Hrvati usred sezone smanjili cijenu benzina 15 centi

Dok naša Vlada drži pune akcize na benzin, a na dizel umanjenje 20 odsto, odnosno 10 centi, u susjednoj Hrvatskoj Vlada je djelovala mnogo jače i cijene benzina umanjila za 15 centi, a cijene dizela za 19 centi.

Takvim mjerama vlade Hrvatske cijena benzina (eurosuper 95) je od utorka 1,62 eura, a cijena dizela 1,75 eura po litru.

U Crnoj Gori je eurosuper 95 od utorka 1,77 eura, a dizel 1,79 eura po litru. Benzin je dakle skuplji nego u Hrvatskoj 15 centi, a dizel četiri centa. Hrvatska vlada je u ponedjeljak odlučila da njihovi građani ne trebaju da plaćaju benzin za 1,77 eura po litru i smanjila cijenu za 15 centi, dok je naša Vlada odlučila da je ta cijena po mjeri naših građana i privrede. Čitajući ove podatke, moglo bi se pomisliti da je standard u Crnoj Gori veći nego u Hrvatskoj. Ali, zvanični podaci za maj pokazuju da je standard građana Hrvatske veći za oko 50 odsto u odnosu na Crnu Goru. Prosječna neto plata u Hrvatskoj za maj je iznosila 1.552 eura, dok je u Crnoj Gori bila 1.033 eura. Još kada bi se naša poreska opterećenja prenijela na Hrvatske bruto plate, onda bi njihove neto zarade bile još veće.

U Hrvatskoj se cijene naftnih derivata određuju na 14 dana, što je bio slučaj i u Crnoj Gori do marta ove godine. Tada je, međutim, Vlada odlučila da prihvati zahtjev naftnih kompanija i da određuje cijene na svakih sedam dana. S obzirom šta sve naša Vlada i Ministarstvo finansija rade posljednjih mjeseci svakog ponedjeljka kada treba da se objave cijene naftnih derivata, nije isključeno da se naftne kompanije nisu pokajale zbog takvog zahtjeva.

Najveći fijasko desio se prije dva ponedjeljka, kada je usljed odbijanja Ministarstva finansija da umanji akcize na gorivo, Ministarstvo energetike izašlo sa cijenama naftnih derivata, od kojih je i građane i privredu glava zaboljela. Nakon reakcije opozicije, a potom i građana, ipak, Vlada je odlučila da umanji akcize na dizel i benzine i spriječi rast od 16 centi. Međutim, sedam dana kasnije je odlučila da poveća akcize i da cijene porastu za 12 do 14 centi, baš istog dana kada je Hrvatska odlučila da smanji dažbine i umanji cijenu goriva za 15, odnosno 19 centi.

Jedan od glavnih razloga zbog kojih naša Vlada ne želi da samnjuje cijene naftnih derivata je turistička sezona, odnosno to što je trenutno najveći priliv stranih turista, a samim tim i najveći prihodi od akciza i PDV-a na gorivo.

– Imajući u vidu da u jeku turističke sezone značajan dio goriva u Crnoj Gori kupuju strani turisti i tranzitni putnici, sredstva poreskih obveznika u narednom periodu se moraju tretirati s posebnom pažnjom. To znači da tokom sezone ne treba stvarati ambijent u kojem bi se ona koristila za subvencionisanje potrošnje posjetilaca, umjesto za finansiranje zdravstva, obrazovanja, penzija, kapitalnih ulaganja i drugih javnih potreba. Odgovorna fiskalna politika podrazumijeva da se državne mjere donose onda kada najveću korist od njih imaju građani i domaća privreda, a ne kada bi njihov dominantan efekat bio pogodovanje sezonskoj potrošnji stranih državljana – kazali su iz Vlade kada su prije deset dana nevoljno odlučili da smanje akcize na gorivo.

S obzirom da je i Hrvatska turistička zemlja, sa manjom zavisnošću od te privredne grane, samo ćemo reći da je Hrvatsku lani posjetilo 21,8 miliona turista, što je osam puta više nego u Crnoj Gori i da su ostvarili sedam puta više noćenja nego u Crnoj Gori. Suština priče, Hrvatsku posjeti osam puta više turista i kupuju mnogo više goriva nego turisti kod nas, pa im opet tamošnja Vlada nije servirala visoku cijenu goriva, kao što to radi Vlada Milojka Spajića.