Davor Đenero, a prominent Croatian political analyst and expert on developments in Montenegro, in an interview for Portal ETV analyses the current political situation in Montenegro and the prospects of its accession to the European Union. Đenero takes an in-depth look at the challenges Montenegro must overcome, possible political blockades, and the influence of regional powers on Montenegro’s European integration path.
<h2>Can Montenegro join the EU with the current government?</h2>
ETV Portal: Can Montenegro join the EU with the current government, or is a reconstruction of power necessary before membership?
ĐENERO: The year we are entering should be decisive for closing the accession negotiations, and in that year Montenegro should close as many as 20 chapters. At the end of last year, the „gold plating“ was stripped from the narrative about the capacities of Montenegro’s negotiating team and the readiness of the public administration for membership. This happened with two chapters - agriculture and fisheries - which are extremely important from a budgetary perspective and open space for the misuse of European funds.
Although through diplomatic efforts both chapters were „provisionally closed“ at the end of last year, it became clear that part of the current Government is not doing its job properly, that the Ministry of Agriculture proved to be incompetent, and that the minister - who comes from a party outside the European bloc in Montenegro - aggressively claimed that this was a case of political obstruction.
Just as the conflict between the Minister of Defence, who is not part of the bloc of parties advocating Montenegro’s European integration, and the President of the state contaminates the political scene, as well as the President of Parliament’s demands for constitutional reform - which do not concern adapting Montenegrin institutions to the acquis but represent an attempt to undermine Montenegro’s constitutional definition, and just as the actions of populist politicians in Botun aimed at blocking the fulfilment of criteria for closing the environmental protection chapter - so too can we expect additional attacks this year from parties within the For the Future of Montenegro coalition and Bečić’s Democrats.
For Montenegro, it is crucial to conclude the negotiations with a parliamentary majority that is pro-European and that will establish an agreement on the rapid resolution of all outstanding preconditions for EU membership. Equally important is that such a political majority be maintained after the parliamentary elections in 2027, so that it can complete the sensitive process of ratifying the Accession Treaty in the parliaments of all EU member states.
I am confident that Montenegro can complete accession negotiations only with a consistent pro-European majority, that is without the Democratic Front (DF) and the Democrats, but it is equally important that such a majority remains in power after negotiations are concluded in order to carry out the highly sensitive task of ratification.
<h2>Will Croatia slow Montenegro down?</h2>
ETV Portal: Will Croatia, due to current political developments and certain political actors, tighten its stance and potentially slow Montenegro’s path toward the EU?
ĐENERO: Croatia’s interest is for Montenegro to become an EU member as soon as possible, as this would consolidate Montenegrin statehood and close the space for pathogenic influences from the totalitarian regime in Moscow and the authoritarian regime of Aleksandar Vučić.
However, Croatia has no interest in opening the European space to Montenegrin political options that are under the influence of Belgrade and Moscow and that could potentially introduce unnecessary instability into the Union - similar to the instability Montenegro generated within NATO after 2020.
<h2>Belgrade - Podgorica relations</h2>
ETV Portal: What will Belgrade’s attitude toward Podgorica be as Montenegro’s integration path advances?
ĐENERO: I fear that what we already witnessed last year will continue in Montenegro - the operation of „Vučić’s invisible hand“. It will become increasingly clear that the DF–Democrats bloc, acting on instructions from Belgrade, is making Montenegro’s accession process more difficult.
The mines have already been planted - some we have already mentioned (constitutional changes, the wastewater treatment plant), while others are already blocking the closure of chapters (respect for the principle of succession of military property). It is hard to imagine what could happen across as many as twenty negotiating chapters and which minister might repeat what Minister Vladimir Joković and his team did at the end of last year.
One thing is certain: the regime in Belgrade does not look favourably upon the possibility that Montenegro could complete accession negotiations next year, just as it did not look favourably upon Montenegro’s accession to NATO in 2016. The difference is that actors who were in opposition at that time are today formally part of the governing coalition, and one of them, as Speaker of Parliament, de facto performs a supervisory function in Montenegro.
<h2>Hungary and the potential influence of Serbia</h2>
ETV Portal: Is there concern that Hungary, due to Serbia’s potential influence, could become a stumbling block for Montenegro?
ĐENERO: Montenegro should focus on issues that are within the reach of its own administration. As the case of French reservations demonstrated, the narrative about Vučić’s influence over President Macron was completely misguided. The French administration used reservations to protect the future EU budget and prevent the misuse of funds.
In the coming year, shortcomings in Montenegro’s legal system that were neglected by Joković’s ministry will be remedied. Hungary, regardless of who is prime minister or what coalition governs the country, has no reason to particularly favour Vučić’s regime. No EU member state will make decisions based on the interests of a „friendly“ non-EU country, but rather on the protection of the acquis and its own interests.
The influence of „Vučić’s invisible hand“ should not be sought in Brussels, where a favourable climate for Montenegro’s EU accession prevails, but on Montenegro’s domestic political scene.
<h2>The Prevlaka issue</h2>
ETV Portal: Will the issue of Prevlaka be reopened, and how can it be resolved?
ĐENERO: That depends exclusively on Montenegro. There was only one moment when the issue of the Prevlaka border could have become a serious bilateral problem that might have jeopardised EU accession. This happened when the incompetent government of Zdravko Krivokapić attempted to raise the issue of land border delimitation, which had already been resolved by the decisions of the Badinter Commission and through succession.
By calling this into question, Krivokapić’s government would have effectively blocked its own accession process. Land delimitation has been definitively resolved, and at sea a „temporary agreement“ is already in force, shaped by the distinguished Croatian international and maritime law expert, Professor Bakotić. Since its entry into force, no incidents at sea have been recorded.
Therefore, unless the „usual suspects“ within the Montenegrin coalition, all the likes of Mandić, Knežević, Bečić, and their followers, question the existing order, the bilateral issue of maritime delimitation between Croatia and Montenegro will not be on the agenda this year.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đenero: The „invisible hand“ of Vučić and the Mandić-Bečić bloc are striking at a European Montenegro

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je danas Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
Vučič je optužio Hrvatsku i da zajedno sa Kosovom i Albanijom radi na njegovom rušenju, te da predstavlja vojnu prijetnju, pa je najavio da će vlast, koju on kontroliše, zbog toga nastaviti sa jačanjem svojih vojnih kapaciteta, piše Index.
<h3>„Stvoren je novi vojni savez“</h3>
Vučić je to rekao u Trebinju, u istočnoj Hercegovini, gdje je doputovao kako bi učestvovao na otvaranju nove bolnice, ali je u govoru koji je tom prilikom održao najmanje govorio o zdravstvu. Usredsrijedio se na geostrateške analize, prognozirajući dolazak „teških vremena“, pa i novih ratnih opasnosti na jugoistoku Evrope.
Izričito je potvrdio da mu je posebna smetnja Hrvatska, odnosno njena odbrambena saradnja sa Kosovom i Albanijom. Kaže da svima treba da bude jasno da to „nije savez protiv Austrije“, pa ima obavezu da to objasni Srbima.
- U Beogradu dobro razumijemo novi vojni savez stvoren između Zagreba, Prištine i Tirane. Nije on stvoren ni protiv koga drugog nego protiv srpskog naroda - izjavio je Vučić pred okupljenima.
<h3>Procesi u Crnoj Gori</h3>
Dodatno je optužio Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
- Pokušaj Zagreba da pod svoju kontrolu stavi Podgoricu i sve uključi u antisrpsku politiku nam je jasan i vidljiv - rekao je. Najavio je da će Srbija zbog toga raditi sve da bude uvjerljiv „odvraćajući faktor“, kako je kazao, da ne bi bila napadnuta.
Takođe je rekao da sada slijedi značajno jačanje vojne sile Srbije. „Drugi smo u svijetu po napretku svojih vojnih kapaciteta, a za dvije godine ćemo udvostručiti svoje vojne kapacitete“, najavio je Vučić.
<h3>Sve povezao sa studentskim protestima</h3>
Svoje teorije zavjere povezao je i sa protestima koji su trajali u Srbiji tokom cijele prethodne godine.
- Oni koji misle da smo naivni i da će moći da rade stvari kao 1941. i mnogo puta u istoriji, neka znaju: sve ste uradili prošle godine da me srušite s vlasti, uz milijardu uloženih eura, pa nijeste uspjeli... Ja vam nijesam Slobodan Milošević, ni naivan ni glup da vam vjerujem - rekao je predsjednik Srbije.
Iako je poslije prošlogodišnje smjene sa dužnosti predsjednika RS ostao samo lider političke stranke, Milorad Dodik je dobio status počasnog govornika u Trebinju, a tu priliku je iskoristio da se zahvali Vučiću i najavi jačanje odnosa između RS i Srbije.
<h3>Dodik: Sve činimo zajedno sa Srbijom</h3>
- Sve činimo zajedno sa Srbijom i to nije slučajno. To se zove osmišljena politika - rekao je, pozvavši Vučića da nastavi sa dosadašnjom politikom.
U Trebinje je stigao i predsjednik parlamenta Crne Gore Andrija Mandić poznat po promovisanju prosrpske političke struje u toj zemlji. Rekao je da je važno što su u Srbiji, Crnoj Gori i RS jasno definisali svoje spoljnopolitičke prioritete.
- Više sam nego siguran da nam je budućnost zajednička - rekao je Mandić.
Otvaranje bolnice u Trebinju organizovano je u okviru kontroverznog obilježavanja 9. januara kao Dana RS. Time se podsjeća na datum iz 1992. godine, kada je dio poslanika srpske nacionalnosti u parlamentu tadašnje Socijalističke Republike BiH jednostrano proglasio tzv. Srpsku Republiku BiH, koja je kasnije preimenovana u RS.
Tako je započela realizacija projekta čiji je cilj bio da se po svaku cijenu spriječi nezavisnost BiH, odnosno da se ona zadrži u sastavu „skraćene“ Jugoslavije, koja bi bila pod potpunom srpskom dominacijom. Sve je to izazvalo rat u BiH, u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, a obilježili su ga masovni etnički progoni.
<h3>Spor­ni praznik</h3>
Vlasti u RS i ove godine planiraju da obilježe taj praznik, uprkos činjenici da ga je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, odnosno diskriminatorskim prema Hrvatima i Bošnjacima koji žive u tom entitetu. Organizacija Majke Srebrenice i Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražili su od vlasti Federacije BiH da 9. januar proglase danom žalosti u tom entitetu.
- Imajući u vidu nastavak provokacija iz Republike Srpske, ponovo pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, pokrenu inicijativu za proglašenje 9. januara danom žalosti - navodi se u njihovom dopisu upućenom entitetskoj vladi, uz obrazloženje da je brojnim presudama Haškog tribunala dokazano da je uspostavljanje RS predstavljalo udruženi zločinački poduhvat.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Vučić: Zagreb pokušava da stavi Podgoricu pod svoju kontrolu

Anja Ivanović

Trenutno sve ide u prilog negaciji istorije i na mlin Mandiću i Kneževiću, izbori 2027. biće novo crnogorsko „biti ili ne biti“

Svi retrogradni i hegemonistički projekti doživjeće poraz punopravnim članstvom Crne Gore u Evropskoj uniji, poručio je u intervjuu za TV E potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
Ibrahimović je ocijenio da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja uspjeh cijelog društva, ističući da zasluge pripadaju i vlasti i opoziciji, te da je time poslata poruka da Crna Gora može biti jedinstvena kada su u pitanju njeni strateški ciljevi. Poručio je i da su napadi na temeljne vrijednosti Crne Gore dio hibridnih pokušaja da se zemlja uspori na evropskom putu, za šta je odgovornost pripisao pojedinim medijima i političarima koji su, kako je kazao, završili političku karijeru i podredili je apanažama iz susjednih država.&nbsp;
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, istakao je da je nakon pet godina zastoja obnovljen dijalog, uz jasnu spremnost da se otvorena pitanja rješavaju.
<h2>EU put</h2>
Na pitanje novinarke Televizije E kakva je bila 2025.godina i šta očekuje u 2026.godini ministar kaže da je zatvaranjem pet poglavlja na samom kraju 2025.godine generacijski iskorak i poruka međunarodnim partnerima da je Crna Gora spremna da bude član evropske porodice.
- Dali smo snažan podstrek ne samo našem društvu, nego i cijelom regionu, jer vjerujemo da punopravnim članstvom Crne Gore u EU 2028.godine šaljemo snažnu poruku da je Balkan spreman da bude garant stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona, pa i Evropske unije - rekao je Ibrahimović.
Podcrtava da je najvažnije to što je 27 država poslalo poruku da vjeruje u ono što radi Crna Gora, da ima prijatelje u zemljama članicama EU i da će, kako ističe, podržati Crnu Goru na evropskom putu.
- Zacrtali smo ambiciozan plan, da sljedeće godine završimo pregovarački proces, a 2028.godine da budemo 28. članica Evropske unije. Nije ništa slučajno, radimo dobro i čini mi se da je naše društvo sazrelo i ovaj uspjeh ne bi bio moguć da nije crnogorsko društvo, spremno da ispuni taj cilj. Ovdje moram povući snažnu i aktivnu ulogu Ministarstva vanjskih poslova, odnosno naše diplomatsko konzularne mreže - istakao je Ibrahimović.
Podsjeća da će Crna Gora biti domaćin Samita Zapadni Balkan, da će predsjedavati Berlinskim procesom, kao i Komitetom ministara Savjeta Evrope, a ove godine, dodaje on, i Fondom za Zapadni Balkan.&nbsp;
- Ovo je godina u kojoj je Crna Gora poslala poruku da može da bude jedinstvena, da političari mogu da slušaju građane kada imaju svoj cilj, a to je istorijski cilj - da Crna Gora bude sljedeća članica Evropske unije - poručio je Ibrahimović.
Upitan da prokomentariše odnose sa susjednom Hrvatskom i kakvi su koraci Ministarstva vanjskih poslova u bilateralnim pregovorima, ministar kaže da je zahvalan toj zemlji na saradnji, promociji i podršci koju pruža Crnoj Gori kako nekad pri ulasku u NATO savez, tako i pri pristupanju Crne Gore u EU.
<h2>Nastavak pregovora sa Hrvatskom</h2>
Podsjeća i da će ubrzo Crnu Goru posjetiti njegov hrvatski kolega Goran Grlić Radman, te da će tada nastaviti pregovore o otvorenim pitanjima dvije države. Očekuje da će Crna Gora pokazati zrelost i zahvalnost prema Hrvatskoj.&nbsp;
- Vjerujte da je Hrvatska naša prijateljska država, podržala je svih ovih pet poglavlja. To je poruka da Hrvatska želi dobrosusjedsku saradnju i dobro građanima Crne Gore. Sa druge strane, moram pohvaliti ono što mi radimo. Vi znate da je poglavlje 31 i tehnički i sadržajno sa tog aspekta potpuno spremno za zatvaranje. Dobili smo izvanrednu, možda i najveću ocjenu od Evropske komisije za poglavlje 31 i 30. Mi radimo dobru stvar i samim tim su pozdravili usklađivanje naše vanjske politike sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Dozvolite i da smo mi posle dugih 5 godina bez bilateralnih konsultacija sa nama prijateljskom državom Hrvatskom uspjeli da odmrznemo taj status i da smo prije nekih godinu dana počeli bilateralne konsultacije i napravili ogroman progres. Ne zaboravimo da imamo tri decenije neka otvorena pitanja sa našom prijateljskom državom Hrvatskom. Međutim, ono što je glavno - sjeli smo poslije pet godina, otvorili dijalog i pokazali iskreot da želimo da ova pitanja riješimo u skorijem periodu. Vjerujem, na osnovu intenzivnih razgovora sa mojim kolegom Grlićem Radmanom, da je i njegova želja da ta otvorena pitanja zatvorimo i da u narednom periodu, kao i do sada, potvrdimo da se ipak radi o dvije prijateljske susjedne države koje su saveznice u NATO savezu i vrlo brzo vjerujem da ćemo to i biti u Evropskoj uniji- naglasio je Ibrahimović.
<h2>MVP i diplomate pokazali znanje</h2>
Na pitanje Televizije E kakva je crnogorska diplomatska mreža i da li je bilo kašnjenja u imenovanjima ambasadora, ministar ističe da se osim rada na mjerilima mora uporedo raditi i na snaženju crnogorske diplomatije.&nbsp;
- Zahvaljujem se predstavnicima diplomatsko konzularne mreže koji su uradili izvanredan posao. Ali, da ne bih bio kao neki, pa da kažem da je samo Ministarstvo vanjskih poslova zaslužno za zatvaranje ovih pet poglavlja, zahvalan sam svima, ali želim da istaknem važnost onoga što rade predstavnici diplomatsko konzularnog predstavništva i ono što Ministarstvo vanjskih poslova radi u zvaničnim komunikacijama. U narednom periodu će biti vrlo važno koliko će ta politička diplomatija da uradi posao, ali isto tako kako će parlamentarna diplomatija da uradi posao. Ja vjerujem da su Ministarstvo vanjskih poslova i diplomate naše pokazali znanje, pokazali su šta je cilj naše diplomatije - da jačamo međunarodni ugled Crne Gore, partnerstvo između država i u narednom periodu, da pošaljemo poruku da Crna Gora njeguje civilizacijske vrijednosti, odnosno da naša država zaslužuje, ne samo geografski, istorijski, kulturološki, nego i vrijednostima &nbsp;da bude u društvu najrazvijenijih zemalja Evropske unije - naglasio je Ibrahimović.
<h2>Svi koji su doprinijeli atmosferi linča da budu privedeni pravdi</h2>
Na pitanje da li smatra da bi trebalo da postoji odgovornost crnogorskih političara zbog naprasnog ukidanja bezviznog režima turskim državljanima, o netačnim informacijama policije da su učestvovali u incidentu, u kojem zapravo i nijesu učestvovali, ministar podsjeća da su on i svi ministri Bošnjačke stranke bili protiv ukidanja bezviznog režima za državljane te zemlje.
Vjerovali su, prisjeća se on, da se takva odluka može loše odraziti po prijateljske i svake druge odnose između dvoje države koji su tradicionalno prijateljski.&nbsp;
- Znate da smo kasnije pojačali snažno naše diplomatske aktivnosti i zahvalan sam prijateljima iz Turske, posebno mojem kolegi Akanu Fidanu, koji je razumio trenutnu situaciju i ja mogu iskreno da kažem da smo uspjeli da preduprijedimo da može doći do pogoršanja odnosa između dvije države koji su tradicionalno jaki i koji sigurno ne mogu tako lako da se poruše. S druge strane, većina u Vladi donijela je odluku na osnovu utiska u tom trenutku, radi postizanja bezbjednosti, mira, stabilnosti u našoj državi i zaštiti, ne samo građana Crne Gore, nego i građana drugih država - istakao je Ibrahimović.
Smatra da država mora pomno da prati na narative, poput onog koji su doveli do incidenta sa turskim državljanima i koji su uspjeli "u blažem obliku" da odvrate jedan broj Turaka da ne posjete Crnu Goru.
Očekuje da će svi oni koji su doprinijeli atmosferi linča prema turskim državljanima biti privedeni pravdi. Podsjeća da je u ovom slučaju procesuirano više od 30 osoba.&nbsp;
- Prije desetak dana se govorilo da je oko 9.000 turskih državljana napustilo Crnu Goru, ali sa druge strane je i dalje veliko interesovanje za posjetu Crnoj Gori. Ministarstvo vanjskih poslova je poslalo diplomate u Istanbul i Ankaru, tako da je postupak izdavanja viza ubrzan i mogu da kažem da smo uradili uspješan taj dio posla. Ovakva dešavanja se ne smiju u narednom periodu dešavati u Crnoj Gori - poručio je Ibrahimović.
<h2>Rezultati zahvaljujući vlasti i opoziciji</h2>
Upitan koliko je teško voditi konzistentnu vanjsku politiku u Vladi koja je sačinjena od partija koje imaju različite političke, ideološke i programske ciljeve, ministar smatra da je takva Vlada primjer demokratskog sazrijevanja jedne države.
- Ja vjerujem da je svima jasno da osnovne državne ciljeve i projekte nema pravo niko da zamijeni zbog političkih kalkulacija. Svi rezultati su bili zahvaljujući i opoziciji i vlasti…. Svi zakoni i sve odluke u vezi evropskog puta Crne Gore su na Vladi jednoglasno donijete, mi smo posvećeni tom cilju. Svi moraju imati odgovornost, ovaj generacijski cilj mora pokazati da li je neko deklarativno za evropski put ili nije. Kako će sljedeće godine i 2027. sve biti izazovniji evropski put, tada će se vidjeti ko je deklarativno a ko stvarno i na djelu za evropske integracije i ono što građani žele - zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Temeljne vrijednosti napadaju političari sa apanažama

Srbija nikad nije anektirala Crnu Goru. Plašim se da nam prijeti opasnost od aneksije Hrvatske - jer nam je već uzela Prevlaku, sada traži morski dio, da im vraćamo kuće i zemljišta po Boki kotorskoj. Treba brinuti o nekim novim aneksijama. Naši preci nijesu uzalud ginuli za ideju jugoslovenstva i ideju ujedinjavanja - izjavio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević tokom rasprave o Prjedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš.
On je rekao i da je kralj Nikola pobjegao i ostavio svoj narod na milost i nemilost okupatoru.
- Dok čitavi svijet slavi 1918. i kraj Prvog svjetskog rata, šta mi radimo: Slavimo 1916. godinu. Mi smo mimo svijeta. Slavimo kapitulaciju koju je potpisala Crna Gora i Lompar i prihvatio da Crna Gora postane sastavni dio Austrougarske. Svi oni koji klikču "nikad više 1918." ustvari kliču "živjela 1916." i onda dolazimo do paradoksa da mi obožavamo okupacije. Suština je da smo mi kao država kapitulirali, da je naš kralj i gospodar Nikola pobjegao i ostavio svoj narod na milost i nemilost austrougarskom okupatoru... Pošto će DPS htjeti da polemiše: i Karađorđevići su pobjegli i ostavili svoj narod na milost i nemilost okupatoru, a trebali su i jedni i drugi da ostanu. Kralj Nikola je nažalost napustio Crnu Goru 1916. 21. januara i nikad se više nije vratio. I ta sad priča o aneksiji i nepravdi koja je nanijeta dinastiji Petrović Njegoš ima nekoliko praznina. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i njena skupština na zahtjev kralaj Aleksandra Karađorđevića je donijela posebnu odluku o obeštećnju dinastije Petrović sa desetinama miliona franaka i onda su potomci kupovali vile po Nici, princeza Ksenija je bila prva Crnogorka koja je vozila Bugati... - naveo je Knežević.&nbsp;
Skupštinski Zakonodavni odbor je na sjednici održanoj 28. novembra podržao inicijativu poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojovića, odnosno uklanjanje riječi „nasilna“ iz termina „nasilna aneksija“ u kontekstu 1918. godine.
Amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović, kojim se u u zakonu riječi „nasilne aneksije države“ u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“ nije prihvaćen.
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, a dva uzdržana.
Na dnevnom redu Skupštine danas su i Izvještaj o radu Odbora za bezbjednost i odbranu za 2023. i 2024. godinu, Predlog zakona o obnovi nakon nepogode i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

Knežević: Plašim se da nam prijeti opasnost od aneksije Hrvatske, Srbija nikad nije anektirala Crnu Goru

Vidite da Hrvati mogu da rade šta hoće u Podgorici, a oni će da ćute i pognu glavu - kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u emisiji "Hit-tvit" na televiziji B92. 
- Za sve im je Vučić kriv, i za Loru i za Jadran - dodao je Vučić.
Poseban akcenat je, kako prenosi<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vucic-hrvati-u-crnoj-gori-mogu-da-rade-sta-hoce-a-ja-sam-im-kriv-i-za-loru-i-za-brod-jadran"> Portal Pobjeda</a>, stavio na regionalne odnose i medijski ambijent, navodeći da u Crnoj Gori gotovo da ne postoji kritički odnos prema vlasti, za razliku od Srbije.
- Koji je medij protiv (Andreja) Plenkovića u Hrvatskoj? Koji je protiv (Denisa) Bećirovića u Bosni i Hercegovini? Koji je protiv (Milojka) Spajića i (Jakova) Milatovića u Crnoj Gori? Imate samo medije protiv Vučića. U Srbiji postoje strahovito snažne medijske platforme koje svakodnevno rade protiv mene - rekao je Vučić.
Prema njegovim riječima, u regionu se sistematski gradi narativ u kojem je Srbija, odnosno on lično, dežurni krivac za sve probleme, dok se istovremeno prećutkuju ili relativizuju zločini nad Srbima, uključujući i stradanja u Lori. 
On je upozorio i na, kako je naveo, širi bezbjednosni kontekst, navodeći da se Evropa kreće ka ozbiljnim sukobima i da je cilj Srbije da, uprkos pritiscima, ostane van rata i sačuva stabilnost.
- Ruše Vučića da bi rušili Srbiju. Ne žele da neko na Balkanu vodi suverenu i samostalnu politiku - zaključio je Vučić, ističući da će nastaviti da vodi politiku ekonomskog razvoja, vojne neutralnosti i očuvanja državnih interesa, bez obzira na spoljne i unutrašnje pritiske.
On je izjavio da se protiv njega i Srbije vodi dugotrajna, koordinisana kampanja kriminalizacije, dehumanizacije i političkog pritiska, te poručio da će ostati u Srbiji bez obzira na prijetnje, pritiske i pokušaje destabilizacije.
Vučić je gostujući u emisiji naglasio da nikada nije bio zabrinut za sebe, ali da jeste za svoju djecu, imajući u vidu, kako je rekao, svakodnevne prijetnje smrću koje dolaze iz dijela političko-medijskog spektra. Istakao je da nema imovinu ni novac u inostranstvu i da mu je Srbija jedina kuća u kojoj je živio i u kojoj će ostati.

Vučić: Hrvati u Crnoj Gori mogu da rade šta hoće, a za sve sam im ja kriv - i za Loru i za "Jadran"

Hapšenje ratnog zločinca u Crnoj Gori na zahtjev Hrvatske korak je prema rješavanju otvorenih pitanja s Podgoricom, što je važno za njen evropski put - rekao je danas hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman pozdravio je hapšenje Milorada Kovačevića, te dodao da se ono temelji na angažovanosti crnogorskih institucija, ali da je i rezultat dogovora i pritiska hrvatske diplomatije.
- Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore. Ovo je jedan dokaz saradnje s nadležnim institucijama i tijelima u Crnoj Gori jer je važno sva otvorena pitanja riješiti prije samog ulaska u Evropsku uniju - rekao je novinarima Grlić Radman.
Ministar, koji je rekao da je danas prijepodne dva puta razgovarao s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem o hapšenju, dodao je da su dobrosusjedski odnosi temelj stabilnosti i prosperiteta Crne Gore, ali i "natkrovljujuće načelo" EU.&nbsp;
Poručio je da Hrvatska očekuje nastavak rješavanja svih otvorenih pitanja, ali i onih koja nisu samo bilateralne prirode, poput vladavine prava i pravosuđa.
- Odšteta logorašima, promjena imena bazena u Kotoru koji je bio nazvan po komandiru straže zloglasnog logora Morinj, a tu je isto tako i vojna sukcesija simboličnim povratkom hrvatskog školskog broda Jadran - naveo je kao primjere Grlić Radman.
Rekao je da je zabilježen "stanoviti napredak" što se tiče povratka otete imovine, spomenuvši da je 51 tivatskoj porodici ona vraćena te da je zahvaljujući pritisku hrvatske diplomatije te naporima lokalnih i zakonodavnih vlasti "nekoliko porodica već upisano u katastar".
Požalio se, međutim, da nema pomaka kada je riječ o povratu imovine porodicama Tripković i Dabinović iz Dobrote, pri čemu se posebno osvrnuo na porodicu Dabinović za koju je kazao da je nakon 10 godina napokon dobila ročište, no 25. decembar kada Hrvati katolici slave Božić, dodajući da to nije na čast crnogorskom sudstvu.
- Sigurno su mogli postupiti taktičnije i odrediti neki drugi datum ročišta, ali se kako god nadamo pozitivnom ishodu - rekao je Grlić Radman.
Naglasio je da je to pitanje koje vlast u Crnoj Gori "sigurno mora riješiti prije ulaska u EU", dodajući da u crnogorskom rukovodstvu vidi želju za rješavanjem otvorenih pitanja.

Grlić Radman: U crnogorskom rukovodstvu vidim želju za rješavanjem otvorenih pitanja

Ministar pravde Hrvatske Damir Habija očekuje od Crne Gore da im izruči Milorada Kovačevića koji je danas uhapšen u Zeti, a kojeg ta država potražuje zbog ratnih zločina.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-zeti-uhapsen-drzavljanin-hrvatske-kojeg-ta-drzava-potrazuje-za-ratne-zlocine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Habija je pojasnio se Kovačević tereti za ratni zločin protiv civila na području Grubišnog Polja.
- Riječ je o osobi koja se tereti da je počinila djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i to na području Grubišnog Polja 1991. godine. Naravno, očekujemo od crnogorskih vlasti da ga izruče, gdje će se potom, s obzirom na to da je riječ o predmetu koji se vodi na Županijskom sudu u Zagrebu, nastaviti voditi kazneni postupak - rekao je medijima Habijan, a javlja Indeks.
On je pojasnio da je Kovačević uhapšen na osnovu Interpolove potjernice koja je raspisana na zahtjev Županijskog suda u Zagrebu.
Rekao je i da će Hrvatska crnogorskim vlastima dostaviti cjelokupnu dokumentaciju, nakon čega će odlučiti o izručenju.

Hrvatski ministar pravde: Očekujemo da Crna Gora izruči Kovačevića

Crna Gora od početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU) ima snažnu podršku Hrvatske, ocijenili su vršilac dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za EU u Ministarstvu vanjskih poslova, Ivan Ivanišević i poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, navodeći da su uvjereni da će se otvorena bilateralna pitanja rješavati u duhu dobrosusjedstva.
Ivanišević je u intervjuu Agenciji MINA kazao da nema precizan odgovor na pitanje kada će biti održan novi krug bilateralnih konsultacija između Crne Gore i Hrvatske, dodajući da se razgovori vode na svim nivoima, a ne samo između resora vanjskih poslova.
Upitan da li su dvije susjedne države blizu rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja, on je rekao da misli da je rano na to odgovoriti, jer su ta pitanja otvorena duže vrijeme.
- Mislim da ne postoji generacija političara koja ne bi voljela da određena otvorena pitanja zatvara. Kojom će se dinamikom to desiti, ne mogu da predvidim ovom prilikom, ali sam siguran da će se to rješavati u najboljem duhu dobrosusjedstva, saradnje, međusobnog razumijevanja i podrške, kako je uvijek bilo u našim bilateralnim odnosima - naveo je Ivanišević.
Vuksanović je u intervjuu Agenciji MINA kazao da je optimista da će doći do rješavanja otvorenih pitanja, ističući da su Hrvatska i Crna Gora dvije prijateljske države.
- Može doći do trenutnih poremećaja u tim relacijama usljed određenih političkih odluka, čemu smo svjedočili. Ali vjerujem da će Hrvatska i Crna Gora nastaviti dobru saradnju i da će biti partneri ne samo u NATO alijansi, već uskoro i u EU - rekao je Vuksanović.
Hrvatska je, kako je kazao, pouzdan partner Crnoj Gori u integracionom procesu.
- Ne treba sumnjati u dobre odnose Zagreba i Podgorice, i pored onih kojima se to ne sviđa, koji bi voljeli ne samo da Crna Gora ima loše odnose sa Hrvatskom, nego i sa skoro svim susjednim zemljama. Oni bi voljeli da nam zatvore sve prozore u svijet i da nam otvore samo jedan prozor u neki drugi svijet ili polusvijet - naveo je Vuksanović.
Upitan da li se može desiti da Zagreb blokira Crnu Goru na njenom evropskom putu, ukoliko ne budu riješena otvorena pitanja, on je kazao da zna da bi mnogi voljeli da se to desi.
- Crna Gora je u integracionom procesu i, da je u ovom trenutku spremna da bude dio EU, ona bi formalno bila dio EU. Sigurno da postoje određeni segmenti u kojima Crna Gora mora ulagati dodatne napore i sigurno da će joj Hrvatska pomagati u tome, Hrvatska joj i sad pomaže u tome - naveo je Vuksanović.
On je rekao da je Hrvatska prijatelj Crne Gore.
- Hrvatska nikad nije ugrožavala ono što su temelji crnogorskog identiteta, nikad to nije osporavala, nego naprotiv, svojim odnosom davala je doprinos jačanju tih identitetskih vrijednosti. Uostalom, vidjeli ste i prošlog ljeta, Hrvatska je gorela u požarima, ali je u Crnu Goru poslala kanader da gasi požare - kazao je Vuksanović dodajući da vjeruje da je većinska Crna Gora svjesna toga.
On je poručio da vjeruje da će Crna Gora i dalje biti uspješna na evropskom putu i da će Hrvatska tu biti od pomoći.
Vuksanović je naglasio da Crna Gora, iz odnosa sa Hrvatskom, nikad nije imala štetu.
- Uvijek je imala korist, od ustupanja prevoda, od lobiranja za zatvaranje i otvaranje pregovaračkih poglavlja. Vidjeli smo i sad, kad govorimo o ovih pet pregovaračkih poglavlja, Hrvatska je dala zeleno svjetlo za svih pet, a Francuska je imala neke primjedbe - dodao je Vuksanović.
Crnoj Gori je, prema njegovim riječima, potrebna politička homogenost.
- Imamo li mi tu političku homogenost? Nijesam siguran, jer vidite da svako malo na dnevni red neko iznosi određene teme. Podsjetiću vas da je, nakon što smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, predsjednik Skupštine Andrija Mandić izašao sa pričom oko Ustava i jezika - naveo je Vuksanović.
On je kazao da se, nakon izglasavanja IBAR zakona, krenulo u donošenje rezolucija, i podsjetio na događanja u Ustavnom odboru.
Ivanišević je rekao da bi otvorena pitanja između država trebalo da se rješavaju bez obzira na to da li postoji ili ne postoji proces evropske integracije.
- Potpuno sam saglasan s ovim što je rekao gospodin Vuksanović - od početka pregovaračkog procesa Hrvatska je snažna potpora našem putu ka EU. Brojni su primjeri izvanredne saradnje, kao i razmjene ekspertize - naveo je Ivanišević.
On je kazao da smatra da je crnogorsko članstvo u EU u najboljem interesu svih susjednih država, navodeći da je optimista da će se stvari razvijati u tom smjeru.
Odgovarajući na pitanje da li smatra da su donošenje rezolucije o Jasenovcu i izrada znački sa likom školskog broda Jadran bili bespotrebni potezi crnogorskih vlasti koji su mogli ugroziti evropski put države, Ivanišević je rekao da je „svaki potez koji vam sa komšijama, prijateljima, u porodici izazove neko nerazumijevanje, možda mogao da se zaobiđe ili preskoči“.
On je kazao da je u ovom kontekstu ista stvar.
- Dakle, mi imamo svoj put, svoje obaveze na planu zatvaranja brojnih poglavlja i smatram da kompletna naša administracija treba da bude fokusirana na ono što su standardi i što dobijamo od naših evropskih partnera kao primarne inpute - poručio je Ivanišević.
Na pitanje da li smatra da će u Crnoj Gori postojati konsenzus oko toga da je potrebno fokusirati se na evropsku agendu i suzdržati se od stvari koje bi mogle da remete bilateralne odnose sa susjedima, Vuksanović je odgovorio da će svi u državi to verbalno potvrditi i reći da su za EU.
Kako je kazao, danas su za EU i NATO oni koji su donedavno bili na skroz suprotnim pozicijama.
- Meni je drago zbog toga što su došli na pozicije koje smo mi zastupali, jer će na taj način biti bolje Crnoj Gori, ako je to iskreno - dodao je Vuksanović.
On je istakao da će dalji tok događaja, a naročito naredna godina, pokazati da li oni koji verbalno zagovaraju ideju EU to čine kao dio političke simulacije, ili kao odraz stvarnog političkog preobražaja.
- Nijesu me uvjerili još dovoljno u ovo drugo, jer svako malo iznose određene teme. Vidite koje teme se plasiraju, čim postignemo određeni uspjeh na evropskom polju, dođe pitanje promjene Ustava i jezika, kapela - dodao je Vuksanović.
Crnogorsko društvo, kako je poručio, treba da bude zagledano u jedan cilj.
- Postoje i neke druge integracije koje od vas ne traže ništa, ne traže nikakve reforme, niti ispunjavanje bilo čega, nego samo da im se politički priklonite i da izgubite svoj subjektivitet, odnosno da vas instrumentalizuju - naveo je Vuksanović.
Upitan kada bi moglo biti zatvoreno Poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, Ivanišević je kazao da na to pitanje može dati klasični brisalski odgovor, da će biti zatvoreno onda kad nadležna tijela Evropske komisije (EK), COELA i COREPER, daju ocjenu da se može zatvoriti.
- To se dešava onda kad sve države članice procijene da je ostvaren adekvatan napredak sa tehničke strane. Što se tiče pozicija koje smo usaglasili prilikom otvaranja pregovora sa EK, one jesu ispunjene. To je proces koji traje i to je jedini odgovor koji mogu dati na to pitanje - rekao je Ivanišević.
Govoreći o posljednjim dešavanjima na crnogorskom putu ka EU, Ivanišević i Vuksanović su se saglasili da je dansko predsjedavanje Savjetu EU bilo veoma uspješno za Crnu Goru.
Na pitanje koliko je značajno to što je Crna Gora uspjela da zatvori pet pregovaračkih poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu i što je Francuska promijenila stav i nije blokirala zatvaranje poglavlja 11 i 13, Ivanišević je odgovorio da je zatvaranje još jednog broja poglavlja bilo prilika da se potvrdi da je proces proširenja živ i da funkcioniše.
- Kao neko ko je do skoro predstavljao Crnu Goru u Parizu, ne bih bio sklon da iskoristim termin „blokada“ zato što znam da u Francuskoj postoji veoma strog, striktan pristup pregovorima i da se svakom pregovaračkom poglavlju pristupa na veoma temeljan način i da su zahtjevi vrlo konkretni. Ako postoji, kao što postoji, politička podrška zatvaranju pregovora, ona ne isključuje dodatne tehničke koordinacije i usavršavanja nekih pozicija - naveo je Ivanišević.
Na pitanje da li vjeruje da Crna Gora do kraja naredne godine može da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, među kojima su neka od najkompleksnijih - poglavlja 23, 24, 27, on je odgovorio da je optimista zato što vidi entuzijazam sa obje strane.
- Vidim entuzijazam sa strane ljudi koji svakodnevno vrijedno rade na ispunjavanju kriterijuma koje smo dogovorili sa EK, a vidim entuzijazam i u Briselu da nam se pomogne na našem reformskom putu - dodao je Ivanišević.
On je rekao da će biti potrebno dogovoriti posebnu dinamiku održavanja Međuvladinih konferencija.
- Uvjeran sam da Crna Gora i u ovom segmentu može da bude pozitivna evropska priča - istakao je Ivanišević.
Vuksanović je kazao da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažan impuls koji će dodatno motivisati sve koji su u tom procesu.
On je rekao da sada na terenu postoji realan problem u vezi sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Ukoliko ne dođe do realizacije izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, imaćemo ozbiljan problem. Razumijem ljude koji protestuju, jer oni su dugo vremena trpjeli posljedice i trpe ih još, zbog bazena crvenog mulja i nedostatka komunikacije s njima, ali bili su podložni određenoj političkoj manipulaciji - naveo je Vuksanović.
On je kazao da „sada neko radi svojih političkih benefita, zanemarujući evropsku agendu, ide u drugom smjeru“.
- Ali na vlastima je da to riješe, na premijeru, i da se posvetimo onome čemu treba da se posvetimo - poručio je Vuksanović.
Odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje raspoloženje prema proširenju među državama članicama EU, Ivanišević je kazao da se politika proširenja u državama članicama često percepira i na osnovu unutrašnjih političkih zbivanja i na osnovu ukupnih globalnih kretanja.
On je rekao da će Ministarstvo vanjskih poslova od početka naredne godine dodatno angažovati diplomatsko-konzularna predstavništva da u saradnji sa institucijama država prijema, civilnim sektorom, medijima, dodatno ulože napore kako bi se benefiti crnogorskog članstva za građane EU objasnili i bolje približili.
Na pitanje da li očekuje da će proces ratifikacije ugovora o pristupanju Crne Gore EU teći glatko i koje države bi mogle da budu problematične u tom procesu, Vuksanović je rekao da je poznato koje su države skeptične.
- Ali u ovom trenutku ne treba da se bavimo time, jer to ne zavisi od nas. Mi treba da uradimo ono što je do nas, svjesni da su evropske integracije dobre radi nas samih - naveo je Vuksanović.
Ivanišević je kazao da očekuje da će proces ratifikacije pristupnog ugovora Crne Gore biti uspješan.
- Uvjeran sam da će moje kolege koje su trenutno u našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima dati sve od sebe da pojednostave procedure i sagovornicima približe ono što su, čini mi se, zajednički interesi - naveo je Ivanišević.
Ratifikacija ugovora o pristupanju, kako smatra, biće test zrelosti za crnogorsko političko društvo.
- Jer tu neće moći da radi samo Ministarstvo vanjskih poslova, tu će nam od ključne pomoći možda biti parlamentarna dimenzija diplomatije. Dakle, biće potrebno pojasniti predstavnicima građana u državama članicama EU zašto je dobro da podrže ugovor o pristupanju Crne Gore Uniji - dodao je Ivanišević.
Upitan koliko su u tom kontekstu važni parlamentarni izbori 2027. godine i da crnogorska Vlada koja bude izabrana ima povjerenje evropskih partnera, on je kazao da je to od suštinske važnosti.
- Tu bih akcentovao potrebu da izbjegnemo bilo kakvo strano miješanje u te izbore. Čitav niz evropskih država suočio se sa raznim vrstama malignog stranog uticaja, kroz informatičko djelovanje, različite modele propagande, širenja lažnih vijesti. Smatram da je i crnogorsko društvo pred takvim izazovom i da nijesmo imuni na te prijetnje - naveo je Ivanišević.
On je rekao da vjeruje da će Crna Gora, uz iskustva koja su prošle države članice EU i pomoć NATO partnera, uspjeti da izgradi sistem koji je dovoljno rezistentan na tu vrstu prijetnji demokratiji.
Vuksanović je, odgovarajući na isto pitanje, poručio da je važno ko će voditi državu od 2027. godine i da u toj Vladi budu proevropske strukture jasnog opredjeljenja, bez ikakvih dvojbi oko tog pitanja.
- Treba nam proevropska Vlada, a čitav ovaj vremenski interval do samih izbora mislim da će biti dovoljan da naši građani jasno percepiraju ko je na političkom polju stvarno za EU, a ko simulira taj proces - dodao je Vuksanović.

Vuksanović: Pitanje kapela, promjene Ustava i jezika dođe čim postignemo određeni uspjeh na evropskom polju

Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti u vezi sa nestalim osobama, obeštećenjem hrvatskih logoraša, sukcesijskim pitanjima, oduzetim školskim brodom Jadran, graničnim pitanjima, oduzetom imovinom i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske, kao i drugim otvorenim bilateralnim temama koje želimo da rješavamo u duhu dobrosusjedskih odnosa - poručio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
On je, u autorskom tekstu objavljenom Hrvatskom glasniku, naveo da vodi redovan politički dijalog sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem, kao i na ministarskom nivou, „otvarajući pitanja koja godinama ostaju neriješena“.
Ustvrdio je i da Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Evropske unije, naročito na države jugoistočne Evrope.
Ipak, dodaje, preduslov za članstvo ostaje „ispunjavanje kriterijuma, iskazivanje stvarne političke volje za poštovanje evropskih vrijednosti, kao i principa dobrosusjedskih odnosa“.
- Uvjereni smo da će Hrvati u Crnoj Gori, kao i do sada, biti snažna poveznica i most ka Evropskoj uniji, kao i u daljem razvoju odnosa između Hrvatske i Crne Gore - naglasio je on.
Drago mu je, kako je istakao, što je i Dom kulture „Josipa Marković“ u Donjoj Lastvi poslije višegodišnjih pregovora vraćen hrvatskoj zajednici u junu ove godine.
- Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o poklanjanju i povratu nepokretnosti Doma kulture u Donjoj Lastvi, Hrvati u Crnoj Gori dobili su primjeren prostor u kojem se nalaze sjedišta ključnih hrvatskih organizacija: HKU Dux Croatorum, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Radio Duxa, Hrvatske biblioteke Ljudevita Gaja i klape Jadran - podsjetio je Plenković.
Napomenuo je i da njegova Vlada redovno komunicira sa predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori.
- Nedavno sam u Vladi primio gospodina Adrijana Vuksanovića, predsjednika Hrvatske građanske inicijative i poslanika u Skupštini Crne Gore, a odličnu saradnju ostvarujemo i sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, na čijem je čelu gospodin Zvonimir Deković - zaključio je, u autorskom tekstu objavljenom za Hrvatski glasnik, Plenković.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori i ubuduće će, poručio je on, imati podršku hrvatske Vlade kroz brojne projekte usmjerene na očuvanje i promociju hrvatske kulture, jezika i identiteta, kao i zaštitu prava i interesa Hrvata kao manjinskog i autohtonog naroda u Crnoj Gori.

Plenković: Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti sa brodom Jadran i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.
- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.
Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.
On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.
- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.
On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.
- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.
Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.
Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.
Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.
Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.
- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, po optužbama da je ubio svoje roditelje, odloženo je danas nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, prenosi Rojters.
Promjena advokata odbrane dogodila se na sudskom ročištu na kojem se očekivalo da će se Nik Rajner izjasniti da nije kriv, u jednom od najšokantnijih slučajeva ubistva poznatih ličnosti u istoriji Los Anđelesa, navodi agencija.
Umjesto toga, iznošenje optužnice odloženo je po drugi put za tri sedmice. Sudija Višeg suda okruga Los Anđeles ponovo je zakazao ročište za 23. februar i Niku Rajneru dodijelio javnog branioca.
Alan Džekson, bivši tužilac koji je postao advokat za krivičnu odbranu, čiji su klijenti bili brojni nekadašnji velikani iz svijeta šou-biznisa, uključujući i osramoćenog filmskog producenta Harvija Vajnstina, nije naveo na sudu neposredan razlog zbog kojeg se povlači iz slučaja.
Nik Rajner optužen je po dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena u smrtonosnom napadu nožem na svoje roditelje – glumca i reditelja Roba Rajnera (78) i producentkinju Mišel Rajner (70).
Njihova tijela pronađena su popodne 14. decembra prošle godine u njihovoj vili u zapadnom Los Anđelesu, a obdukcijama je utvrđeno da su obje žrtve preminule od „višestrukih povreda oštrim predmetom“.
Ukoliko bude osuđen po optužnici, Nik Rajner suočio bi se sa doživotnom kaznom zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta ili sa smrtnom kaznom.
Nik Rajner, koji je javno priznao višegodišnju borbu sa zavisnošću od droga i periode beskućništva, živio je u kući za goste na imanju svojih roditelja.
Rob Rajner bio je poznat po plodnoj karijeri u šou-biznisu, koja se kretala od zajedničke uloge u televizijskoj komediji iz 1970-ih „Svi u porodici“, do režije filma iz 1989. godine „Kada je Hari sreo Sali“.

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Fudbaleri Budućnosti kao drugoplasirani završili su nastup na kadetskom turniru u Sevilji.
Budućnost je u finalnom meču poražena od domaćina turnira, ekipu Sevilje, 1:0.
Podgorički sastav na putu do finala eliminisao je Sevilju (2:0), Kordobu (3:1), All Canadian (2:1) i u polufinalu Uesku (2:1).
Meč za trofej igran je istog dana kada i polufinale, pa je očigledno da su za takve napore u ovom trenutku spremniji bili domaćini koji na startu turnira nisu imali mnogo šanse protiv ekipe Minje Ljumovića.
- Kadeti su ispisali lijepu evropsku priču osvajanjem drugog mjesta na snažnom međunarodnom turniru u Sevilji. Daroviti dječaci su tokom cijelog turnira pokazali srce, karakter i kvalitet, a nakon sjajne grupne faze pobjeda nad Ueskom u polufinalu (2:1) bila je još jedna snažna potvrda talenta koji posjeduju - stoji u saopštenju podgoričkog tima.
Navodi se da drugo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji zaslužuje veliki aplauz.
- Naši kadeti dostojno su predstavili klub, grad i državu. Omladinska škola Budućnosti je još jednom pokazala da stvara fudbalsku budućnost - i to na međunarodnoj sceni - saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Tag: hrvatska