Francuska pred novim potresom, Vlada na ivici pada uoči glasanja o povjerenju

Četvrti premijer Francuske u posljednje tri godine, Fransoa Bajru, gotovo je izvjesno pred porazom na današnjem glasanju o povjerenju, što drugu najveću ekonomiju eurozone gura dublje u političku neizvjesnost.

Očekivani pad Vlade prijeti da dodatno produbi paralizu Francuske u kritičnom trenutku za Evropu, koja traži jedinstvo pred ruskim ratom protiv Ukrajine, sve dominantnijom Kinom i trgovinskim tenzijama sa Sjedinjenim Državama.

Kriza takođe ugrožava sposobnost Francuske da obuzda svoj dug, uz rizik od novih sniženja kreditnog rejtinga dok se šire razlike u obveznicama – mjera premije rizika koju investitori traže da bi držali francuski dug.

Francuska je pod akutnim pritiskom da popravi javne finansije, jer je prošlogodišnji deficit bio skoro dvostruko veći od evropskog limita od 3% BDP-a, dok je javni dug dostigao 113,9% BDP-a.

Glasanje o povjerenju zakazano je za danas popodne.

Uprkos intenzivnim pregovorima i brojnim pojavljivanjima u medijima otkako je 25. avgusta odlučio da se kandiduje usred napetih debata o budžetskom zakonu, Bajru je tokom vikenda izgledao kao da nije uspio da obezbijedi većinu.

Lideri opozicije, sa svih strana političkog spektra, jasno su poručili da će glasati za njegovu smjenu.

- Vlada će pasti - kazao je Žan-Lik Melanšon, najistaknutija figura tvrdo lijeve partije Nepokorena Francuska (LFI), ponavljajući slične stavove i drugih sa ljevice i desnice.

Ako Bajru padne, predsjednika će vjerovatno čekati zadatak da pronađe još jednog kandidata za premijera koji bi mogao da provuče budžet kroz parlament, manje od godinu nakon što je konzervativni prethodnik Bajrua, Mišel Barnije, smijenjen.

Makron je za sada isključio raspuštanje parlamenta, kao što je učinio prošle godine.

ZAOKRET ULJEVO?

Francuska je zaglavljena u političkoj krizi otkako je predsjednik Emanuel Makron raspisao vanredne izbore 2024. godine, koji su rezultirali podijeljenim parlamentom.

Njegova alijansa, koja je već od 2022. izgubila većinu, dodatno je oslabila, dok je antiimigracioni, krajnje desni Nacionalni skup (Rassemblement National) izašao kao najveća partija. Labava koalicija lijevih partija, sada duboko podijeljena, postala je najveći blok. Nijedan tabor nema većinu.

- Ovu krizu je izazvao i podstakao predsjednik Emanuel Makron i svi oni koji su mu služili. Danas je bolesnik Evrope, zbog njih, Francuska - kazala je u nedjelju Marin Le Pen, šefica poslaničkog kluba Nacionalnog skupa.

Nakon što su pali i konzervativac i centrista na mjestu premijera, većina posmatrača očekuje da će Makron sljedećeg puta tražiti kandidata iz redova socijalista (PS).

- Ne može treći put da ide protiv rezultata izbora - rekla je Marin Tondelje, liderka manje Zelene partije, u subotu za televiziju BFM.

Svaki takav kandidat i dalje bi morao da gradi krhku alijansu sa predsjednikovim liberalnim blokom, koji se protivi mnogim idejama ljevice, uključujući i povećanje poreza najbogatijima radi zatvaranja budžetskih rupa. Takođe bi morao da ubijedi umjerenu desnicu da toleriše još jednu manjinsku vladu.

Loran Voke, vodeći poslanik konzervativnih Republikanaca (LR), nagovijestio je da neće tražiti smjenu socijalističkog premijera.

Ipak, predsjednik partije i ministar unutrašnjih poslova Bruno Retajo ne dijeli taj stav.

- Nema šanse da prihvatimo socijalističkog premijera - rekao je Retajo u govoru u nedjelju.