
- U tom smjeru idu i ove napomene, koje, kao što kažem, vlast treba vrlo ozbiljno shvatiti - napominje Štir.
<h2>Evropski put&nbsp;</h2>
Prethodnih dana jedna od gorućih tema bili su pregovori o rješavanju otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, koji se, kako tvrde zvaničnici obje zemlje odvijaju u dobrom pravcu.&nbsp;
Na pitanje možemo li očekivati i pomake kad je riječ o poglavlju 31, čije je zatvaranje Hrvatska blokirala u decembru prošle godine, ukoliko rusko-srpske strukture unutar crnogorske vlasti prestanu da povlače poteze koji predstavljaju direktne provokacije, Štir odgovara da je vrlo važno da se ostvari napredak na tom bilateralnom dijalogu.
- Koji je, kao što znate uspostavljen, koji je nedavno imao i taj nivo da se premijeri susrijeću i razgovaraju, ali koji ima svoju dinamiku i važno je da se tu rješavaju otvorena pitanja - ukazuje Štir.
Jasno je, kaže, da je u interesu Hrvatske da Crna Gora uspije na evropskom putu.
- To se vidi i po načinu na koji vlasti postupaju, a ako hoćete čak i po raspoloženju javnosti u Hrvatskoj, koja je pozitivna prema evropskoj Crnoj Gori. Čak i veći postotak u Hrvatskoj podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, nego što je to u samoj Crnoj Gori - podvlači europarlamentarac.
Prema podacima iz prethodno pomenutog istraživanja, članstvo Crne Gore u EU podržava 68 odsto građana Hrvatske.
- Što se tiče poglavlja 31, to se odnosi na geopolitičku i vanjskopolitičku orijentaciju i tu je jasno da Crna Gora u ovom procesu mora jasno dati do znanja da neće biti dio jednog takozvanog srpskog sveta, nego da će biti svoja, da će se odluke donositi u Podgorici, da će ona u tom smislu biti u potpunosti suverena i posvećena evropskim vrijednostima i evropskim geopolitičkim prioritetima - kategoričan je Štir.
<h2>Koncept srpskog sveta</h2>
Govoreći o revizionističkoj i pročetničkoj politici koju posredstvom zvaničnog Beograda sprovodi Srpska pravoslavna crkva, uz podršku dominantnog dijela ovdašnje vlasti, sagovornik Antene M ponavlja da je koncept srpskog sveta u potpunoj suprotnosti sa logikom evropske integracije.
- I naravno, svaki element koji ideološki ili u praksi dizajnira i sprovodi jednostavno može biti kočnica. Ali, ja sam uvjeren da u Crnoj Gori i crnogorskom društvu ima dovoljno snage da trasira evropski put, koji će s jedne strane ojačati samu državnost i suverenost Crne Gore i s druge strane poboljšati životni standard svim građanima Crne Gore - naglašava Štir.
To je, ističe, prije svega u interesu svih onih koji sebe doživljavaju kao patriote.
- I u tom pogledu, mislim da Crna Gora može računati na podršku Evropske unije - poručuje hrvatski europarlamentarac.
<h2>Evropski narativ</h2>
Sagovornik Antene M komentarisao je i evidentan pad podrške crnogorskih građana članstvu u EU.
Naime, prema podacima objavljenim na platformi Eurobarometar, u okviru prezentacije posebnog ispitivanja javnog mnjenja u zemljama zapadnog Balkana, u evropsku zajednicu vjeruje 69 odsto građana Crne Gore, dok pozitivan stav prema EU ima 60 odsto ispitanika. Da će Crna Gora postati članica EU u narednih pet godina smatra 39 odsto građana, a ukoliko bi se održao referendum, za ulazak Crne Gore u EU glasalo bi 64 odsto ispitanika. Imajući u vidu činjenicu da je, prema ranijim istraživanjima, članstvo u EU podržavalo više od 80 odsto crnogorskih građana, radi se o prilično zabrinjavajućim podacima. Ipak, vlast se i dalje hvali ranijim brojkama.
Sagovornika Antene M upitali smo koji bi mogli biti ključni uzroci značajne promjene percepcije, u odlučujućoj fazi pristupnog procesa.
- Upravo je polarizacija o kojoj sam govorio jedan od uzroka. Treba jednostavno jačati konsenzus oko evropskog puta Crne Gore. A taj evropski put, još jednom ponavljam, isključuje bilo kakvu ideju pripadnosti takozvanom srpskome svetu ili ovih posjeta i susreta sa predstavnicima politike separatizma, na primjer u Republici Srpskoj, koje se isto tako kose sa evropskim vrijednostima - izričit je Štir.
Ukazuje da te stvari opterećuju društvo, što se, ističe, jasno vidi i sa jednom negativnom tendencijom i u ovom istraživanju javnog mnjenja.
- Međutim, ponavljam, i dalje je očito da velika većina želi evropski put. Ali na tome treba raditi i vlasti imaju tu odgovornost da jačaju taj evropski put i evropski narativ, kako bi zemlja bila spremna za punopravno članstvo - poručuje Štir.
<h2>Licitiranja datumima</h2>
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec u intervjuu za Antenu M nedavno je kazao da bi bio zadovoljan ukoliko se integracioni proces okonča do 2029. S druge strane, predstavnici vlasti, ali i Evropske komisije i dalje poručuju da je 2028. ambiciozan, ali realan rok.
Na pitanje da li je u trenutku kada svjedočimo ponovnoj stagnaciji dobro i najvažnije licitirati sa rokovima, umjesto sprovođenja suštinskih reformi, odgovara da je prvenstveno odluka Crne Gore u cjelini ta koja će odrediti tempo.&nbsp;
- Slažem se da najvažnije u ovom procesu nije licitiranje sa rokovima, nego kvalitet samog procesa - ukazuje Štir.
Kako naglašava, svakom reformom ne samo što se zatvori neko poglavlje, već se i jačaju državne institucije, vladavina prava, a onda i boljitak za sve građane Crne Gore.
- Prema tome, ako se na taj način gleda, onda je kvalitet procesa puno bitniji od licitiranja sa nekim datumom. Ali naravno da je vremenski rok nešto što se mora imati u vidu, a to će prvenstveno zavisiti od političke volje i spremnosti da se naprave sve potrebne reforme. Dakle, prvenstveno od Crne Gore zavisi kojom će brzinom ići prema Evropskoj uniji - zaključuje Štir.
<h2>Društvena polarizacija</h2>
- Plan rasta je tako dizajniran da on prati ispunjavanje reformi na koje se sama država u svojoj reformskoj agendi obavezala - ukazuje Štir.
Europarlamentarac je to kazao komentarišući odluku Evropske komisije da umjesto predviđenih 18 miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan Crnoj Gori dodijeli svega 10.
- Ukoliko se ne ispuni određeni broj reformi, onda se daje manje sredstava, a ukoliko se ubrza, naravno, nastavlja se tim ritmom. Prema tome, država je ta koja tempom koji udara u svom reformskom procesu odlučuje da li će ići brže ili sporije, a tome se onda prilagođava i Plan rasta - pojašnjava Štir.
Ističe da tempo Crne Gore ima reformsko usmjerenje, te da se treba nastaviti.
- Ali se očito u nekim segmentima to nije napravilo i jednostavno zbog toga je ova odluka - navodi Štir.
Međutim, naglašava kako to ne znači da treba odustati od pomenutog usmjerenja.
- Naprotiv, mislim da je to zapravo podsticaj da se reforme ubrzaju i to bi trebao biti odgovor na ovu situaciju - podvlači sagovornik Antene M.
<h2>Geopolitičke okolnosti</h2>
Europarlamentarac se osvrnuo i na sve češće ocjene da bi Albanija, ukoliko nastavi slijediti trenutni reformski zamah, mogla zatvoriti sva pregovaračka poglavlja prije Crne Gore.
- U posljednje vrijeme vidimo da je Albanija jako dobro iskoristila ovu situaciju, pogotovo nakon ruskog napada na Ukrajinu, gdje je proširenje ponovo na dnevnom redu u evropskim institucijama i gdje su se stvorile i povoljnije političke okolnosti. I u Albaniji postoji konkurencija vlasti i opozicije, ali postoji saglasje oko evropskog puta. I to je ta zemlja iskoristila da sad napravi jedan veliki iskorak, što se onda i nagrađuje u smislu napretka u reformskom procesu - naglašava Štir.
Crna Gora je, napominje, od ranije imala statistički bolju situaciju.
- Međutim, činjenica jeste da se vidi jedna polarizacija u društvu, što se, ja bih rekao, na neki način prvenstveno odnosi na to hoće li Crna Gora biti zemlja gdje se odluke donose u Podgorici, ili negdje van u susjednoj zemlji. I to su neke rasprave koje očito otežavaju taj put, ali vjerujte mi da svi u Evropskoj uniji, i pojedine države članice, a i evropske institucije, pa i mi u Evropskom parlamentu želimo uspjeh evropske Crne Gore - podvlači Štir.
Njegov stav potvrđuju i podaci iz Eurobarometra – istraživanja rađenog za potrebe Evropske komisije, koji pokazuju da članstvo Crne Gore u EU podržava 51 odsto Evropljana, pod uslovom da ispuni sve kriterijume, što znači da naša zemlja bilježi najveći procenat podrške, kad je riječ o državama Zapadnog Balkana.&nbsp;

Štir: Crna Gora jasno da stavi do znanja da neće biti dio srpskog sveta, Vlada ozbiljno da shvati poruke sa evropskog nivoa

Ursula fon der Lajen se sprema da se suoči sa ljutim i neposlušnim Evropskim parlamentom koji želi da iznese svoju dugačku listu žalbi koliko i da čuje njene planove za budućnost.
Kada predsjednica Evropske komisije u srijedu bude održala svoj prvi Govor o stanju Unije u svom drugom mandatu, kritičari će je optužiti da je oslabila Evropu i "prodala je " Donaldu Trampu putem jednostranog trgovinskog sporazuma sa SAD, da je napustila poljoprivrednike podržavanjem sporazuma sa Južnom Amerikom, da je poništila politike za borbu protiv klimatskih promjena i da je ćutala o Gazi - i to su samo neke od kritika, navodi Politko.
- Ovo je bilo loše ljeto za Evropu. Ono što jasno želimo kao poruku od predsjednice Komisije jeste da se stvari moraju promijeniti - rekao je kopredsjedavajući Zelenih u Parlamentu Bas Ajkhaut, koji nije u istoj političkoj grupi kao Fon der Lajen, ali jeste u onij koja ju je izabrala na funkciju.
Jedva 10 mjeseci nakon početka svog drugog mandata, Fon der Lajen je pod velikim pritiskom - od demokratski izabranog Parlamenta, iz šireg okvira EU i od globalnih događaja.
Političke grupe koje su decenijama bile prijateljske prema predsjednicima Komisije desnog centra sada dovode u pitanje tu odanost, navodi Politiko.
Rastuće desničarske snage zahtijevaju strožu politiku o pitanjima od migracija do životne sredine i vode EU kao "zgodnu vreću za udaranje".
Lideri SAD i Rusije poremetili su mnogo toga što je nekada izgledalo sigurno u vezi sa mjestom Evrope u svijetu.
- Očekujemo jasno vođstvo od izvršne vlasti. Evropa ne može sebi da priušti institucionalnu stagnaciju ili zastoj - rekla je za Politiko šefica liberalne grupe Renew Europe Valeri Hajer.
Upravo taj očigledni nedostatak vođstva je razočarao političare sa svih strana i zato su spremni da se lično obruše na Fon der Lajen.
Među članovima Komisije i Parlamenta rane su još svježe od prijedloga za izglasavanje nepovjerenja Fon der Lajen u julu.
Grupe na ekstremnijim krajevima političkog spektra već planiraju još jedan prijedlog u oktobru - što će biti neviđeni izraz protivljenja jednom predsjedniku Komisije.
<h2>Visoka tenzija i politička polarizacija</h2>
Dok se govor o stanju EU u Briselu često doživljava kao prilično običan početak političke sezone - sa puno hiperbola i ceremonijalnosti, a malo opipljivih planova dok se predsjednik/ca Komisije hvali dostignućima iz proteklih 12 mjeseci i daje velika obećanja za narednih - ove godine postoji podstruja koja će doprinijeti značajnoj napetosti.
- Ne mislim da je Komisija uplašena. Ali sigurno postoji svijest o političkim tenzijama u Parlamentu i nezadovoljstvu političkih grupa - rekao je dobro pozicionirani zvaničnik Komisije, govoreći pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti internih diskusija.
Ono što je obično „rutinska“ vježba pregovaranja između Parlamenta i Komisije radi postizanja dogovora o godišnjim političkim planovima vjerovatno će biti praćeno visokom napetošću i političkom polarizacijom, rekao je bivši poslanik Evropskog parlamenta i savjetnik predsjednika Evropskog savjeta Ričard Korbet.
Fon der Lajen mora da se pobrine da „umiri ova različita gledišta u Parlamentu“, rekao je on.
Problem je u tome što ona nema previše pobjeda kojima bi se mogla hvaliti, osim fonda od 150 milijardi eura za jačanje odbrane - a Parlament je pokrenuo pravni postupak zbog te inicijative, nakon što je Komisija odvratila zakonodavce od njenog sprovođenja.
Ona takođe može da predloži zakone za smanjenje birokratije kako bi pomogla industriji, ali tome se protivi veliki broj poslanika Evropskog parlamenta u socijalističkim, zelenim i liberalnim grupama.
Uprkos mnogim inicijativama za poboljšanje konkurentnosti Evrope - pokrenutim značajnim izveštajem bivšeg šefa Evropske centralne banke Marija Dragija prije godinu - Parlament kritikuje nedostatak napretka.
Samo Fon der Lajenina sopstvena grupa, desnocentrična Evropska narodna partija, spremna je da je brani po svaku cijenu.
Ali čak i unutar nje francuski, poljski i irski poslanici su osudili Komisiju kao „netransparentnu“ zbog žurbe da finalizuje sporazum o slobodnoj trgovini Merkosura sa pet latinoameričkih zemalja.
Komisija je zaključila pakt usred trgovinskog sloma sa SAD, njeni kritičari tvrde da on potkopava evropske poljoprivrednike.
<h2>„Farsa“</h2>
Za mnoge poslanike, glasanje o nepovjerenju Fon der Lajen prije samo mjesec i po otvorilo je Pandorinu kutiju. Sa samo 76 potpisa potrebnih da se nametne još jedno, posmatrači kažu da ovo rizikuje da postane redovna vježba, a ne vanredna prijetnja.
Ljevica u Evropskom parlamentu je prošle nedjelje objavila da traži još 26 potpisa za pokretanje novog glasanja već u oktobru, osuđujući Fon der Lajen zbog ćutanja o sukobu u Gazi i trgovinskom sporazumu sa SAD.
- Još jednom ove godine, govor o stanju Unije neće biti ništa više od farse usmjerene na poliranje imidža Komisije, dok Fon der Lajen iz godine u godinu pogoršava stanje Evropske unije - rekla je za Politiko kopredsjednica Ljevice Manon Obri.
Krajnje desničarska grupa Patrioti takođe planira sopstveni prijedlog za glasanje o nepovjerenju sporazumu Merkosur, rekla je Marin Le Pen iz Francuske, jedna od njenih najistaknutijih članica.
- Ovakvi prijedlozi, u kontekstu tekuće ruske ofanzive, služe samo slabljenju EU i potkopavanju evropskih ulaganja u našu zajedničku bezbjednost i odbranu - rekao je Andžej Halicki, šef poljske Građanske koalicije u okviru EPP - političke porodice Fon der Lajen.
Socijalisti i liberali, koji su – u mnogim slučajevima nevoljno – podržali Fon der Lajen u julu, sada očekuju da će ona uzvratiti njihovu lojalnost tako što će dati jasne obaveze centrističkoj većini, nakon što su optužili Komisiju da je stala na stranu krajnje desničarskih grupa u pokušaju da uništi zakon protiv „zelenog marketinga“.
Socijalisti, liberali i Zeleni – koji su u prošlosti sarađivali sa desnocentričnom EPP strankom kako bi sproveli umjerenu agendu – imaju isto toliko da izgube zbog nestabilnosti EU kao i grupa Fon der Lajen i nemaju mnogo želje za novim prijedlozima, ocjenjuje Politiko.
Ipak, stvarnost je da saveznici Fon der Lajen koriste prijedloge za izglasavanje nepovjerenja kako bi izvršili pritisak i dobili ustupke od izvršne vlasti.
Prošli put, socijalisti su tvrdili da je Fon der Lajen obećala da će zadržati socijalni fond u sljedećem dugoročnom budžetu EU u zamjenu za njihovu podršku.
Prošle nedjelje, socijalisti su se usprotivili trgovinskom sporazumu između EU i SAD, dodatno produbljujući razdor sa Fon der Lajeninom EPP.
Na pitanje da li bi Zeleni mogli da podrže bilo kakav novi prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, Ajkhaut je rekao da sve zavisi od toga šta će Fon der Lajen reći tokom svog govora.
- Ako će poruka sljedeće nedjelje biti da nam ide dobro, da smo na dobrom putu, hajde da nastavimo - mislim da sam jasno stavio do znanja da to nije preporučljivo - rekao je on.

Politiko: Na zasijedanju EP vidjeće se sve podjele Unije, govor Fon der Lajen biće sve sem "rutinski"

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović svečano je uručio novo sanitetsko vozilo direktoru Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuku Nikoviću, koji mu je tom prilikom dodijelio zahvalnicu u znak zahvalnosti za podršku i saradnju, saopšteno je iz ZHMPCG.
- Donacija Opštine Budva u vrijednosti od 100.000€ predstavlja važan korak u unapređenju rada i modernizaciji budvanske Hitne pomoći i obuhvata novo sanitetsko vozilo sa kompletnom medicinskom opremom, imunohemijski analizator, pet eksternih defibrilatora sa sistemom centralnog nadzora, video laringoskop i aparat za kardiopulmonalnu reanimaciju- navodi se u saopštenju.
Dodatno, Opština je opredijelila 10.000€ za sanaciju krova Doma zdravlja, kako bi se obezbijedili sigurniji uslovi rada.
- Građanima Budve je po prvi put, dostupna laboratorijska dijagnostika u hitnoj pomoći što je posebno važno zbog udaljenosti bolnice. Pokušavamo da na adekvatan način, u saradnji sa lokalnom samoupravom, uslugu hitne medicinske pomoć, za građane Budve, ali i mnogobrojne turiste, podignemo na viši nivo i da se i građani u turisti osjećaju sigurnije posebno zato što Budva nema bolnicu. Zahvaljujem na donaciji, ali i saradnji koja je puna razumijevanja i međusobne tolerancije, a koju ćemo nadam se nastaviti. Ovo treba da bude primjer za sve opštine i institucije kako javna zdravstvena ustanova sarađuje sa lokalnom samoupravom na transparentan način i po prvi put u istoriji vidimo na koji način se sredstva ulažu i gdje završavaju velike donacije- kazao je direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković.
Zahvaljujući ovom ulaganju, služba dobija savremeno sanitetsko vozilo i najnoviju medicinsku opremu koja će omogućiti bržu dijagnostiku, efikasnije zbrinjavanje i sigurniji transport pacijenata.
Ova podrška ima poseban značaj za Budvu kao turistički centar, gdje je brzina i pouzdanost hitne intervencije od ključne važnosti za svakodnevni život građana i posjetilaca.
- Veliko mi je zadovoljstvo što danas u ime Opštine možemo da uručimo ovu vrijednu donaciju Zavodu za hitnu medicinsku pomoć. Ovo svjedoči o kontinuiranoj, dobroj saradnji između Opštine Budva, Doma zdravlja, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, odnosno Ministarstva zdravlja. Mislim da smo partnerskim snagama uspjeli da značajno unaprijedimo zdravstvenu zaštitu na korist, prije svega naših građana, ali i turista koji posjećuju metropolu turizma. Saradnja je uspostavljena na visokom nivou i biće nam zadovoljstvo što ćemo imati priliku da tu saradnju nastavimo. Opština Budva će i u narednoj budžetskoj godini, bez obzira što to nisu naše primarne nadležnosti, dio novca građana Budve upotrijebiti za unapređenje zdravstvene zaštite jer neskriveno govorimo o ambiciji da naša zdravstvena zaštita sa tog primarnog nivoa, preraste na sekundarni , možda i na tercijarni nivo i u tom dijelu, imaćemo niz inicijativa prema Ministarstvu zdravlja odnosno Vladi Crne Gore- istakao je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.
Ovim ulaganjem, navode iz Opštine Budva, nastoje da potvrde svoju posvećenost unapređenju zdravstvene zaštite, omogućavajući medicinskom osoblju bolje uslove za rad, a građanima sigurniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu.

Jovanović uručio novo sanitetsko vozilo budvanskoj Hitnoj pomoći

Iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore saopštili su da će u okviru svog edukativnog programa održati obuku posvećenu predstavljanju Vodiča za aplikante Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
Obuka je planinara 14. oktobar 2025. godine, sa početkom u 13:00 sati, u Centaru za kulturu Bijelo Polje u Ulici Muniba Kučevića.
- Obuka je namijenjena svim zainteresovanim aplikantima i korisnicima sredstava Fonda, sa ciljem da se kroz Vodič za aplikante na jednostavan i praktičan način pojasne pravila apliciranja, realizacije i izvještavanja o projektima- navode u saopštenju,&nbsp;
Na taj način Fond, kako kažu, nastoji da unaprijedi transparentnost, kvalitet projektnih prijava i cjelokupan proces saradnje sa aplikantima.
Zainteresovani učesnici mogu se prijaviti putem e-mail adrese fondzamanjine@t-com.me.
Za dodatne informacije možete kontaktirati stručnu službu Fonda na broj 020 664 362.

Bijelo Polje: Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava poziva aplikante i korisnike sredstava da se prijave za obuku

Crnogorski parastrijelci završili su nastup na Evropskom prvenstvu u Osijeku, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Crnogorski parastrijelac Milan Đinović na 20. mjestu završio je debitantski nastup u disciplini &nbsp;R6 – malokalibarska puška ležeći stav 50 metara, SH1 na Evropskom prvenstvu u Osijeku.
&nbsp;Drugi crnogorski predstavnik, Ambroz Nikač, bio je 32. u disciplini &nbsp;P1 – 10 metara vazdušni pištolj SH1.
&nbsp;Đinović je danas u kvalifikacijama ostvario rezultat 605,6 krugova, čime je ispunio minimalnu kvalifikacionu normu (MQS) za nastup na Svjetskom prvenstvu, koje će naredne godine biti održano u južnokorejskom Čang Vongu.
&nbsp;U kvalifikacijama nastupila su 34 takmičara.
&nbsp;Đinović je juče u disciplini R3 – mješovita kategorija, vazdušna puška deset metara ležeći - SH1, &nbsp;bio na pragu finala, od kojeg ga je dijelilo samo 0,6 krugova.
&nbsp;Član Streljačkog kluba Berane upucao je 632 kruga, rezultat vrijedan devetog mjesta i minimalne kvalifikacione norme
&nbsp;Nikač je u kvalifikacijama ostvario 515 krugova i zauzeo 32. mjesto.
&nbsp;Selektor Željko Božović kazao je da je zadovoljan nastupima crnogorskih strijelaca, navodeći da su obojica pružila maksimum u veoma jakoj konkurenciji.
&nbsp;- Obojica su pokazala visok nivo pripremljenosti i koncentracije. Ostaje žal za plasmanom u finale u disciplini R3, gdje je Milanu nedostajalo malo sportske sreće da se nađe među osam najboljih i eventualno kroz finale dođe do medalje- rekao je Božović.
&nbsp;On je istakao da je Nikač imao stabilan i siguran nastup i da to predstavlja dobru osnovu za nastavak sezone i naredna međunarodna takmičenja.
&nbsp;Prema njegovim riječima, EP u Osijeku okupilo je najbolje parastrijelce kontinenta i konkurencija je bila izuzetno jaka.
&nbsp;- Za crnogorsku reprezentaciju ovi nastupi predstavljaju važan korak u pripremama za Svjetsko prvenstvo 2026. godine i dalji razvoj parastreljaštva u Crnoj Gori- zaključio je Božović.

Đinović 20. u disciplini malokalibarska puška, Nikaču 32. mjesto

Svjetski čelnici danas su, povodom druge godišnjice terorističkog napada Hamasa na jug Izraela, osudili taj događaj i naglasili da je potrebno iskoristiti aktuelni trenutak za stvarni napredak u pregovorima o miru, prenose svjetske novinske agencije.&nbsp;
&nbsp;Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozvao je na trenutni prekid neprijateljstava u pojasu Gaze i na oslobađanje talaca koji su i dalje u zatočeništvu Hamasa.
&nbsp;- Zaustavite patnju svih. Riječ je o humanitarnoj katastrofi neshvatljivih razmjera. Prekinite sukobe u Gazi, u Izraelu i regiji, odmah- rekao je Gutereš.
&nbsp;Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da se neće nikad zaboraviti užas Hamasovog napada 7. oktobra i bol koju je nanio nedužnim žrtvama, njihovim porodicama i cijelom izraelskom narodu, prenosi Hina.
&nbsp;- Oslobađanje svih talaca i primirje sada su nadohvat ruke. Ovaj trenutak se mora iskoristiti kako bi se otvorio put prema održivom miru u regiji, utemeljenom na rješenju s dvije države- dodala je Fon der Lajen.
&nbsp;Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je da dvije godine nakon Hamasovog napada bol ostaje svježa.
&nbsp;On je ponovio poziv Francuske, koja je nedavno priznala Palestinu, na oslobađanje svih talaca i primirje bez odgađanja.
&nbsp;Italijanska premijerka Đorđa Meloni kazala je da su u “sramotnom masakru koji je izveo Hamas protiv hiljada nenaoružanih i nedužnih izraelskih civila, uključujući žene i djecu počinjeni neizrecivi zločini”, te je riječ o jednoj od najmračnijih stranica istorije.
&nbsp;Ona je rekla da je nasilje Hamasa pokrenulo krizu bez presedana na Bliskom istoku, a da je vojni odgovor Izraela bio iznad bilo kakvog principa proporcionalnosti i da je odnio previše nedužnih života.
&nbsp;- Svi imamo dužnost učiniti sve u našoj moći kako bismo osigurali uspjeh ove dragocjene i krhke prilike - mirovnog plana koji je predstavio američki predsjednik (Donald) Tramp- zaključila je Meloni.&nbsp;
&nbsp;Njemački kancelar Fridrih Merc upozorio je na rast antisemitizma u Njemačkoj i pozvao državljane na solidarnost sa jevrejskom zajednicom.
Kir Starmer, premijer Velike Britanije, koja je takođe nedavno priznala Palestinu, rekao je da "vrijeme ne umanjuje zlo viđeno 7. oktobra, dana kad se dogodio najgori napad na jevrejski narod od holokausta”.
&nbsp;- Od tog strašnog dana, toliko ljudi živi noćnu moru. Naš prioritet na Bliskom istoku ostaje isti - osloboditi taoce, povećati pomoć u Gazi i postići primirje koje može dovesti do trajnog i pravednog mira, kao korak prema rješenju dviju država- naveo je Starmer.

Gutereš i svjetski zvaničnici pozvali na prekid sukoba u Pojasu Gaze i oslobađenje svih talaca u zatočeništvu Hamasa

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: evropski-parlament