Hrvatski premijer Andrej Plenković upravo je objavio da će se prvi krug predsjedničkih izbora održati 29. decembra
Rekao je to u obraćanju nakon održane sjednice predsjedništva HDZ-a. 
- Predsjednički izbori će biti 29. decembra, u nedjelju - kazao je Plenković. 
Ovo znači i da će se drugi krug, ako ga bude, održati 12. januara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Plenković: Izbori za predsjednika Hrvatske 29. decembra

Službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) upali su jutros u kuću hrvatskog ministra zdravlja Vilija Beroša.
Pripadnici su sa nalozima za pretres došli na adresu Beroša, prenosi N1 Zagreb saznanja Jutarnjeg lista.
Prema prvim informacijama, na meti istražitelja je, uz ministra, i nekolicina visokopozicioniranih ljekara, među kojima su i direktori nekih bolnica.
USKOK je objavio saopštenje u kojem navodi da se sumnja na koruptivna djela.
Radi se o nabavkama dualnih mikroskopa za neurohirurgiju, koji su navodno "debelo" preplaćeni.
- Hapšenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su izviđaja koje je prethodno proveo USKOK. Navedene radnje sprovode se na području Zagreba i Skradina u odnosu na više osoba, od kojih je jedan visoki državni zvaničnik, a za koje se osnovano sumnja da su počinile koruptivna krivična djela. USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenih donijeti odluku o daljem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost - saopštio je USKOK.
Prethodno je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Hrvatske Tomislav Dulibić izjavio je za HRT da ne zna zašto je policija upala u kuću ministra Beroša.&nbsp;
- Kada dođem u Ministarstvo vjerovatno ću imati neke druge informacije. Mogu reći za pacijente i građane da će sve dalje funkcionisati normalno - kazao je Dulibić.

Policija upala u kuću ministra zdravlja Hrvatske

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da se apsolutno moraju napraviti dodatni napori da se poboljšaju odnosi sa Hrvatskom, navodeći da Crna Gora već sada mora baviti sa određenim otvorenim pitanjima koja ima sa tom zemljom.
- Hrvatska je ozbiljan partner, ne samo kada su u pitanju evropske integracije, nego i u dijelu dobrosusjedskih odnosa. Do sada smo imali sajne odnose, sigurna sam da ćemo nesuglasice rješavati. Hrvatska nam je prethodnih 12 godina slala ekspertsku pomoć u integracijama koja nam je značlila, ali moramo pokazati spremnost sa naše strane - postoje određena otvorena pitanja kojima se moramo baviti već sada - rekla je Gorčević u Centralnom dnevniku na TV Nova M, nakon predstavljanja posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore.
Ona je rekla da je Izvještaj EK najbolji do sada i u Vladi su, kako je rekla, izuzetno zadovoljni njegovim sadržajem.
- Ovo je napredak koji se ocjenjuje kao dobar. Sve ono što smo obećali prije samo godinu dana, ovaj izvještaj je pokazao i da postoje reforme, napredak i rezultati - navela je Gorčević.
Komentarišući reformu izbornog zakonodavstva na koju poziva EK, Gorčević je rekla da od strane Vlade postoji volja da zakonodavstvo i prijedlozi zakona idu u pravcu stabilizacije izbornog zakonodavstva, ali da su određene procedure u rukama Odbora za svaobuhvatnu izbornu reformu.&nbsp;
Očekuje i da će se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ubrzo naći u proceduri.
- Ali moramo podsjetiti da je za ovu vrstu izbornog zakonodavstva potrebna dvotrećinska većina. Ozbiljne preporuke moraju doći i od Skupštine i da shvatimo zašto je bitno izborno zakopnodavstvo, ne samo zbog preporuka Evropske komisije, već rješavanja izborne krize u više opština - navela je Gorčević.
Takođe, Gorčević očekuje i da će do kraja godine Vrhovni sud izaći iz v.d. stanja, te da će biti izabran predsjednik te institucije u punom kapacitetu.
- To više nije sada u nadležnosti Vlade, već Sudskog savjeta, ali to je obaveza koju moramo da ispunimo kao država. Što je bilo do Vlade mi smo ispoštovali. Nadamo se da će se taj izbor desiti do kraja godine, na zadovoljstvo svih - naglasila je Gorčević.
Prema njenim riječima, plan da Crna Gora do 2026. godine zatvori sva poglavlja, a da do 2028. postane članica Evropske unije je ambiciozan, ali izvodljiv.
- Po prvi put imamo jasan plan kada ćemo zatvoriti koje poglavlja. Ako postoji politička stabilnost, sigurna sam da je to izvodljivo. Izvještaj predstavlja ono što je suština - a to je da su evropske integracije bile prioritet Vlade i da će to biti do kraja mandata - istakla je ministarka.
Ona je istakla da će Vlada Izvještaj EK korititi mapu puta za dalji napredak ka Evropskoj uniji.
- Jedna tačka koja nas uvijek spaja su evropske integracije. Nadam se da će nas spajati i ubuduće - zaključila je Gorčević.

Tamara Klikovac

Gorčević: Već sada se moramo baviti otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, predsjednika Vrhovnog suda izabrati do kraja godine

Načelnik Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu Ante Ćorušić stradao u ovoj instituciji pri pada, saznaje N1 Zagreb.
Informaciju o Ćorušićevoj smrti potvrdio je i ministar Davor Božinović rekavši da je policija na pločniku pored zgrade KBC-a Zagreb pronašla mrtvu osobu.&nbsp;
- Sve aktivnosti policije u takvim slučajevima se preduzimaju - rekao je Božinović.
Prema nezvaničnim informacijama, Ćorušić je pao s protivpožarnih stepenica, s visine između sedam i osam metara, javlja N1 Zagreb.
U toku je policijski uviđaj.

Načelnik KBC-a Zagreb pao u bolnici i poginuo

Odnosi Hrvatske i Crne Gore su dobri. Razumijem da su neki zastupnici imali potrebu staviti naglasak na nešto što ih tišti - Rezoluciju o Jasenovcu. To je bilo potpuno bespotrebno ali je iza nas - poručio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović odgovarajući na novinarska pitanja na pres konferenciji tokom Samita Brdo-Brioni procesa.
On je rekao da će paziti što govori s obzirom na to da je u Crnoj Gori gost i jer ne želi da to gostoprimstvo naruši.
- Tri zastupnika u Skupštini su proglašeni personom non grata i u tome nijesam sudjelovao. Treba biti oprezan kad se nekome daje status non grata, ovim ništa ne impliciram... Znam ime jednog od to troje ljudi - rekao je Milanović.
<h2>Uloga Hrvatske je da ohrabruje</h2>
On je kazao da je Brdo-Brioni proces oblik komunikacije među ljudima i državama - od kojih neke nemaju uzajamno priznanje. Zato je kazao da je sve to vrijedno truda.
Milanović je konstatovao da evropski put njegovih komšija traje godinama.
- Budemo li ovoliko čekali države će izgubiti strpljenje. Crna Gora koja je međunarodno priznata država, Kosovo koje kao državu koju još nije priznalo pet evropskih država... Ja našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom - poručio je Milanović.
Evropska unija, kaže, ima svoje izazove.
- To je ogroman i inertan sistem od kojeg imamo koristi - bilo bi nepošteno reći da nemamo, ali ja u tome ne vidim nikakvu ideologiju, ni domovinu. Moja domovina je Hrvatska, još uže - oni krajevi u kojima sam stasao - naveo je on.
<h2>Pirc Musar: Crna Gora ima najbolju perspektivu&nbsp;</h2>
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar ocijenila je da Crna Gora među državama Zapadnog Balkana ima najveći napredak na evropskom putu.
- I najbolju perspektivu - dodala je ona.
Pirc Musar se osvrnula i na činjenicu da je Zapadni Balkan u posljednjoj deceniji napustilo 4.8 miliona mladih ljudi.
- To bi trebalo sve da nas zabrine - rekla je ona.
U kontekstu razorniih poplava u Bosni i Hercegovini, kazala je da se pokazalo koliko je važna solidarnost među zemljama u regionu.
- Svi su uputili pomoć - i Hrvatska i Slovenija. Takva solidarnost, kada vam priroda zada udarac, potrebna nam je i na drugim političkim područjima - poručila je Pirc Musar.
<h1>Uloga Hrvatske je da ohrabruje, EU je intertan sistem</h1>
Milanović je kazao da je Brdo-Brioni proces oblik komunikacije među ljudima i državama - od kojih neke nemaju uzajamno priznanje. Zato je poručio da je to vrijedno truda.
Milanović je konstatovao da evropski put njegovih komšija traje godinama.
- Budemo li ovoliko čekali države će izgubiti strpljenje. Crna Gora koja je međunarodno priznata država, Kosovo koje kao državu koju još nije priznalo pet evropskih država... Ja našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom - poručio je Milanović.
Evropska unija, kaže, ima svoje izazove.
- To je ogroman i inertan sistem od kojeg imamo koristi - bilo bi nepošteno reći da nemamo, ali ja u tome ne vidim nikakvu ideologiju, ni domovinu. Moja domovina je Hrvatska, još uže - oni krajevi u kojima sam stasao - naveo je on.

Anja Ivanović

Milanović: Odnosi Hrvatske i Crne Gore su dobri, Rezolucija o Jasenovcu bila bespotrebna - ali je to iza nas

Brdo-Brioni proces je oblik komunikacije među ljudima i državama - od kojih neke nemaju uzajamno priznanje - poručio je na današnjem Samitu predsjednik Hrvatske Zoran Milanović dodajući da je to vrijedno truda.
Milanović je konstatovao da evropski put njegovih komšija traje godinama.
- Budemo li ovoliko čekali države će izgubiti strpljenje. Crna Gora koja je međunarodno priznata država, Kosovo koje kao državu koju još nije priznalo pet evropskih država... Ja našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom - poručio je Milanović.
Evropska unija, kaže, ima svoje izazove.
- To je ogroman i inertan sistem od kojeg imamo koristi - bilo bi nepošteno reći da nemamo, ali ja u tome ne vidim nikakvu ideologiju, ni domovinu. Moja domovina je Hrvatska, još uže - oni krajevi u kojima sam stasao - naveo je on.

Milanović: Naša uloga je da ohrabrujemo kandidate za EU da ne klonu duhom i akcijom

Izuzetna mi je čast &nbsp;što sam danas domaćin Samita Brdo-Brioni procesa koji je bio još jedna prilika da ponovimo jedinstvenu poruku: da je naš prostor zajedničkih vrijednosti, mira i prosperiteta i da EU nije cjelovita i potpuna bez Zapadnog Balkana - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na pres konferenciji za medije nakon plenarne sjednice lidera regiona.
&nbsp;Činjenica da ovu poruku šalju upravo iz Crne Gore, koja je nedavno dobila IBAR i koja je regionalnu saradnju postavila kao ključni prioritet, prema njegovim riječima, ima duboku vrijednost.&nbsp;
- Uvjeren sam da će uspjeh Crne Gore biti podsticaj i drugim zemljama regiona i krupan korak za cijeli Zapadni Balkan - rekao je Milatović.
Podvukao je da je proširenje EU geopolitički, ali i moralni cilj.
- S uzdrmanim svjetskim poretkom i uslovima rastuće globalne nestabilnosti, moje čvrsto uvjerenje je da smo kao lideri Zapadnog Balkana svjesni ovog važnog geopolitičkog i političkog trenutka, novog prostora za proširenje, i da smo spremni da još jače u narednom periodu iskoristimo ovaj izazov i priliku - naveo je Milatović dodajući da je cilj zelena i prosperitetna budućnost.
Crna Gora, podvlači Milatović, jeste i uvijek će biti zemlja koja je u potpunosti posvećena dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj stabilnosti.
<h1>Milanović: Naša uloga je da ohrabrujemo kandidate za EU da ne klonu duhom i akcijom</h1>
Brdo-Brioni proces je oblik komunikacije među ljudima i državama - od kojih neke nemaju uzajamno priznanje - poručio je na današnjem Samitu predsjednik Hrvatske Zoran Milanović dodajući da je to vrijedno truda.
Milanović je konstatovao da evropski put njegovih komšija traje godinama.
- Budemo li ovoliko čekali države će izgubiti strpljenje. Crna Gora koja je međunarodno priznata država, Kosovo koje kao državu koju još nije priznalo pet evropskih država... Ja našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom - poručio je Milanović.
Evropska unija, kaže, ima svoje izazove.
- To je ogroman i inertan sistem od kojeg imamo koristi - bilo bi nepošteno reći da nemamo, ali ja u tome ne vidim nikakvu ideologiju, ni domovinu. Moja domovina je Hrvatska, još uže - oni krajevi u kojima sam stasao - naveo je on.

1250x600

1084x550

Milatović: Evropska unija nije cjelovita bez Zapadnog Balkana, ovo je prostor zajedničkih vrijednosti, mira i prosperiteta

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovaće sjutra u Hrvatsku na samit Ukrajina - Jugoistočna Evropa u Dubrovniku, čiji je suorganizator zajedno sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, javljaju zagrebački mediji.
Glavni cilj dubrovačkog sastanka je solidarnost i podrška zemalja jugoistočne Evrope Ukrajini koja se već više od dvije i po godine suočava s ruskom agresijom.
Na samitu bi, osim Zelenskog i Plenkovića, trebalo da učestvuju visoki zvaničnici 12 zemalja regije, među njima troje predsjednika, pet premijera i četiri ministra spoljnih poslova.
Očekuje se da će na Samitu biti usvojena Dubrovačka deklaracija, koja bi trebalo da bude na tragu ranijih deklaracija sa prethodba dva samita u Atini i Tirani.
Glavne tačke deklaracije će, prema nezvaničnim saznanjima, uključiti osudu ruske agresije, podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine uključujući i poluostrvo Krim, podršku mirovnom planu predsjednika Volodimira Zelenskog, zahtjev za procesuiranjem ratnih zločina u Ukrajini, podršku evrointegracijama Kijeva i članstvu u NATO kad se za to steknu uslovi.
Jedna od tačaka Deklaracije biće i podrška energetskoj bezbjednosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata.
Na marginama samita Plenković i Zelenskij trebali bi potpisati sporazum o saradnji između Hrvatske i Ukrajine kojim bi se formalizirale aktivnosti između dvije zemlje koje već postoje, osobito na području humanitarne pomoći, razminiranja i procesuiranja ratnih zločina.
Na trećem samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa očekuje se dosad najveći odziv visokih zvaničnika zemalja regiona.
Najavljen je dolazak predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednice Kosova Vjose Osmani, premijera Grčke Kiriakosa Micotakisa, Bugarske Dimitra Glavčeva, Albanije Edija Rame, Sjeverne Makedonoje Hristijana Mickoskog i predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto.
Turska, Srbija, Rumunija i Moldavija biće predstavljene na nivou ministara spoljnih poslova, piše Hina.

Zelenski dolazi u Dubrovnik na samit Ukrajina – Jugoistočna Evropa

&nbsp;saopšteno i da su netačna njihova saznanja o tome da je sa prvog sprata Višeg suda pala WC šolja u navedenu prostoriju, koja informacija je uprkos tome objavljena, dok se portal E TV Višem sudu nije obraćao za informisanje povodom ove teme.
Predsjednik Višeg suda stoji na raspolaganju da se autori ovih tekstova, u ponedeljak, neposrednim uvidom uvjere u neistinu plasiranih informacija.
Jeftinim senzacionalizom autori navedenih tekstova obmanuli su javnost.
Povodom &nbsp;teksta objavljenog na portalu Vijesti pod naslovom “WC šolja iz toaleta sa prvog sprata Višeg suda, propala u krivičnu pisarnicu” i &nbsp;teksta objavljenog na portalu E TV, pod naslovom “SKANDALOZNO:WC šolja sa prvog sprata Višeg suda propala u krivičnu pisarnicu”, Viši sud demantuje ovu informaciju.
Naime, istina je da &nbsp;se u prostoriji u kojoj se nalazi krivična pisarnica Višeg suda obrušio dio plafona, koja informacija je i saopštena za portal Vijesti. Sanacija nastalog problema i utvrđivanje preciznog uzroka istog &nbsp;je u toku, a &nbsp;navedeno je u nadležnosti Uprave za imovinu.

Hrvatska: Kombi s migrantima sletio s puta, ima stradalih i povrijeđenih

Zbog obilnih kiša u Hrvatskoj rastu vodostaji rijeka, mnoge kuće i objekti u Ogulinu su pod vodom, kao i područje Karlovca, a za područje rijeka Kupe i Korane na snazi je vanredno stanje.
Vodostaj Dobre opada, a Save i Odre raste, prenosi HRT.
Na području Karlovca proglašene su vanredne mjere zbog vodostaja Kupe, a zbog Korane i vanredno stanje.
Neki putevi su poplavljeni pa se stanovnici jedva probijaju do svojih domova.
U Ogulinu je Dobra poplavila desetak kuća i privrednih objekata, a neka naselja su odsječena.
Poplavljeno je naselje Brodarci uz rijeku Kupu, gdje su stanovnici morali da spašavaju domaće životinje.
Vozači se upozoravaju da su zbog vode na putu zatvoreni državni putni pravci Kalovac - Blatnica Pokupska - Koritinja - Šišljavić - Rožan Breg, Gradec Pokupski - Lijevo Sredičko, putevi u Ogulinu i putevi Ozalj - Karlovac u mjestu Mahićno i Jurovski Brod - Donji Bukovac. Zatvoren je i regionalni put Gornji Kosinj - Bakovac, kao i mnoge lokalne saobraćajnice na tim područjima.
Zbog poplavljenih puteva na području Ozlja i Karlovca, organizatori međunarodne biciklističke trke CRO Race morali su da skrate subotnju petu etapu, prenosi Tanjug.

Rastu vodostaji rijeka u Hrvatskoj, mnoge kuće pod vodom

Antiraketna baza Sjedinjenih Američkih Država u naselju Redžikovo u Poljskoj je ''prioritetna meta za potencijalnu neutralizaciju'', izjavila je portparolka ruskog Minsitarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. 
- S obzirom na nivo prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza protivraketne odbrane u Poljskoj je odavno uključena među prioritetne ciljeve potencijalne neutralizacije. Ako je potrebno, to se može postići korišćenjem širokog spektra naprednog naoružanja - rekla je Zaharova, objavio je TASS, a prenosi Tanjug.
Zaharova je ranije danas ocijenila da intenziviranje konfrontacije Zapada sa Rusijom neće poboljšati život u Evropi.

Zaharova: Antiraketna baza SAD u Poljskoj prioritetna meta

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski reagovao je danas na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time ekslairana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.
- 'Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije - rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.
On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji bilo &nbsp;uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, "i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika''.

Zelenski: Ispaljivanjem nove ruske rakete eksalirana situacija i prekršena Povelja UN

Ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović kazao je da nije zadovoljan brojem resora koje ta partija ima u Vladi, navodeći da imaju kadrova koji mogu da popune jača mjesta u izvršnoj vlasti. 
 
Ibrahimović je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje "dobri politički trgovci", rekao da BS-u niko ništa nije poklonio i da nijesu trgovali. 
 
Kako je rekao, BS može pomoći da Crna Gora u što kraćem periodu postane punopravna članica Evropske unije (EU). 
 
- Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava - mogu vam reći i da nijesam. BS ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi -naveo je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su u 44. Vladu ušli samostalno, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU. 
 
- Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli - dodao je Ibrahimović. 
 
Kako je naveo, kada osjete da 44. Vlada "nema kiseonika" za evropski put, napustiće Vladu. 
 
- Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku - 100 posto za EU - naglasio je Ibrahimović. 
 
On je istakao da Crna Gora ide prema EU i prosperitetu. 
 
- Svi izvještaji koje dobijamo sa međunarodnih adresa pokazuju da smo na pravom putu - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da ne bi komentarisao izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je Aliju Balijagića osumnjičenog za dvostruko ubistvo povezao sa vjerskim fundamentalizmom. 
 
- Imam mišljenje, ali kao ministar vanjskih poslova ne bih ga iznosio - naveo je Ibrahimović. 
 
On je podsjetio da će 2. decembra predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otputovati u zvaničnu posjetu Turskoj i najavio da će uskoro u Ankaru u zvaničnu posjetu putovati i premijer Milojko Spajić. 
 
Upitan o inicijativi da srpski jezik postane službeni, Ibrahimović je kazao da se zna kako se mijenja Ustav. 
 
On je pojasnio da taj nacrt treba da glasa dvije trećine poslanika i isto toliko predlog, pa nakon toga tri petine upisanih birača na referendumu da glasa za promjenu u Ustavu. 
 
- Radi se o populističkoj politici - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su njegovi odnosi sa bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem "skoro kao ranije". 
 
Ibrahimović je naveo i da nema nikakav spor sa predsjednikom Opštine Rožaje Rahmanom Husovićem. 
 
Kako je rekao, žao mu je što su neki ljudi napustili BS, ali da svako ide gdje mu je bolje. 
 
- Vidjećete na izborima 2027. kakav će biti rezultat BS. Zahvalan sam na svemu što su pomogli BS i želim da nađu sreću u drugim partijama -kazao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Nijesam zadovoljan brojem ministarstava

Budilnik na Televiziji E bavi se zabrinjavajućim podacima o porastu slučajeva femicida u Crnoj Gori - koje mjere institucije i društvo moraju preduzeti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama.&nbsp;
Dio progama posvetićemo mladima – da li u Crnoj Gori imaju dovoljno dobrih uslova za obrazovanje, zapošljavanje i stvaranje porodica, što im nedostaje za sigurniju budućnost. Mladi sve češće koriste nikotinske vrećice ili snus, provjerićemo koji su štetni efekti po zdravlje. Donosimo priču o prvoj mobilnoj logopedskoj igrici za djecu, koja na inovativan način, kroz zabavu, pomaže u razvoju govora.
Novo izdanje emisije Srećan dan u znaku je umjetnosti. O izložbi "Igračke bez naziva” govoriće Nikola Marković, slikar, vajar, arhitekta i dizajner. Premijera predstave "Bilo jednom (i) u Crnoj Gori" povod je da razgovaramo sa glumcem Đorđijem Tatićem. U susret premijeri filma u Podgorici „Pontonovo srce” ugostićemo reditelja Senada Šahmanovića.&nbsp;
Naša gošća biće i kustoskinja Milica Bezmarević sa kojom ćemo razgovarati o američkoj umjetnici Kiki Smit, čija će izloba „Kiki Smit. Utkani svjetovi” biti otvorena u utorak, 26. novembra u 19 sati u Dvorcu Petrovića.

Jutro na Televiziji E

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: hrvatska