Humanitarne organizacije: Rat protiv Irana koči dopremu hrane i ljekova milionima ljudi

Humanitarne organizacije upozoravaju da je rat na Bliskom istoku urušio njihovu mogućnost da dopreme hranu i ljekove milionima ljudi širom svijeta kojima je pomoć neophodna, te da će se patnja produbljivati ako se nasilje nastavi.

Sukob je ne samo presjekao ključne brodske rute i izazvao globalnu energetsku krizu, nego i poremetio lance snabdijevanja humanitarnih organizacija, primoravajući ih da koriste skuplje i vremenski zahtjevnije pravce.

Ključni prolazi poput Hormuškog moreuza praktično su zatvoreni, a pogođene su i rute iz strateških čvorišta poput Dubaija, Dohe i Abu Dabija. Troškovi transporta su skočili zbog viših cijena goriva i osiguranja, što znači da se za isti novac može isporučiti manje pomoći.

Svjetski program za hranu (WFP) navodi da ima desetine hiljada metričkih tona hrane koje su teško zadržane u tranzitu. Međunarodni komitet za spašavanje (IRC) ima farmaceutske proizvode u vrijednosti od 130.000 dolara, namijenjene ratom razorenom Sudanu, koji su zaglavljeni u Dubaiju, te gotovo 670 kutija terapeutske hrane za teško pothranjenu djecu u Somaliji koje su blokirane u Indiji. Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) kaže da kasni sa slanjem opreme u 16 zemalja.

Već ranije drastična smanjenja američke razvojne i humanitarne pomoći oslabila su rad mnogih organizacija, koje sada upozoravaju da rat taj problem dodatno produbljuje.

Ujedinjene nacije navode da je riječ o najznačajnijem poremećaju u lancima snabdijevanja od pandemije kovida-19, uz rast troškova transporta do 20 posto i kašnjenja zbog preusmjeravanja roba. Rat istovremeno stvara i nove humanitarne krize, poput one u Iranu, te u Libanu gdje je raseljeno najmanje milion ljudi.

- Rat protiv Irana i poremećaji u Hormuškom moreuzu prijete da humanitarne operacije gurnu preko njihovih granica - rekla je Madiha Raza, zamjenica direktora za odnose s javnošću i komunikacije za Afriku u Međunarodnom komitetu za spašavanje.

Dodaje da čak i kada borbe prestanu, šok u globalnim lancima snabdijevanja mogao bi još mjesecima odgađati isporuku pomoći koja spašava živote.

Rat je primorao organizacije da traže nove načine transporta robe, pa neki zaobilaze Hormuški moreuz i Suecki kanal i preusmjeravaju brodove oko Afrike, čime se sedmicama produžava vrijeme isporuke.

Drugi koriste hibridne modele transporta, kombinirajući kopneni, pomorski i zračni saobraćaj, što dodatno povećava troškove.

Žan-Sedrik Meu, šef globalnog transporta i logistike UNICEF-a, kaže da ta agencija sada koristi kombinaciju kopnenih i zračnih ruta kako bi na vrijeme poslala vakcine u Nigeriju i Iran za planirane kampanje imunizacije, ali da su troškovi snažno porasli.

Prije rata UNICEF je vakcine za Iran slao avionom direktno od dobavljača širom svijeta. Sada ih prvo avionima šalje u Tursku, a potom ih kamionima prevoze u Iran, što je povećalo troškove za 20 posto i produžilo isporuku za dodatnih 10 dana, naveo je Meu.

Save the Children International, koji je ranije zalihe slao brodovima iz Dubaija do Port Sudana, sada će morati kamionima prevesti robu iz Dubaija kroz Saudijsku Arabiju, a zatim je baržama prebaciti preko Crvenog mora, saopštila je organizacija. 

Takva ruta dodaje oko 10 dana na isporuku i povećava troškove za približno 25 posto, i to u trenutku kada se više od 19 miliona stanovnika Sudana suočava s akutnom nesigurnošću u snabdijevanju hranom. Kašnjenja stavljaju više od 90 primarnih zdravstvenih ustanova širom Sudana u rizik da ostanu bez osnovnih ljekova, naveli su.

Skok cijena znači i da organizacije moraju praviti teške izbore oko toga šta će imati prioritet.

- Na kraju, žrtvujete ili broj djece kojoj možete pomoći... ili žrtvujete broj artikala koje si možete priuštiti da kupite - rekla je Janti Suripto, predsjednica američkog ogranka organizacije Save the Children. Organizacija navodi da ima zalihe u zemljama u kojima djeluje, ali da bi neke od njih mogle biti iscrpljene za nekoliko sedmica.

Rastući troškovi utiču i na mogućnost ljudi da uopće potraže pomoć unutar vlastitih zemalja.

Ljekari bez granica saopćili su da su rastuće cijene goriva širom Somalije – gdje oko 6,5 miliona ljudi trpi akutnu nesigurnost u snabdijevanju hranom – podigle cijene prevoza i hrane, što ljudima dodatno otežava pristup zdravstvenoj zaštiti. U Nigeriji, IRC navodi da su cijene goriva skočile za 50 posto i da se klinike bore da napajaju ključnu opremu, poput generatora, dok su mobilni medicinski timovi morali smanjiti obim rada.

Jedna od najvećih briga je utjecaj rata na globalni nivo gladi.

WFP upozorava da bi, ukoliko se sukob nastavi do juna, još 45 miliona ljudi moglo postati akutno gladno, pridružujući se skoro 320 miliona ljudi koji se već suočavaju s glađu širom svijeta.

Oko 30 posto svjetskih isporuka đubriva prolazi kroz Hormuški moreuz, a s obzirom na predstojeću sezonu sjetve u područjima poput istočne Afrike i južne Azije, mali farmeri u siromašnim državama mogli bi posebno teško osjetiti posljedice. Sudan uvozi više od polovine svog đubriva iz zemalja Zaljeva, a Kenija približno 40 posto, navode humanitarne organizacije.

Generalni sekretar UN-a uspostavio je radnu grupu za olakšavanje trgovine đubrivom, po modelu Crnomorske inicijative za žito. No humanitarne organizacije upozoravaju da to neće biti dovoljno. Ako ne dođe do prekida vatre, vlade će, kažu, morati izdvojiti mnogo više sredstava kako bi organizacije mogle odgovoriti na rastuće troškove.

Stručnjaci za humanitarna pitanja ističu i da je međunarodni odgovor u finansiranju pomoći tokom ovog rata sporiji u odnosu na prijašnje sukobe poput onog u Ukrajini, što bi moglo odražavati rastući pritisak da se ulaže u sigurnost umjesto u humanitarnu pomoć u vremenu globalnih previranja.

- Vlade donose teške odluke između ulaganja u odbranu i sigurnost i ulaganja u humanitarnu pomoć - rekao je Sem Vigerski, stipendista za međunarodne odnose u Vijeću za vanjske odnose koji je pisao o uticaju rata na humanitarnu pomoć.

On je naveo da Sjedinjene Američke Države, kada ulaze u rat, obično imaju predviđene mehanizme za pružanje pomoći, ali da ih sada nisu "aktivirale". 

- To nije pitanje kapaciteta, već političke odluke - rekao je Vigerski.

Tomi Pigot, glavni zamjenik portparola Stejt departmenta, rekao je da su SAD bile "najvelikodušnija zemlja na svijetu" kada je riječ o humanitarnoj pomoći.

Stejt department je saopštio da je odobreno dodatnih 50 miliona dolara hitne pomoći Libanu, uključujući sredstva za Svjetski program za hranu, te da tijesno sarađuje s UN-om i drugim partnerima na rješavanju humanitarnih potreba.