Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je predstavnika Srbije u rvanju grčko-rimskim stilom Aleksandra Komarova, koji je 21. septembra u Zagrebu osvojio titulu svjetskog prvaka u kategoriji do 87 kilograma, prenosi portal B92.
Prijem je bio organizovan u zgradi Glavnog sekretarijata predsjednika, a Vučić se osvrnuo na proslavu Rusa koji nastupa za Srbiju nakon pobjede u zagrebačkoj Areni, tokom koje je podigao u vazduh tri prsta, piše hrvatski Jutarnji list.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJan184667%2Fstatus%2F1970540685112873092%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970748133912244697%7Ctwgr%5E63e8fec247564dc34a305fd1946f3bfac9a4e252%7Ctwcon%5Es2_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Želim ti se zahvaliti, Aleksandre, na svemu što si učinio za Srbiju. Savršeno govoriš srpski, oženio si se Srpkinjom. On je Srbin ruskog porijekla iz Sankt Peterburga, došao je u Srbiju i puno toga napravio. Jedini čovjek koji je uspio spojiti sve četiri svjetske titule, pionirsku, kadetsku, juniorsku i seniorsku, rođeni prvak. Nakon evropskog zlata, donio nam je i svjetsku titulu iz Zagreba. Posebno smo bili srećni što je pokazao tri prsta, zbog kojih se svi nerviraju, a mi smo bili ponosni i sretni. Važniji je rad i trud. Hvala u ime cijele Srbije, na velikoj borbi i velikom trudu za našu Srbiju, beskrajno smo zahvalni - rekao je Vučić.
Komarov je zahvalio predsjedniku na prijemu, govoreći da mu je velika čast biti tu. Na kraju susreta, predsjednik Vučić dobio je poklon, statuu grčko-rimskog stila rvanja.&nbsp;
Komarov je ranije objašnjavao zašto je pokazao tri prsta.
- Pokazao sam prema svojim navijačima tri prsta jer simbolizuju tri medalje koje sam do sada osvojio za Srbiju. Bio sam evropski prvak, treći na evropskom prvenstvu i sada svjetski prvak. Nisam ni znao da se to može protumačiti drugačije i da bih nekoga moglo uvrijediti ili uznemiriti, žao mi je zbog toga - rekao je Komarov.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić primio svjetskog prvaka: "Posebno sam srećan što si pokazao tri prsta u Zagrebu"

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je da su Crna Gora i Hrvatska blizu rješenja za odštetu logorašima iz Morinja, ističući da to nije stvar finansija, već moralna kategorija.
- Ovdje govorimo o univerzalnim vrijednosti. Odšteta logorašima iz Morinja nije stvar finansija, već moralna kategorija, kao što je pitanje nestalih osoba. Mi još tražimo 1.744 nestale osobe sa Srbijom, 14 sa Crnom Gorom... To nadilazi bilateralna pitanja, to je vladavina prava. Govorim o tome što želimo unutar EU, samo broj članica bez obzira što se u tim zemljama radi, ili vidjeti odlučnost da zaista dijelimo te vrijednosti - rekao je Grlić Radman na 2BS Forumu, na panelu „EU Membership: Breaking Barriers. Building Bridges to the Union“.
Govoreći o brodu "Jadran", kazao je da će se ugovor o sukcesiji "rješavati" nezavisno od puta Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).
- Uvijek smo pominjali školski brod Jadran. Emocionalno smo vezani za njega, on se u Baru našao slučajno jer je išao na remont devedesete. Matična luka mu je Split, on je simbol naš - naglasio je Grlić Radman.
Sa druge strane, njegov crnogorski kolega Ervin Ibrahimović je rekao da koliko Hrvatska misli da "Jadran" pripada njima, &nbsp;jednako Crna Gora smatra da pripada nama.
- Ali pustimo da u pozitivnoj atmosferi i dobroj namjeri rješavamo ta pitanja. Dajmo šansu evropskoj priči Crne Gore. Imamo izvanrednu saradnju, naši timovi zajedno rade i vrlo su srećni - istakao je Ibrahimović.
Kako je ustvrdio, Crna Gora i Hrvatska ne biti na suprtonoj strani.&nbsp;
- Zajedno sa Hrvatskom ćemo brže stići do Brisela - poručio je Ibrahimović.
<h2>Grlić-Radman: Oteto 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu</h2>
Hrvatski ministar je rekao da nije znao da 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu oteto Hrvatima i da se neko drugi uknjižio tamo.&nbsp;
- Po međunarodnom pravu to je neotuđivo. Ne može se dogoditi da se to ne može uknjižiti, još ako postoje presude. To se mora poraviti ako želimo zajedno biti u EU. Ako ste u jednom klubu morate poštovati njena pravila, a EU je zajednica vrijednosti - poručio je Grlić Radman.
Prema njegovim riječima, samo na istini, činjenicama i priznanju se gradi budućnost i dalji odnosi, a ploča u Morinju, ističe, svjedoči tome.
- Ne možemo samo izjednačavati neku krimnju, kao što neki žele reći da je bio neki sukob. Nije bio sukob, nego agresija, znamo što se dešavalo u Dubrovniku, Konavlima... U Srbiji i Crnoj Gori nije bilo nikakvog sukoba, agresija je bila na Hrvatsku, kratko na Sloveniju, na BiH. Moramo priznati istinu, kada je priznamo možemo graditi budućnost i dalje odnose. Samo na istini, činjenicama i priznanju - i drago mi je da ploča u Morinju svjedoči tome - poručio je Grlić Radman.
On se zahvalio Ibrahimoviću na organizovanju događaja u Morinju i rekao da se tako njeguje kultura sjećanja.
- To je dobro i možemo biti ponosni što obilježavamo tu godišnjicu - kazao je Grlić-Radman.

Tamara Klikovac

Grlić-Radman: Blizu smo rješenja za odštetu logorašima, "Jadran" je naš simbol; Ibrahimović: Jednako mislimo da pripada nama

Ona stara teorija po kojoj će prvo ući Srbija, pa će onda ući svi drugi je držala vodu prije 20, a možda i prije 10 godina, danas to apsolutno više ne stoji. Politika je jedna živa stvar koja se mijenja i u politici nema važnije stvari od vremena, od tajminga. Vrijeme je promijenilo odnose, prema tome u ovom trenutku mislim da je za cijelu regiju postoji neka nada i neka šansa - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić.&nbsp;
U Hrvatskoj, kaže Pusić, postoji mnogo veće razumijevanje za političku situaciju u Crnoj Gori nego što je ona očekivala, jer se na neki način Hrvatska u posljednje vrijeme nije previše bavila regionom, ali je pokazala interes da Crna Gora u dogledno vrijeme, kako kaže, postane članica Evropske unije.&nbsp;
- U Hrvatskom je interesu da Crna Gora apsolutno u tome uspije. Moje je mišljenje, a ja nijesam u vlasti više, naravno, ali je to u interesu cijelog regiona, jer iskreno rečeno ako Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju Srbija nikad neće ući u Evropsku uniju. Ona stara teorija po kojoj će prvo ući Srbija, pa će onda ući svi drugi je držala vodu prije 20, a možda i prije 10 godina, danas to apsolutno više ne stoji. Politika je jedna živa stvar koja se mijenja i u politici nema važnije stvari od vremena, od tajminga. Vrijeme je promijenilo odnose, prema tome u ovom trenutku mislim da je za cijelu regiju postoji neka nada i neka šansa - rekla je Pusić.&nbsp;
 
U dijelu crnogorske vlasti, smatra Pusić, koalicija koja cinično nosi ime Za budućnost Crne Gore su protiv ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. &nbsp;Podsjeća da oni( ZBCG) i Demokrate u trenutku kad se Crna Gora približi trenutku napretka na putu prema članstvu izmisli ili, kako kaže, izfabrikuju neki incident ili konflikt.
- Izmisle neku politiku koja ide protiv temeljnih nekih stavova Evropske unije, ili jedne od država članica, a to je najčešće Hrvatska, koja inače ne bih rekla da ima ogromnu ulogu u Evropskoj uniji, ali što se Crne Gore tiče ima vrlo veliku ulogu i u tome će biti vrlo važna. Hrvatska službena politika razumije da je i za Hrvatsku i za cijelu regiju bi bilo važno da Crna Gora uđe, ne u uslovima u kojima vam, što bi se kolokvijalno reklo, guraju prst u oko, malo treba pokazati neku želju da se uđe. Sad Crna Gora ima jedan dio vlasti, koja čini se nije samo protiv ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, jer bez obzira šta govore njihove politike, prijedlozi i inicijative uvijek idu kontratoga i udaljuju je, danas je Crna Gora udaljenija od Evropske unije nego što je bila 2020. godine - zaključila je Pusić.
 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAO3DkLlOcsw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Pusić: U Hrvatskom je interesu da Crna Gora apsolutno uspije i uđe u EU, u politici nema važnije stvari od tajminga

Već nekoliko godina zvanična hrvatska politika odbija da kritikuje destruktivnu, prorusko-antiliberalnu politiku koju vode Viktor Orban i Mađarska, a sada je, valjda u znak zahvalnosti, iz Budimpešte plasiran niz uvreda i neistina na račun Hrvatske. Ukratko, mađarska vlast je poručila da su Hrvati ratni profiteri i gulikože.
- Koliko god Vlada RH to poriče, sigurno žele da profitiraju od rata u Ukrajini. Od početka rata značajno su povećali tranzitnu naknadu za pošiljke nafte kroz Hrvatsku, a sada žele da onemoguće našoj zemlji kupovinu ruske nafte kako bi stekli monopol nad nama i tako na nama zaradili još više novca - napisao je Peter Sijarto u svojoj objavi u subotu na Fejsbuku.&nbsp;
Ministar vanjskih poslova i trgovine reagovao je na činjenicu da su u petak hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar ekonomije Ante Šušnjar odbacili njegove tvrdnje riječima da ono što je Sijarto rekao ne odgovara stvarnosti i da Janaf može da preveze dovoljno nafte.
Hrvatski predstavnici ovoga puta imaju pravo. Mađari sada pokušavaju da lobiraju protiv uvođenja embarga na rusku naftu, a ako im to ne prođe, onda žele da im makar Janaf spusti cijenu. Uz to, njihovi političari otvoreno lažu.
Šta je istina za Mađare pokazao je Levente Mađar, državni sekretar i zamjenik ministra vanjskih poslova i trgovine, koji je održao predavanje u Parizu, gdje je objasnio kako "Mađarska ne želi da ulazi u sukob s Rusijom, već umjesto toga održava pragmatičan odnos s Rusima, kupujući od njih naftu i gas".&nbsp;
Uz to je podsjetio da je nakon Prvog svjetskog rata "Mađarska predala dvije trećine zemlje, dok Ukrajina sada treba da da petinu svoje teritorije, a mir je ponekad bolan". S takvim stavovima mogao bi slobodno da bude diplomatski predstavnik Rusije, a ne zemlje članice EU i NATO-a.
Ali to je Mađarska koju dugi niz godina vodi Viktor Orban, koja predstavlja primjer države koja je remetilački faktor u Evropskoj uniji. Takvo stanovište potvrdio je i Evropski parlament kada je osudio Mađarsku kao "izbornu autokratiju" i zatražio finansijski pritisak na Budimpeštu zbog diskriminacije LGBT osoba i migranata. U izvještaju su osuđeni "namjerni i sistematski napori mađarske vlade" da ugrozi evropske vrijednosti te se smatra da mađarska Vlada krši načela vladavine prava, a tamošnji sistem je opisan kao "hibridni režim izborne autokratije".
Orban otvoreno žali za Velikom Mađarskom, koja uključuje dobar dio Republike Hrvatske, ali njegove ispade redovno su minimizirali i Zoran Milanović i Andrej Plenković, u smislu "ma on se šali". Pod parolom "dobrosusjedskih odnosa" i dolaska mađarskih turista u Hrvatsku, Zagreb već godinama faktički podržava duboko antidemokratski režim Viktora Orbana. To što smo susjedi ne znači ništa. Poljaci i Česi takođe graniče s Mađarima, ali redovno kritikuju mađarsku politiku jer se s autokratama drukčije i ne može.
U Mađarskoj se sljedeće godine održavaju parlamentarni izbori i od fundamentalnog je značaja da pobijedi Peter Mađar, sadašnji lider opozicije i žestoki Orbanov kritičar. Iako tek treba da se vidi kakva će biti njegova politika ako dođe na vlast, resetovanje hrvatsko-mađarskih odnosa gotovo je nemoguće sa sadašnjom garniturom koja vlada u Budimpešti. Današnja Mađarska nije država-partner nego maligna autokratija, slična Vučićevoj Srbiji, i takvom je treba tretirati, a ne podilaziti joj.

Fundamentalno važno da Mađar pobijedi na izborima, inače će Hrvatska imati susjeda sličnog Vučićevoj Srbiji

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović odgovorio je mađarskom ministru spoljnih poslova Peteru Sijartu, koji je optužio Hrvatsku za ratno profiterstvo u energetici.
Sijarto je u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija rekao da Hrvatska iskorišćava ratnu situaciju i naplaćuje veću taksu.
- Nažalost, moramo priznati da nas Hrvati iskorišćavaju. Hrvati profitiraju od ratne situacije. Hrvati nam i dalje naplaćuju ratni porez jer su od početka rata povećali tranzitnu taksu za naftovod pet puta u odnosu na evropski standard - rekao je Sijarto.&nbsp;
S druge strane, uslijedio je odgovor Milanovića, koji je Budimpešti poručio da treba biti opreznija i da ne vidi razlog za nervozu.
- Malo ih to pecka. Mislim da bi trebalo da budu pažljiviji kada govore o tim stvarima. Hrvatska ima obalu, ima gasne kapacitete, ti kapaciteti rastu i daleko prevazilaze hrvatske potrebe, što znači da mogu biti od koristi zemljama bez izlaza na more, tako da ako ih žele - tu smo - rekao je Milanović.
Milanović je dodao da su cijene koje nudi Hrvatska razumne i da usluga ne može biti besplatna.
- Mi smo saveznici, partneri i komšije. Ne možemo nikome ustupiti našu obalu. Na kraju krajeva, MOL ima rafineriju u Rijeci. MOL, koji je suvlasnik INE, upravlja tom rafinerijom. Stoga ne vidim razlog za nervozu - rekao je Milanović.

Mađarska optužuje Hrvatsku za ratno profiterstvo; Milanović: Ne vidim razlog za nervozu

Predsjedništvo Demokratske narodne partije (DNP) pozvalo je da se odbaci svaka mogućnost da se Hrvatskoj prepusti kopneni i morski ulaz na poluostrvu Prevlaka.
Kako se navodi u saopštenju ove partije, na juče održanoj sjednici Predsjedništva DNP-a iskazana je jednoglasna i snažna podrška predsjedniku Milanu Kneževiću i svim njegovim dosadašnjim aktivnostima.
- Analizirajući društveno politički trenutak konstatovano je da sve učestaliji medijski napadi na DNP i njenog lidera samo potvrđuju ispravnost političke borbe ali i snagu partije koja po svim istraživanjima javnog mnjenja bilježi značajan rast -stoji u saopštenju.
Ocijenjeno je da Crna Gora na svom evropskom putu trpi neprimjeren pritisak, ucjene i uslovljavanja od strane Hrvatske, što tvrde, postaje regionalni narativ usmjeren protiv naše države.
- Svakodnevna uslovljavanja, ultimatumi, prijetnje, teritorijalne pretenzije, od strane državnog rukovodstva Hrvatske, njenih poslanika, ambasadora, ali i jednog broja crnogorskih političara koji su postali hrvatska agentura u sopstvenoj zemlji, nikako ne doprinose poboljšanju dobrosusjedskih odnosa i evropskoj budućnosti obije države. Imajući u vidu sve ove činjenice Predsjedništvo DNP-a se snažno protivi isplati bilo kakve ratne odštete za dešavanja u logoru Morinj, sve dok Hrvatska ne isplati ratnu odštetu porodicama nikšićko šavničke grupe čiji su članovi zvjerski mučeni i ubijeni u zloglasnom logoru Lora. Takođe, usvojen je zaključak da školski brod 'Jadran' ni pod kojim okolnostima, pritiscima i ucjenama, Crna Gora ne smije predati Hrvatskoj, jer bi to bio nezabilježeni čin nacionalne kapitulacije. Predsjedništvo DNP-a posebno apostrofira da se odbaci svaka mogućnost da se Hrvatskoj prepusti kopneni i morski ulaz na poluostrvu Prevlaka na čemu agresivno insistira suprotna strana - piše u saopštenju.
Iz Predsjedništva DNP-a su rekli da istovremeno, DNP očekuje da svi državni organi iskažu pijetet i duboko poštovanje prema vojnicima i rezervistima vojske SFRJ koji su na poziv tadašnjeg državnog rukovodstva branili Ustav i teritorijalni integritet zajedničke države".
- DNP poziva predstavnike svih udruženja učesnika rata 1991. da zajednički kroz zakonske inicijative poboljšamo njihov status kako bi dobili zasluženo mjesto u društvu. Ovi ljudi nisu bili izdajnici, ni ratni zločinci, već su se na poziv države odazvali da brane njen Ustav i suverenitet. Zato ne možemo i nećemo prihvatiti njihovu dalju stigmatizaciju jer su svojim patriotizmom i mučeničkim stradanjem zaslužili vječni spomen ali i brigu države za njihove potomke - zaključuje se u saopštenju DNP-a.

Predsjedništvo DNP: Nema predaje Jadrana, odbaciti mogućnost da se Hrvatskoj prepusti kopneni i morski ulaz na Prevlaci

Morana Miljanović, kapetanka jednog od brodova koji je dio Global Sumud Flotile koja ide prema Gazi, objavila je apel vlastima Hrvatske za pomoć zbog višestrukih napada koje je doživjela ova flotila.
Prema snimku koji je objavljen na Fejsbuku, Miljanović traži reakciju hrvatskih vlasti zbog opetovanih napada na brodove u ovoj flotili.
- Suočavamo se s ekstremnom prisutnošću dronova. Sinoć su nas napali dronovi, bilo je 11 incidenata, a prema jedrilicama i većim brodovima bačen je eksploziv - rekla je u videu koji je objavljen u četvrtak.
Specifično se odnosila na napade na flotilu kod grčkog ostrva Krita. Navela je i da se put nastavlja bez obzira na ove incidente.
- Uprkos činjenici da plovimo u skladu s humanitanim pravom i plovimo u međunarodnim vodama, ovaj ničim izazvani i sasvim ilegalni napad ne izgleda kao zadnja prijetnja flotili - dodala je Miljanović.
Iako su Italija i Španija poslale vojne brodove koji sada prate i štite flotilu, Miljanović ne očekuje sličan odgovor od vlasti zemlje iz koje dolazi.
- Kao hrvatska državljanka, nažalost, nemam ništa slično u smislu da bi hrvatska vlada obećala nešto takvo ili izjavila nešto oko poštivanja međunarodnog prava i zaštite mene kao hrvatskog državljana u međunarodnim vodama od ilegalnog napada. Ovim putem apelujem na Hrvatsku da učini nešto po tom pitanju - navela je kapetanka.
Vrijedi još dodati da je Miljanović kapetanica broda Širin, nazvanog po palestinskoj novinarki Širin Abu Akleh koju su ubili izraelski vojnici dok je izvještavala o njihovom upadu u izbjeglički kamp 2022. godine. Riječ je o brodu s kojeg se pruža pravna podrška drugim plovilima flotile.

Hrvatska kapetanka jednog od brodova koji ide prema Gazi zatražila pomoć od Zagreba: Morate učiniti nešto

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu pokrenuo je postupak protiv Hrvatske po tužbi nekadašnjeg predsjednika vlade ove zemlje, Iva Sanadera i šefa mađarskog MOL-a Zolta Hernadija.
Njih dvojica tvrde da u Hrvatskoj nijesu imali pošteno suđenje, prenose mediji. Hrvatski mediji pišu da se Sanader i Hernadi pozivaju na član 6 Konvencije o ljudskim pravima koji garantuje pravedno suđenje.
Smatraju da je njihova osuđujuća presuda bila proizvoljna i protivna garantovanom pravednom suđenju, te načelu jednakosti oružja u krivičnom postupku.
Navode da nijesu mogli iznijeti svoju odbranu, da je sud bez adekvatnih razloga odbacio njihove predloge za izvođenje i uvid u dokaze.
Sanader je u tužbi naveo i javne istupe brojnih političara kao i službene izjave koje su mu, kako je kazao, povrijedile pretpostavku nevinosti, javljaju hrvatski mediji.
Podsjetimo, Sanader je proglašen krivim da je primio 10 miliona eura mito od Hernadija kako bi njegova kompanija MOL preuzela kontrolu nad hrvatskom Inom.
Presuda je postala pravosnažna 2014. godine. Ustavni sud je naredne godine ukinuo presudu uz obrazloženje da niži sudovi nijesu smjeli započeti razmatranje krivice ili nevinosti predsjednika vlade polazeći od zaključka da su ugovori između Vlade Hrvatske i MOL-a bili protivni interesima države. To je, prema Ustavnom sudu, zamaglilo razliku između individualne krivične odgovornosti Sanadera za primanje mita i političke odgovornosti Vlade Hrvatske za sklapanje ugovora, te instrumentalizovalo državni interes u svrhu dokazivanja Sanaderove krivice u krivičnom postupku.
U decembru 2015. godine ponovljeno suđenje Sanaderu spojeno je sa suđenjem Hernadiju, a četiri godine kasnije obojica su osuđeni.
Sanader je nedavno pušten iz zatvora na uslovnu slobodu, a Hernadi je sve vrijeme bio nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Ivo Sanader tužio Hrvatsku sudu u Strazburu

Stoga je ovo priopćenje puno više od puke lokalne skandalozne izjave, ono je poruka crnogorskom društvu, ali i poruka Zagrebu i udarac u hrvatsko-crnogorske odnose
Transparent "Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče", što su ga crnogorski navijači razvili na nedavnoj utakmici između Hrvatske i Crne Gore u Zagrebu, izazvao je ovacije na maksimirskom stadionu, jer bio je to čin priznanja povijesne istine da je Crna Gora sudjelovala u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Umjesto uobičajenog negiranja i povijesnog revizionizma, kajanje i moralna odgovornost. Uistinu lijepa gesta. No nismo trebali dugo čekati reakciju iz Crne Gore. Matica Boke i Miholjski zbor, duboko ispolitizirane udruge koje primjerice rt Oštru i Prevlaku smatraju crnogorskim teritorijem, a Hrvatska im nije ni bliska ni bratska, oglasile su se ovih dana priopćenjem kojim od državnih vlasti zahtijevaju hitno uklanjanje ploče iz nekadašnjeg logora Morinja. Ta je ploča, kažu, "lažava", "istorijski falsifikat i podmukla podmetačina", jer u Morinju su bile zatvorene "naoružane paravojne formacije, čisti teroristi, iako je bilo i civila s dubrovačkog ratišta koji su molili da budu sprovedeni u Morinj kako ne bi bili regrutirani u paravojne formacije ZNG-a ili HOS-a". K tomu, objašnjavaju, "nikakva velikosrpska agresija 1991.-1992. nije postojala", nego je "postojala pobuna naoružanih paravojnih formacija i terorista na teritoriju Socijalističke Republike Hrvatske protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta SFRJ..., pobuna onih koji su ubijali policajce, palili kuće i protjerivali sve one koji nisu bili po mjeri čistokrvne domovine".
Na to tragikomično priopćenje, koje stilom najcrnje srpske propagande grubo prekraja povijest, bilo bi najjednostavnije odmahnuti rukom, jer tko pametan može povjerovati u takva infantilna tumačenja. No kad osvijestimo da iza tih udruga stoje prosrpska vlast u Crnoj Gori i Srpska pravoslavna crkva te da su one zapravo njihov megafon, stvari ipak postaju ozbiljnije. Kad te dvije navodno nevladine organizacije u svom pamfletu relativiziraju patnju civila te otvoreno negiraju postojanje agresije i razaranje juga Hrvatske, odnosno kad stvarnost podvrgavaju ideološkoj verziji koja vrijeđa pamet i memoriju žrtava, to je zapravo glas onih koji Crnu Goru ne žele na Zapadu, nego je guraju u smrtnosni zagrljaj Srbije i njezina patrona Rusije. Stoga je ovo priopćenje puno više od puke lokalne skandalozne izjave, ono je poruka crnogorskom društvu, ali i poruka Zagrebu i udarac u hrvatsko-crnogorske odnose. Simptom je to i šireg problema, jer ovakve udruge i njihovi pokrovitelji ne pomažu u prevladavanju povijesnih nesuglasica i rješavanju otvorenih međudržavnih pitanja, nego svjesno podmeću klipove i proizvode napetosti i netrpeljivost.
Morinj je još uvijek bolna rana, simbol patnje nevinih ljudi, ali i simbol odgovornosti Crne Gore za sudjelovanje u agresiji. Zato bi crnogorska državna vlast, barem onaj dio koji istinski teži članstvu u Europskoj uniji, trebala napokon odlučno reagirati. Ignoriranje ovakvih ispada nije dovoljno, crnogorskoj javnosti potrebna je poruka da država neće tolerirati one koji relativiziraju zločine i da se budućnost ne može graditi na poricanju. Dopusti li da bukači iz Matice Boke i SPC-ova Miholjskog zbora drže predavanja i kroje javni narativ, Crna Gora vratit će se u vrijeme poricanja i iznova postati "drugo oko u glavi", a njezini demokratski politički procesi ugušit će se pod teretom povijesnog revizionizma i svakovrsnog nasilja. Takva Crna Gora postala bi uz Srbiju još jedan smutljivac na ovom turbulentnom području, što Europi, u doba globalne nesigurnosti, najmanje treba. Hrvatskoj pogotovo.

Skandaloznim tumačenjem agresije na Hrvatsku SPC vraća Crnu Goru u 1991.

Smjena generacija i asimilacija učinili su da broj etničkih Crnogoraca u Hrvatskoj u posljednjoj deceniji bude znatno manji. U pokušaju da situaciju poboljša novo rukovodstvo zajednice Crnogoraca Istre pokušava da u aktivnosti uključi što veći broj mladih ljudi sa crnogorskim korijenima. Najvažniji cilj je sačuvati nacionalni identitet. Političkom i ekonomskom situacijom u matici, kažu, nijesu zadovoljni. Crnogorci u najzapadnijoj hrvatskoj županiji žive već gotovo četiri vijeka. Ipak, većina je ovdje stigla nakon drugog svjetskog rata ili sedamdesetih I osamdesetih godina prošlog stoljeća. U Istri danas živi nešto više od 500 Crnogoraca.&nbsp; Danilo Vujisić, rođeni je Istrijan, ali vrlo dobro zna odakle su mu korijeni. Prije dva mjeseca preuzeo je funkciju u Zajednici Crnogoraca i prijatelja Crne Gore – potpredsjednik je Vijeća nacionalne manjine Crnogoraca Pule i njihov predstavnik u gradskoj skupštini. Prioritet, i lični ali i zajednice je očuvanje etničkog identiteta Crnogoraca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921200940_4273281e6db4e49f13748fd0f518a60774647453ecd4cbec13f0faf053e93092.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250921200940_4273281e6db4e49f13748fd0f518a60774647453ecd4cbec13f0faf053e93092" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danilo Vujisić"> <figcaption>Danilo Vujisić(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  - Želim da se forsira Crnogorstvo, jer inače ne bismo postojali. Možda će mi neko zamjeriti na mojim procrnogorskim stavovima ali, baš mi je drago što imam takve stavove &nbsp;i nemam se čega sramiti i mislim da samo pravdam mišljenje mojih đedova. U posljednje vrijeme smo poprilično ugroženi zato što imamo puno ljudi koji nas svrstavaju u nekakav „srpski svet“, što meni smeta- kaže Vujisić. I dodaje da on tačno zna odakle je njegova porodica i da je Morača, odakle potiče, centar Crne Gore. U posljednjoj deceniji broj Crnogoraca u Hrvatskoj je značajno opao. Po popisu iz 2021. zajednica je brojala 3127 članova a samo deset godina ranije bilo ih je oko 4900. Pored biološkog odlaska članstva na smanjenje broja uticali su i drugi faktori. Vidak Mićunović jedan je od najstarijih članova i jedan od osnivača udruženja. Smeta mu, kako kaže, što još uvijek neki od Crnogoraca ne znaju ko su zapravo. - Jedan veliki dio ne znaju još da li su Crnogorci ili Srbi. Meni to najviše smeta, lično mi smeta- kaže Mićunović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921200944_1afb572cae32245d425398875ea4e9d7454099172c7cce3ec3ca80c5fb6c8654.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250921200944_1afb572cae32245d425398875ea4e9d7454099172c7cce3ec3ca80c5fb6c8654" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vidak Mićunović"> <figcaption>Vidak Mićunović(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Sa njim je saglasan i Mirko Vučinić, predsjednik Vijeća nacionalne manjine Crnogoraca Pule koji kaže da se dio ljudi iz Crne Gore ne piše kao Crnogorci. - Ne znam čega se boje, pogotovo ovdje u Istri gdje mislim da nigdje u svijetu nema takvog poštovanja ljudi jednih prema drugima kao što ovdje ima. I stvarno možemo biti sretni što smo na ovom tlu i sa ovim narodom. I sa drugim manjinama- kaže Vučinić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921200944_8fc256e340661504c172d692db91c525b3c86a9c9b0d9aef29af6b522d5bab97.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250921200944_8fc256e340661504c172d692db91c525b3c86a9c9b0d9aef29af6b522d5bab97" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Mirko Vučinić"> <figcaption>Mirko Vučinić(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Danilo Vujisić kaže da je asimilacija jedan od najvećih uzroka smanjenja broja Crnogoraca u Istri ali da za tim nema prevelike potrebe. - Ako je Popović, Petrović, znaću da je porijeklom Crnogorac, ali je dobar dio njih toliko asimiliran da postaju Istrijani. Nema potrebe za tim. I ovako i onako je nas Istra zaista iskreno prigrlila. Recimo, mog oca koji je ovamo došao 1967, pa ni ja sad nemam potrebu za tim. Mislim da više imam potrebu da izrazim Crnogorstvo nego Istrijanstvo koje sam rođenjem dobio- kategoričan je Vujisić.&nbsp; Hrvatska je pitanje nacionalnih manjina riješila ne samo kao ustavnu kategoriju već je usvojila i ustavni Zakon koji tretira njihove potrebe i zahtjeve. Pored toga tu su i brojni međunarodni i bilateralni sporazumi koji dodatno učvršćuju stabilan položaj manjina u zemlji. Ali, bez obzira na skladan suživot i ekonomski pristojan život, oči dijaspore su uvijek uprte ka matici. Politička situacija u našoj zemlji nije dobra ni iz ugla crnogorskih Istrijana.&nbsp; - Nemam ništa protiv Mandića, ali da je četnički vojvoda predsjednik Sabora to je van pameti. Bruka – kategoričan je Vidak Mićunović. Istarski Crnogorci redovno prate dešavanja u Crnoj Gori preko sredstava informisanja. Pored političkih interesuju ih i ekonomske teme vezane za maticu. - Jednostavno ne mogu vjerovati da je dosta toga skuplje nego u Hrvatskoj. Pratim šta se dešava - nešto su podigli penzije, ali mislim da je to populistički potez. Koliko će oni pokriti sve to i koliko će to trajati, to je pitanje, koliko vidim. A da ne govorimo o Mandiću u vlasti, katastrofa- kaže Bogić Bulatović, član udruženja, koji je penziju dočekao u Istri.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921200940_8b00c110d8be0f83d33c494217815d5318b9c25ebfbf413be40a0ea949f3292c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250921200940_8b00c110d8be0f83d33c494217815d5318b9c25ebfbf413be40a0ea949f3292c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Dragan Bošković"> <figcaption>Bogić Bulatović(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  I dok Crnogorci u matici takođe biju bitke kako bi sačuvali nacionalni identitet, novo rukovodstvo istarskih Crnogoraca kao bitan korak vidi obnavljanje okupljanjem potomaka ljudi koji su porijeklom iz Crne Gore. Danilo Vujisić se nada da će u udruženju okupiti što više mladih ljudi. - I što je najvažnije da ćemo disati crnogorski ovako daleko od Crne Gore. To nam je i potrebno, da se što više okrećemo korijenima - dodaje. A stari korijeni dijelom se čuvaju i o njima se najčešće priča u prostorijama Zajednice Crnogoraca I prijatelja Crne Gore, u centru Pule, koje su mjesto okupljanja svih generacija. Vukosava Savić - Rumac, predsjednica Vijeća crnogorske manjine istarske županije kaže da se u udruženju osjeća kao kod kuće. - Meni je Crna Gora sve, to je moja domovina, to je moja majka, ja je obožavam. Ja kad kažem kući ja idem kući u Pulu, da se razumijemo, to je moja druga domovina, ali ovo mi je romantika. Obožavam Crnu Goru- rekla je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921200944_09cc3bac477afde35ae379bdde129be8cba45cc7ad2c7a618e60e92eebcc5216.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250921200944_09cc3bac477afde35ae379bdde129be8cba45cc7ad2c7a618e60e92eebcc5216" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vukosava Savić -Rumac"> <figcaption>Vukosava Savić - Rumac(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Dvije domovine ima i Gojko Nešković porijeklom iz Bara, novoizabrani Predsjednik Zajednice Crnogoraca i prijatelja Crne Gore. - Iste stvari koje me vežu za Crnu Goru vežu me i za Hrvatsku. Ovdje imam prijatelje, dolje imam kumove i prijatelje za cijeli život i to je moje bogatstvo. Ovdje sam osnovao familiju, imam posao. U zajednici sam Crnogoraca nekih zadnjih deset godina. Bez interesa. To me ispunjava da osjetim duh svoje zemlje u toj zajednici- poručio je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921200944_cc5b92061e43f9c14f86f199e0105d03de6679a7aa3729bd8956ff962b90c768.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250921200944_cc5b92061e43f9c14f86f199e0105d03de6679a7aa3729bd8956ff962b90c768" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Gojko Nešković"> <figcaption>Gojko Nešković(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  A duh Crne Gore je bio i do sada, a prema čvrstoj namjeri ovih ljudi će i u budućnosti biti još snažnije prisutan u životu Istre. Bilo da je u pitanju direktno učešće zajednice Crnogoraca u njemu ili razmjena iskustava, znanja ili umjetničkih dostignuća kroz bilateralnu saradnju.

Marija Žižić

Najvažnije je okrenuti se korijenima i disati crnogorski

Osnovni sud u Podgorici poništio je odluku Savjeta Radio i televizije Crne Gore (RTCG) kojom je Boris Raonić u septembru prošle godine ponovo izabran za generalnog direktora javnog servisa. Sud je presudio donio na osnovu tužbe Slavena Knezovića, jednog od kandidata na konkursu, ocijenivši da odluka Savjeta nije bila valjano obrazložena i da nije ispunila standarde pravičnog postupka.
Knezović je Anteni M kazao kako se nada „da će konačno prestati dugogodišnja degradacija profesionalaca i RTCG od strane višestruko nelegalnog direktora“.
Još jednu u nizu presuda o nzakonitim izborima Raonića na čelo Javnog servisa, donio je sudija Mladen Paunović, koji je naveo da Savjet RTCG nije jasno obrazložio zbog čega je dao prednost Raoniću u odnosu na ostale kandidate, niti je naveo koje su konkretne profesionalne reference ili programske rezultate odlučujuće prevagnule u njegovu korist.
Prema presudi, odluka Savjeta broj 01-5984 od 2. septembra 2024. godine poništava se kao nezakonita, a RTCG je obavezana da Kneževiću nadoknadi troškove postupka u iznosu od 453,75 eura u roku od osam dana od pravosnažnosti presude.
<h2>Nedostatak jasnih kriterijuma</h2>
U obrazloženju presude se navodi da Savjet RTCG u spornoj odluci nije precizirao koji su to ciljevi iz Strategije razvoja RTCG 2023–2027 koje je Raonić ispunio bolje od drugih kandidata, niti je pojasnio u čemu su se ogledale prednosti njegovog plana rada.
- Dati razlozi nijesu konkretizovani niti valjano obrazloženi, pa se iz njih ne može zaključiti koji su to ciljevi koje je izabrani kandidat ispunio… na koji način je njegov predloženi plan rada bio više usklađen sa Strategijom razvoja RTCG, niti kojim je programskim mjerama unaprijedio gledanost i međunarodnu informativnost - naveo je sudija Paunović.
Sud je ocijenio da je izostanak jasnih i provjerljivih kriterijuma doveo do proizvoljnosti u odlučivanju, čime je tužiocu onemogućeno da djelotvorno ospori odluku.
- Iako je nesporno činjenica da članovi Savjeta imaju diskreciono ovlašćenje da biraju razloge, odnosno jasni kriterijumi, koji opredjeljuju podršku nekom od kandidata (da li su reference, ukoliko jesu, koje su, da li je raniji rad, radno iskustvo i koje radno iskustvo, na kojim poslovima, kakva je veza između tih poslova i poslova generalnog direktora, da li je to komunikativnost, kao i drugi slični kriterijumi...), jer nije dovoljno samo navesti neke od razloga, bez bilo kakve konkretizacije u čemu se ti razlozi sastoje, kako bi se isti mogli i ispitati – navodi se u obrazloženju presude.
Kako se navodi, Savjet RTCG je bio dužan da obrazloži kojim se konkretnim razlozima rukovodio prilikom donošenja odluke, te koji kriterijumi su konkretno prevagnuli u odnosu na ostale kandidate, prilikom donošenja odluke, čime bi se izbjegla proizvoljnost i omogućilo kandidatima da shvate suštinske razlike na temelju kojih je donesena odluka i kako bi mogli procijeniti i djelotvorno ostvariti svoje pravo na ulaganje odgovarajućeg pravnog sredstva nadležnom organu, ukoliko se nezadovoljni takvom odlukom o izboru.
- U konkretnom slučaju, sud smatra da nijesu primijenjeni objektivni i mjerljivi kriterijumi, odnosno na koji način Savjet RTCG nije sagledao uporedno, uzimajući u obzir sve njihove reference, pojasnivajući iz kog razloga (kriterijuma) cijeni da je bolji jedan kandidat, a prema kom kriterijumu je bolji drugi, da bi zbirno, na kraju, mogao ocijeniti koji kriterijumi su odlučujući i koji ga u većini opredjeljuju za jednog kandidata, u konkretnom Borisa Raonića – navodi se u obrazloženju presude
Knezović je tokom postupka ukazivao da je Boris Raonić prethodna dva mandata na čelu RTCG obavljao na nezakonit način, što je, kako je naveo, utvrđeno pravosnažnim sudskim presudama. Takođe je naglasio da interes javnosti ne može biti da ista osoba bude imenovana na tu funkciju treći put, uz okolnost da prethodna imenovanja nijesu bila zakonita.
Protiv ove presude može se podnijeti žalba Višem sudu u Podgorici u roku od osam dana od prijema pisanog otpravka.

Osnovni sud: Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora i prošle godine

Skeptičan sam - rekao je njemački kancelar Fridrih Merc (Hrišćansko-demokratska unija, CDU) osvrćući se na novi model dobrovoljnog služenja vojnog roka, o kojem je koalicija već postigla dogovor. Kroz novi model, koji bi trebalo da počne 2026. godine, Bundesver želi da pridobije dodatno osoblje.
Nacrt zakona je ove nedjelje trebalo da bude razmatran u Bundestagu. Međutim, sumnje u uspjeh ovog modela su toliko izražene unutar konzervativnih stranaka CDU i CSU da ih je i sam kancelar javno iznio.&nbsp;
- Pretpostavljam da se nećemo zaustaviti samo na dobrovoljnosti - rekao je u nedjelju uveče na njemačkom javnom televizijskom servisu ARD.
<h2>Prvo čitanje nacrta zakona je odloženo</h2>
Merc time nije samo dodatno podstakao debatu o povratku obaveznog vojnog roka, već je i ponizio koalicionog partnera, njemačke socijaldemokrate (SPD). Nacrt zakona potiče iz kabineta socijaldemokratskog ministra odbrane Borisa Pistoriusa. Rasprava o nacrtu je sada odložena za narednu sednicu Bundestaga. Zakon predviđa atraktivnije uslove za mlade koji žele da služe u Bundesveru. Ipak, odluka ostaje dobrovoljna, povratak obaveznoj vojnoj službi za sada nije planiran.
Generalni sekretar SPD-a, Tim Klisendorf, kritikovao je kancelarovu javno pokazanu sumnju.&nbsp;
- U koaliciji smo se jasno dogovorili: to je dobrovoljno služenje vojnog roka - naglasio je u Berlinu.&nbsp;
Neshvatljivo mu je da to CDU i CSU stalno dovode u pitanje. Ova debata, koja se „stalno ponavlja“, zbunjuje mlade ljude.
<h2>Krajem avgusta vladalo je jedinstvo u kabinetu</h2>
Vlada je krajem avgusta usvojila nacrt zakona koji sada izaziva napetosti u koaliciji. Tim povodom je kabinet održao sjednicu berlinskom sjedištu Ministarstva odbrane. Na ovom simboličnom mjestu su se socijaldemokrati i demohrišćani dogovorili da vojna služba za sada ostaje dobrovoljna, kako je i navedeno u koalicionom sporazumu.
Međutim, ukoliko ne budu ispunjeni ciljevi u pogledu broja vojnika ili se bezbjednosna situacija drastično pogorša, vlada bi uz odobrenje Bundestaga mogla odlučiti o povratku obavezne vojne službe – i to je predviđeno zakonom. Ipak, zakon za sada ne sadrži „automatsku" reaktivaciju obaveze u slučaju da se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca.
Automatizam sada ponovo traže konzervativni političari. Oni kritikuju nedostatak jasnih ciljeva kad je riječ o povećanju broja vojnika. Ukoliko se ti ciljevi ne ostvare, potrebni su mehanizmi za povratak obaveznog služenja vojnog roka.
Socijaldemokrati odbijaju tu mogućnost. Inače, obavezno služenje je 2011. ukinuo tadašnji demohrišćanski ministar odbrane Karl-Teodor cu Gutenberg. Ministar Pistorius naglašava da Bundesver trenutno nema kapacitete da primi i obuči čitave generacije mladih muškaraca. To priznaje i kancelar Merc. U svakoj generaciji ima oko 350.000 mladih muškaraca koje Bundesver ne bi mogao sve da pozove, rekao je kancelar.
<h2>Već sada se prijavljuje više dobrovoljaca</h2>
Bundesveru je na srednji rok potrebno 260.000 aktivnih vojnika kako bi ispunio NATO ciljeve i bio sposoban za odbranu u svjetlu prijetnje iz Rusije. Trenutno ih ima oko 182.000. Broj prijavljenih već raste: dok je prošle godine oko 10.000 mladih muškaraca i žena dobrovoljno služilo vojni rok, u avgustu ove godine ih je već bilo 13.000.
S obzirom na taj rast, Pistorius vjeruje da će dobrovoljni vojni rok privući dovoljno novog osoblja. Posebno jer zakon sadrži i obavezne elemente: svi muškarci sa navršenih 18 godina moraće da ispune upitnik, dok je za žene to dobrovoljno. U njemu će morati da navedu da li su spremni da služe u Bundesveru. Od 2027. godine, planira se i obavezna regrutacija za sve mlade muškarce.
Generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer takođe se zalaže da se prvo isproba model dobrovoljne službe. Sa vojnog stanovišta mu je važno „da to ide brzo i da sada više ne raspravljamo dugo“, kako bi već u januaru upitnici mogli biti poslati, rekao je najviši njemački oficir za ARD.
<h2>Kritika zbog „vojske sa upitnikom“</h2>
Posebno oštre kritike uputio je premijer Bavarske i predsjednik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Zeder, koji smatra da je povratak obaveznom vojnom roku neizbježan.&nbsp;
"Vojska sa upitnikom“ ili „mlaka verzija vojnog roka“ ne pomaže nikome. I ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU),jedan je od poznatijih zagovornika obaveznog vojnog roka.
Pošto obavezni vojni rok za muškarce nikada nije izbrisan iz njemačkog Ustava, može se ponovo uvesti jednostavno – zakonom. Drugačije bi bilo kada bi se uvodio obavezan vojni rok i za žene ili obavezna godina društvene službe za sve mlade. Kancelar Merc je to ponovo pomenuo, ali za tako nešto bi bila potrebna promjena Ustava. Međutim, za to bi bila potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu, koja u ovom sazivu nije realna.&nbsp;
- To bi u svakom slučaju trajalo duže – a to vrijeme nemamo - upozorio je generalni inspektor Brojer.

Merc sumnja u dobrovoljno služenje vojnog roka

U Parku prirode Piva snimljena je mečka sa dvoje mečadi pored puta. 
Snimak objavljen na društvenim mrežama Parka prirode Piva, nastao je u blizini mjesta Brezna. 
Na snimku se vidi mečka sa mladuncima kako bježi iznad puta. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1115590520684304&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) U Pivi snimljena mečka s mečadima

U Indiji se ponovo bilježi niz tragičnih smrti djece povezanih s upotrebom kontaminiranih sirupa protiv kašlja, što je izazvalo ogorčenje javnosti i otvorilo pitanje slabog nadzora nad farmaceutskom industrijom u zemlji.
Početkom septembra, u malom gradu u saveznoj državi Madja Pradeš, zabilježen je niz neobjašnjivih smrti djece uzrasta od jedne do šest godina. Najmanje jedanaest mališana umrlo je svega nekoliko dana nakon što su uzeli uobičajeni sirup protiv kašlja. Nakon ispitivanja vode, hrane i drugih mogućih uzroka, otkriveno je da su djeca umrla od zatajenja bubrega.
Laboratorijska analiza u gradu Čenaju potvrdila je najgore sumnje – sirup je sadržavao 48,6 odsto dietilen glikola, industrijskog rastvarača koji nikada ne bi smio biti sastavni dio ljekova. Ova supstanca izaziva teško trovanje i često dovodi do otkazivanja bubrega.
Slična tragedija zabilježena je i u susjednoj saveznoj državi Radžastan, gdje je dvoje male djece preminulo nakon uzimanja lokalno proizvedenog sirupa koji sadrži dekstrometorfan – supresant kašlja koji se smatra nesigurnim za malu djecu.
Za Indiju, ove tragedije imaju bolan prizvuk već viđenog. Tokom posljednjih decenija, više desetina djece izgubilo je život zbog sirupa koji su sadržavali dietilen glikol. Godine 2023, sirupi proizvedeni u Indiji povezani su sa smrću sedamdesetoro djece u Gambiji i osamnaestoro u Uzbekistanu. Slični slučajevi bilježeni su i u Kašmiru 2019. i 2020. godine.
Iako su vlasti nakon svake tragedije obećavale reforme, kontaminirani sirupi se redovno vraćaju na tržište, što ukazuje na duboku krizu u sistemu kontrole ljekova. Stručnjaci tvrde da indijsko tržište ljekova pati od slabog nadzora, korupcije i neujednačene kontrole nad stotinama manjih proizvođača koji sirupe prodaju bez odobrenja, često i bez recepta.
Nakon posljednjih smrti, Ministarstvo zdravstva Indije apelovalo je na „racionalnu upotrebu“ ljekova protiv kašlja, zaplijenilo sporne uzorke, obustavilo prodaju i pokrenulo istragu.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u prepisivanju, nego u samom sistemu. Indijsko tržište sirupa protiv kašlja, procijenjeno na 262,5 miliona dolara u 2024. godini, očekuje se da će do 2035. narasti na 743 miliona dolara – što, prema analitičarima, ukazuje na duboku zavisnost zemlje od ovih ljekova koji često više štete nego koriste.
Sirupi protiv kašlja, koji se obično reklamiraju kao brza pomoć kod upornog kašlja, sadrže mješavinu antihistaminika, dekongestiva i ekspektoranata, a njihova stvarna efikasnost je upitna. Većina dječijih kašljeva prolazi sama od sebe u roku od nekoliko dana, tvrde pedijatri.
- Ne prepisujem sirupe osim ako dijete ne može da spava zbog jakog kašlja. U tim slučajevima dajem blagi sirup isključivo radi olakšanja, a ne liječenja - kaže dr Radžaram D. Kare, pedijatar iz Mumbaja.
Uprkos tome, sirupi se i dalje masovno koriste, posebno u ruralnim dijelovima Indije gdje do 75 odsto primarne zdravstvene zaštite pružaju neregistrovani „seoski medicinski praktikanti“, često bez formalne medicinske obuke. U takvim sredinama, sirup protiv kašlja često je jedini „lijek“ koji je dostupan.
- Ljudi u manjim gradovima i selima često vjeruju lokalnim prodavcima ljekova koji nemaju nikakvu farmaceutsku kvalifikaciju. Kvalitet ljekova u tim područjima je višestruko lošiji nego u većim gradovima - upozorava Dineš Takur, bivši farmaceutski stručnjak i sadašnji istraživač javnog zdravstva.
Dodatni problem predstavljaju nestrpljivi roditelji i nedovoljna edukacija ljekara. „Vidio sam čak i pedijatre sa specijalizacijom koji propisuju ambroksol sirup djeci mlađoj od dvije godine, iako ga oni ne mogu iskašljati, pa može dovesti do upale pluća“, kaže dr Kafil Kan iz Utar Pradeša.
Stručnjaci upozoravaju da Indiji hitno treba jasna politika o upotrebi sirupa protiv kašlja i nacionalna kampanja edukacije ljekara i roditelja.
- U pitanju su životi djece“, kaže jedan od doktora iz Madja Pradeša koji je prepisivao smrtonosni sirup, pravdajući se riječima: „Taj sirup prepisujem već petnaest godina.“

Više djece umrlo zbog sirupa za kašalj u Indiji, vlasti apeluju na "racionalnu upotrebu"

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: hrvatska