Fon der Lajen u Sarajevu: BiH da imenuje glavnog pregovarača kako bi počela pregovore s EU

Prioritet je održavanje prve međuvladine konferencije za šta je potrebno imenovati glavnog pregovarača. Na vama je ko će biti ta osoba, važno je da se glavni pregovarač imenuje, jer sa njegovim imenovanjem može se bez odlaganja početi raditi sa aktivnostima kako je to potrebno, izjavila je danas u Sarajevu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Njena posjeta dolazi neposredno nakon što je Vijeće ministara 30. septembra usvojilo Nacrt Reformske agende, dokument koji je presudan za povlačenje oko 900 miliona eura povoljnih kredita i grantova iz Plana rasta Evropske unije.

Kako je rekla, na konferenciji za novinare, nakon susreta sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH, Borjanom Krišto, prije godinu i po je Savjet Evrope donio "istorijsku odluku o otvaranju pristupnih pregovora za BiH".

- Bosna i Hercegovina je prešla dugačak put i danas stojite na pragu EU. Čestitam na Reformskoj agendi, a sada je na nama da istu ocijenimo, i u narednom koraku će trebati ići sa finalizacijom za odobrenje sredstava- kazala je.

Ona je navela i kako je budućnost svih zajednica u BiH u EU, te da proširenje "nije samo pitanje politike, već pitanje srca, volje i glasa naroda".

- Prema nedavno sprovedenoj anketi javnog mnijenja 72 odsto građana u BiH vjeruje EU. Budući naraštaji žele živjeti u ujedinjenoj "Evropi, naš zadatak je da im to i ostvarimo", rekla je predsjednica Evropske komisije.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto je navela kako se nada "da će biti političke odgovornosti kada je u pitanju evropski put, te "da tu ne postoji pozicija i opozicija, već opredjeljenje prema Evropskoj uniji.

Krišto je kazala kako je informisala predsjednicu Evropske komisije i o pripremama za održavanje Berlinskog kongresa naredne sedmice.

- Nažalost, još uvijek nismo uspjeli usaglasiti jedan sporazum o mobilnosti, odnosno o kretanju sa ličnim kartama- kazala je Krišto.

Inače, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, se prethodno susrela i sa članovima Predsjedništva BiH- Željkom Komšićem, Željkom Cvijanović i Denisom Bećirovićem.

Uoči dolaska u Sarajevo, posjetila je i Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

Kako je izjavila, "Evropska unija će uvijek pamtiti genocid u Srebrenici i neće dozvoliti da se piše neka nova istorija".

Na šta BiH može računati?

Početkom oktobra je saopšteno da Bosna i Hercegovina više ne može računati na novac iz Evropske unije za autoceste, željeznicu ili velike energetske projekte, osim kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.

Iz EU su poručili da će sredstva iz tog fonda odobravati nakon provođenja obećanih reformi, ali i nakon što se zajedno dogovore koji su to projekti.

- EU više neće finansirati velike infrastrukturne projekte u BiH mimo Plana rasta. Vlasti u BiH još nisu dostavile [Evropskoj komisiji] popis projekata", saopštio je šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca.

BiH je nacrt reformske agende usvojila i poslala 30. septembra u Brisel godinu iza Albanije, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije.

Prije toga je Evropska komisija za 108,5 miliona eura umanjila fond za BiH, vrijedan oko milijardu eura, te zaprijetila novim smanjenjem za deset posto, jer se političari dvadeset mjeseci nisu mogli dogovoriti o nadležnosti. Taj novac, kako je tada rečeno iz EU, biće preusmjeren drugim zemljama u regiji ili vraćen u budžet EU.

U izradu plana reformi, koji još čeka odobrenje iz Brisela, bila su uključena tri nivoa vlasti – državna, entitetske i deset kantonalnih.

Bosna i Hercegovina mora provesti više od stotinu reformi kako bi dobila EU novac i pri tome se fokusirati na "zelenu" i digitalnu tranziciju, zaštitu osnovnih ljudskih prava, te razvoj poduzetništva i ljudskog kapitala.

Vlasti su najavile da će reformisati tržište rada, ali i uskladiti zakone o energetici s EU standardima i razvijati obnovljive izvore energije.

Najavile su i da će "prilagoditi tržišnim uslovima" sadašnje niže cijene električne energije za domaćinstva, ali i ugasiti termoelektrane do 2050. godine, koje trenutno proizvode više od dvije trećine struje.

Bosna i Hercegovina je otvorila pregovore o članstvu u EU u martu 2024. nakon što joj je kandidatski status dodijeljen u decembru 2022. godine.

Pregovori nisu i formalno počeli zbog preduslova koje je psotavio Savjet Evrope a koji su se sad našli i u Nacrtu reformske agende, među kojima je i imenovanje glavnog pregovarača ili nacionalni plan usvajanja EU zakonodavstva.

Ostale zemlje Zapadnog Balkana u međuvremenu su povukle oko 254,6 miliona eura kredita i bespovratnih sredstava od EU-a.