Francuska i Njemačka planiraju za Ukrajinu simbolične beneficije članstva u EU

Njemačka i Francuska založile su se da se Ukrajini daju „simbolične“ beneficije u pretpristupnoj fazi puta ka EU koje isključuju poljoprivredne subvencije i pravo glasa, što ne ide u prilog nadama Kijeva za brzo članstvo nakon potencijalnog mirovnog sporazuma sa Rusijom, piše danas britanski dnevnik Fajnenšl Tajms.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi da članstvo u EU bude jedna od ključnih beneficija bilo kog mirovnog ugovora sa Rusijom i zalaže se da njegova zemlja uđe u EU već 2027. godine.
Međutim, najveće članice EU usprotivile su se predlozima Evropske komisije da se prekine spor i birokratski proces pristupanja kako bi Kijev brzo imao koristi od članstva.
Predlozi Njemačke i Francuske izneseni u odvojenim dokumentima, u koje je imao uvid Fajnenšl Tajms, srušili su nade Kijeva da bi ta ratom razorena zemlja mogla da dobije privilegovani status u nastojanju da se pridruži EU.
Njemačka se zalaže za status „pridruženog članstva“, gdje bi Kijev prisustvovao sastancima lidera i ministara EU, ali ne bi imao pravo glasa niti automatsku primjenu zajedničkog budžeta.
Francuska takvo polučlanstvo naziva „statusom integrisane države“, po kojem bi pristup Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i evropskom finansiranju, poput kohezione politike, bio odložen za postpristupnu fazu. U međuvremenu, poraz mađarskog premijera Viktora Orbana na izborima, koji je stavio veto na otvaranje pregovora o članstvu sa Ukrajinom, donio je određene nade. Međutim, velika većina članica Unije strahuje da bi davanje brzog pristupa EU Ukrajini i drugim kandidatima preokrenulo političku dinamiku bloka i potkopalo vrijednost članstva.
Dva zvaničnika Evropske komisije rekla su za Fajnenšl Tajms da će konačan predlog EU za Ukrajinu „vjerovatno“ biti blizak predlozima Francuske i Njemačke.
- U kontaktu smo (sa Parizom i Berlinom), kao i drugim prijestonicama, sve se razvija. Postoje i drugi dokumenti- rekao je za britanski dnevnik zamjenik ukrajinskog premijera za evropske integracije Taras Kačka.
Drugi ukrajinski zvaničnik rekao je da je Kijev oprezan zbog razvodnjenog koncepta članstva, koji ratom iscrpljeno stanovništvo smatra lošom zamjenom za pravo članstvo, ali da bi neki elementi predloga mogli da budu korisni.
- Mi to zovemo ‘članstvom u senci’- dodao je.
Treći ukrajinski zvaničnik rekao je da u EU treba da shvate da je i njima potrebna Ukrajina.
- Ako žele pravu bezbjednost, moraju da daju poštenu ponudu- istakao je taj neimenovani zvaničnik iz Kijeva.
Francusko-njemački predlozi stigli su nakon što su gotovo sve članice odbacile prijedlog Komisije o „obrnutom članstvu“, kojim bi Ukrajina dobila punopravno članstvo bez ispunjavanja kriterijuma EU i zatim postepeno sticala finansijske i druge koristi kako bude postizala rezultate u različitim oblastima.
Kako se navodi, ključna razlika između ideje Komisije i koncepata Pariza i Berlina je u tome kada bi Ukrajina mogla da kaže da je članica EU i da dobije pravo glasa.
U njemačkom predlogu navodi se da bi novi status nosio „simboličku snagu kroz ime“ i da bi mogao da bude dodeljen političkom odlukom lidera EU bez „dugotrajnih procedura“.
- Pored svoje simboličke vrijednosti, taj novi nivo postepene integracije omogućio bi veoma vidljiv napredak za građane zemalja kandidata na koje se odnosi- piše u francuskom dokumentu.
Inače, u Francuskoj se prije prijema neke nove članice u EU mora održati referendum, a neki lideri su oprezni zbog mogućnosti da se pitanje nove članice odrazi na predsjedničke izbore u toj zemlji, odnosno da ga u kampanji iskoristi krajnja desnica.
Zato Pariz u dokumentu navodi da bi značajne poljoprivredne subvencije EU i regionalni fondovi, koji zajedno čine oko dvije trećine aktuelnog budžeta EU, bili „odloženi za postpristupnu fazu“.
Međutim, „lakša“ verzija članstva uključivala bi klauzulu EU o međusobnoj odbrani, što se smatra ključnom koristi za Kijev, s obzirom na to da članstvo u NATO-u neće biti na stolu u doglednoj budućnosti.
Takva klauzula „mogla bi se de fakto primijeniti pukom političkom deklaracijom“, navodi se u njemačkom dokumentu.