Još je nešto manje od godinu i po do sljedećih predsjedničkih izbora u Francuskoj. Ipak, ta očekivana sudbonosna izborna trka već sada snažno utiče na političku svakodnevicu – dovela je do raspada koalicije i dodatno otežava ionako zahtjevan rad manjinske vlade. Liberalni predsjednik Emanuel Makron nakon dva mandata više ne može da se kandiduje – i postavlja se pitanje ko bi nakon njega u očekivanom drugom krugu mogao da pobijediti desno-nacionalnu Marin le Pen.
Onih koji imaju ambicije da zauzmu tu najvišu dužnost u Francuskoj ne nedostaje. Neki potencijalni kandidati već godinama su „u niskom startu“ – okupljaju pristalice i pokušavaju da se što bolje pozicioniraju uoči glasanja. O kojim to kandidatima je riječ?
<h2>Eduar Filip</h2>
Eduar Filip je 2017. bio prvi premijer tada novog predsjednika Makrona. Taj 55-godišnjak smatra se popularnim i obezbijedio je snažnu podršku na lokalnom nivou. Pozicionira se kao razborit političar centra i mogao bi da bude obećavajući kandidat stabilnosti. Sa svojom strankom „Horizonti“ dugo je bio prilično vjeran Makronov saveznik.
U međuvremenu on, međutim, vladi zadaje probleme. Dok je politički centar, sastavljen od predsjednikove stranke „Renesansa“ i stranaka „Horizonti“ i „MoDem“, ranije uglavnom glasao jedinstveno, Filip je u posljednje vrijeme uskratio podršku u ključnim raspravama o budžetu.
<h2>Gabrijel Atal</h2>
Taj 36-godišnjak takođe je bio premijer, a danas je šef poslaničke grupe i predsjednik stranke „Renesansa“. Ima visoke rejtinge popularnosti i vjerovatno bi najviše predstavljao nastavak Makronove politike. Već kao premijer smatran je mlađom verzijom predsjednika, koji ga je čak nazivao „političkim mlađim bratom“. U međuvremenu su, međutim, odnosi između ta dva političara narušeni. Atal se više ne ustručava da kritikuje planove vlade iz sopstvenog političkog tabora. Ostaje pitanje da li Francuska želi „Makrona 2.0“ ili će Atal uspjeti da se jasno distancira od aktuelnog predsjednika zemlje.
<h2>Žerald Darmanin</h2>
Aktuelni ministar pravosuđa, baš kao i Makron, dolazi iz sjeverne Francuske. Na ljestvici popularnosti otprilike je izjednačen s Atalom i Filipom. Prema anketi instituta Ifop, 26 odsto ispitanih želi da se on kandiduje na predsjedničkim izborima, što je nešto manje nego za Atala (29 odsto) i Filipa (37 odsto). Dugogodišnji ministar unutarnjih poslova poznat je po čvrstom pristupu borbi protiv kriminala i jasnim porukama kojima taj 43-godišnjak često daje i populistički prizvuk.
<h2>Bruno Retejo</h2>
Izrazito konzervativni predsjednik Republikanske stranke prošle godine nadmašio je regionalne „teškaše“ i svog unutarstranačkog konkurenta Lorana Vokijea, koji se dugo smatrao sigurnim predsjedničkim kandidatom. U posljednjim mjesecima, međutim, taj 65-godišnjak osjetno je izgubio na podršci. U nastojanju da se distancira od Makronovog tabora, taj privremeni ministar unutrašnjih poslova prijetnjama povlačenjem podstakao je ostavku premijera Sebastijana Lekornija, čime je na kraju i doveo do prekida saradnje Republikanske stranke s političkim centrom.
<h2>Jedan za sve i svi za jednog?</h2>
S obzirom na brojne kvazi-kandidature koje bi u borbi protiv desnice mogle međusobno jedna drugu da ometaju, David Lisnar, konzervativni gradonačelnik Kana, izašao je s neobičnom idejom. Umjesto jednog kandidata po stranci, predložio je da se imenuje samo jedna osoba za stranke centra i desnice, kako bi se povećale šanse za ulazak u drugi krug.
Pojedine stranke i predsjednički aspiranti s pravom se pitaju da li bi trebalo da ego i ponekad različita politička gledišta ustuknu pred ciljem da se spriječi pobjede Marin le Pen. Dosadašnje raspoloženje, međutim, pokazuje da ima malo oduševljenja za tako nešto.
Zajednička kandidatura ili odustajanje od protivkandidature teško je zamislivo u francuskom političkom pejzažu, obilježenom konfrontacijom i veoma samouverenim kandidatima. Tim prije što konzervativci žele jasan raskid s Makronom, a to njegova stranka teško može da prihvati. Ipak, kada bi se više velikih stranaka neočekivano udružilo oko jednog kandidata, to bi bila jasna poruka borbe protiv desnice.
<h2>„Kraljica Marin“ ili Bardelin štićenik?</h2>
Pritom uopšte nije ni sigurno da će Marin le Pen – koje se politička ljevica, liberali i konzervativci toliko boje – uopšte moći da se kandiduje. Sud joj proljetos, zbog pronevjere sredstava Evropske unije, na pet godina oduzeo pasivno biračko pravo – što je odmah i stupilo na snagu. Ali u idućim mjesecima žalbeni sud trebalo bi da odluči da li će presuda ostati na snazi i onemogućiti joj kandidaturu ili će desna nacionalistkinja po četvrti put pokušati da uđe u Jelisejsku palatu.
Već dugo je jasno da će, ako Le Pen ne bude smjela da učestvuje, desni nacionalisti u trku poslati njenog političkog štićenika Žordana Bardelu. Ta mlada politička zvijezda posljednjih godina osvojila je srca birača i u anketama je već prestigla svoj uzor, „kraljicu Marin“. Oboje imaju jasnu prednost pred svim ostalim mogućim predsjedničkim kandidatima. Bardela je važio za „ličnog jastreba Marin Le Pen“, dok je ona vodila politiku „detoksikacije“ stranke. Danas se taj 30-godišnjak predstavlja znatno umjerenije.
Na kraju ostaje samo jedno pitanje: kako će se postaviti lijevi politički tabor? Zeleni i socijalisti žele da nastupe sa zajedničkom kandidaturom. Ali trenutno u toj kombinaciji nisu ni tradicionalna ljevica oko Žan-Luka Melanšona, a ni najperspektivniji kandidat lijevog spektra, socijaldemokrata Rafael Gluksman. Da li će iko od njih imati šanse za ulazak u drugi krug – to će se tek vidjeti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Borba za Makronovog nasljednika već je počela

Sa neizvjesnim krajem rata u Ukrajini, sve veći broj evropskih država uvodi ili barem razmatra ponovno uvođenje vojnog roka. Jedna od njih je i Francuska, gdje su pripreme već u toku. Dobrovoljni vojni rok počeće na ljeto 2026. godine.
<h2>I podrška i protivljenje među građanima</h2>
Mladi Francuzi moći će da na period od deset mjeseci stupe u vojnu službu i za to dobijaju hiljadu eura mjesečno. Prema reakcijama građana Pariza, ideja dobrovoljnog vojnog roka nailazi uglavnom na pozitivne komentare.
- Služio sam vojni rok, to je dobra stvar. Moramo znati kako da se branimo - kazao je David iz Pariza.
- Moramo biti spremni na rat u slučaju eskalacije u Evropi, jer Putin djeluje agresivno - rekao je Viktor, takođe iz Pariza.
- Mislim da je to dobra ideja. Znam da su generacije mojih roditelja, baka i djedova imale koristi od toga - istakla je Lora iz Pariza.
- Protiv sam te ideje jer smatram da nas rat u Ukrajini ne dotiče. Ima mnogo ljudi koji misle kao ja - rekao je Loran iz Pariza, prenosi HRT.
Rat na evropskom kontinentu sve više država podstiče na uvođenje vojnog roka u nekom obliku. Francuski model prvenstveno je namijenjen mladima koji su tek postali punoljetni, a cilj je da se već tokom 2026. godine prijavi najmanje tri hiljade mladih. Učestvovaće u zadacima i operacijama unutar zemlje.
Dio dobrovoljnih ročnika biće angažovan na ulicama Pariza u okviru antiterorističke operacije „Sentinel“, pokrenute 2015. godine nakon velikih terorističkih napada. Njihovo djelovanje biće ograničeno isključivo na teritoriju Francuske, bez učešća u međunarodnim misijama.
<h2>„Projekat bez jasnih prioriteta“</h2>
Istovremeno se planira jačanje profesionalne vojske, koja trenutno broji oko 200 hiljada vojnika, kao i povećanje broja rezervista. Sve to dešava se u trenutku kada se Francuska suočava sa visokim javnim dugom.
- Ako želite da jačate sva tri segmenta — profesionalnu vojsku, dobrovoljce i rezerve — to je previše. Moraju se jasno odrediti prioriteti. Ovaj projekat je prilično nejasan. Finansijska situacija u Francuskoj je loša i to se mora uzeti u obzir. U redu je imati cilj od deset hiljada regruta godišnje, ali 50 hiljada je previše optimistično - upozorio je Gijom Garnije iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI).
Francuska je ukinula obavezni vojni rok 1997. godine, tokom mandata predsjednika Žaka Širaka. Uprkos političkim podjelama i problemima u vezi sa usvajanjem budžeta, pitanje jačanja vojske jedno je od rijetkih u kojem u Francuskoj postoji saglasnost između vlasti i opozicije.

1250x600

Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok: Mjesečna naknada 1.000 eura

Plan za zaštitu beskućnika zbog hladnog vremena aktiviran je u Parizu, zbog prognoze vremena koja predviđa da temperature mogu da padnu ispod nule noću, a da ne pređu 4 stepena Celzijusa tokom dana, prenosi Figaro.
Ovaj plan uključuje povećanje broja skloništa za dnevni boravak i smještaj za hitne slučajeve preko noći.
Zbog veoma niskih temperatura posljednjih nekoliko dana kancelarija gradonačelnika Pariza pozvala je prefekturu da aktivira plan za vanredne situacije u glavnom gradu Francuske "bez odlaganja", upozoravajući na "dramatičnu" situaciju sa kojom se suočava nekoliko hiljada beskućnika.
Prefektura Pariza je u saopštenju navela da će, pored već postojećih kapaciteta za smještaj, "biti obezbijeđeno 300 dodatnih mjesta koja će biti otvorena cijeli zimski period u Parizu", kao i 200 novih mjesta koja će biti na raspolaganju narednih dana.

Aktiviran plan za zaštitu beskućnika u Parizu zbog hladnoće

Stanari 119 stanova u francuskom gradu Grenoblu evakuisani su zbog sumnje na curenje gasa, piše danas „Figaro”.
Nadležni organi donijeli su sinoć odluku da se uspostavi bezbjednosni pojas i evakuiše stanovništvo iz ulice Amper, dok se ne sanira curenje gasa, kako se sumnja, ispod kolovoza.
Grad je privremeno smestio evakuisane stanare u jednu školu i njih 30 u sportsku dvoranu Pegu, a Crveni krst je angažovan da im pruži pomoć.
Kako navode lokalni mediji, vatrogasci i ekipe dobavljača gasa GreenAlp i NaTran jutros su i dalje bili na terenu kako bi sanirali curenje.
Saobraćaj u tom dijelu Grenobla je obustavljen tokom intervencije, prenosi Tanjug.

Francuska: Evakuisano 119 stanova zbog sumnje na curenje gasa

Električna vozila su u novembru prvi put premašila tržišni udio od preko 26 odsto u novim registracijama u Francuskoj, a to se nije desilo slučajno.
Električni automobili već neko vrijeme doživljavaju procvat u Francuskoj. Ovaj trend se nastavio i u novembru 2025. Uprkos ukupnoj stagnaciji automobilskog tržišta, postavljen je novi rekord: Električni automobili su prvi put ostvarili tržišni udio od veći od 26 odsto.
Prema podacima Averea (Evropskog udruženja za elektromobilnost), u novembru je novo registrovano ukupno 37.723 električnih vozila (putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila). To predstavlja povećanje od 48,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tržište privatnih kupaca zabilježilo je posebno snažan rast: 34.533 potpuno električnih putničkih automobila registrovano je na privatne osobe, što znači da je više od jednog od četiri novoregistrovana vozila u novembru bilo isključivo električno.
Razlog velike potražnje za električnim automobilima u Francuskoj je jednostavana. Početkom 2024. godine, francuska Vlada je pokrenula program lizinga električnih automobila koji subvencioniše država, namijenjen osobama s niskim primanjima kojima je automobil bio potreban za posao i koje su živjele najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta. U tom programu mjesečne rate su počinjale od 100 eura za mala električna vozila. Ipak, zbog neočekivano velike potražnje, s više od 50.000 zahtjeva - više nego dvostruko više od planiranog broja - program je obustavljen nakon manje od mjesec, a program zavnično završava s krajem 2025. godine.
Program lizinga, s obimom finansiranja od 370 miliona eura, ponovo je bio u funkciji od septembra 2025. godine. U zavisnosti od automobila i ličnih okolnosti, moguće je bilo dobiti automobil s ratom od 140 do 200 eura, s maksimalnom subvencijom od 7.000 eura po vozilu. Cilj programa je da se na ceste stavi oko 50.000 dodatnih električnih automobila, a istovremeno ojača evropska proizvodnja vozila, u skladu s ciljem vlade da značajno proširi elektromobilnost u Francuskoj.
<h2>Reno dominira na tržištu</h2>
Jedan model posebno ima koristi od vladinih subvencija u Francuskoj: Reno "5 E-Tech". Samo u novembru registrovano je 5.325 novih Renoa 5. Inače, ovaj šarmantni francuski kompakt uživa veliku popularnost širom svijeta. Fabrika Ampere Electric City radi punim kapacitetom i proizvela je više od 100.000 R5 E-Tech vozila za samo 15 mjeseci. U francuskoj statistici prodaje potpuno je bacio na koljena približne konkurente, gdje ga slijedi Pežo e-208 sa znatnim zaostatkom i 2.072 prodata primjerka. Na trećem mjestu je Reno Senik, koji nastavlja svoj stalan rast.

Svaki četvrti novi automobil u Francuskoj je električni

Odnosi Njemačke i Francuske su zbog narušenog partnerstva njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona daleko od harmoničnih, a dubok jaz postoji i sa njemačkim istočnim susjedom, Poljskom, ocjenjuje berlinski portal table.media.
Portal ocjenjuje da sa izmakom ove godine između Merca i Makrona postoji mnogo više nesuglasica, nego slaganja, "iako su i njemački kancelar i francuski predsjednik strastveni Evropljani".
Kao primjere razmimoilaženja navodi sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Latinske Amerike Merkosur, finansiranje Ukrajine, stav o razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i zajednički projekat Borbenog vazdušnog sistema budućnosti (FCAS).
Trenutno, između Pariza i Berlina ne preteže harmonija, nego rivalitet, a raniji harmonični odnosi dvije velike zemlje su redovno doprinosili i smirivanju bilo kakvih nesuglasica među članicama Evropske unije, piše portal.
Merc je, ocjenjuje table.media, u novije vrijeme pokušao da za Njemačku obezbijedi vodeću ulogu u međunarodnim odnosima, ali mu je Makron kontrirao, pošto smatra da takva uloga pripada Francuskoj.
Sa druge strane, Makronu su zbog domaćih političkih problema u Francuskoj ruke daleko više vezane nego Mercu, čak i kada je riječ o mnogo sitnijim stvarima nego što su rat i mir.
Njemački portal ocjenjuje da se situacija između dvije zemlje ni u novoj godini vjerovatno neće popraviti, već da može da postane još komplikovanija, jer predsjednički izbori u Francuskoj treba da budu održani najkasnije na proljeće 2027.
Kada je riječ o istočnom susjedu, Poljskoj, postoji jaz koji ne uspijeva da poništi ni lično prijateljstvo i uvažavanje kancelara Merca i poljskog premijera Donalda Tuska, piše table.media.
Njih dvojica se, prema pisanju portala, u strateškim pitanjima u najvećoj mjeri slažu. Tako obojica žele da pomognu Ukrajini ruskim novcem koji je zamrznut u EU, obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO i angažuju se na jačanju saobraćajnih veza između Njemačke i Poljske.
Međutim, u Poljskoj su veliko negodovanje izazvale granične kontrole, koje je prema istočnom susjedu uveo njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint i nije dugo trebalo čekati na recipročnu mjeru Varšave.
Odnose narušava i kontinuirana rasprava u Poljskoj o ratnim reparacijama koje treba da plati Berlin, a novi nacionalno-populistički predsjednik Poljske Karol Navrocki čini sve da opstruira Tuska i njegovu politiku i u zemlji i u inostranstvu.
Tusk nije lično sklon zahtjevu opozicione partije Pravo i pravda (PIS), kojoj je Navrocki vrlo blizak, da Njemačka treba da plati 1.500 milijardi eura na ime odštete za zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.
Istovremeno, Tusk ne smije da ostavi utisak popustljivosti prema Berlinu, ocjenjuje portal.

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Sajbernapad u Francuskoj, izveden samo tri dana pred Uskrs, izbacio je iz funkcije poštansku službu, pa su isporuke pošiljki i onlajn plaćanja bili ili blokirani ili su kasnili. Napad i vrijeme njegovog izvođenja unesrećili su milione ljudi u jeku božićne sezone, dovodeći ljutite građane i poštanske službenike u sukob.
Za sada niko ne preuzima odgovornost za ovaj čin, ali neke sumnje se javljaju dok istražitelji iz Pariza ispituju slučaj.
Na primjer, poštanski radnici u jednoj pošti na jugu Pariza pitaju se da li napad ima veze sa Rusijom, a možda i sa nekim razoračaranim potrošačem, ili čak kolegom iz profesije.
Zvaničnici ne komentarišu slučaj, koji poštanska služba La Poste već naziva „velikim incidentom na mreži“ i pominje da se nalazi pod tzv DDoS napadom, što znači masovne zahtjeve za pružanjem usluge koje zbog toga postaje nedostupna.
Do večeras, osam sati pošto je napad prijavljen, stvari se nisu popravile.
La Poste tvrdi da podaci potrošača nisu ugroženi, ali da je poremećen sistem dostave pošiljki.
Pisma i čestitke je moguće poslati, i one bivaju isporučene, ali na udaru su transakcije koje uključuju praćenje pošiljke ili pristup kompjuterskim sistemima pošte. Stradalo je i onlajn bankarstvo.

Francuska: Veliki sajber napad na poštansku službu uoči Božića

Vladimir Putin je spreman za dijalog sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom - izjavio je sekretar za štampu predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov.
Vjerovatno je, kaže on, veoma važno da se prisjetimo onoga što je predsjednik rekao na direktnoj liniji.
- Takođe je izrazio spremnost da vodi dijalog sa Makronom. Stoga, ako postoji uzajamna politička volja, to se može samo pozitivno ocijeniti - rekao je Peskov za RIA Novosti, prenosi The Moscow Times.
Portparol je pojasnio da bi moguća komunikacija između šefova država trebalo da bude usmjerena na pokušaj „razumijevanja međusobnih stavova“, a ne da se svede na „držanje predavanja jedni drugima“.
Dodao je da je Putin uvijek spreman da „detaljno, iskreno i dosljedno“ objasni svoj stav.
Peskovljeva izjava uslijedila je nakon riječi francuskog predsjednika, koji je 19. decembra u Briselu rekao da će Evropa morati da pronađe način da nastavi direktan dijalog sa Putinom.
- Biće korisno ponovo razgovarati sa Vladimirom Putinom - rekao je Makron napominjući da je potraga za formatom za pregovore sa Rusijom u interesu Evrope.
U suprotnom, kako je rekao, evropski lideri bi morali da pregovaraju između sebe i sa američkim predstavnicima, koji bi zatim direktno razgovarali o situaciji sa Rusijom, u onome što je francuski predsjednik nazvao „nesavršenom“ opcijom.
Ove izjave date su nakon 16 sati razgovora između lidera EU, na kojima nije bilo moguće postići dogovor o konfiskaciji zamrznute ruske imovine. Kao rezultat tih razgovora, odlučeno je da se Ukrajini obezbijedi beskamatni zajam od 90 milijardi eura.

Putin spreman da razgovara sa Makronom, ali ne i na „držanje predavanja“

Pozdravljamo informaciju da je COREPER II dao zeleno svjetlo da Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji u Briselu sjutra, 16. decembra, privremeno zatvori svih pet planiranih pregovaračkih poglavlja, uključujući 11 i 13 - poručio je savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić.
On je naglasio da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon direktne komunikacije sa predsjednikom Francuske Emanuelom najavio da će Crna Gora sjutra zatvoriti svih pet planiranih poglavlja, a ne tri kako je postojala opasnost da se desi.
- Ovaj rezultat je važan signal da se ostvareni napredak prepoznaje, dok je, s druge strane, neizvjesna diplomatska situacija u kojoj smo se našli pred Međuvladinu konferenciju jasno upozorenje da se evropske obaveze moraju ispunjavati ozbiljno i odgovorno, umjesto da se energija troši na PR i dnevnopolitička tumačenja - naveo je Radonjić.
On cijeni da je ovo bila važna lekcija koju smo naučili na teži način - da se posebna pažnja treba posvetiti lobiranju na najvišem političkom nivou prema državama članicama.
- Institucija Predsjednika nastaviće da bude konstruktivan akter u procesu pristupnih pregovora, korektivni faktor u pogledu sistemskih anomalija, kao i brana neozbiljnom pristupu pri ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa - poručio je Radonjić.
Oni zahvaljuju evropskim partnerima na podršci, kao i pregovaračkom timu Crne Gore koji je dao ključni doprinos da se ovaj korak ostvari u planiranom terminu.
- Sada moramo staviti još snažniji fokus na suštinske reforme, jer cilj ostaje jasan - članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine - zaključio je Radonjić.

Radonjić: Neizvjesna situacija u kojoj smo se našli je jasno upozorenje da se EU obaveze moraju ispunjavati ozbiljno

Odluka Francuske da najavi blokadu poglavlja 11 i 13 a zatim ih ipak odobri, može se razumjeti kao jedan od mogućih odgovora na akumulirani gubitak povjerenja, ocijenili su u ekonomskoj redakciji STEGA-e.
Nakon velike neizvijesnosti, Crna Gora će ipak zatvoriti ukupno pet pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, uključujući i poglavlja 11 i 13 – poljoprivredu i ribarstvo. 
Međutim, kako kažu u STEGA-i, činjenica da je saglasnost za zatvaranje poglavlja 11 i 13 došla nakon određenog zastoja, uz prethodno zadržavanje podrške od strane Francuske, ukazuje da se ne radi isključivo o tehničkom pitanju, već o širem političko-ekonomskom kontekstu u kojem se odvija proces proširenja.
STEGA podsjeća da je Francuska, uprkos snažnim unutrašnjim rezervama prema proširenju Evropske unije, godinama bila pouzdan i angažovan partner Crnoj Gori, upravo zbog percepcije da se radi o najozbiljnijem kandidatu u regionu. Ta podrška, napominju, nije bila simbolična.
- Francuska je bila jedan od rijetkih partnera koji su istovremeno nudili finansiranje, tehničku pomoć i političko pokroviteljstvo Crnoj Gori. Ugovor sa Francuskom razvojnom agencijom (AFD) u iznosu od 50 miliona eura predstavljao je policy loan, jasno vezan za reformske ciljeve u oblasti energetike, klimatskih politika, institucionalnog jačanja i usklađivanja sa evropskim standardima. Uz kredit su dolazili grantovi, tehnička i ekspertska pomoć, kao i podrška u pripremi velikih infrastrukturnih projekata - navedeno je u saopštenju.
Dodatno, podsjećaju da je potpisan i međudržavni sporazum o prioritetnim projektima u oblastima zdravstva, energetike, digitalizacije i saobraćaja. Time je, kažu u STEGA-i, Francuska uložila ne samo novac, već i reputaciju u crnogorski evropski put.
Paralelno s tim, podsjećaju da su, kroz aktivnosti Privredne komore Crne Gore i bilateralne kontakte, francuski investitori su iskazivali interesovanje za inovativne projekte – digitalne tehnologije, startap ekosistem, pametna energetska rješenja i zelene tehnologije. To je, smatraju u STEG-ai, bio signal da se Crna Gora posmatra kao potencijalni dugoročni partner, a ne samo kao prostor za kratkoročne infrastrukturne aranžmane. 
- Upravo zbog toga su kasniji potezi Vlade Crne Gore percipirani kao ozbiljan problem, jer su dolazili u trenutku kada je Francuska, uprkos sopstvenim unutrašnjim dilemama oko proširenja, već bila odlučila da Crnoj Gori pruži kredibilnu podršku - napominje se u saopštenju.
U STEGA-i ističu da se prvi ozbiljan signal narušavanja tog povjerenja pojavio u maju 2025. godine, kada je francuski ponuđač odustao od postupka koncesije za aerodrome, nakon izmjena pravila tokom samog procesa od strane tenderske komisije. 
- Razlozi nijesu bili komercijalne, već proceduralne. Obzirom da Aerodromi predstavljaju stratešku infrastrukturu, a koncesioni postupci test institucionalne stabilnosti i pravne sigurnosti, promjena pravila u toku procesa u međunarodnoj praksi se tumači kao jasan signal političke nepredvidivosti i moguće korupcije - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da u junu 2025. Crna Gora raspisuje javni poziv za aukcije za dodjelu prava na tržišnu premiju za solarne elektrane na neodređenim lokacijama, sa planiranim otvaranjem ponuda u novembru. Riječ je o tržišnom mehanizmu usklađenom sa pravilima EU i namijenjenom velikim međunarodnim developerima. 
- U tom kontekstu se očekivalo interesovanje francuskih kompanija sa iskustvom u obnovljivim izvorima energije koje već sprovide ili nameravaju da sprovode projekte u Crnoj Gori. Iako su ponude otvorene u novembru, do danas nema informacija o rezultatima iste - navedeno je u saopštenju.
U julu 2025. godine situacija, kako kažu, dobija širu, evropsku dimenziju. Potpisivanje sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o saradnji u oblasti razvoja nekretnina, kojim se otvara prostor za realizaciju velikih projekata izvan standardnih procedura javnih nabavki, izazvalo je zabrinutost na nivou Evropske unije. 
- Privremeno zatvaranje poglavlja o javnim nabavkama predstavljalo je jasan signal da se dovode u pitanje osnovni principi jedinstvenog tržišta a to su transparentnost, konkurencija i jednak tretman ponuđača - dodaje se u saopštenju.
U oktobru 2025. održana je investiciona konferencija na Luštici, na kojoj su francuske kompanije aktivno učestvovale u panelima posvećenim energetici, obnovljivim izvorima energije, mrežnoj infrastrukturi i naprednim tehnologijama. Njihovo prisustvo, kažu u STEGA-i, pokazivalo je da interes i dalje postoji, ali i da se odluke donose uz povećani oprez. 
- Gotovo odmah nakon konferencije, Vlada Crne Gore potpisuje i Sporazum o saradnji sa UAE u oblasti energetike, kojim se uspostavlja strateško partnerstvo u razvoju obnovljivih izvora energije, moderne energetske infrastrukture i naprednih tehnologija - podsjeća se u saopštenju. 
STEGA konstatuje da je, u kombinaciji sa prethodnim sporazumom o nekretninama, ovaj potez dodatno učvrstio percepciju paralelnog investicionog okvira koji nije u potpunosti usklađen sa evropskim pravilima te da Vlada Cene Gore sjedi na nekoliko stolica.
U takvom ambijentu, ističu u STEGA-i, odluka Francuske iz decembra 2025. da najavi blokadu poglavlja 11 i 13 a zatim ih ipak odobri, može se razumjeti kao jedan od mogućih odgovora na akumulirani gubitak povjerenja. Navode da su izabrana poglavlja koja nijesu u samom jezgru vladavine prava, ali koja imaju dovoljnu političku težinu da pošalju jasnu poruku, bez izazivanja otvorene institucionalne krize.
Ovaj slučaj, kažu u STEGA-i, jasno pokazuje koliko su u procesu evropskih integracija ekonomija i politika međusobno povezane.
- Formalno tehničke odluke često nose političku poruku, dok ekonomski aranžmani imaju dugoročne političke posljedice. Za Crnu Goru, to predstavlja upozorenje, ali i priliku: da preispita sopstvene poteze, obnovi povjerenje partnera i shvati da se evropski put ne vodi improvizacijama, već dosljednošću - naglašeno je u saopštenju.
U STEGA-i poručuju da put ka Evropskoj uniji ne zavisi isključivo od ispunjavanja tehničkih kriterijuma, već od reputacije države kao pouzdanog i predvidivog partnera.
- Upravo na tom planu, krajem 2025. godine, Crna Gora je dobila ozbiljno i dobronamjerno upozorenje i to od partnera koji je, uprkos sopstvenim rezervama prema proširenju, do tada bio spreman da joj vjeruje - zaključeno je u saopštenju.

STEGA: Odluka Francuske da najavi blokadu poglavlja, a zatim ih odobri - odgovor na akumulirani gubitak povjerenja

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba teže povrijeđena.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano osam saobraćajnih nezgoda, Beranama i Nikšiću po dvije.&nbsp;
U Danilovgradu, Tivtu, Budvi i Pljevljima evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.&nbsp;
Izdato je 226 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 32 prekršajne prijave.
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

Za 24 sata 16 saobraćajnih nezgoda

Želim vam da u dobrom zdravlju ostanete na putu najvećih učitelja i prosvjetitelja Cetinjske mitropolije, čiji kult je, na temelju univerzalnih vrijednosti pokajanja i praštanja, postao neraskidivi dio nacionalne tradicije, kulture i identiteta - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući Badnji dan i Božić sveštenstvu, građankama i građanima koji ovaj praznik slave po julijanskom kalendaru 
- Rođenje Hristovo i prosijavanje svjetlosti usred vitlejemske noći, simboli su prosvjetljenja, neugasive nade u pravdu i stremljenja ljudskoj dobroti i samilosti. Ova slika pruža utjehu i uliva snagu kako na individualnom, tako i na planu kolektiviteta - naveo je Spajić u čestitki.
Pred svakim čovjekom, kako je naglasio, stoji šansa ličnog progresa i obaveza da se nikada ne prepustimo izazovima otuđenosti, nerazumijevanja i konflikta. Isto tako, kako dodaje, svako društvo nalazi se pred istim izazovima i svi subjekti i institucije, poučeni istorijskim iskustvima, dužni su da šire duh dijaloga, inkluzivnosti, tolerancije i sloge.
- Siguran sam da ćemo svi ponaosob, ličnim primjerom, ponašanjem i djelovanjem nastaviti da doprinosimo razvoju demokratskog društva, dosljednom poštovanju ljudskog dostojanstva, prava i sloboda - kazao je Spajić.

Spajić: Pred svakim čovjekom obaveza da se nikada ne prepustimo izazovima otuđenosti, nerazumijevanja i konflikta

U Kubi su u ponedjeljak zastave još prije zore bile spuštene na pola koplja, u znak žalosti zbog smrti 32 pripadnika bezbjednosnih snaga za koje se kaže da su ubijeni u američkom vikend napadu u Venecueli, najbližem savezniku ove ostrvske države, izvijestila je agencija AP.
&nbsp;Dvije vlade su bile toliko bliske da su kubanski vojnici i agenti bezbjednosnih službi često bili telohranitelji venecuelanskog predsjednika, a venecuelanska nafta je godinama održavala ekonomski posrnulo kubansko ostrvo u teškoj situaciji.
Kubanske vlasti su tokom vikenda saopštile da su 32 pripadnika bezbjednosnih snaga poginuli u iznenadnom američkom napadu, ali nisu iznijeli detalje. Trampova administracija je otvoreno upozorila da će svrgavanje Madura pomoći u ostvarivanju još jednog višedecenijskog cilja: zadavanju konačnog udarca kubanskoj vladi.
Odvajanje Kube od Venecuele moglo bi imati katastrofalne posljedice po njene lidere, koji su u subotu pozvali međunarodnu zajednicu da se suprotstavi državnom terorizmu SAD.
U subotu je Tramp rekao da će bolesna kubanska ekonomija biti dodatno pogođena Madurovim svrgavanjem. „Idu dolje“ (propadaju), rekao je Tramp o Kubi. Mnogi posmatrači kažu da je Kuba, ostrvo sa oko 10 miliona stanovnika, imala izuzetan uticaj na Venecuelu, naciju bogatu naftom sa tri puta više stanovnika.
Istovremeno, Kubance već dugo muče stalne nestašice struje i osnovnih namirnica. A nakon napada na Venecuelu, probudili su se sa nekada nezamislivom mogućnošću još mračnije budućnosti, zaključuje AP.

U Kubi zastave na pola koplja zbog smrti 32 specijalca u Venecueli

Američke vlasti saopštile su da uklanjaju četiri vakcine iz svog rutinskog kalendara imunizacije djece kako bi se uskladile sa praksom drugih razvijenih zemalja, što je potez u skladu sa politikom koju zagovara ministar zdravlja Robert Kenedi mlađi.
Sam predsjednik SAD Donald Tramp se prošlog mjeseca izjasnio u prilog takvom smanjenju.
Vakcine protiv rotavirusa, gripa, infekcija meningokokama i hepatitisa A (žutice) više se ne daju rutinski, već o njima mora da se odluči zajedničkom odlukom roditelja i zdravstvenih radnika, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
Ta promjena kalendara imunizacije djece rezultat je neobične procedure, jer preporuke generalno daje odbor spoljnih stručnjaka koji procjenjuju koristi i rizike svake vakcine za javno zdravlje.
Dva zvaničnika iz Ministarstva zdravlja i socijalnih službi, Martin Kuldorf i Trejsi Bet Hoeg, proučili su protokole koji se primjenjuju u 20 drugih razvijenih zemalja prije nego što su podnijeli prijedlog za reformu programa vakcinacije djece u SAD.
U skladu sa njihovim preporukama, 11 vakcina biće i dalje davane rutinski, uključujući one protiv malih boginja, zauški i varičela, dok su druge ili rezervisane za populacije visokog rizika, ili su predmet konsultacija roditelja sa medicinskim stručnjacima, navodi se u saopštenju ministarstva.
Planovi osiguranja će nastaviti da pokrivaju troškove vakcinacije bez obzira na kategoriju, rekli su stručnjaci.
Među ostalim promjenama, sada se preporučuje samo jedna doza vakcine protiv HPV (papiloma virusa), u odnosu na dvije ranije.

Tag: francuska