Evropska komisija (EK) započela je formiranje nove obaveštajne jedinice pod predsjednicom EK Ursulom fon der Lajen.
Cilj pomenute jedinice biće da poboljša korišćenje informacija koje prikupljaju nacionalne špijunske agencije, navodi <a href="https://www.ft.com/content/b8a3aee3-222b-4b4f-a1e2-e7a819ac0dd2" target="_blank">Financial times</a>.
Prema navodima lista, jedinica će biti uspostavljena u okviru generalnog sekretarijata Komisije i planira da angažuje zvaničnike iz različitih djelova obavještajne zajednice Evropske unije, radi prikupljanja i analize obaveštajnih podataka za zajedničke svrhe.
Britanski list navodi da su četiri osobe koje su upoznate sa planovima potvrdile ove informacije, dok Rojters nije mogao da potvrdi izvještaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Evropska komisija osniva novu obavještajnu jedinicu pod vođstvom Ursule fon der Lajen

Evropska komisija potvrdila je da Crna Gora napreduje u ključnim segmentima - reformi javne uprave, digitalnoj transformaciji i, u određenoj mjeri, sajber bezbjednosti, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj na Iks mreži.&nbsp;
Prema njegovim riječima, cilj Ministarstva javne uprave je jasan: moderna, otvorena, bezbjedna i efikasna država koja funkcioniše po evropskim standardima.
- Reforme nijesu samo obaveza, već izbor koji vodi ka demokratizaciji – snažnijoj i digitalno otpornijoj Crnoj Gori - zaključio je Dukaj&nbsp;

1250x600

1084x550

Dukaj: Reforme nijesu samo obaveza, već izbor koji vodi ka demokratizaciji

Najnoviji izvještaj Evropske komisije potvrđuje ono što svi vidimo i osjećamo - Crna Gora ide naprijed krupnim koracima, saopštio je predsjednik Vlade Milojko Spajić na Iks mreži.&nbsp;
Prema njegovim riječima, gradi se zemlja evropskih vrijednosti, povećava ekonomski standard i kreira pravedno društvo u kojem svi imaju jednake šanse. &nbsp;
Kako ističe Spajić, ulazak u Evropsku uniju 2028. godine nije političko obećanje, već realnost koja ubrzo dolazi. &nbsp;
- Crna Gora radi, Evropa prepoznaje! - zaključio je Spajić.&nbsp;

Spajić: Najnoviji izvještaj EK potvrđuje da Crna Gora ide naprijed krupnim koracima

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da Evropska unija (EU) stoji uz Ukrajinu i da je spremna da pruži neophodnu pomoć kako se ta zemlja ne bi sama suočila s nadolazećom zimom.
&nbsp;- Ukrajina neće biti sama ove zime. EU stoji uz vas i pruža hitnu energetsku pomoć kako bi se podržala Ukrajina u narednim mjesecima - napisala je Fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži Iks.
&nbsp;Ona je dodala da Evropska komisija istovremeno razmatra opcije za obezbjeđivanje neophodne kontinuirane finansijske podrške Ukrajini.
&nbsp;- Usvojićemo naš Paket proširenja, kojim će biti istaknuta izuzetna posvećenost Ukrajine njenom evropskom putu tokom protekle godine - navela je predsjednica EK, prenosi N1.
&nbsp;Fon der Lajen je naglasila da je poruka Komisije jasna, a to je da je Ukrajina je spremna da ide naprijed.

Fon der Lajen: EU stoji uz Ukrajinu, neće se suočiti sama sa zimom

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je danas da EU stoji uz Ukrajinu i da je spremna da pruži neophodnu pomoć kako se ta zemlja ne bi sama suočila s nadolazećom zimom.
-- Ukrajina neće biti sama ove zime. EU stoji uz vas i pruža hitnu energetsku pomoć kako bi se podržala Ukrajina u narednim mjesecima - napisala je Fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ona je dodala da Evropska komisija istovremeno razmatra opcije za obezbjeđivanje neophodne kontinuirane finansijske podrške Ukrajini.
- Sjutra ćemo usvojiti naš Paket proširenja, kojim će biti istaknuta izuzetna posvećenost Ukrajine njenom evropskom putu tokom protekle godine - navela je predsjednica EK.
Fon der Lajen je naglasila da je poruka Komisije jasna, a to je da je Ukrajina je spremna da ide naprijed.

Fon der Lajen: Ukrajina neće biti sama ove zime, EU je uz vas

Evropska unija je spremna da odgovori na kineska ograničenja izvoza rijetkih zemnih elemenata, izjavila je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen danas na konferenciji Berlinski globalni dijalog.
- Kratkoročno gledano, fokusiramo se na pronalaženje rješenja sa našim kineskim kolegama. Ali, ako je to potrebno, spremni smo da kao odgovor iskoristimo sve raspoložive instrumente. I sarađivaćemo sa našim partnerima iz G7 na koordinisanom odgovoru - rekla je Fon der Lajen.
Ona je navela da odluka Kine o ograničenju izvoza rijetkih zemnih elemenata od 9. oktobra predstavlja „značajan rizik“ za EU.
Kao buduće glavne evropske partnere u nabavci kritičnih sirovina Fon der Lajen je izdvojila Ukrajinu, Australiju, Kanadu, Kazahstan, Uzbekistan, Čile i Grenland.
Dodala je da bi ona mogla da „ozbiljno ometa“ razvoj industrije rijetkih minerala u drugim zemljama i da odluka „ugrožava stabilnost globalnih lanaca snabdijevanja“, što će imati direktan uticaj na evropske kompanije.
- Ako uzmete u obzir da više od 90 odsto naše potrošnje magneta od rijetkih zemnih elemenata dolazi od uvoza iz Kine, vidite rizike za Evropu i njene industrijske sektore od najveće strateške važnosti. Od automobilske industrije do industrijskih motora, odbrane do vazduhoplovstva, ili čipova za vještačku inteligenciju do centara za čuvanje podataka - rekla je Fon der Lajen.
Ona je saopštila da EU radi na novom planu „RESourceEU“, čiji je cilj da se evropskoj industriji obezbijedi pristup alternativnim izvorima kritičnih sirovina na kraći, srednji i duži rok.
Fon der Lajen je rekla da je prva tačka u planu ponovna upotreba postojećih resursa.
- Počinje sa cirkularnom ekonomijom. Ne iz ekoloških razloga. Već da bi se iskoristile kritične sirovine koje se već nalaze u proizvodima koji se prodaju u Evropi. Neke kompanije mogu da recikliraju do 95 odsto kritičnih sirovina u baterijama. To znači vađenje dragocjenih sirovina, smanjenje otpada i promociju održivog upravljanja resursima - rekla je predsjednica EK.
Dodala je da plan obuhvata sve od zajedničke kupovine resursa do skladištenja, i najavila veće investicije u strateške projekte za proizvodnju i preradu kritičnih sirovina u Evropi.
Berlinski globalni dijalog je godišnja konferencija u Berlinu, koju organizuje istoimena neprofitna organizacija, na čelu sa ekonomistom Larsom Hendrikom Rolerom.

Fon der Lajen: EU spremna da odgovori na kineska ograničenja izvoza rijetkih minerala

Posjeta evropske komesarke Ursule fon der Lajen jeste izuzetno važna za napredak Zapadnog Balkana i jačanje veza između regiona i Brisela. Sve inicijative kojima se produbljuje integracija regiona u Evropsku uniju su korisne i mogu pomoći da se evropski standard života prelije i u ovaj dio Evrope. Finansijska podrška koja je pratila posjetu, najava smanjenja roaming troškova, integracija u evropske digitalne i finansijske tokove omogućiće da građani i građanke Crne Gore osjete konkretne prednosti članstva u EU – kazala je za Pobjedu Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, politikološkinja specijalizovana za evropske studije.
Ipak, kako navodi, kurtoazne riječi koje su razmijenjene između visokih funkcionera tokom posjete treba shvatiti kao motivacione.
- Impresioniranost rezultatima ispoljena je i prilikom posjeta našim susjedima, koji, nažalost, imaju i veće probleme od naših, što je najbolji pokazatelj da sve izrečene riječi ne odražavaju realno stanje, ocijenila je Bajramspahić.
Ona je podsjetila da je ovu posjetu evropske komesarke pratila konkretna finansijska podrška, navodeći da je Evropska komisija odobrila sredstva za Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan, pri čemu naša država, iako i dalje najbliža članstvu, povlači najmanje sredstava.
- Albanija će dobiti svoju prvu isplatu u iznosu od 99,3 miliona eura, od čega će 46,2 miliona biti uplaćeno direktno u državni budžet. Crna Gora će dobiti svoju drugu isplatu od 8,1 milion eura, uključujući 3,8 miliona koji će biti uplaćeni direktno u državni budžet, dok će ostatak biti namijenjen infrastrukturnim projektima preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF-a). I Sjeverna Makedonija će takođe primiti svoju drugu isplatu u iznosu od 16 miliona, od čega će 7,4 miliona eura biti uplaćeno direktno u državni budžet, a ostatak će finansirati infrastrukturne projekte putem WBIF-a, dodala je Bajramspahić.
Prema njenim riječima, posjeta evropske komesarke Ursule fon der Lajen je izuzetno važna za napredak Zapadnog Balkana i jačanje veza između regiona i Brisela.
- Sve inicijative kojima se produbljuje integracija regiona u Evropsku uniju su korisne i mogu pomoći da se evropski standard života prelije i u ovaj dio Evrope. Finansijska podrška koja je pratila posjetu, najava smanjenja roaming troškova, integracija u evropske digitalne i finansijske tokove omogućiće da građani i građanke Crne Gore osjete konkretne prednosti članstva u EU, ocijenila je naša sagovornica.
Bajramspahić je dodala da ukupan iznos koji su povukle Crna Gora i Sjeverna Makedonija, iznosi 18,3 miliona eura za nas i 25 miliona eura za Sjevernu Makedoniju, što je do pet puta manje od Albanije.
- Kada je u pitanju posjeta Crnoj Gori, predsjednica EK je izrazila optimističke poruke - ali uz određenu dozu opreza, smatra ona i kao zanimljivo ističe navode Fon der Lajen koja je rekla da „Evropa vidi volju Crne Gore da ponovo bude predvodnik regiona u reformama“.
U tim riječima, prema ocjeni Bajramspahić, nalazi se i „možda i najvažnija izjava i potvrda onoga što već znamo, a to je da je evidentno da Crna Gora u konkretnim tematskim oblastima sve više zaostaje i gubi poziciju predvodnika“.
- Produbljuje se jaz između forme i suštine i Crna Gora ne koristi dovoljno priliku da dostigne ekonomsku, socijalnu i institucionalnu konvergenciju sa EU. Naša država izuzetno zaostaje kada je u pitanju zaštita okoline, obrazovanje, ekonomija i infrastruktura. To znači da bez pravih reformi čak i kao članica EU, bila bi u mnogim oblastima decenijama iza zemalja članica. Drugim riječima, pravi posao i dalje čeka da bude obavljen i ne može biti zamaskiran ispraznim frazama, ističe Bajramspahić.
Kako kaže, vlast se više upire da se provuče kroz „iglene uši“ nego da strateški iskoristi priliku za članstvo.
- Nije iznenađenje što se smanjuje podrška građana članstvu, budući da građani ne mogu da razumiju da napredujemo u pristupnim pregovorima a da je država u ovakvom stanju u kakvom jeste. To dovodi do razočaranja i do prevelikog raskoraka između obećanja o evropskom snu i svega što sada vidimo, obrazložila je Bajramspahić.
Ona ukazuje na činjenicu da iako su se iz vlasti trudili da dobiju potvrdu od EU da će započeti izrada Ugovora o pristupanju, još to nijesu uspjeli.
- Međutim, državni je interes Crne Gore da to bude što prije i u tom smislu svi društveni akteri treba da se zalažu da Radna grupa EU što prije počne sa radom i to tokom tekućeg, danskog predsjedavanja, ističe naša sagovornica.
Prema njenim riječima, Crna Gora je ponovo u trci sa vremenom kada je u pitanju zatvaranje poglavlja.
- Ostalo je još oko dva mjeseca da ispunimo objavljeni cilj da se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, daju se različite najave od strane predstavnika vlasti. U ovom trenutku, pozitivne su vijesti samo oko jednog poglavlja u okviru kojeg su ispunjene tehničke obaveze za zatvaranje. Razgovara se, dakle, o šest pregovaračkih poglavlja, a to su: Poglavlje 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 - Privredno pravo, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, Poglavlje 13 - Ribarstvo i Poglavlje 31 - Zajednička vanjska i bezbjednosna politika, koje je blokirano zbog namjernog izazivanja sporova sa Hrvatskom - podsjetila je ona i istakla da „bi bilo izuzetno važno ako bismo uspjeli da zatvorimo sva navedena poglavlja jer za narednu godinu u tom slučaju ostaje čak 20 pregovarački poglavlja, što je za slabe administrativne kapacitete naše javne uprave ogroman izazov“.
Sa druge strane, kako navodi, puni društveni kapaciteti nijesu stavljeni u pogon u cilju postizanja ovog cilja i da to usporava procese.&nbsp;
- Bolju sliku o svemu ćemo imati nakon objave godišnjih izvještaja Evropske komisije koji je najavljen za 4. novembar - zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: Crna Gora gubi poziciju predvodnika u integracijama

Komentarišući poruke Ursule fon der Lajen tokom posjete Beogradu, novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, u Drugačijoj radio vezi kaže da se njena posljednja posjeta razlikuje u odnosu na prethodne, te da je ovoga puta predsjednica Evropske komisije demokratiju stavila na prvo mjesto i da njene poruke opozicioni blok shvata kao najveće upozorenje Aleksandru Vučiću do sada i ohrabrenje pobunjenom narodu.
- Poruka Fon der Lajen jeste bila diplomatski ublažena, i to je za očekivati, kao što je za očekivati da Ursula fon der Lajen neće mnogo kritikovati Vučića, jer je ona, u krajnjoj liniji, nasljednica politike Angele Merkel, kojoj je Vučić bio, kako je jedanput rečeno, omiljeni autokrata, i koja se držala one politike stabilokratija prije demokratije. Sada su se ta vremena promijenila, ne samo zbog onoga što se događa u Srbiji, nego i na širem planu, tako da je Fon der Lajen ovoga puta stavila demokratiju na prvo mjesto i ispred stabilokratije.
Takođe, posjetila je Vučića da njihov stav podrazumijeva slobodu, a ne represiju, uključujući pravo na mirno okupljanje, što je bila direktna referenca na ove silne proteste koji se događaju u Srbiji već godinu dana. To što je upotrijebila riječ represija je jasan izraz da Ursula fon der Lejen nije mogla da se ogluši o apel socijaldemokrata, demokrata socijalista, liberala i zelenih u Evropskom parlamentu, koji su uoči njene turneje zahtijevali da se jasno odredi i da kritikuje Vučićevu represiju“, navodi Jakšić.
On objašnjava da poruke predsjednice Evropske komisije proevropski i opozicioni blok u Srbiji razumije kao najveće upozorenje Vučiću do sada, ali i ohrabrenje pobunjenim građanima koji protestuju već godinu širom Srbije.
- Ursula fon der Lejen nije upotrijebila Vučićevo ime, ali je upotrijebila riječ represija. Sada je pitanje kako se ta poruka čita. U svakom slučaju je najoštrija do sada što je rečeno i što je došlo iz njenih usta. Prema tome ovaj demokratski, proevropski i opozicioni blok čita te poruke kao najveće upozorenje Vučiću do sada i ohrabrenje pobunjenom narodu. Tako da utisci su pomiješani, ali činjenica je da ovakvu poruku mi do sada nismo čuli i ona će se vjerovatno reflektovati i u narednom izvještaju Evropske komisije u Srbiji, a prije toga krajem ovog mjeseca i u izvještaju Evropskog parlamenta o Srbiji. I mogli bi da kažemo, da svjedočimo o efektima onih biciklista, studenata koji su išli Briselu početkom ove godine, da bi prenijeli poruku šta se zaista događa u Srbiji - smatra Jakšić.
Kritike koje dolaze iz Evrope Vučiću ne prijaju, pa je, kako kaže Jakšić, dodvoravanje Evropi nastavio određenim manevrom.
- Dakle, predsjednik Vučić je pokušao s jednim manevrom. On je čovek koji ne trpi kritiku i ne trpi bilo kakva suprotna stanovišta i tada se okrenuo Amerikancima. Računajući da će u ovom sukobu koji postoji na relaciji Vašington-Brisel više kapitalisati kod Trampa. Donald Tramp je u Srbiji dočekivan tokom prvog mandata i za njega se navijalo uključujući zvaničnike uoči posljednjih izbora. Ali, u međuvremenu, Vučić je napravio lični gaf kada je pokušao u maju da uđe na neku republikansku konvenciju na Floridi kako bi vidio Trampa Srbina pa je odatle, faktički, bio izbačen.
Tramp koji je sujetan koliko i Vučić, ali ima mnogo veću moć, to nije oprostio Vučiću i od tada stvari idu na dolje. Srbija je sada suočena sa naftnim sankcijama koje su zavedene zbog ruskog vlasništva u naftnoj industriji Srbije. Rusi ne pokazuju nikakve znake dobre volje da pomognu Srbiji u toj jednoj teškoj energetičkoj situaciji i Vučić se ponovo na neki način pokušava dodvoriti Evropi. I odatle njegove izjave koje je davao prije nego što je došla Ursula fon der Lajen, on je rekao apelujem na Vladu i na Skupštinu da ispune sve to što Evropljani očekuju. Naravno ostaje pitanje da li će to njegovo novo zavođenje kod Ursule fon der Lajen imati odjeka. Mislim da neće.
Na pitanje da prokomentariše odluku o povlačenju kandidature Marka Brnovića za američkog ambasadora u Srbiji, koji na koncu nije naimenovan, Jakšić kaže da se i to tumači kao posljedica sve lošijih odnosa Srbije sa Amerikom.
- Upravo u ovom kontekstu nizbrdice američko-srpskih odnosa. Očekivalo se i vjerovatno je u vrijeme kada je Tramp imenovao Marka Brnovića - onda je imao u vidu da se radi o jednom čovjeku ne samo srpskog porijekla, ne samo jakom pravoslavcu, nego nekome ko će dati impuls tim odnosima. Dakle to je moglo da se nazove kao diplomatski gest dobre volje, njega više nema, vidjećemo ko će biti novi američki ambasador. U međuvremenu je sklonjen na neki način i Ričard Grenel koji je bio Trampov veliki savjetnik u prvom mandatu, koji je bio zadužen za ovaj region, koji je po svemu onome što se zna i što može da se utvrdi bio veoma sklon Srbiji i kojeg ovi prorežimski mediji u Srbiji i dan danas citiraju kada nešto kaže, iako njegove riječi više ništa ne znače. Dakle Brnović, Grenel sve je to sada dio iste priče američkog udaljavanja od Srbije - &nbsp;smatra Jakšić.
Sagovornik Drugačije radio veze navodi da istraživanja u Srbiji pokazuju da studenti imaju veću podršku građana od SNS-a.
- Sva istraživanja kažu da imaju najmanje 10 poena prednosti i mislim da to nisu namještena istraživanja, nego su realan iskaz raspoloženja koje možete da osjetite svuda po Srbiji. Nema straha više, ono što je bio jedan od ključnih instrumenata Vučićeve vladavine su strah, ucjene i potkupljivanje. Straha više nema, strah je promijenio adresu. Strah se uselio sada u predsjedništvo i u vlast, a izašao iz naroda.
To je jedna velika promjena atmosfere, a on će se truditi, njemu je cilj da ovu vlast sačuva do održavanja EXPO 2027. Njemu je cilj da sljedeće godine sve učini da bi EXPO bio održan. To je iskaz njegove faraonske ambicije da održi tu izložbu koja će Srbiju koštati milijarde. A njemu i njegovom okruženju će omogućiti da značajan dio tih milijardi skrene u sopstvene džepove. Tako da je to jedna mega-perionica para

Jakšić: Strah je promijenio adresu, poruke Fon der Lajen najveće upozorenje Vučiću do sada

Posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule Fon der Lajen Beogradu nije razriješila konfuziju oko podrške Evropske unije režimu Aleksandra Vučića. Ističe se da je ipak izostala prevelika srdačnost predsjednice Evropske komisije sa Vučićem, i da ovog puta nije bilo komplimentiranja u stilu „dragi Aleksandre", ali se takođe smatra da je kritika Vučića bila previše blaga.
Pretpostavka je da su poruke pojedinih evropskih partija da se stane na stranu demokratije, a ne autokratije, donekle uticale na beogradske izjave Fon der Lajen i da su se ovog puta čuli neki novi tonovi: Sloboda umjesto represije, napredak u vladavini prava, medija i izbornog zakona, sankcije Rusiji. I da će se pratiti primjena svega ovog i da više neće biti dovoljno samo deklarativno ispunjavanje obaveza.
Stekao se utisak da nakon ove posjete niko u Beogradu nije zadovoljan. Režim nije oduševljen kritikama zbog represije i naglaska na vladavini prava i slobodi medija, ali zadovoljni nisu ni opozicija i pobunjeni građani.
Pohvale koje je Fon der Lajen uputila zbog navodnog napretka sa biračkim spiskom i Savjetom REM-a ocjenjuju se kao neutemeljene i pojedini opozicionari se pitaju na osnovu čega je predsjednica EK zaključila da je to napredak. Demokratska stranka poruke u Beogradu tokom ove posjete ocjenjuje kao „praznu diplomatsku konstrukciju".
<h2>Fon der Lajen oštrija nego ranije</h2>
Direktor Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi smatra da će pobunjena javnost „morati da se zadovolji diplomatskim rječnikom, jer je praksa diplomata da ne kritikuju domaćina u njegovom prisustvu".&nbsp;
- Ali, ostaje nam da nagađamo šta je ona rekla Vučiću iza zatvorenih vrata. Mislim da je čak iznenađenje prilično pomirljiv Vučićev ton na konferenciji za medije, koji ipak nije izdržao da ne skrene pažnju na reagovanje na proteste u Evropi, što znači da je vjerovatno dobio poruke o smanjenju represije. Pitanje je sada samo koliko EU ima mehanizama da navede vlasti da ispuni zahtjeve iz svih tih poruka koje je iznijela Fon der Lajen - kaže Beširi za Dojče vele.
Utisak novinara Đorđa Vlajića je da „razgovori sa Fon der Lajen Vučiću nisu bili prijatni".
- Kada je riječ o konkretnim porukama Fon der Lajen primjećuje se da su one nešto oštrije nego ranije i da se insistira na ubrzavanju tempa reformi. Mislim da je za Vučića ipak bilo značajno da čuje da EU neće ostaviti Srbiju samu tokom zime što se tiče energenata, jer taj problem žulja Vučića - kako da obezbijedi gas a da se ne uskladi sa politikom EU prema Rusiji - ističe Vlajić za Dojče vele.
<h2>Vlast se vraća u devedesete</h2>
Djeluje da je ključni problem na relaciji Srbija - EU taj što čelnici EU i dalje žele da režim Aleksandra Vučića sprovodi nekakve reforme. Pretpostavlja se da je trinaest godina bilo dovoljno da čelnici evropskih zemalja shvate da Vučić neće preduzeti bilo kakve reforme, jer bi to značilo i ugrožavanje njegove lične vlasti.
- Vlast ne samo da ne sprovodi reforme već se krupnim koracima kreće unazad u devedesete godine. Zbog toga i imamo ljude na ulicama već godinu, jer mi svakog dana imamo nekog iz policije ko prebija ljude i zna da zbog toga neće odgovarati. Vučić je pored toga generator nestabilnosti kako u Srbiji tako i u regionu, ali dok se ne napravi neka politička alternativa EU teško može da sarađuje sa nekim drugim osim sa vlastima - ocijenio je Beširi.
Vlajić smatra da osim deklarativne osude Vučića „u Briselu postoji nomenklatura koja se oslanja na transakcionu politiku Aleksandra Vučića".&nbsp;
- Njima je bitno da Vučić ne pravi gužvu oko Kosova, da smiri (predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada) Dodika i da ne ugrozi region na način koji bi zahtijevao neku odlučniju intervenciju EU. Oni njega podnose i to je ta podrška stabilokratiji koja očito žulja ovdašnje građane - naglašava Vlajić.
<h2>Politika kupovine vremena</h2>
Predsjednica EK je u Beogradu naglasila da će se pratiti ispunjavanje obaveza Srbije, i da će o tome uskoro razgovarati u Briselu.
Jasno je da Vučić nema namjeru da bilo šta od toga ispuni, smatra Beširi, „već prosto kupuje vreme za sebe i svoj krug saradnika koji su se enormno obogatili u proteklih trinaest godina".&nbsp;
- Vučić igra na kartu toga da su mandati onih koji ga pritiskaju kraći od njegovog i sve što je potrebno je da nekoliko puta godišnje odbije takve napade i nastavi po starom. Kada bi Vučić zaista sproveo neke reforme to bi značilo bar nekoliko ministara, više gradonačelnika i pripadnika režima u zatvoru - napominje Beširi za Dojče vele.
Priča o procjenjivanju primjene određenih obaveza nije nova, upozorava Vlajić, te dodaje da se to „vidi i po blokadi otvaranja poglavlja".&nbsp;
- Taj poziv da se dođe u Brisel, čini mi se, baca ipak neko novo svjetlo na ovu posjetu. To sam pročitao kao poziv ne samo njemu, nego i drugim akterima koji učestvuju u pokušajima reforme medija, izbornog zakonodavstva i slično. Nekih izbora će biti, ali se tu ništa neće promijeniti ukoliko se oni budu održavali pod Vučićevim uslovima - ocjenjuje Vlajić.
<h2>Vučić - generator društvenih podjela</h2>
Poziv Fon der Lajen na jedinstvo građana zbog osnaživanja temelja demokratija takođe je zbunilo pobunjenu javnost u Srbiji, jer se Vučić s pravom vidi kao generator podjela u društvu.
Beširi kaže „da ako neko ko je na vlasti sprečava demokratski progres, onda se to može tumačiti i kao poziv građanima Srbije da se ujedine protiv autoritarne vlasti".&nbsp;
- Djeluje mi ipak da Fon der Lajen ne razumije društvene odnose u Srbiji i kakav je nivo podijeljenosti društva kada je u pitanju sadašnja vlast - komentariše direktor Instituta za evropske poslove.
Vlajić je rekao da ne zna kako je moguće pozivati na jedinstvo ako "imamo jedan opresivan režim, koji se vrlo oštro obračunava sa svima koje ne vidi kao političke protivnike nego kao neprijatelje".
- Srbija živi u nekoj vrsti kleptokratskog feudalizma, gdje imamo Vučića kao neproglašenog suverena koji upravlja sistemom koji će biti teško razmontirati. Tu štetu koju je Vučić napravio Srbiji će morati da popravljaju čitave generacije - zaključuje Vlajić za Dojče vele.

Dojče vele: Fon der Lajen u Beogradu uzdržano, Vučić pomirljivo

Cilj posjete predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Zapadnom Balkanu je da podsjeti zemlje regiona da je Briselu i dalje stalo do njih, dok članice EU raspravljaju o kvalifikovanom glasanju i smislu ubrzanog proširenja.
Zvanično, riječ je o redovnoj godišnjoj posjeti regionu, a nezvanično – o novom pokušaju da se ohrabre zemlje koje već godinama čekaju članstvo u Evropskoj uniji, piše briselski portal Politiko.
Kako navodi portal, posjeta je više simbolična nego politički prelomna, a dolazi neposredno pred objavljivanje godišnjih izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja kandidata početkom novembra.
Pregovori o proširenju u Briselu, međutim, i dalje stagniraju. U prvom nacrtu zaključaka predstojećeg samita Evropskog savjeta, u koji je Politiko imao uvid, nema posebnog dijela o proširenju – osim u odlomcima o Ukrajini i Moldaviji.
Jedan diplomata je kazao da bi se odjeljak o proširenju „mogao provući" ako ambasadori EU danas to pitanje pokrenu na pripremnom sastanku, dok je drugi ocijenio da „nema razloga da se Zapadni Balkan sada posebno ističe".
Portal dodaje da će region, ako ne u Briselu, biti u fokusu naredne sedmice u Londonu, na samitu Berlinskog procesa, inicijative pokrenute 2014. radi jačanja saradnje na Balkanu.
Fon der Lajen je turneju započela u Albaniji, potom posjetila Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a zatim stigla u Srbiju.
Evroposlanik Zelenih Tomas Vajc, šef parlamentarne delegacije za Crnu Goru, ocijenio je da je riječ o „očuvanju nade".
- Postoji ogroman ruski uticaj – ponekad direktan, ponekad preko Beograda. Vučićevi prijatelji su u crnogorskoj vladi - rekao je Vajc.
Politiko ističe da će sastanak Fon der Lajen sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem biti najizazovniji dio balkanske turneje, jer je Beograd „previše važan da bi bio ignorisan, a previše nepredvidljiv da bi mu se vjerovalo".
- Ako želite da smirite region, morate razgovarati sa Srbijom - rekao je Vajc, dodajući da se nada da Fon der Lajen „neće ponovo sprovoditi politiku smirivanja".
Portal podsjeća da je predsjednica Komisije ranije bila kritikovana zbog pohvala „napretku Srbije", iako je vlada u Beogradu odustajala od reformi.
Slovenačka evroposlanica Irena Joveva ocijenila je da je vrijeme da Brisel odustane od takvog pristupa.
- Vučić koristi crveni tepih da podstakne propagandu kod kuće, pokazujući lažnu evropsku podršku, dok njegove akcije odstupaju od vrijednosti EU - rekla je Joveva i upozorila Fon der Lajen da „ne skreće pogled sa stvarnosti".
- Već godinu dana građani Srbije protestuju u brojevima većim od onih koji su srušili Miloševića - dodala je.
Dvadeset organizacija civilnog društva iz Srbije i regiona uputilo je Evropskoj komisiji zajedničko pismo, u koje je Politiko imao uvid, pozivajući Brisel da „ne legitimiše represiju" i da ojača put Srbije ka stvarnim demokratskim reformama.
Fon der Lajen nakon Beograda putuje u Prištinu, a zatim u Skoplje, gdje će završiti posjetu Zapadnom Balkanu.

Politiko: Posjeta Fon der Lajen novi pokušaj ohrabrenja kandidata za EU sa Balkana

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: ursula-fon-der-lajen