Jerkov: Promjene u Srbiji treba da donesu temeljno redefinisanje odnosa prema Crnoj Gori

Novi politički odnosi u Srbiji trebalo bi da donesu i temeljno redefinisanje odnosa prema državama regiona, posebno prema Crnoj Gori, ocijenila je bivša poslanica u Skupštini Srbije i bivša predsjednica Skupštine grada Novog Sada Aleksandra Jerkov, gostujući u emisiji „24 Sata“ na Televiziji E.

Ona je poručila da eventualni ulazak Crne Gore u Evropsku uniju treba da bude rezultat demokratskog napretka, jačanja institucija i ostvarenih reformi, a ne trenutnih geopolitičkih interesa Unije.

Jerkov je kazala da je Regionalna akademija za razvoj demokratije zatražila krivičnu odgovornost direktora Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Vladimira Orlića zbog dostavljanja povjerljivih informacija mediju Informer i Centru za društvenu stabilnost.

Članovi Regionalne akademije za razvoj demokratije, kako je objasnila, smatraju da bez stvarnog suočavanja sa prošlošću i preuzimanja odgovornosti za ono što je počinjeno u ime građana Srbije nema suštinskog napretka.

Govoreći o Regionalnoj konferenciji „Plenum 2026“ održanoj danas u Podgorici, Jerkov je navela da je jedna od tema bila pitanje da li je suočavanje sa prošlošću obaveza prema sebi i društvu ili jedan od uslova za članstvo u Evropskoj uniji.

– Jedna stvar je koliko su naša društva spremna na to, a druga koliko su naše političke elite spremne. Čini mi se da one žive od toga da stalno podgrijavaju sukobe, održavaju tenzije i drže nas zarobljene u ratnim i poslijeratnim ulogama. One zapravo stvaraju atmosferu u kojoj ne možemo na istinski način da se suočimo sa onim što se dogodilo, a bez toga ne možemo ni da krenemo naprijed – rekla je Jerkov.

Osvrćući se na odnos evropskih zvaničnika prema Srbiji i Crnoj Gori, Jerkov je podsjetila na odustajanje evropske komesarke za proširenje Marte Kos od posjete Srbiji nakon organizovanja sahrane Ratka Mladića, navodeći da je komesarka tada poručila da ne bi mogla da pogleda u oči žrtvama i Majkama Srebrenice.

Nasuprot tome, nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio saučešće porodici Mladića, izostala je slična reakcija evropske komesarke, kazala je Jerkov, ukazujući na drugačiji odnos prema tim događajima.

– Sve ide u tom pravcu da, ukoliko Crna Gora zaista postane naredna članica Evropske unije, a svi se nadamo da hoće, to treba da bude zbog demokratije u Crnoj Gori, zbog institucija i napretka koji je ostvarila, a ne zbog nekakvih trenutnih geopolitičkih interesa Evropske unije. Nekoliko govornika je reklo, i mislim da to jeste suština, da sve što radimo treba da radimo zbog sebe. To se ne odnosi samo na Crnu Goru već i na Srbiju i sve zemlje regiona – istakla je Jerkov.

Komentarišući pobjedu Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra, Jerkov je ocijenila da je ta zemlja dobila priliku da postane uređeno i demokratsko društvo, ali da predstoji zahtjevan posao izgradnje institucija.

– Mi smo na tim izborima 25. oktobra osvojili slobodu, a tek sada treba da je odbranimo i izgradimo demokratiju. To je zapravo najveći zadatak. Imamo mnogo razloga za nadu, ali mislim da se još ne možemo opustiti i reći da je posao završen. Naprotiv, mislim da je tek počeo – kazala je Jerkov.

Ona je upozorila da je Studentska lista veoma heterogena grupa ljudi sa različitim vrijednostima, stavovima i vizijama o tome kako Srbija treba da izgleda, zbog čega tek treba vidjeti na koji način će ostvariti politički potencijal koji trenutno ima.

Prema njenim riječima, jedan od prvih zadataka biće obnova institucija, nakon perioda u kojem je Srbija imala autokratski i duboko kriminalizovan režim.

– Prvo što je na dnevnom redu jeste izgradnja institucija. U našem slučaju, pošto smo imali ne samo nedemokratski već autokratski režim, koji nas je svađao sa svim susjedima i sa kim god je mogao, riječ je o duboko kriminalizovanom režimu. Svakoga dana saznajemo sve više stvari u koje je običnom čovjeku teško da povjeruje. Zato mi se čini da je prvi korak i preduslov svega što treba da se desi rasformiranje službi bezbjednosti i ponovna izgradnja tih institucija – naglasila je Jerkov.

Govoreći o krivičnim prijavama protiv direktora BIA, podsjetila je da je bivši inspektor te službe Milan Zvezdanović podnio prijavu zbog sumnje da su povjerljivi materijali dostavljani Informeru i Centru za društvenu stabilnost. Dodala je da su krivičnu prijavu podnijela i novinarska udruženja, nakon saznanja da su novinari, redakcije i njihovi izvori bili praćeni i prisluškivani, čime je ugrožavana njihova bezbjednost.

– I mi smo u Regionalnoj akademiji za razvoj demokratije zatražili njegovu krivičnu odgovornost. To da BIA dostavlja informacije tabloidima i sebi bliskim medijima i organizacijama nije nikakva novost. I tokom aktuelnih hapšenja, ali i ranije, imali smo ljude koji su svjedočili o tome da su ih inspektori snimali, a da su snimci kasnije završavali na Informeru. Oni nikada nijesu dobili informacije o tome ko su ljudi koji su ih snimali, kako se zovu i zašto su takve materijale dostavljali medijima. BIA je zaista prva institucija koja mora biti reformisana kako bismo mogli da krenemo dalje – poručila je Jerkov.

Komentarišući najave mogućeg novog premijera Srbije Dejana Šoškića, jednog od lidera Studentske liste, Jerkov je ocijenila da su njegove izjave ohrabrujuće. Ipak, navela je da ostaje otvoreno pitanje odnosa nove političke vlasti prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koju smatra jednim od faktora koji utiču na odnose Srbije i Crne Gore.

– Treba reći da odnos Vučićevog režima prema Crnoj Gori i ostalim susjednim državama nije bio  interes Srbije. To je bio njegov lični interes i interes očuvanja njega i njegove kriminalne hobotnice na vlasti. Rasformiranje takvog sistema trebalo bi da dovede do temeljnog redefinisanja odnosa prema svim zemljama regiona, a naročito prema Crnoj Gori, prema kojoj je Srbija zaista imala problematičan odnos, čak problematičniji nego prema drugim susjednim državama – zaključila je Jerkov.