Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Marija Arnautović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Jednogodišnja Irina Čišić ubijena je snajperskim hicem u ratnom Sarajevu, a njeni roditelji već tri decenije traže odgovor – slučajno ili namjerno. 
Nedavni izvještaji talijanskih medija o istrazi u Milanu o "vikend snajperistima" ponovo su probudili njihovu tugu.
Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Haškog tribunala, tvrdi da je Tribunal bio svjestan postojanja takvih "turističkih ekspedicija smrti". 
Ako tužitelji u Milanu podignu optužnice i dokažu krivicu, to bi bio prvi slučaj u Evropi za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
Irina Čišić proslavila je svoj prvi rođendan 8. oktobra 1993. godine. Samo četiri dana kasnije pogodio ju je snajperski metak, dok je s majkom šetala ulicama sarajevskog naselja Ciglane.
"Pošto Irina je tek prohodala, moja žena Stana ju je vodila za ruku. I nikad nam nije bilo jasno, zašto je taj neko pucao u metu od 50-60 centimetara, koliko već djevojčica od godinu dana ima, a nije pucao u veliku metu, moju ženu koju je puno bilo lakše i pogoditi", kazao je Irinin otac Samir za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Već tri decenije roditelji ubijene djevojčice traže odgovor je li njihova kćerka ubijena slučajno ili radi zabave?
Posljednjih dana njihova tuga ponovo je probuđena izvještajima talijanskih medija o istrazi koja se vodi u Milanu – o takozvanim "vikend snajperistima".
Prema navodima listova Il Giorno i La Repubblica, te agencije ANSA, tužitelji istražuju tvrdnje da su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini plaćali ogromne svote novca kako bi pucali na civile u opkoljenom Sarajevu – "iz zabave".
Iz milanskog tužiteljstva nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa u kojoj fazi je istraga niti protiv koga je eventualno pokrenut.
Grad pod snajperima
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Usprkos tome, nijedan snajperist nije odgovarao po ličnoj odgovornosti – ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima.
Haški tribunal je u presudama protiv najviših dužnosnika Republike Srpske zaključio da je snajperska kampanja imala jedan cilj - "terorizirati civile Sarajeva".
Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Haškog tužiteljstva, za RSE kaže da je Haški tribunal bio svjestan postojanja "turističkih ekspedicija smrti".
"Znali smo za to, ne znam kako da to uopće nazovem. Nismo znali kako je to organizirano. Izuzetno je važno da je pokrenuta pravosudna istraga i da se mora istražiti ko su bili organizatori", kazala je za RSE Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Haškog tužiteljstva.
'Sarajevski safari': Zločin koji prkosi vjerovanju
Benjamina Karić, načelnica sarajevske opštine Centar, imala je godinu dana kada je počeo rat. Nakon što je 2022. pogledala dokumentarni film Sarajevo safari, podnijela je krivičnu prijavu Tužiteljstvu BiH, a kasnije i talijanskim vlastima.
"Znate, kada čovjek samo pomisli na takav monstruozni zločin, kada pomisli da su bogati ljudi dolazili u Sarajevo vikendima kako bi ubijali našu djecu, to je nešto najcrnje što ljudski u može i pomisliti", kazala je Karić za RSE.
Nije dobila nikakav odgovor do sredine 2025. godine. Tada je, putem Ambasade Italije u BiH, poslala dopunu krivične prijave s novim informacijama koje joj je dostavio talijanski novinar Ezio Gavazzeni. On se zainteresovao za slučaj i obratio tužiteljstvu u Milanu uz pomoć bivšeg suca Guida Salvinija.
"Sve ovo što se dešava u posljednje vrijeme daje tračak nade da će barem jedan djelić pravde biti zadovoljen", kazala je Karić za RSE.
Svjedočanstva i istrage
U nekoliko presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) istaknuto je da je snajpersko djelovanje imalo za cilj "teroriziranje civila u Sarajevu".
"Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle", rekao je predsjedavajući sudac O-Gon Kwon čitajući presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je 2019. godine osuđen na doživotni zatvor.
Tokom suđenja Dragomiru Miloševiću, koji je pred Haškim sudom pravosnažno osuđen na 29 godina zatvora kao komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, američki vatrogasac John Jordan svjedočio je o "strancima koji su plaćali da dođu u Sarajevo i pucaju na civile s položaja srpskih snaga".
"Lokalno stanovništvo nosilo je određeno oružje, i kada se pojavi tip s oružjem koje više izgleda kao da bi trebao loviti vepra u Schwarzwaldu [planina u Njemačkoj] nego u urbanoj borbi na Balkanu, znate, kada ga vidite, očito možete reći da je početnik u kretanju po ruševinama. Znate, ako hoda kao patka, oglašava se kao patka, to je patka", kazao je Jordan u februaru 2007.
Bosansko pravosuđe bez epiloga
Ako tužitelji u Milanu podignu optužnice i dokažu krivicu, to bi bio prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe BiH i dalje "provjerava navode".
Tužiteljstvo BiH je u maju 2021. godine formiralo predmet protiv više osoba nakon objave videa, čiju autentičnost RSE nije mogao potvrditi, u kojem se jedan od snajperista Vojske Republike Srpske hvali kako je nekoga "pogodio pravo u glavu".
"[Državno] Tužiteljstvo BiH je 2. aprila 2025. ustupilo predmet [nižem] Tužiteljstvu Kantona Sarajevo koji se odnosi na snajpersko djelovanje u sarajevskom naselju Nedžarići. Postupajući tužilac aktivno poduzima radnje u cilju provjere navoda iz prijave", kazala je za RSE Azra Bavčić, portparolka Tužiteljstva KS.
Prema podacima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, u zemlji je više od 3.200 neriješenih predmeta ratnih zločina – od čega je gotovo 90 posto "u početnoj fazi", odnosno nije poznat osumnjičeni ili nije utvrđeno krivično djelo.
Više od 150 osumnjičenih nalazi se van BiH, uglavnom u Srbiji i Hrvatskoj.
"Tužilaštvo BiH nije procesuiralo ni sva lica s 'A liste' koju im je ustupio Haški tribunal, a koja bi trebala biti prioritet. Danas se ratni zločinci slobodno šeću i susreću sa žrtvama. To vam je i odgovor zašto niko iz BiH do sad nije procesuiran za snajperisanje djece Sarajeva i cijele BiH, kao ni oni koji su plaćali da dođu u BiH i zadovolje te svoje životinjske nagone", kaže za RSE doktor pravnih nauka Enver Išerić.
Sarajevo je bilo u okruženju Vojske Republike Srpske od 1992. do 1995 godine. Tokom 1.425 dana opsade, najduže u modernoj evropskoj istoriji, grad je bio pretvoren u smrtonosno stratište.
A prema tvrdnjama iz istrage u Milanu, u to stratište navodno su dolazili bogati stranci iz Italije, Rusije, Kanade i SAD-a – spremni da plate cijenu "sarajevskog safarija".
Talijanski mediji navode i da su bosanske obavještajne službe tokom rata, s obzirom na to kako je sve bilo organizovano, vjerovale da iza svega stoji Služba državne bezbjednosti (SDB) Srbije i bivši šef srpske tajne službe Jovica Stanišić, koji je osuđen za ratne zločine na 15 godina zatvora pred Haškim tribunalom.

Portal ETV

1250x600

Italijanska istraga o 'vikend snajperistima' ponovo otvorila rane Sarajeva

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk sazvao je hitnu sjednicu Vlade Kantona Sarajevo zbog slučaja hapšenja dvojice policajaca koji se terete za dva slučaja odvojena slučaja - seksualno uznemiravanje i spolna zloupotreba djeteta starijeg od 15 godina.
U kratkom saopćenju, Uk je rekao kako će javnost već danas biti informisana o daljim aktivnostima.
- Sazvao sam hitnu sjednicu Vlade Kantona Sarajevo povodom hapšenja dvojice policajaca koji se terete za seksualno uznemiravanje i zloupotrebu djeteta. Bit ćemo u permanentnom zasijedanju, pokrećemo istragu, a javnost ćemo već danas informisati o daljim aktivnostima - naveo je premijer u saopštenju 2. novembra.
Policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) KS, pod nadzorom tužioca Kantonalnog tužilaštva KS, tokom noći između 1. i 2. novembra su uhapsili dva policijska službenika te policijske uprave, objavio je MUP Kantona prethodno.
Nad uhapšenima će danas biti izvršena kriminalistička obrada, naveli su u saopštenju iz MUP-a.
Hapšenja su uslijedila nakon što se 1. novembra uveče policiji obratilo službeno lice jedne od ustanova za socijalno zbrinjavanje sa područja Kantona Sarajevo, saopšteno je.

Hitna sjednica Vlade Kantona Sarajevo nakon hapšenja policajaca zbog seksualnog uznemiravanja djece

Druga pobjeda košarkaša Budućnosti Voli u ABA ligi – “plavi” su u 3. kolu B grupe savladali Bosnu u Sarajevu rezultatu 91:82.
Moglo je da bude i za nijansu lakše, s obzirom da je Budućnost početkom trećeg perioda imala rekordnih 24 poena prednosti. Bosna se nije predala, počela je da nalazi rješenja u napadu, pa je sredinom posljednje dionice uspjela da zaprijeti, pošto je u dva navrata bila na -7.
Srećom, Budućnost je našla način da mirno privede meč kraju, iako se igra konstantno sjeckala zbog sudijskog kriterijuma.
Sulejmon i Ferel postigli su po 17 poena, 14 je dodao kapiten Tanasković, 13 je imao Butsijel.
Žakelj je Slavkovića držao sedam minuta u igri, Jovanoviću je pružena još ozbiljnija šansa, ali su crnogorski reprezentativci kombinovano dali pet poena.

Budućnost slavila u Sarajevu

Prioritet je održavanje prve međuvladine konferencije za šta je potrebno imenovati glavnog pregovarača. Na vama je ko će biti ta osoba, važno je da se glavni pregovarač imenuje, jer sa njegovim imenovanjem može se bez odlaganja početi raditi sa aktivnostima kako je to potrebno, izjavila je danas u Sarajevu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Njena posjeta dolazi neposredno nakon što je Vijeće ministara 30. septembra usvojilo Nacrt Reformske agende, dokument koji je presudan za povlačenje oko 900 miliona eura povoljnih kredita i grantova iz Plana rasta Evropske unije.
Kako je rekla, na konferenciji za novinare, nakon susreta sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH, Borjanom Krišto, prije godinu i po je Savjet Evrope donio "istorijsku odluku o otvaranju pristupnih pregovora za BiH".
- Bosna i Hercegovina je prešla dugačak put i danas stojite na pragu EU. Čestitam na Reformskoj agendi, a sada je na nama da istu ocijenimo, i u narednom koraku će trebati ići sa finalizacijom za odobrenje sredstava- kazala je.
Ona je navela i kako je budućnost svih zajednica u BiH u EU, te da proširenje "nije samo pitanje politike, već pitanje srca, volje i glasa naroda".
- Prema nedavno sprovedenoj anketi javnog mnijenja 72 odsto građana u BiH vjeruje EU. Budući naraštaji žele živjeti u ujedinjenoj "Evropi, naš zadatak je da im to i ostvarimo", rekla je predsjednica Evropske komisije.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto je navela kako se nada "da će biti političke odgovornosti kada je u pitanju evropski put, te "da tu ne postoji pozicija i opozicija, već opredjeljenje prema Evropskoj uniji.
Krišto je kazala kako je informisala predsjednicu Evropske komisije i o pripremama za održavanje Berlinskog kongresa naredne sedmice.
- Nažalost, još uvijek nismo uspjeli usaglasiti jedan sporazum o mobilnosti, odnosno o kretanju sa ličnim kartama- kazala je Krišto.
Inače, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, se prethodno susrela i sa članovima Predsjedništva BiH- Željkom Komšićem, Željkom Cvijanović i Denisom Bećirovićem.
Uoči dolaska u Sarajevo, posjetila je i Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.
Kako je izjavila, "Evropska unija će uvijek pamtiti genocid u Srebrenici i neće dozvoliti da se piše neka nova istorija".
<h2>Na šta BiH može računati?</h2>
Početkom oktobra je saopšteno da Bosna i Hercegovina više ne može računati na novac iz Evropske unije za autoceste, željeznicu ili velike energetske projekte, osim kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.
Iz EU su poručili da će sredstva iz tog fonda odobravati nakon provođenja obećanih reformi, ali i nakon što se zajedno dogovore koji su to projekti.
- EU više neće finansirati velike infrastrukturne projekte u BiH mimo Plana rasta. Vlasti u BiH još nisu dostavile [Evropskoj komisiji] popis projekata", saopštio je šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca.
BiH je nacrt reformske agende usvojila i poslala 30. septembra u Brisel godinu iza Albanije, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Prije toga je Evropska komisija za 108,5 miliona eura umanjila fond za BiH, vrijedan oko milijardu eura, te zaprijetila novim smanjenjem za deset posto, jer se političari dvadeset mjeseci nisu mogli dogovoriti o nadležnosti. Taj novac, kako je tada rečeno iz EU, biće preusmjeren drugim zemljama u regiji ili vraćen u budžet EU.
U izradu plana reformi, koji još čeka odobrenje iz Brisela, bila su uključena tri nivoa vlasti – državna, entitetske i deset kantonalnih.
Bosna i Hercegovina mora provesti više od stotinu reformi kako bi dobila EU novac i pri tome se fokusirati na "zelenu" i digitalnu tranziciju, zaštitu osnovnih ljudskih prava, te razvoj poduzetništva i ljudskog kapitala.
Vlasti su najavile da će reformisati tržište rada, ali i uskladiti zakone o energetici s EU standardima i razvijati obnovljive izvore energije.
Najavile su i da će "prilagoditi tržišnim uslovima" sadašnje niže cijene električne energije za domaćinstva, ali i ugasiti termoelektrane do 2050. godine, koje trenutno proizvode više od dvije trećine struje.
Bosna i Hercegovina je otvorila pregovore o članstvu u EU u martu 2024. nakon što joj je kandidatski status dodijeljen u decembru 2022. godine.
Pregovori nisu i formalno počeli zbog preduslova koje je psotavio Savjet Evrope a koji su se sad našli i u Nacrtu reformske agende, među kojima je i imenovanje glavnog pregovarača ili nacionalni plan usvajanja EU zakonodavstva.
Ostale zemlje Zapadnog Balkana u međuvremenu su povukle oko 254,6 miliona eura kredita i bespovratnih sredstava od EU-a.

Fon der Lajen u Sarajevu: BiH da imenuje glavnog pregovarača kako bi počela pregovore s EU

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine danas će biti sahranjen legendarni pjevač narodne muzike Halid Bešlić koji je preminuo 7. oktobra u 72. godini života.
Njegovi prijatelji, kolege, obožavaoci i brojni građani iz cijele BiH i regiona danas će se oprostiti od čovjeka koji je obilježio muzičku scenu i ostavio dubok trag u srcima ljudi.
Komemoracija Halidu Bešliću biće održana danas u 11 sati u Narodnom pozorištu Sarajevo, a svi koji ne uspiju ući u dvoranu moći će pratiti prenos na Trgu Susan Sontag, ispred Pozorišta, prenose Nezavisne novine.
Tu će se posljednji put čuti njegove pjesme, poruke prijatelja, i sjećanja na čovjeka koji je svojim glasom spajao generacije.

Danas sahrana Halida Bešlića

Medijski trendovi su isti gotovo svugdje u regionu i uglavnom ukazuju na veliki pritisak kojima su izloženi mediji - a posebno nezavisni - poručio je direktor Mreže za profesionalizaciju medija jugoistočne Evrope (SEENPM) Tihomir Loza na Međunarodnoj konferenciji „Naši mediji“ koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Ovaj dvodnevni događaj, u organizaciji sarajevskog Media centra i SEENPM-a, okupio je više od 70 medijskih profesionalaca i predstavnika organizacija civilnog društva posvećenih medijskim slobodama - koji su govorili o slobodi izražavanja, budućnosti novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, etičkim dilemama o korišćenju društvenih mreža i novih tehnologija, te poboljšanju saradnje između novinara, aktivista i građana. Pred nama je, kako je ukazao Loza, neizvjesna budućnost. - I zbog toga je još važnije da se organizacije civilnog društva povežu. Zato nam je drago da smo uspjeli ovaj događaj učiniti regionalnim, a do određene mjere i međunarodnim - dodao je on. I izvršna direktorica Fondacije Media centar Sarajevo Maida Muminović ukazala je da je svijet 2023. godine, kada su njihove partnerske organizacije kreirale projekat „Naši mediji“, bio drugačiji nego sada - kada nevladine organizacije koje se bave zaštitom slobode izražavanja i nezavisni mediji prolaze kroz period sve jačih pritisaka i neizvjesnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251012231048_28b6757051a916d10a5a69862cc982830fd54bd37d67faf55e615090a9b6125c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251012231048_28b6757051a916d10a5a69862cc982830fd54bd37d67faf55e615090a9b6125c" data-rendition-name="original" width="2408" height="1806" loading="lazy" alt="Muminović i Loza"> <figcaption>Muminović i Loza(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Na konferenciji smo se odlučili fokusirati na globalna pitanja koja imaju uticaj na našu regiju, kao i goruća pitanja na Zapadnom Balkanu, te na globalna dešavanja koja izazivaju strah u pogledu onoga što nam dolazi u oblasti ljudskih prava širom svijeta - rekla je Muminović. <h2>Niska primanja, žene teže dolaze do liderskih pozicija</h2> Tokom konferencije su predstavljeni i rezultati regionalnog istraživanja o budućnosti medija i uticaju profesionalnog novinarstva na demokratizaciju društva, a koji su pokazali da su novinari i novinarke u regiji i dalje izloženi pritiscima i prijetnjama, imaju niska primanja, te da žene zaposlene u medijima teško dolaze do liderskih pozicija. Zainteresovanost mladih ljudi za studiranje na komunikološkim smjerovima je, kako je ukazano, sve manja, a sa druge strane, broj medija raste iz godine u godinu. Pored društvenih i ekonomskih izazova s kojima se novinari i novinarke trenutno bore, ne samo u regiji, nego i širom svijeta, &nbsp;cenzure i pristrasnog izvještavanja o genocidu Gazi, zatvaranju pojedinih medijskih kuća i smanjivanju fondova za nezavisne medije, na konferenciji je istaknut i uticaj novih tehnologija. Dugogodišnja saradnica SEENPM-a i medijska stručnjakinja iz Beograda Snježana Milivojević je tako ocijenila da su nove tehnologije najveći izazov za medije, novinarstvo i javni interes u informacionom ekosistemu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251012231048_d36a0d81a26092b61b3ac459c201c480b182cffe504123df61ac74e794a7065b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251012231048_d36a0d81a26092b61b3ac459c201c480b182cffe504123df61ac74e794a7065b" data-rendition-name="original" width="2009" height="1507" loading="lazy" alt="Snježana Milivojević"> <figcaption>Snježana Milivojević(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Volim reći da, kao što nas kritički teoretičari uvijek podsjećaju: tehnologija ne mijenja svijet kada se prvi put pojavi, već kada je svi počnu koristiti. Navikli smo se na nju i ona je dio našeg svakodnevnog života - ukazala je Milivojević. Konferencija „Naši mediji“ je nastavak istoimenog regionalnog projekta koji se sprovodi od 2023. i u sklopu kojeg je sprovedeno istraživanje o budućnosti medija i novinarskim trendovima, a otvorena su i druga važna pitanja kao što su održivost nezavisnih medija, pritisci na slobodu izražavanja i lokalni medijski aktivizam građana i građanki na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Projekat „Naši mediji“ finansira Evropska unija, dok je konferenciju dodatno podržao Open Society Foundations Western Balkans (Fondacije za otvoreno društvo Zapadnog Balkana).

Anja Ivanović

Isti trendovi u regionu: Nezavisni mediji izloženi snažnim pritiscima i neizvjesnoj budućnosti

Sarajlije su večeras odale počast Halidu Bešliću, kralju narodne muzike koji je juče preminuo u 72. godini života. Stihovi Bešlićevih pjesama su odjekivali Skenderijom, a okupljeni nisu krili suze, prenosi Portal Klix.ba. Više hiljada ljudi okupilo se ispred Doma mladih. Emocije su bile jake i iskrene, svijeće, suze, pjesma i tišina ispreplitali su se u nezaboravnom oproštaju koji je Sarajevo priredilo čovjeku koji je decenijama ujedinjavao generacije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DobAmuAzcfIY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na platou su postavljeni fotografija i baner Halida Bešlića, ispred kojih su građani palili svijeće i tiho izgovarali riječi zahvalnosti. Prisutnima se obratila i novinarka Emela Burdžović, koja je pozvala na dostojanstven ispraćaj čovjeka koji je obilježio muzičku i kulturnu scenu Bosne i Hercegovine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008211020_e4fbf65e3812e3bbd7c95998320abf0094ec23e96335f32a32386c18c7351a84.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251008211020_e4fbf65e3812e3bbd7c95998320abf0094ec23e96335f32a32386c18c7351a84" data-rendition-name="original" width="1200" height="799" loading="lazy" alt="Sarajevo se oprašta od Halida Bešlića"><figcaption>Sarajevo se oprašta od Halida Bešlića(Photo: Klix.ba)</figcaption></figure>  Potom je uslijedila acapella izvedba refrena "Prvog poljupca" u izvedbi hora Allegro, tokom koje mnogi prisutni nisu mogli suspregnuti suze. Tokom večeri, s bine postavljene ispred Doma mladih, u čast Halidu zapjevali su bh. pjevači Denial Ahmetović i Šuki Planjanin, a nizali su se njegovi bezvremenski hitovi: "Romanija", "Miljacka", "Sarajevo grade moj", "Dvadesete", "Ljiljani", "Požuri", "Rajske ptice", "Malo je malo dana", "Robinja", "Ja bez tebe ne mogu da živim" i drugi. Događaju je prisustvovao je i Halidov sin Edin, koji nije mogao skriti suze. Ipak, za mnoge, pjesma večeras nije mogla nadjačati tugu – mnogi nisu ni pokušali zapjevati, već su samo nijemo posmatrali. Posebnu emociju izazvali su transparenti koje su građani donijeli, a jedan od njih, s porukom "Budi kao Halid", dirnuo je sve prisutne, podsjećajući na čovjeka koji je ostao skroman, dostojanstven i voljen do posljednjeg dana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008211020_b870204ef76538976c63850cde31e2d292cbec2dbd8fb53bdb1b111fdf4b688e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251008211020_b870204ef76538976c63850cde31e2d292cbec2dbd8fb53bdb1b111fdf4b688e" data-rendition-name="original" width="1200" height="799" loading="lazy" alt="Sarajevo se oprašta od Halida Bešlića"><figcaption>Sarajevo se oprašta od Halida Bešlića(Photo: Klix.ba)</figcaption></figure>  Ispraćaju muzičkoj legendi u Sarajevu prisustvovali su pripadnici svih generacija. Oni mlađi su kazali kako su Halidove pjesme zavoljeli uz roditelje, dok su stariji govorili kako ih te pjesme podsjećaju na lijepe periode iz mladosti. Sarajevo se večeras poklonilo svom Halidu – onako kako samo Sarajevo zna. U tišini, sa suzama, pjesmom i velikim srcem.

(VIDEO) Sarajevo se oprašta od muzičke legende: Skenderija uglas pjeva Halidove pjesme

Podgorički plivački klub osoba sa invaliditetom Mako sa 12 medalja završio je nastup na inkluzivnom plivačkom mitingu (RE)START na olimpijskom bazenu Otoka u Sarajevu, saopšteno je iz ovog kluba.
- Ognjen Rončević je u kategoriji S14 osvojio je zlatne medalje na 100 metara slobodno i leđno, a bronzanu na 50 slobodno. Na 50 metara leđno bio je diskvalifikovan, dok je osvojio srebrnu medalju na 100 metara leđno u redovnom programu- kazali su iz kluba Mako. 
 
U kategoriji S5, Tomas Radulović trijumfovao je na 50 i 100 metara slobodno i 50 metara leđno. 
 
- Miljan Lončar je u kategoriji S10 osvojio zlatne medalje na 50 i 100 slobodno i leđno. Bio je i bronzani na 100 metara leđnim stilom u redovnom programu- dodaju iz kluba. 
 
Organizatori mitinga su plivačkoi klubovi Spid i Sport time, a nastupilo je 560 takmičara iz 43 kluba i Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.&nbsp;

Klub Mako iz Podgorice osvojio 12 medalja na (RE)START plivačkom mitingu

Polumaturanti Osnovne škole "Štampar Makarije" ekskurziju će, umjesto u planiranom Beogradu i Novom Sadu, provesti u Mostaru i Sarajevu.
Direktor te obrazovne ustanove Novica Gačević kazao je za Portal ETV da je, zbog aktuelne situacije sa protestima u Srbiji i preporuke Zavoda za školstvo da se odlože eventualno planirane ekskurzije u tu zemlju, prije nedjelju dana imao sastanak sa predstavnicima Savjeta roditelja i da je dogovoreno da se promijeni ruta.
- Oni su bili izričiti da djecu ne šaljemo u Srbiju. U međuvremenu, imali smo i preporuku Zavoda za školstvo, tako da je došlo do promjene maršute. Biće raskinut prethodni ugovor sa agencijom koja je odabrana na tenderu i već danas krećemo u novu proceduru i ići će se na hitni postupak, a nova ruta biće Sarajevo i Mostar - kazao nam je Gačević, dodajući da bi trebalo da ostane i isti termin polaska, 16. septembar.
On takođe dijeli stav roditelja da djeca ne treba da borave trenutno u Beogradu, naročito jer je trebalo da budu smješteni u hotelu "Slavija" što bi, smatra, dodatno opteretilo i otežalo funkcionisanje tokom ekskurzije.
- Naravno, nema tu situacija koje su toliko rizične. Ali, djeca idu iz hotela u hotela, tačnije spavaju u jednom, a ručaju u drugom koji se nalaze preko puta, tako da bi gledali sve što se dešava. Tako da treba izbjeći nepredvidive situacije, ne bi rizikovali da izlažemo izlagao djecu iznenadnim blokadama saobraćaja i slično - ocijenio je Gačević.
On je istakao da se razmišljalo i o organizaciji ekskurzije po Crnoj Gori, ali napominje da nije moguće obezbijediti smještaj za sve učenike na jednom mjestu.
- Naša škola je brojna, ima skoro 200 učenika, tako da ne postoji hotel sa tolikim kapacetom koji bi primio sve polumaturante. Morali bi da organizujemo smještaj u više njih, a to je organizaciono komplikovanije - pojasnio je Gačević.
Prethodno je od ekskurzije u Srbiju odustala OŠ “Radojica Perović”, dok dio podgoričkih škola još utvrđuje rutu.
Kako prenosi TV Vijesti, Osnovna škola "Vuk Karadžić" odgodila je putovanje do daljnjeg, pa će se u narednim danima znati sljedeći koraci - povrat novca ili promjena rute. OŠ "Savo Pejanović" planira sastanak sa Savjetom roditelja, nakon čega će biti poznato gdje će ići polumaturanti te škole.
Podsjećamo, nakon što se pred početak nove školske godine usložila situacija sa protestima u Srbiji, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) zatražilo je od Ministarstva vanjskih poslova (MVP) procjenu bezbjednosti putovanja. Nakon toga, Zavod za školstvo je školama preporučio da odlože ekskurzije ili, u dogovoru sa agencijama, pronađu alternativne destinacije.
U Uputstvu se naglašava da škole, prije polaska na ekskurziju ili izlet, moraju uraditi detaljnu procjenu troškova prevoza, smještaja, ishrane i ulaznica koje plaćaju roditelji.

Tamara Klikovac

Mijenjaju rutu zbog protesta: Polumaturanti “Štampar Makarija” umjesto u Srbiju idu u Sarajevo i Mostar

Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja 21. novembra organizovala prvi okrugli sto posvećen novom Zakonu o privrednim društvima, čija je puna primjena predviđena od 1. januara 2026. godine.
Događaj je imao za cilj da poslovnoj zajednici predstavi najvažnije elemente reforme korporativnog prava, da objasni razlike u odnosu na raniji zakonski okvir i da omogući otvorenu diskusiju o pitanjima koja se pojavljuju u praksi prije početka primjene propisa, saopštili su iz Privredne komore.
Direktorica Sektora udruženja u PKCG Slavica Pavlović podsjetila je da je prvi Zakon o privrednim društvima donijet 2020. godine i da je tada napravljen važan korak ka modernizaciji korporativnog prava u Crnoj Gori. Međutim, kako je istakla, ubrzani razvoj privrednih odnosa, zahtjevi poslovne zajednice i obaveza usklađivanja sa pravnom tekovinom EU nametnuli su potrebu za donošenjem novog, savremenijeg zakonskog okvira, koji će se primjenjivati od 1. januara 2026. godine i kojim se uvodi sveobuhvatna reforma korporativnog prava.
- Vjerujem da će današnja diskusija, uz učešće predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja i pravnih eksperata, dati jasne odgovore na sve izazove koje novi zakon donosi - poručila je Pavlović.
Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj naglasila je da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog sa privredom o svim pitanjima koja su se pojavila nakon usvajanja ključnih zakona iz oblasti privrednog prava. Kako je navela, komunikacija sa ekonomskom zajednicom bila je planirana još prije usvajanja zakona, imajući u vidu veliki broj novina koje on donosi. Podsjetila je da je zakon prošao javnu raspravu u okviru koje su sve sugestije pažljivo razmotrene, a dio njih i prihvaćen.
- Postoje evropska pravila o kojima se jednostavno ne pregovara, ali smo nastojali da u okviru mogućeg uvažimo potrebe privrede - istakla je Milutinović, dodajući da je današnji skup samo početak kontinuirane komunikacije sa privredom, te da će u narednom periodu biti organizovano još pet tematskih događaja.
Nemanja Radović, član ekspertskog tima koji je radio na Zakonu je u svom izlaganju detaljno predstavio novine koje donosi novi Zakon o privrednim društvima, naglašavajući njegovu suštinsku modernizaciju i usklađivanje sa evropskim standardima, te preciznije regulisanje korporativnog upravljanje, pitanja kapitala i restrukturisanja društava. Posebno je apostrofirao da zakon donosi veću pravnu sigurnost, transparentnost i efikasnost poslovanja.
- Jedan od najvažnijih iskoraka je prenošenje ključnih evropskih direktiva, čime se omogućava potpunija harmonizacija sa EU tržištem i olakšava prekogranično poslovanje. U skladu s tim, uvedene su nove pravne forme kao što su evropsko akcionarsko društvo (SE) i evropsko ekonomsko interesno udruženje (EEIG), a pojam „javnog društva" dodatno je preciziran, omogućujući privrednim društvima iz Crne Gore da posluju po modelima priznatim na EU nivou – naveo je Radović.
Radović je posebno istakao potpuno elektronsko osnivanje društava, uključujući DOO, dijelove društava i strane nerezidente, putem video identifikacije i elektronskih dokumenata. Takođe, regulisan je položaj preduzetnika, omogućeno privremeno obustavljanje djelatnosti i elektronska izrada osnivačkog akta i statuta. U oblasti upravljanja društvima uveden je klasičan one-tier sistem, izvršni direktori su članovi board-a, definisana je odgovornost i trajanje mandata članova organa, institut diskvalifikovanih direktora i obaveze rodne ravnopravnosti u javnim AD.
- Takođe, uvedena su pravila o dugoročnom učešću akcionara i detaljna regulacija korporativnog upravljanja, uključujući obavezne odbore i godišnje izvještavanje. Zakon omogućava prekogranična spajanja i podjele društava, fleksibilnije procedure za DOO, dodatne uplate članova i promjene u pravilima o glasanju i dividendama - piše u saopštenju.
Radović je naglasio da zakon digitalizuje postupke, ubrzava pravni promet i jača korporativno upravljanje, čime se stvara pouzdanije i konkurentnije investiciono okruženje u Crnoj Gori, uz rok od tri mjeseca za usklađivanje sa njegovim odredbama, od dana njegovog stupanja na snagu.
U drugom dijelu okruglog stola detaljno su razmotrena pitanja i dileme privrednika, a na pitanja je odgovarala i Dijana Raičković, ekspertkinja koja je učestvovala u izradi Zakona. Učesnike je, između ostalog, zanimalo niz praktičnih situacija koje će se javiti početkom primjene zakona, uključujući način određivanja modela upravljanja u akcionarskim društvima, tumačenje odredbi o jednodomnom i dvodomnom upravljanju, status i nadležnosti izvršnih i neizvršnih direktora, kao i pitanja u vezi sa mandatom i izborom članova odbora direktora.
- Učesnici su ukazali da su nedoumice naročito izražene u dijelu prelaznih rokova i prakse izbora novih organa upravljanja nakon početka primjene zakona, kao i u vezi sa položajem izvršnih direktora koji su imenovani po ranijem zakonu, a kojima mandat traje i nakon početka važenja novog zakonskog rješenja. Razmatrana su i pitanja o tome na koji način se bira generalni direktor, koja se ovlašćenja prenose na odbor direktora, kako se vrši nadzor nad izvršnim direktorima i na koji se način odlučuje u situacijama u kojima su isti članovi organa istovremeno dio upravljanja i dio nadzorne strukture - navodi se.
Predstavnici Ministarstva naveli su da, iako izvršne direktore formalno bira skupština, predlaganje može biti inicijativa akcionara, dok mandat i odgovornosti ostaju jasno propisani zakonom. Novi zakon eksplicitno ograničava ovlašćenja i propisuje tehničke procedure koje preduzeća moraju sprovesti u roku od dva do tri mjeseca, uključujući izmjene statuta i druge formalnosti. Posebno je naglašeno da su notari obavezni da pregledaju i ovjere statute i akte društava, provjeravajući njihovu usklađenost sa zakonom, čime se dodatno osigurava pravna sigurnost i transparentnost poslovanja.
Privrednike je takođe interesovalo kako funkcioniše skupština društva u slučajevima kada je većinski vlasnik lokalna samouprava. Iz Ministarstva su pojasnili da skupština ostaje najviši organ odlučivanja, dok zakon precizira ulogu odbora direktora i izvršnih organa, čime se osigurava efikasno i transparentno donošenje odluka. Takođe, naveli su da ministarstva kontinuirano organizuju obuke za sve članove odbora, posebno u državnim preduzećima, kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonskim standardima i evropskim direktivama.
- Predstavnici Ministarstva kazali su da će pripremiti i objaviti zvanična tumačenja u vezi sa svim postavljenim pitanjima, kako bi se obezbijedila ujednačena primjena zakona na nivou svih privrednih subjekata. Najavljeno je da će u narednim sedmicama biti objavljeni i podzakonski akti i tehnička uputstva za privredu, notare i profesionalne korisnike CRPS-a, te da će se organizovati dodatne konsultacije i radionice u cilju olakšavanja prelaska na novi sistem - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Predstavljen novi Zakon o privrednim društvima

Direktorat za vanredne situacije Uprave policije preuzeo je ručne bombe koje su pronađene prošle nedjelje u blizini Željezničke stanice pored rijeke Cijevne, potvrđeno je Portalu Pobjede iz Uprave policije.
- Policija je preuzela slučaj, radimo na deaktivaciji - rečeno je iz UP.
Kako je prenio Gradski portal, mještani tog djela kazali su da su djeca našla eksploziv, te da strahuju za bezbjednost.

Policija preuzela ručne bombe pronađene kod Cijevne

NVO Ekološko društvo „Breznica“ pozvala je nadležne organe da hitno reaguju povodom sve učestalijih i ozbiljnih ekoloških incidenata na području sjeverne i sjeveroistočne Crne Gore, postavljajući ključno pitanje: da li su Specijalno odjeljenje za suzbijanje ekološkog kriminala i posebna jedinica policije za otkrivanje i procesuiranje ekoloških krivičnih djela zvanično počeli sa radom. Iz organizacije poručuju da, ukoliko jesu, ove specijalizovane jedinice moraju odmah biti uključene u sve slučajeve koji, kako navode, ukazuju na elemente ozbiljnog ekološkog kriminala, koji prevazilaze domete standardnog inspekcijskog nadzora. NVO je Ekološkoj inspekciji uputila hitan zahtjev za koordinisanu, sveobuhvatnu i intersektorsku institucionalnu intervenciju, navodeći više slučajeva koji već duže predstavljaju ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu, zdravlje građana i pravni poredak. 1. Mojkovac – hitno angažovanje ekološke i građevinske inspekcije a) Deponija otpada Usaopštenju se upozorava da se na privatnom zemljištu, pored spomenika Junacima Mojkovačke bitke, formira divlja deponija na kojoj se nekontrolisano odlaže komunalni, građevinski, kabasti i klanični otpad. Kako navodi „Breznica“, riječ je o trajnom izvoru kontaminacije vazduha, zemljišta i vodotokova: - psi lutalice i ptice raznose životinjske ostatke - postoji opasnost od širenja zaraza - otpad dovoze kamioni izvođača radova na rekonstrukciji trga i Komunalnog preduzeća Ovo, tvrde iz NVO, predstavlja direktno kršenje Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o zaštiti životne sredine. b) Radovi na rekonstrukciji trga Iz organizacije navode da se radovi izvode: - bez istaknute projektne dokumentacije, - bez utvrđenih ekoloških uslova, - bez kontrolisanog odlaganja otpada, - uz nekontrolisanu emisiju prašine i čestica. Posebno se ističe problem nepropisnog skladištenja materijala na privatnom imanju, kao i izostanak zaštitnih ograda, čime se ugrožavaju građani, privrednici i posjetioci centra Mojkovca. 2. Bijelo Polje – dramatično aerozagađenje i ekološki kriminal NVO upozorava da se Bijelo Polje tokom zimskog perioda suočava sa „tradicionalno dramatičnim nivoima zagađenja“, usljed: - spaljivanja guma, plastike, tekstila, - korišćenja otpada kao goriva, - spaljivanja rabljenog ulja u automehaničarskim radionicama i ložištima, - spaljivanja otpada iz zanatskih i proizvodnih pogona. Takve radnje, upozoravaju iz „Breznice“, predstavljaju krivično djelo ekološkog kriminala, jer se oslobađaju dioksini, furani i teški metali koji ugrožavaju zdravlje hiljada ljudi. Traže se: - pojačane noćne kontrole policije, - hitan inspekcijski nadzor, - trenutno procesuiranje svih počinilaca. 3. Berane – spaljivanje otpada na buvljoj pijaci Ekološko društvo „Breznica“ navodi da se na prostoru buvlje pijace u Beranama redovno pale plastika, sintetika, tekstil i elektronski otpad, pri čemu se oslobađaju izuzetno opasne materije. Organizacija zahtijeva: - hitnu intervenciju komunalne i ekološke inspekcije, - uključivanje policije i jedinice za ekološki kriminal, - identifikovanje počinilaca i izricanje maksimalnih kazni. - Pitanja nadležnim institucijama NVO „Breznica“ zahtijeva hitno i javno objašnjenje: Da li su specijalizovane jedinice za ekološki kriminal zvanično počele sa radom? Ako jesu – zašto nisu angažovane u ovim slučajevima? Ako nijesu – ko odgovara za kašnjenje u njihovom formiranju i kada će biti operativne? Zahtjev za hitnu institucionalnu reakciju Organizacija poziva sve nadležne institucije – inspekcije, policiju, tužilaštvo i lokalne samouprave – da bez odlaganja preduzmu zakonom propisane mjere: - zaštite javnog interesa, - spriječe dalje uništavanje prirode, - sankcionišu počinioce, - obezbijede transparentno informisanje javnosti. „Ovo su slučajevi koji ne trpe odlaganje. Svaki dan nečinjenja znači novu štetu po zdravlje ljudi, ekosisteme i buduće generacije“, poručuju iz NVO Ekološko društvo „Breznica“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112115114_b7ccc0df1fcdff1de78efe4c1b095de03869f4c650c9168177d85cc15afc5c47.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112115114_b7ccc0df1fcdff1de78efe4c1b095de03869f4c650c9168177d85cc15afc5c47" data-rendition-name="original" width="1920" height="1920" loading="lazy" alt="ekološki incident"></figure>

NVO "Breznica": Sjever Crne Gore pogođen ozbiljnim ekološkim incidentima, potrebno uključivanje specijalnih jedinica za ekološki kriminal

Povodom Svjetskog dana televizije, Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) uputila je čestitke svim novinarima, urednicima, producentima, kamermanima i drugim profesionalcima koji svakodnevno doprinose razvoju televizijskog medija u Crnoj Gori.
Iz AMU ističu da ovaj datum podsjeća na činjenicu da televizija, uprkos promjenama u navikama publike i snažnom usponu digitalnih platformi, i dalje predstavlja jedan od najuticajnijih i najpouzdanijih izvora informacija. Televizija je, kako navode, jedinstven prostor u kojem se spajaju slika, riječ i emocija, stvarajući most između događaja i građana i dajući neophodan kontekst društvenim procesima.
U saradnji sa Fakultetom političkih nauka, AMU je organizovala razgovor sa studentima na temu „Šta danas predstavlja televizija?“. Gošća tribine bila je glavna i odgovorna urednica Nove M, Jelena Ćorluka, ujedno i bivša studentkinja ovog fakulteta. Njeno dugogodišnje iskustvo u informativnom programu studentima je pružilo uvid u dinamiku savremenog televizijskog novinarstva.
Tokom susreta, Ćorluka je govorila o transformacijama koje televizija prolazi, ali i o njenoj sposobnosti da zadrži kredibilitet i poziciju pouzdanog medija u eri brzih i fragmentisanih sadržaja.
– Televizija se mijenja, ali suština ostaje ista – publika traži provjerenu informaciju, jasan kontekst i profesionalan pristup. Drago mi je što sam se vratila na fakultet na kojem sam napravila svoje prve profesionalne korake. Ovakvi susreti uvijek su podsjetnik koliko je važno ulagati u nove generacije koje će oblikovati medijski prostor, poručila je Ćorluka.
Razgovor je otvorio i brojna aktuelna pitanja – od uticaja digitalnih platformi i izazova u kreiranju informativnog programa, do toga kako se mladi novinari mogu pripremiti za rad u dinamičnoj televizijskoj redakciji.
AMU je poručila da televizija i dalje ima ključnu ulogu u pružanju pouzdanih informacija i oblikovanju javnog mnjenja, te izrazila zahvalnost svim televizijskim profesionalcima čiji rad doprinosi kvalitetu i razvoju medijskog prostora u Crnoj Gori.

AMU obilježila Svjetski dan televizije: Televizija ostaje ključni izvor provjerenih informacija

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Tag: sarajevo