Ipsos značajno promašio rezultate izbora: Šta se krije iza 13 odsto odstupanja?

Agencija Ipsos je u svojoj predizbornoj procjeni dala značajnu prednost Srpskoj naprednoj stranci (SNS), koja je na izborima 25. oktobra ubjedljivo poražena od Studentske liste. Ovo nije prvi put da je Ipsos značajno pogriješio u predviđanju izbornih rezultata. U toj kompaniji priznaju grešku, ali objašnjenje još nemaju. Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) za portal N1 kaže da jedan od razloga mogu biti odnosi SNS-a i ove međunarodne kompanije.

Agencija Ipsos je u istraživanju objavljenom posljednjeg dana predizborne kampanje, 22. oktobra, predvidjela da će lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ osvojiti 47,4 odsto glasova, „Studentska lista – Studenti pobeđuju“ 40 odsto, dok je treća bila lista „Ivica Dačić – Faktor stabilnosti“ sa 3,2 odsto. Prema istraživanju, izborni cenzus trebalo je da pređu samo te tri liste.

Studentska lista je, međutim, pobijedila na izborima u nedjelju, a sam Ipsos je naveo da je, nakon prebrojanih 100 odsto glasova, ova lista osvojila 53 odsto, odnosno 13 procentnih poena više nego što je predviđeno tri dana prije izbora. SNS je osvojio osam procentnih poena manje od prognoziranog, dok SPS nije prešao cenzus.

Kako su naveli iz Ipsosa, istraživanje opredjeljenja birača sprovedeno je na uzorku od 3.624 ispitanika, u periodu od 20. do 22. oktobra 2026. godine.

Uzorak je bio reprezentativan za punoljetno stanovništvo Srbije, bez Kosova i Metohije.

Podaci su prikupljani kombinovanjem telefonskog anketiranja, putem fiksnih i mobilnih telefona, metodom slučajnog uzorka, i onlajn anketiranja ispitanika iz Ipsosovog internet panela. Telefonske ankete činile su 90 odsto uzorka, a onlajn ankete deset odsto.

Kada je riječ o mandatima, Ipsos je prognozirao 127 za SNS, 104 za Studentsku listu i osam za SPS, što je u velikoj nesrazmjeri sa 103 mandata naprednjaka i 140 mandata Studentske liste.

Razlika u rezultatima je suštinska, jer je vlast osvojio drugi politički akter od onog kojem je prognozirana pobjeda.

Ipsos: Ne možemo da objasnimo ovoliko odstupanje

Iz Ipsosa su za portal N1 naveli da je njihova procjena, objavljena 22. oktobra, „značajno odstupila od konačnih rezultata“.

Dodali su da je odstupanje veće od onoga što se može objasniti statističkom marginom greške.

- Time, kao kompanija koja je do sada bila veoma uspješna u predviđanju izbornih rezultata, ne možemo biti zadovoljni. Istraživanje je sprovedeno u skladu sa svim profesionalnim standardima, ali to ne mijenja činjenicu da procjena nije bila tačna. Zajedno sa kolegama iz Ipsosovih globalnih timova detaljno analiziramo cijeli proces. Nalazi bi trebalo da budu poznati u narednim sedmicama. Paralelno brojanje glasova koje je Ipsos radio sa CeSID-om, a čiji su rezultati prvi objavljeni, između ostalog i na N1, u potpunosti odgovara rezultatima koje je do sada objavila Republička izborna komisija (RIK) - naveo je generalni direktor Ipsosa Srbija Predrag Kurčubić.

Nije prvi put

Ovo nije jedini put da je ta agencija pogrešno predvidjela pobjednika ili napravila odstupanje od oko deset procentnih poena u procjeni izbornog rezultata.

Uoči drugog kruga neizvjesnih i, kako se ispostavilo, izuzetno važnih predsjedničkih izbora 2012. godine, kada je došlo do prethodne promjene vlasti, Ipsos je predvidio da će Boris Tadić osvojiti 58 odsto, a Tomislav Nikolić 42 odsto glasova.

Međutim, dogodilo se suprotno. Pobjednik Nikolić osvojio je 49,54 odsto, a Tadić 47,31 odsto glasova.

Još jedni važni izbori bili su opšti izbori 2022. godine, a ni tada se Ipsos nije pokazao preciznim.

U istraživanju objavljenom neposredno pred početak izborne tišine prognozirano je da će lista okupljena oko SNS-a osvojiti 51,4 odsto glasova, opoziciona lista „Ujedinjeni za pobedu Srbije“, koju je predvodila Marinika Tepić, 13,8 odsto, a SPS 8,5 odsto.

Prema podacima Republičke izborne komisije, lista „Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve“ osvojila je 42,97 odsto glasova, odnosno 1.576.082 glasa, što je oko osam procentnih poena manje od prognoziranog rezultata.

Lista „Ujedinjeni za pobedu Srbije“ osvojila je 13,57 odsto, a SPS 11,50 odsto glasova.

Ipsos je bio precizniji u prognoziranju rezultata predsjedničkih izbora, kada je Aleksandru Vučiću predvidio 60,1 odsto, a drugoplasiranom kandidatu Zdravku Ponošu 16,4 odsto glasova.

Vučić je osvojio 58,59 odsto glasova, odnosno 2.224.914 glasova, a Ponoš 18,39 odsto.

U tri od četiri navedena slučaja zajedničko je to što su tada vladajuće stranke u istraživanjima dobijale veću podršku nego na izborima.

Greške kao posljedica odnosa Ipsosa i SNS-a

Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), kaže da sa istraživačkog stanovišta postoje dvije vrste grešaka – takozvane uzoračke i neuzoračke greške.

Prve nastaju kao posljedica izbora uzorka, dok neuzoračke mogu biti izazvane drugim faktorima, poput društvenog ambijenta i odnosa među ljudima.

Gavrilović ocjenjuje da su se ove greške događale kao posljedica odnosa koji Ipsos ima sa klijentom koji plaća istraživanja.

Navodi da su tokom posljednjih deset godina pojedini ljudi iz Ipsosa bili u bliskim odnosima sa Aleksandrom Vučićem, te da su, između ostalog, viđani zajedno na Hilandaru i različitim događajima.

- Ono što nije sigurno jeste njihov status, odnosno da li jesu ili nijesu u ovoj kompaniji. Prema nekim informacijama, i dalje imaju kontakte sa Ipsosom, dolaze da prisustvuju kada se rade istraživanja za SNS, iako su zaposleni u drugoj kompaniji. Ključno je da se utvrdi kakva je uloga Marka Uljarevića, direktora sektora za istraživanje javnog mnjenja u Ipsosu. Da li je on i dalje dio Ipsosa ili nastupa sa neke druge funkcije - kaže Gavrilović.

Uljarević je snimljen na događajima održanim pod šatorima, ali i na svečanim večerama zatvorenog tipa tokom predizborne kampanje.

- Uljarević može da bude kontakt osoba ispred klijenta, u ovom slučaju SNS-a. Može da postavlja pitanja i prati kako teče proces, ali ne smije da tumači i obrađuje podatke - objašnjava Gavrilović.

Iz Ipsosa su, odgovarajući na pitanje N1, naveli da je „Marku Uljareviću radni odnos u kompaniji Ipsos Strategic Marketing prestao tokom 2023. godine, na njegov lični zahtjev“.

- Od tada je bio angažovan kao spoljni saradnik na pojedinim projektima. Tokom izbornog procesa za parlamentarne izbore 2026. godine Marko Uljarević nije bio angažovan od strane kompanije Ipsos Strategic Marketing - naveli su iz te kompanije.

Da li su ispitanici davali netačne odgovore?

Gavrilović kaže da se danas najčešće kombinuju panel-istraživanja, odnosno onlajn ankete, i telefonsko anketiranje, dok je terensko istraživanje, iako najbolje, ujedno i najskuplje.

Jedno od mogućih objašnjenja jeste da su anketirani građani, prije svega u internet panelima, davali netačne odgovore.

To se, kako kaže, događa, ali se takve nepravilnosti otkrivaju i koriguju pomoću kontrolnih pitanja.

Kao primjer navodi da je mala vjerovatnoća da neko istovremeno podržava SNS i otcjepljenje Vojvodine.

Potrebno je osnovati strukovno udruženje

- U Srbiji nam je potrebno strukovno udruženje koje može da se stara o primjeni kodeksa ESOMAR – međunarodno priznatog etičkog okvira koji obezbjeđuje da istraživanje tržišta bude zakonito, transparentno i da štiti učesnike. Kao što je slučaj sa novinarima. Djeluje da nijesu valjano radili i provjerili kontrolna pitanja - smatra Gavrilović.

Prema njegovim riječima, čini se da nije dobro urađena ni ponderacija – statistički postupak kojim se odabrani uzorak prilagođava tako da što vjernije odgovara strukturi ukupne populacije.

- Uzorak nikada nije savršen, ali upravo zbog toga postoji ponderisanje - dodaje Gavrilović.

Kao mogućnost ostavlja i to da su ispitanici namjerno davali pogrešne odgovore, odnosno da su „pumpali“ podršku kako bi izbori bili što ranije raspisani, što bi, prema njegovim riječima, bio do sada nezabilježen slučaj.

- U svakom slučaju, Vučić je dobijao pogrešne informacije. Da sam na njegovom mjestu, bio bih veoma ljut zbog lažnih rezultata - zaključuje Gavrilović.