Ko bi mogao da naslijedi Antonija Gutereša na čelu UN?

Ujedinjene nacije će uskoro, po prvi put u posljednjih deset godina, izabrati novog generalnog sekretara, piše Dojče vele.

DW je predstavio šest kandidata, njihove programe i izazove sa kojima se suočavaju i oni i same UN.

Antonio Gutereš će 31. decembra završiti svoj drugi mandat na mjestu generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN), nakon čitave decenije na toj funkciji. Trenutno je u redu za njegovu zamjenu šest kandidata. Ko god da pobijedi, pred njim je težak zadatak, budući da su relevantnost, moć i finansijske mogućnosti UN pod sve oštrijom lupom javnosti.

Generalni sekretar UN je „podjednako diplomata i aktivista, državni službenik i izvršni direktor“, navode u samoj organizaciji. Osoba na ovoj poziciji upravlja sa nekoliko važnih tijela UN, uključujući i Savet bezbjednosti, koji je zadužen za očuvanje mira i bezbjednosti.

Nova osoba biće izabrana na Generalnoj skupštini UN, i to na preporuku Savjeta bezbjednosti (čije su stalne članice Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD), što put do pobjede čini tijesnim i punim prepreka.

Evo šta treba da znate o svakom kandidatu uoči debate koja se održava u četvrtak (23. jula) u dvorani Generalne skupštine UN u Njujorku.

Mišel Bačele

Prva predsjednica Čilea (od 2006. do 2010. a zatim od 2014. do 2018. godine) bori se da postane prva žena na čelu UN, nakon što je nekoliko žena izgubilo od Gutereša 2016. godine.

„Ako želim da budem pristojna, rekla bih da svijet tada nije bio spreman za to. Da li je spreman sada? Nadam se da jeste“, rekla je Bačle (74) ranije ove godine. „To bi bio veoma dobar signal“, dodala je ona, ističući da bi to donijelo nadu mnogim ljudima.

Bačele je takođe služila kao visoka komesarka UN za ljudska prava između 2018. i 2022. što je pozicija na kojoj se bavila mnogim ključnim geopolitičkim pitanjima sa kojima bi se suočila i ako bude izabrana. Iako priznaje da nema „čarobnu formulu“ za rješavanje problema u Savjetu bezbjednosti, Bačle kao glavni adut ističe svoje iskustvo.

Rafael Marijano Grosi

Argentinski diplomata proveo je veći dio svoje karijere u sektorima nuklearne i atomske energije, što je kulminiralo 2019. njegovim imenovanjem za generalnog direktora Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) autonomne organizacije unutar UN.

S obzirom na trenutni geopolitički pejzaž, u kojem se nuklearni rat doživljava kao sve veća prijetnja, Grosi vidi svoje poriijeklo i obrazovanje kao „jasnu prednost“. „Morate da razumijete svijet u kojem živite“, rekao je on za švajcarski medij Geneva Solutions.

Grosi podržava trenutni pokušaj reforme UN poznat kao „UN80“ i poručuje da „nema potrebe da se ponovo izmišlja točak“, ali želi da pojednostavi organizaciju spajanjem određenih tijela UN i smanjenjem „dupliranja, tripliranja, pa čak i četvorostrukog ili petostrukog preklapanja struktura“, što državama članicama donosi ogromne i nepotrebne troškove.

Marija Fernanda Espinoza

Ekvadorijanka rođena u Španiji spakovala je mnogo toga u svojih 61 godinu života. Pored mandata na mjestu ministarke spoljnih poslova Ekvadora, Espinoza je pjesnikinja, esejistkinja i stručnjak za održivi razvoj i klimatske promjene – posebno u regionu Amazona, gdje je na početku svoje karijere radila sa autohtonim zajednicama.

Espinoza je govorila o budžetskim problemima UN u intervjuu za britanski list The Observer. „Najveći izazov u ovom trenutku su finansije“, rekla je Espinoza, koja je bila i predsjednica Generalne skupštine UN. Zbog toga, kako kaže, UN moraju da se „reformišu, transformišu ili da umru“.

Da bi postigla takvu reformu, Espinoza želi bližu saradnju sa regionalnim organizacijama i oslanjanje na Evropu, kako u finansijskom smislu, tako i u ulozi „graditelja mostova“ između država sa suprotstavljenim interesima i željama.

Rebeka Grinspan

Potpredsjednica rodne Kostarike između 1994. i 1998. Grinspan je trenutno generalna sekretarka Konferencije UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), koja zastupa interese zemalja u razvoju u trgovinskim sporazumima. Njeno angažovanje u pregovorima između zaraćenih strana o nastavku izvoza ukrajinskog žita nakon ruske invazije februara 2022. naišlo je na pohvale sa mnogo strana.

Grinspan želi da UN budu odvažnije. „Birokratije su po svojoj prirodi veoma nesklone riziku, a tako ne možete imati dobru ideju niti preuzeti rizik“, rekla je ona nedavno na skupu u organizaciji Chatham House u Londonu. Ona je takođe pozvala na širu zastupljenost u Savjetu bezbjednosti, posebno iz Afrike ili Latinske Amerike.

Maki Sal

Ovaj 64-godišnjak bio je predsjednik Senegala od 2012. do 2024. godine, a prethodno je služio i kao premijer te zemlje.

Tokom njegovog predsjedničkog mandata, Senegal je zabilježio značajna poboljšanja u infrastrukturi. Međutim, Salova popularnost je krenula silaznom putanjom 2021. tokom njegovog drugog mandata, nakon protesta protiv zatvaranja opozicionog lidera Usmana Sonka.

Salov neuspješan pokušaj da odloži predsjedničke izbore 2024. što je izazvalo nove proteste sa smrtnim ishodima, učinio ga je figurom koja duboko dijeli javnost u njegovoj domovini.

Aktuelna vlada Senegala u početku nije podržala Salovu kandidaturu za funkciju u UN, ali je prošlog mjeseca promijenila stav i stala iza njegove kampanje.

Kerolin Rodriges Birket

Kao posljednja u trku je je u junu ušla i Rodriges Birket. Ona je stalna predstavnica Gvajane pri UN, a ranije je obavljala funkcije i u samim UN i kao ministarka spoljnih poslova Gvajane.

Rodriges Birket je porijeklom Amerindijanka (autohtoni narodi Amerike) i takođe je obavljala vladine funkcije povezane sa tom zajednicom.

Predsjednik Gvajane, Irfan Ali, nedavno je predstavio njene ambicije u UN: „Vizija ambasadorke Rodriges Birket za UN fokusirana je na jačanje multilateralizma, povećanje efikasnosti i ažurnosti organizacije, promovisanje inkluzivnog globalnog upravljanja i osiguravanje da Ujedinjene nacije ostanu sposobne da odgovore na savremene izazove“.