Izraelci sve više naseljavaju Kipar: Kupuju kuće na obali, gradi se i jevrejska škola

Izraelske investicije i preseljenje sve su vidljiviji na grčkom dijelu Kipra, šireći se izvan turizma na vlasništvo nad nekretninama, stalne zajednice, škole, vjersku infrastrukturu i političko djelovanje, piše „Kleš Report“ (Clash Report).
Ovaj trend najizraženiji je u Larnaki, Limasolu i Pafosu, gdje su izraelski državljani povezani sa 3.851 kupovinom nekretnina između 2021. i 2024. godine.
Procjene govore da izraelska ili šira jevrejska populacija na jugu, pod kontrolom grčkih Kiprana, broji između 12.000 i 15.000 ljudi, što je veliki porast u odnosu na samo nekoliko stotina porodica početkom 2000-ih.
Obim i koncentracija tog rasta pokrenuli su širu raspravu o tome predstavlja li izraelska aktivnost i dalje uobičajene strane investicije ili se razvija u trajniji obrazac naseljavanja.
Kupovina nekretnina koncentrisana uz obalu
Larnaka se izdvojila kao jedno od ključnih središta. Izraelski državljani povezani su sa 1.406 kupovina nekretnina u ovom okrugu između januara 2021. i decembra 2024. godine. U Limasolu je zabilježeno 1.154 kupovine, dok je u Pafosu bilo 1.291.
Aktivnosti uključuju stanove, veće stambene projekte, obalne parcele i projekte namijenjene izraelskim kupcima.
Oglasi za nekretnine na hebrejskom jeziku takođe su sve češći, posebno u obalnim područjima.
Takva vidljivost dodatno je pojačala zabrinutost među grčkim kiparskim političarima koji tvrde da se strani kapital koncentriše u određenim područjima, umjesto da bude ravnomjerno raspoređen na tržištu.
Stvara se trajna infrastruktura
Širenje više nije ograničeno samo na stambene objekte.
Sinagoge i centri „Habad“ djeluju u Larnaki, Limasolu, Pafosu, Aja Napi i grčkom dijelu Nikozije. Proširili su se i košer objekti, natpisi na hebrejskom, kao i usluge namijenjene izraelskim stanovnicima.
Velika jevrejska privatna škola planirana u blizini Limasola postala je jedan od najjasnijih pokazatelja dugoročnijeg naseljavanja.
Projekat privatne škole „Jael“ u Polemidiji podrazumijeva investiciju veću od 50 miliona eura i predviđen je za čak 1.500 učenika. Očekuje se da će biti otvorena 2027. godine.
Kritičari smatraju da izgradnja škola, vjerskih objekata i namjenskih komercijalnih usluga predstavlja prelazak sa privremenog boravka na formiranje stabilnije zajednice.
Pritisak na stambeno tržište dodatno pojačava nezadovoljstvo
Rast dolazi u trenutku kada cijene nekretnina naglo rastu.
Cijene stambenih nekretnina na Kipru porasle su 7,5 odsto na godišnjem nivou u prvom kvartalu 2026. godine.
Cijene stanova porasle su 10,8 odsto. U Larnaki su cijene stanova povećane za 11,7 odsto, dok je u Limasolu zabilježen rast od 10,7 odsto.
Centralna banka pripisala je rast dijelom snažnijoj potražnji stranih kupaca, uz istovremeni rast troškova gradnje i rada.
Izraelski kupci samo su dio šireg stranog tržišta, koje uključuje i Britance, Ruse, Libance i druge investitore.
Međutim, njihova koncentracija u nekoliko obalnih područja učinila je njihovu ulogu posebno politički osjetljivom.
Neposredna zabrinutost jeste da će strana potražnja nastaviti podizati cijene u područjima u kojima su lokalni stanovnici već izloženi pritisku.
Politička vidljivost otvara pitanja suvereniteta
Pitanje je dodatno eskaliralo kada su se u blizini aerodroma u Larnaki pojavili izraelski predizborni bilbordi na hebrejskom jeziku.
Oglase je postavila stranka „Jašar“ Gadija Ajzenkota uoči izraelskih izbora 27. oktobra, a bili su usmjereni prema izraelskim stanovnicima i turistima.
Grčki kiparski zastupnik u Evropskom parlamentu Fidijas Panajotu javno je reagovao.
- Ova fotografija nije snimljena u Izraelu, već u mojoj zemlji, na Kipru. Ovo jednostavno nije u redu. Moramo braniti suverenitet Kipra - napisao je.
Ministarstvo unutrašnjih poslova grčkog dijela Kipra priznalo je da ne postoji poseban pravni okvir kojim bi se regulisalo strano političko oglašavanje.
To priznanje dodatno je zaoštrilo raspravu o tome da li su institucije uspjele pratiti rastuće ekonomsko i političko prisustvo stranih zajednica.
Rizici nadilaze tržište nekretnina
Četiri rizika sada dominiraju raspravom u grčkom dijelu Kipra.
Prvi je ekonomski: koncentrisana potražnja stranaca mogla bi dodatno pogoršati probleme sa dostupnošću stanovanja.
Drugi je demografski. Iako Izraelci i dalje predstavljaju relativno mali dio ukupnog stanovništva, njihova koncentracija u pojedinim područjima i razvoj posebne infrastrukture zajednice podstakli su zabrinutost zbog dugoročnih demografskih promjena.
Treći je regulatorni. Sporovi oko dozvola, velikih građevinskih projekata i političkog oglašavanja otvorili su pitanja da li su postojeći mehanizmi nadzora dovoljni.
Četvrti je strateški.
Grčki dio Kipra i Izrael produbili su saradnju u oblasti odbrane, energetike i bezbjednosti. Grčki dio Kipra takođe nabavlja izraelski sistem protivvazdušne odbrane „Barak MX“ kompanije „Izrael ErouSpejs Indastriz“.
Zbog toga se izraelske investicije u nekretnine sve više posmatraju kroz geopolitičku prizmu, posebno u Turskoj i na sjevernom, turskom dijelu Kipra.
Stalne izraelske zajednice i koncentrisano vlasništvo nad nekretninama dodatno su povećali politički značaj ovog pitanja.
Stoga se mijenja i ključno pitanje.
Izraelska aktivnost na grčkom dijelu Kipra više se ne procjenjuje samo prema broju kupljenih stanova i kuća.
Rasprava se sve više vodi o tome da li bi rastuće ekonomsko i stambeno prisustvo moglo promijeniti tržište nekretnina, lokalnu demografiju, regulatornu kontrolu i stratešku ravnotežu na ostrvu.