Italijanska premijerka Đorđa Meloni i francuski predsjednik Emanuel Makron odgodili su veliki francusko-italijanski samit koji je bio zakazan za početak aprila u Tuluzu, saopštio je francuski diplomata.
Meloni je od Makrona zatražila da se bilateralni samit pomjeri nakon samita G7 u Evian-les-Bainsu, koji će se održati od 15. do 17. juna, piše Politiko.
Prema riječima diplomate, zahtjev je upućen 12. februara te je isključena bilo kakva povezanost odgode s nedavnim nesuglasicama među njima.
Samit u Tuluzu trebalo je biti važan pokazatelj francusko-italijanskog prijateljstva i prilika da se poprave narušeni odnosi dviju zemalja.
Bio bi to prvi bilateralni susret na visokom nivou od 2020. godine, kada se tadašnji premijer Đuzepe Konte sastao s Makronom u Napulju, te prvi nakon potpisivanja Kvirinalskog sporazuma između Rima i Pariza i nakon Meloninog izbora.
Makron i Meloni sukobljavali su se oko niza tema, od migracija do vladavine prava. Tenzije su ponovo eskalirale prošlog četvrtka, kada je Makron kritikovao Meloni zbog izjave da je ubistvo 23-godišnjeg krajnje desnog aktiviste Kventina Deranka u Lionu "rana za cijelu Evropu".
Meloni je kazala da je bila iznenađena reakcijom Makrona, pojasnila da nije imala namjeru miješati se u unutrašnje poslove Francuske, te podsjetila na ranije sporove, uključujući izjavu francuske vlade da će pratiti stanje vladavine prava u Italiji nakon njene izborne pobjede.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Meloni i Makron pomjerili datum održavanja zajedničkog samita na visokom nivou

Stotine ljudi su danas u Lionu učestvovale u maršu koji su organizovale krajnje desničarske grupe pošto je jedan desničarski, nacionalistički aktivista umro od prebijanja u tom gradu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je na mir pred odavanje počasti Kventinu Deranku, 23-godišnjaku koji je prošle nedjelje umro u bolnici od povreda mozga.
Demonstracije su se odvijale pod strogom policijskom kontrolom.
- Ovo je trenutak sjećanja i poštovanja prema ovom mladom sunarodniku koji je ubijen, njegovoj porodici i bližnjima. To mora biti na prvom mjestu. A zatim je trenutak čvrstine i odgovornosti - rekao je Makron.
Sedam osoba je privedeno i protiv njih su podignute preliminarne optužnice. Javno tužilaštvo u Lionu zatražilo je da svaka od njih bude optužena za namjerno ubistvo, teško nasilje i kriminalnu zavjereničku aktivnost.
Šestoro optuženih suočava se sa sve tri optužbe, dok je sedmi optužen za saučesništvo.
Derank je napadnut tokom sukoba pristalica krajnje ljevice i krajnje desnice na marginama studentskog skupa na kojem je govorila poslanica ljevice Rima Hasan.
Makron je najavio da će sljedeće nedjelje održati sastanak sa ministrima kako bi sproveli sveobuhvatan pregled svih nasilničkih aktivističkih grupa koje imaju veze sa političkim partijama, nagovještavajući da bi neke od njih mogle biti rasformirane.
- U Republici nijedno nasilje nije legitimno. Nema mjesta za milicije, odakle god dolazile. Moramo biti apsolutno beskompromisni - rekao je Makron.
Glavno odavanje počasti ubijenom desničaru održano je u Lionu, gdje su česti sukobi krajnje desničarskih i krajnje ljevičarskih grupa i često poprimaju oblik organizovanih uličnih borbi, ponekad uključujući grupe od po nekoliko desetina ljudi.
Krajnje ljevičarske militantne grupe u Lionu nastale su relativno nedavno, kao reakcija na mnoge krajnje desničarske grupe koje postoje decenijama. Obavještajne službe karakterišu grad kao kolijevku krajnje desničarskog aktivizma u Francuskoj.
Derankovi roditelji takođe su pozvali na mir i nisu učestvovali u odavanju počasti, koje francuske vlasti nisu zabranile.
Prije početka marša održan je minut ćutanja.
Mnogi muškarci obučeni u crno, neki sa djelimično prekrivenim licima, pridružili su se maršu.

Stotine ljudi na maršu u Lionu u znak protesta zbog ubistva desničara

Cilj Crne Gore je ambiciozan ali dostižan ukoliko se nastavi ovim tempom - poručila je ambasadorka Francuske An Mari Maske na sastanku sa potpredsjednikom Skupštine Nikolom Camajem.
Ona je rekla da je napredak Crne Gore veoma vidljiv, da naša država ostaje predvodnica u EU integracijama i da iskreno vjeruje da će sve obaveze EU agende biti ispunjene što je prije moguće.
Kako su saopštili iz Skupštine, Maske je podsjetila na stav predsjednika Francuske Emanuela Makrona koji je kazao da je budućnost Zapadnog Balkana unutar EU, kao i na snažnu tehničku podršku koju ta zemlja pruža.
 - Stabilnost i bezbjednost u regionu Balkana zajednički je interes svih evropskih zemalja - kazala je Maske. Ona je je takođe istakla plodotvornu i brzorastuću saradnju Francuske i Crne Gore.
Camaj kazao je da je kontinuirana podrška Francuske Crnoj Gori na njenom EU putu pozitivan i ohrabrujući trend. Saopštio je da su očekivanja da Francuska, kao jedna od najuticajnijih zemalja, nastavi da podržava ali i daje sugestije kako bi Crna Gora ispunila svoje obaveze u predviđenom roku.
- Naš je cilj da postanemo 28. članica EU 2028. godine - podsjetio je Camaj i dodao kako je siguran da opšti konsenzus oko suštinskih pitanja i zakona postoji i među vladajućom većinom ali i opozicijom. 
Potpredsjednik Skupštine naglasio je da je Crna Gora dobar primjer promocije funkcionalne različitosti - „poput livade pune raznobojnog cvijeća“.
Sagovornici su, kako su naglasili u Skupštini, zajednički konstatovali da je Crnoj Gori potrebno članstvo u EU ali i da je EU itekako potrebna Crna Gora.

Maske: Cilj Crne Gore ambiciozan ali dostižan, vjerujem da će sve obaveze EU agende biti ispunjene što prije

Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin bio spreman upotrijebiti hemijsko oružje protiv ruskog naroda. Svoju tvrdnju zasniva na najnovijim zaključcima zapadnih zemalja prema kojima je kritičar Kremlja Aleksej Navaljni otrovan smrtonosnim nervnim agensom, piše Reuters.
Zajednička izjava zapadnih zemalja
 
 Vlade Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Švedske i Nizozemske u zajedničkoj su izjavi objavile da su zaključile kako je Navaljni prije dvije godine u kaznenoj koloniji otrovan smrtonosnim toksinom. Ruska vlada zanijekala je bilo kakvu odgovornost za njegovu smrt.
- Prije dvije godine Aleksej Navaljni umro je od trovanja jednim od najsmrtonosnijih nervnih agensa. Sada znamo da je Vladimir Putin spreman upotrijebiti hemijsko oružje protiv vlastitog naroda kako bi se održao na vlasti- poručio je Baro u objavi na društvenoj mreži X.

Francuski ministar: Putin je spreman na upotrebu hemijskog oružja protiv svog naroda

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas u Antverpenu da je jedino rješenje za ekonomske prijetnje koje predstavljaju Kina i Sjedinjene Američke Države da Evropa postane nezavisna sila.
- Potrebni su nam novi obim i nova brzina u našem pristupu kako bismo okončali fragmentaciju koja slabi i rizikuje da ponizi Evropu - rekao je Makron na skupu poslovnih lidera u Antverpenu u Belgiji, prenijeli su francuski mediji.
Tu ideju o zajedničkom evropskom dugu Francuska zagovara godinama, ali su je druge zemlje, uključujući Njemačku, dosledno odbacivale.
- Nikada nijesmo živjeli u ovakvom periodu. Stoga moramo da prihvatimo preduzimanje ključnih mjera koje nijesu baš uobičajene u tradicionalnom evropskom alatu mjera - rekao je Makron.
Francuski predsjednik je rekao da se Evropa nalazi u vanrednoj situaciji i dodao da toga treba da budu svi svjesni jer će uskoro biti prekasno.
Makron je takođe pozvao zemlje koje su spremne da sprovedu reforme jedinstvenog evropskog tržišta koje je predložila Komisija, da pojačaju saradnju, kako bi se što prije postigao napredak.
Tu pojačanu saradnju je ranije podržala i predsjednica Evropske Komisije Ursula fon der Lajen.
Francuski predsjednik je još jednom pokrenuo ideju o "euroobveznicama", zajedničkim evropskim obveznicama za finansiranje velikih investicija i da Evropa ostane konkurentna sa Pekingom i Vašingtonom.
- Ako želimo da dovoljno investiramo u odbranu i svemirsku bezbjednost, čiste tehnologije, vještačku inteligenciju i kvantno računarstvo i transformišemo našu produktivnost i konkurentnost, jedino rješenje je izdavanje zajedničkog duga - dodao je Makron.

Makron: Jedino rješenje je da Evropa postane nezavisna sila

Bivši ministar kulture Džek Leng (86) podnio je ostavku u Institutu arapskog svijeta u Parizu, a takođe je predmet poreske istrage zbog otkrivenih kontakata sa seksualnim prestupnikom Džefreijem Epstinom.
Lang je bio veoma tužan i duboko povrijeđen što napušta poziciju koju voli, rekao je njegov advokat Loran Merle.
Dodao je da je na ovaj način interese Instituta stavio na prvo mjesto.
U subotu je francusko finansijsko tužilaštvo otvorilo istragu protiv Lenga i njegove kćerke, filmske producentice Kerolajn Leng, zbog sumnje na "tešku poresku prevaru i pranje novca", nakon što su spomenuti u Epstinovim dosijeima. Oboje su negirali bilo kakvu krivicu.
Lengov odlazak je najnoviji primjer posljedica u Evropi nakon što su 30. januara objavljeni dokumenti Ministarstva pravde SAD-a, od kojih su mnogi pokazali Epstinove društvene i finansijske veze.
Leng je najistaknutija javna ličnost u Francuskoj koja se našla u posljednjem objavljivanju privatnih poruka osuđenog seksualnog prestupnika.
Od 2013. godine vodi Institut du Monde Arabe, ili Institut arapskog svijeta, kulturnu i istraživačku instituciju koja promoviše razumijevanje arapskog svijeta, a koju nadgleda francusko Ministarstvo vanjskih poslova.
U Epstinovim dosijeima prikazano je da se Leng povremeno dopisivao s njim između 2012. i 2019. godine. On je u dosijeima spomenut više od 600 puta. Njegova kćerka je takođe više puta spomenuta.
Kerolajn Leng je ove sedmice dala ostavku u Francuskoj uniji nezavisnih producenata nakon što su mejlovi pokazali da je 2016. godine osnovala ofšor kompaniju sa Epstinom kako bi investirala u rad mladih umjetnika.

Bivši francuski ministar podnio ostavku na prestižnom institutu zbog veza s Epsteinom

Predsjednik ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje Žordan Bardela izjavio je danas tokom prvog dana kampanje za lokalne izbore u Francuskoj da podržava liderku ekstremne desnice Marin Le Pen.
Francusko tužilaštvo zatražilo je 3. februara potvrdu petogodišnje zabrane obavljanja javne funkcije za liderku ekstremne desnice Marin Le Pen u žalbenom postupku u Parizu, kao i potvrdu kazne za pomoćnike poslanika stranke Nacionalno okupljanje u Evropskom parlamentu.
Ukoliko se ta kazna potvrdi, Le Pen bi bila spriječena da se kandiduje za predsjedničke izbore 2027. godine, u vrijeme kada se očekuje da ekstremna desnica dobije na zamahu, prenijeli su francuski mediji.
Odluka apelacionog suda, koja nije u obavezi da se drži preporuka tužilaštva, očekuje se do ljeta.
- Nadam se da će nas ona (Le Pen) predstavljati - rekao je Bardela kada su ga pitali o mogućnosti da zamijeni Marin Le Pen, kao kandidata 2027. godine.
- Zajedno se pripremamo, ruku pod ruku, da preuzmemo najviše državne funkcije, sa Marin Le Pen u Jelisejskoj palati, a ja kao premijer - rekao je Bardela.
On je danas na jugu Francuske rekao da će se truditi da ubijedi maksimum lokalnih zajednica pred lokalne izbore zakazane u dva kruga u Francuskoj, 15. i 22. marta.
Prema najnovijoj anketi, 69 odsto pristalica francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje vjeruje da bi Žordan Bardela bio bolji kandidat od Marin Le Pen na predsjedničkim izborima 2027. godine.
Dok kandidatura liderke ekstremne desnice zavisi od odluke suda u žalbenom postupku, koja se očekuje tokom ljeta, pokazalo se da je mladi Bardela popularniji od Le Pen.
Oko 45 odsto ispitanih ima dobro mišljenje o Bardeli, a o Marin Le Pen 42 odsto.
Sajt Medijapar (Mediapart) je prenio da je Le Pen već ranije stavila do znanja da bi svoje mjesto kandidata za predsjedničke izbore ustupila Bardeli, ako joj sud onemogući obavljanje javnih funkcija.

Predsjednik ekstremno desničarske stranke u Francuskoj podržao Marin Le Pen

Protiv bivšeg francuskog ministra kulture Žaka Langa i njegova ćerke Karolin otvorena je istraga zbog sumnje da su odgovorni za poresku prevaru i pranje novca, što je povezano sa američkim pedofilom Džefrijem Epstinom.
Lang je izložen pritisku da podnese ostavku na funkciju predsjednika Svjetskog arapskog instituta, sa sjedištem u Parizu, pošto nedavno objavljeni dokumenti ukazuju da se intenzivno dopisivao sa Epstinom od 2012. do njegove smrti 2019. godine.
Rad Svjetskog arapskog instituta nadgleda francusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Francuski mediji tvrde da je preliminarna istraga otvorena jer su dokumenti američkog Ministarstva pravde otkrili dugogodišnje finansijske veze Langa i Epstina.
Langovo ime se u Epstinovim dokumentima pojavljuje više od 600 puta, navodi Rojters.

Istraga protiv bivšeg francuskog ministra kulture i njegove ćerke zbog veza sa Epstinom

Kanada i Francuska otvaraju danas konzulate u glavnom gradu Grenlanda, u znak snažne podrške lokalnoj vladi, a nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će SAD preuzeti tu dansku autonomnu teritoriju.
Delegacija visokih kanadskih zvaničnika, uključujući generalnu guvernerku Meri Simon i ministarku spoljnih poslova Anitu Anand, doputovaće u Nuk kako bi formalno otvorila konzulat, u pratnji broda kanadske obalske straže, prenosi BBC.
Prije putovanja, Simon je rekla da Kanada "čvrsto stoji uz narod Grenlanda koji će sam odrediti svoju budućnost".
Kako se navodi, kanadska i francuska misija predstavljaju istorijsko proširenje stranog angažmana na Grenlandu i dodaje da su do ove nedjelje samo Island i SAD imale diplomatske konzulate u Nuku.
Novoimenovani francuski konzul je Žan-Noel Poarije, koji je ranije bio ambasador u Vijetnamu, prenosi Mond.
Predsjednik organizacije koja predstavlja kanadske Inuite "Inuit Tapiriit Kanatamija" Natan Obed rekao je za BBC da je konzulat rezultat višegodišnjeg zalaganja njegove zajednice za uspostavljanje bližih veza, kao i da će oko 50 kanadskih Inuita stići iznajmljenim avionom iz Montreala u Nuk kako bi prisustvovali ceremoniji.
Grenland ima diplomatske odnose sa Evropskom unijom od 1992. godine, sa Vašingtonom od 2014. i sa Islandom od 2017. godine.
Island je otvorio svoj konzulat u Nuku 2013. godine, dok su Sjedinjene Države, koje su imale konzulat u glavnom gradu Grenlanda od 1940. do 1953. godine, ponovo otvorile svoju misiju 2020. godine.
Evropska komisija je otvorila svoju kancelariju 2024. godine.

Francuska i Kanada danas otvaraju konzulate na Grenlandu

Pariško tužilaštvo pokrenulo je danas istragu zbog sumnje da su kineski državljani pokušali da prikupe osjetljive podatke francuske vlade i vojske koristeći satelitsku tehnologiju Starlink. Četiri osobe su obuhvaćene istragom, dok su dvije zadržane u pritvoru, piše Politico.
- Četiri osobe su privedene istražnom sudiji radi podizanja optužnice, a za dvije je određen istražni zatvor - navodi se u saopštenju državnog tužilaštva. Istražitelji ispituju moguće radnje „prenošenja informacija stranoj sili, kompaniji ili organizaciji pod stranom kontrolom, odnosno njihovim agentima, na način koji bi mogao da ugrozi temeljne interese države - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Za to krivično djelo zaprijećena je kazna do 15 godina zatvora.
<h2>Otkrila ih antena</h2>
Državno tužilaštvo je saopštilo da je policija prošle sedmice obaviještena o dvojici osumnjičenih za sprovođenje operacija satelitskog presretanja iz iznajmljenog stana u regiji Žirond, u blizini Bordoa.
Na njih su upozorili susjedi koji su primijetili postavljenu „satelitsku antenu prečnika oko dva metra“, a istovremeno su imali prekide u internet vezi.&nbsp;
- Postavljeni uređaj korišćen je za ilegalno presretanje satelitskih signala, uključujući komunikaciju između vojno ključnih subjekata - navodi se u saopštenju.
U zahtjevima za vizu za ulazak u Francusku, osumnjičeni su naveli da rade za kompaniju koja se bavi „pametnim zracima, prepoznavanjem signala i satelitskim mrežama, te sarađuje sa univerzitetima koji realizuju vojno orijentisane projekte“.

Kineski špijuni pokušali da ukradu vojne podatke Francuske?

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 353,8 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 353,8 hiljada vozila

Advokat Rajko Danilović, koji je zastupao porodicu Đinđić u postupku za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića, preminuo je jutros, piše N1.&nbsp;
Danilović je tokom 90-ih zastupao opozicionare i aktiviste.
Bio je među advokatima koji su podnosili krivične prijave za ubistvo Slavka Ćuruvije, kao i četvorice funkcionera SPO na Ibarskoj magistrali.

Preminuo Rajko Danilović: Zastupao porodicu Đinđić u postupku za ubistvo premijera

Kosti svetog Franja Asiškog u nedjelju su po prvi put javno izložene, čime je zaokružena osamstogodišnja saga o njegovim zemnim ostacima i potvrđena trajna privlačnost poštovanja relikvija među hrišćanima.
Gotovo 400.000 ljudi unaprijed se registrovalo kako bi vidjelo fragmente kostiju, koji su smješteni u uskom, neprobojnom pleksiglas sanduku u donjoj bazilici svetog Franja u umbrijskom gradiću na brdu koji je srednjovjekovni fratar proslavio.
Franjevci su odlučili da kosti izlože na mjesec dana, do 22. marta, kako bi obilježili 800. godišnjicu Franjine smrti 1226. godine. Cilj je oživjeti njegovu poruku mira i bratstva, koja ga je učinila jednim od najvoljenijih hrišćanskih svetaca i inspirisala papu Franju da, kao prvi poglavar Katoličke crkve, uzme njegovo ime.
Postavka njegovih zemnih ostataka posebno je zanimljiva imajući u vidu prilično dramatičnu istoriju tijela svetog Franja, sina bogatog trgovca rođenog 1182. godine, koji se odrekao imetka kako bi živio kao prosjački fratar.
Pred kraj života, na tijelu svetog Franja navodno su se pojavile stigme, prvi dokumentovani slučaj da je neki svetac zadobio Hristove rane s krsta.
Nakon smrti, njegovo tijelo je vjekovima bilo izgubljeno, pošto ga je jedan od njegovih sljedbenika tajno sahranio iz straha da bi moglo biti ukradeno u borbi za relikvije, uobičajenoj u hrišćanstvu srednjeg vijeka.
Ta istorija ispričana je u zasebnoj izložbi u franjevačkom konventu, uz baziliku, koju hodočasnici mogu posjetiti kao dio svog termina za prolazak pored kostiju.
Brat Đulio Čezareo, portparol franjevaca u Asizu, kaže da ova postavka nije morbidno slavljenje mrtvih, već dio duge tradicije u kojoj hrišćani poštuju tjelesne ostatke svetaca kako bi doživjeli duh koji je u njima živio.
- Ne radi se toliko o poštovanju Franja, koliko o susretu s Franjom kroz poštovanje Duha Svetoga koji je ispunio tu ljudskost i učinio je sposobnom da se potpuno daruje. I to je, barem za vjernika, način da se obnovi u ovom jednom životu - kazao je.
Tokom vjekova fascinacija relikvijama dovodila je i do zloupotreba – krađe, falsifikati, a danas i internetska prodaja dio su njihove istorije. No, to ne umanjuje njihovu privlačnost za vjernike, kaže Šon Pilčer, koji vodi „Sakra: Reliks of d Sejnts“, organizaciju koja pruža konsultantske i usluge autentifikacije Katoličkoj crkvi.
Ako su sveci naša braća i sestre na nebu, „onda ima smisla da ćemo imati stvari za koje se držimo“, rekao je.
- A Crkva samo usmjerava tu prirodnu želju koju svi imamo za povezanošću i pripadanjem na način koji nas vodi prema Hristu - kazao je.
Ono što današnjeg posjetioca posebno iznenadi jeste koliko se mali čini sveti Franjo: poznato je da je patio od lošeg zdravlja i loše ishrane, a nježne, tanke kosti djeluju kao potvrda njegove sitne građe.
Za Fiorelu Farinu, stanovnicu sjevernog grada Ređo Emilija, toliko privrženu svetom Franju da je kupila seosku kuću u Asizu i djeci dala imena Frančesko i Frančeska, ova postavka je prilika koja se pruža jednom u životu.
- Samo kad pričam o tome prolaze me trnci. To je događaj koji nisam mogla propustiti - kazala je ispred bazilike.
Sveti Franjo, dodala je, išao je protiv svih društvenih normi kako bi živio jevanđeosku poruku mira, brige za siromašne i za životnu sredinu.
- U ovom istorijskom trenutku, on nam je potreban - rekla je.
Bezbjednosne mjere u nedjelju ujutro bile su pojačane, ali diskretne, dok su prvi hodočasnici prolazili kroz detektore metala prije ulaska u baziliku. Policija nije iznosila detalje, ali je saopštila da su angažovani dodatni policajci, psi tragači, policajci u civilu, nadzorne kamere i druge mjere kako bi se relikvije zaštitile.
S obzirom na istoriju tijela svetog Franja, takve mjere čine se sasvim opravdanim.
Još prije smrti, sveti Franjo je stekao takav ugled svetosti da je na povratku u Asiz posljednji put putovao pod oružanom pratnjom, kaže brat Vilijam Šort, profesor hrišćanske duhovnosti na Franjevačkoj teološkoj školi Univerziteta u San Dijegu.
U savremenim zapisima pominju se i ljudi koji su posezali da otkinu djelove njegove tunike dok je prolazio na konju, vjerujući da njegove relikvije mogu izliječiti bolesne ili spriječiti nesreću, dodao je Šort u razgovoru u franjevačkoj rezidenciji u Rimu, gdje vodi međunarodni franjevački studijski centar.
Kada je sveti Franjo preminuo 3. oktobra 1226. godine, najprije je sahranjen u maloj crkvi San Đorđo u Asizu. U roku od dvije godine papa Grgur Deveti ga je kanonizovao i položio kamen temeljac za baziliku u kojoj će biti njegov grob.
No, uoči prenosa, Franjin povjerljivi pomoćnik, brat Elijas, uzeo je tijelo i tajno ga sahranio u bazilici, u strahu da bi moglo biti ukradeno, kaže Šort. Tijelo je tu ostalo skriveno, zazidano u stub i bez ikakve oznake, sve do 1818. godine. Tada su iskopavanja otkrila posmrtne ostatke, a papa Pio Sedmi potvrdio je da kosti pripadaju svetom Franju.
- Bilo je to pitanje bezbjednosti i ekonomije. Ako imate velikog sveca, novog sveca, a ovaj je čovjek imao potencijal da bude zaista veliki svetac, onaj ko dobije tijelo dobija i hodočasnike - objasnio je Šort.
A Asiz ih danas ima napretek.
Neki su se za posjetu relikvijama prijavili još kada je postavka najavljena u oktobru, nakon čega su raspoređeni u termine od po deset minuta, počevši od nedjeljnog jutra.
Silvanela Tamos doputovala je u Asiz iz Pordenonea, sjeverno od Venecije, zajedno s grupom od 54 ljudi iz svoje biskupije. Imali su jedan od prvih termina, u 9.30 sati.
- To je tijelo koje je živo. To nije mrtvo tijelo. On nam i danas ima mnogo toga reći - kazala je.

Nakon 800 godina prvi put izložene kosti hrišćanskog sveca Franja Asiškog: 400 hiljada ljudi se prijavilo da ih vidi

Francuska će pozvati američkog ambasadora Čarlsa Kušnera kako bi uputila protest zbog američkih komentara o ubistvu krajnje desničarskog aktiviste Kventina Deranka.
Derank, krajnje desničarski aktivista, preminuo je prošle sedmice od povreda mozga zadobijenih tokom prebijanja u francuskom gradu Lionu.
Napadnut je tokom tuče na marginama studentskog skupa na kojem je glavna govornica bila poslanica krajnje ljevice Rima Hasan.
Njegova smrt ukazala je na klimu dubokih političkih tenzija uoči predsjedničkih izbora naredne godine.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je na smirenost u subotu, dok se oko 3.000 ljudi pridružilo maršu u Lionu koji su organizovale krajnje desničarske grupe kako bi odale počast Deranku.
Žan-Noel Baro reagovao je na saopštenje Biroa za borbu protiv terorizma Stejt dipartmenta, koji je na mreži Iks objavio da bi „izvještaji, koje je potvrdio francuski ministar unutrašnjih poslova, da su Kventina Deranka ubili ljevičarski militanti, trebalo da zabrinu sve nas“.
- Odbijamo svaku zloupotrebu ove tragedije koja je zavila u crno jednu francusku porodicu iz političkih motiva - kazao je Baro za informativni kanal Frans Enter u nedjelju.
Stejt dipartment je u objavi dodao da je „nasilni radikalni ljevičarski ekstremizam u porastu i da njegova uloga u smrti Kventina Deranka pokazuje prijetnju koju predstavlja po javnu bezbjednost“.
- Nastavićemo da pratimo situaciju i očekujemo da počinioci nasilja budu privedeni pravdi - dodaje se.&nbsp;
Sedam osoba suočilo se s preliminarnim optužbama.
Tužilaštvo u Lionu zatražilo je da se svi oni terete za ubistvo s umišljajem, tešku tjelesnu povredu i udruživanje radi izvršenja krivičnog djela.
Šestoro optuženih tereti se po sve tri tačke optužnice.
Sedma osoba optužena je za saučesništvo u ubistvu s umišljajem, teškoj tjelesnoj povredi i udruživanju radi izvršenja krivičnog djela.

Tag: francuska