Konzervativni njemački list pita zbog čega predsjednik Srbije ne raspisuje izbore

Frankfurter algemajne cajtung: Jednu polugu ima samo Vučić

Aleksandar Vučić (Foto: Stop kadar)
Aleksandar Vučić (Foto: Stop kadar)

Jednu polugu ima samo Vučić - pod tim naslovom konzervativni njemački list Frankfurter algemajne cajtung analizira situaciju u Srbiji poslije studentskih zahtjeva da se raspišu izbori.

Autor članka Mihael Martens, kako prenosi Dojče vele, podsjeća na uzroke studentskih protesta i prvobitni stav da se distanciraju od politike i političara. Taj stav on naziva "izolacionizam" i ocjenjuje da su studenti u međuvremenu shvatili da je to pogrešan put.

- Oni traže da se odmah raspusti parlament i da se raspišu vanredni izbori. Pritom namjeravaju da podrže listu stručnjaka i profesora. Od opozicionih partija, koje ionako nisu posebno snažne, zahtijeva se da ne učestvuju na tim izborima i da umjesto toga podrže studentsku listu koja tek treba da se formira. Međutim, upitno je da li će u dogledno vrijeme biti izbora - navodi se u tekstu.

Kad će izbori?

Autor piše da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbija vanredne izbore, što na prvi pogled iznenađuje, jer je Vučić stalno raspisivao vanredne izbore kada je njegova Srpska napredna stranka vodila u anketama.

- Pošto sada Vučić, protivno svojim navikama, odbija da sve stavi na provjerenu kartu, može da se pretpostavi: Moguće je da predsjednik ima uvid u ispitivanja javnog mnjenja koja nisu povoljna za njega i koja pokazuju snažnu podršku mogućoj studentskoj listi - navodi se u tekstu.

Simptomatično je, kako piše njemački novinar, to što su i svi stubovi njegovog sistema moći poput bivšeg premijera Miloša Vučevića ili Ane Brnabić protiv izbora. U tekstu se ukazuje da jedan od glavnih slogana protesta, „nisi nadležan“, sada više ne važi.

- Bio je uperen protiv Vučićeve svemoći. Predsjednik redovno donosi odluke mimo svih nadležnih institucija i vlada Srbijom kao da je njegova privatna imovina. Ali sa zahtjevom da se raspišu vanredni izbori, studenti su došli do tačke kada je predsjednik zaista nadležan. On trenutno ni ne pomišlja da svojim protivnicima izađe u susret. Sljedeći redovni termin za izbore je decembar 2027. Nije izvjesno da će Vučić čekati do tog roka, ali očigledno računa s tim da će podrška studentima vremenom opasti, da će među njima izbiti svađa i da može da unese razdor među njih. Do tada hoće da iskoristi vrijeme da upodobi onaj dio pravosuđa koji još nema pod kontrolom - navodi se u tekstu.

Udar na visoko školstvo

U članku se podsjeća i da su uhapšeni novosadski opozicioni aktivisti prebačeni iz istražnog u kućni pritvor. Vučić je „bio izvan sebe“ i prijetio je nadležnim sudijama: „Vučićeve prijetnje i zastrašivanja trebalo bi da označe početak djelovanja protiv neomiljenih sudija i tužilaca.“

- Još jedno gradilište u razgrađivanju srpske demokratije, koja ionako postoji samo još rudimentarno, jeste visoko školstvo. U sve autoritarnijoj balkanskoj državi, univerziteti su do sada bili utočište opozicije, u kojem je i sam Vučić samo uslovno mogao da vlada. Najnoviji protestni talas tu se začeo, mada je ubrzo pokazao učinak i van akademskih krugova. Vučić namjerava da sruši tu tvrđavu nezavisnog mišljenja i djelovanja. Preusmjeravanjem državnih sredstava ka privatnim univerzitetima, čiji se vlasnici već iz finansijskih razloga dogovaraju sa vlašću, oni bi trebalo da ojačaju - navodi se u tekstu.

Nabrojane su i poznate činjenice, kao što je policijsko saslušavanje rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, te najava novog zakona o visokoškolskom obrazovanju koji bi mogao da znači ukidanje slobode istraživanja i nastave.

- Država bi smjela da imenuje dekane i da interveniše duboko u strukturi univerziteta. Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas je, prilikom nedavne posjete Srbiji, razgovarala i sa studentima koji protestuju i upozorila da se autonomija visokog školstva mora poštovati. Ali takva upozorenja jedva da još imaju neku težinu u Srbiji, pošto se u političkim krugovima smatra da ne postoji realna mogućnost članstva u Evropskoj uniji. Barem su u toj skepsi vlast i opozicija ujedinjeni - zaključuje Martens u članku za Frankfurter algemajne cajtung.

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.