Sjedinjene Američke Države danas su objavile da će dati dvije milijarde dolara UN-u za humanitarnu pomoć, dok administracija predsjednika Donalda Trampa nastavlja da smanjuje stranu pomoć i upozorava agencije UN da se "prilagode, smanje ili umru" u vrijeme novih finansijskih realnosti.
Taj iznos je samo mali djelić onoga što su SAD davale za humanitarnu pomoć u prošlosti ali odražava, kako administracija vjeruje, velikodušnu sumu koja će održati status SAD-a kao najvećeg hunaitarnog donatora na svijetu. Prema ovom dogovoru formira se krovni fond odakle će sredstva biti data pojedinim agencijama i prema prioritetima, a ključni zahtjev SAD je za drastične promjene širom svjetske organizacije što je alarmiralo mnoge humanitarne radinike i dovelo do oštrih redukcija programa i usluga.
Dvije milijarde dolara je samo djelić od tradicionalog američkog finansiranja programa koje podržavaju UN a koje je išlo do 17 miliona dolara godišnje posljednjih godina, prema UN podacima. Američki zvaničnici kažu da je samo osam do 10 milijardi dolara od te sume bilo u dobrovoljnim doprinosima. SAD takođe plaćaju milijarde dolara u godišnjim dospjelim davanjima vezanim za njihovočlansstvo u UN.
Kritičari takvog američkog stava kažu da su zapadna smanjenja pomoći kratkovida, da su pogurali milione ljudi ka gladi, raseljenju ili bolesti i naškodili takozvanoj mekoj moći SAD širom svijeta.
Ovim potezom se završava krizna godina za mnoge UN organizacije, kao što su agencije za izbjeglice, migraciju i hranu. Trampova administracija već je smanjila milijarde u američkoj stranoj pomoći što je podstaklo agencije da drastično smanje potrošnju, projekte pomoći i radna mjesta. Drugi tradicionalni zapadni donatori takođe su smanjili davanja.
Najavljena pomoć formulisana je u preliminarnom dogovoru sa UN kancelarijom za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) koju vodi Tom Flečer, bivši britanski diplomata i državni zvaničnik.
UN su glavni snabdjevači humanitarne pomoći i najveći primaoci američkog novca za humanitarne svrhe.
I dok SAD smanju svoju pomoć potrebe za tom pomoći su ogromno porasle širom svijeta - glad je registrovana ove godine u djelovima Sudana koji je pod sukobima i u Gazi, poplave, suše i prirodne katastrove koje mnogi naučnici pripisuju klimatskim promjenama odnijele su mnoge živote i oterale hiljade ljudi iz njihovih domova.
Ova smanjenja finansiranja imaće velike implikacije na agencije UN kao što je Međunarodna organizacija za migracije, Svjetski program za hranu i agencija za izbjeglice UNHCR. Te agencije već su primile milijarde dolara manje od SAD-a ove godine nego prema godišnjim izdvajanjima od prethodne administracije Džoa Bajdena, ili čak za vrijeme Trampovog prvog mandata.
Ideja sada je da kroz Flečerovu agenciju prolaze sva američka i druga sredstva za pomoć koja dalje mogu biti preusmjerene tim agencijama, umjesto da se raspu američki doprinosi na niz pojedinačnih apela za pomoć.
SAD hoće da vide tijelo sa konsolidovanijim vođstvom u UN sistemima za isporuku pomoći, rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta.
Prema planu Flečer i njegova kancelarija za koordinaciju će kontrolisati kako se novac distribuira agencijama, rekao je taj zvaničnik.
- Ovo humanitarno resetovanje u Ujedinjenim nacijama treba da isporući više pomoći sa manje poreskih dolara, da obezbijedi usmjereniju pomoć, podstaknutu rezultatima i usklađenu sa američkom spoljnom politikom - rekao je američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majkl Volc.
Stejt department je saopštio da se ovim sporazumom zahtjeva od UN da konsoliduju humanitarne funkcije da bi smanjile birokratske troškove, nepotrebno dupliranje i upliv ideologije.
- Pojedinačne UN agencije će morati da se prilagode, smanje ili umru - saopštio je Stejt deparment.
Stejt department je dodao da reforma nigde nije važnija nego u humanitarnim agencijama koje obavljaju neke od najkritičnijih poslova Ujedinjenih nacija.
- Današnji sporazum je kritičnan korak u tim reformama, balansirajući posvećenost predsjednika Trampa da SAD ostanu najvelikodušnija nacija na svijetu sa imperativom da se unese reforma u način na koji finansiramo, nadziremo i kako se integrišemo sa humnitarnim naporima UN - dodao je Stejt department.
U svom središtu reformski projekat će pomoći da se ustanove pulovi finansiranja koji mogu biti usmjereni ili na konkrente krize ili zemlje kojima je potrebna pomoć. Na početku će biti ciljano 17 zemalja koje uključuju Bangladeš, Kongo, Haiti, Siriju i Ukrajinu.
Jedna od zemalja sa najgorom situacijom Avganistan nije uključena, niti su uključene Palestinske teritorije za koje zvaničnici kažu da će biti pokrivene novcem koji proizilazi iz Trampovog mirovnog plana za Gazu, mada on još nije dovršen.
Ovaj plan pomoći koji se pripremao mjesecima proizilazi iz Trampovog dugogodišnjeg stava da svjetska organizacija mnogo obećava ali nije ispunila ta obećanja i po njegovom viđenju je suviše odstupila od svog originalnog mandata da spasava živote dok podriva američke interese, promoviše radikalne ideologije i ohrabruje rasipničku i nepotkrepljenu potrošnju.
Šef agencje OCHA Flečer je pohvali dogovor i rekao u saopštenju "U trenutku ogromne globalne napetosti Sjedinjene Američke Države su demonstrirale da su humanitarna supersila, nudeći nadu ljudima koji su sve izgubili."

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

SAD obećale dvije milijarde dolara za UN humanitarnu pomoć, nastavljaju sa rezovima u stranoj pomoći

Ujedinjene nacije zatražile su povećanje finansijske pomoći. Donirana sredstva smanjuju se, a humanitarne potrebe nikada nisu bile veće.&nbsp;
Zbog toga će, upozoravaju iz UN-a, biti prisiljeni smanjiti pomoć desetinama miliona ljudi kojma je ona hitno potrebna.&nbsp;
Prema podacima za novembar, UN su do sada primile samo 12 milijardi dolara, što je najmanje u posljednjih 10 godina, prenosi HRT.
Time se može pokriti malo više od četvrtine stvarnih potreba.
Što nam je potrebno kako bismo sljedeće godine spasili 87 miliona života? Trebamo zaštitu za naš rad. Trebamo odlučno uspostavljanje mira. I trebamo 23 milijarde dolara. Naravno, trebamo mnogo više. Svijet je potrošio 2,7 bilijuna dolara na obranu prošle godine, na naoružanje. Tražimo malo više od 1 posto tog iznosa – naglasio je Tom Fletcher, UN.

500x500

1250x600

1084x550

Humanitarni kolaps: UN ostaje bez novca za spas miliona života

Slovenija od danas preuzima predsjedavanje Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija, drugi put u mandatu nestalne članice ovog UN-ovog tijela, javlja Anadolu.
- Kao nestalna članica Savjeta bezbjednosti, Slovenija je pokazala hrabrost i odgovornost. Već je ostavila trag svojim principijelnim i ujedinjujućim stavom unutar Savjeta, i vjerujem da će se to dodatno učvrstiti s drugim predsjedavanjem - &nbsp;kazala je ministarka vanjskih poslova Tanja Fajon u objavi na društvenoj mreži X.

Slovenija preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN-a

Opstanak Pojasa Gaze je doveden u pitanje, upozorile su danas Ujedinjene nacije u izvještaju, pozivajući međunarodnu zajednicu da razvije "sveobuhvatni plan oporavka" i da interveniše bez odlaganja i na koordinisan način.
Izraelske vojne operacije u Gazi "ugrozile su sve stubove opstanka", od hrane i skloništa do zdravstvene zaštite, "potkopale upravljanje i gurnule" palestinsku teritoriju "u vještački stvoren ponor", navodi izvještaj Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD).
- S obzirom na nemilosrdno i sistematsko uništavanje koje je pretrpjela, postoje ozbiljne sumnje u sposobnost teritorije Pojasa Gaze da se obnovi kao životno mjesto i društvo - dodaje se u izvještaju.
Rat u Gazi je pokrenut napadom koji je palestinski islamistički pokret Hamas pokrenuo protiv Izraela 7. oktobra 2023. godine. Tada je poginuo 1.221 Izraelac, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim informacijama.
Više od 69.756 Palestinaca je ubijeno u izraelskoj vojnoj kampanji odmazde, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje kontroliše Hamas.
Ti podaci, koje UN smatraju pouzdanim, ne preciziraju broj ubijenih boraca, ali ukazuju da više od polovine mrtvih čine djeca i žene.
Prema izvještaju UNCTAD-a, izraelske vojne operacije su gurnule Gazu "iz stanja nerazvijenosti u stanje potpune propasti".
UN procjenjuje da će za obnovu palestinske teritorije biti potrebno približno 70 milijardi dolara.
- Čak i u optimističnom scenariju, u kojem rast dostiže dvocifren broj i strana pomoć pristiže, biće potrebno nekoliko decenija da Gaza povrati kvalitet života od prije oktobra 2023. godine - naglašava se u izvještaju.
UNCTAD poziva na sprovođenje "sveobuhvatnog plana oporavka" koji kombinuje "koordinisanu međunarodnu pomoć, obnavljanje fiskalnih transfera" iz Izraela u Gazu, kao i mjere za ublažavanje ograničenja u trgovini, putovanjima i investicijama.
Ta agencija UN poziva na uspostavljanje, u sklopu tog okvira, univerzalnog osnovnog dohotka u Gazi kako bi se obezbijedila egzistencija svih stanovnika, u obliku "obnovljivog i bezuslovnog" programa novčane pomoći koji bi se isplaćivao mjesečno.
UNCTAD napominje da su na okupiranoj Zapadnoj obali "nasilje, ubrzano širenje naselja i ograničenja mobilnosti radne snage" odgovorni za najgori ekonomski pad otkako je agencija počela da vodi evidenciju 1972. godine.

UN zabrinute za opstanak Pojasa Gaze: "Ozbiljne sumnje u sposobnost da se obnovi kao mjesto za život"

Crna Gora, uz zemlje Evropske unije, države kandidatkinje, Lihtenštajn, Ujedinjeno kraljevstvo i mnoge druge, glasala je protiv nacrta „Rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma i neonacizma“ na Trećem komitetu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija pošto ruski dokument koristi narativ o navodnom širenju neonacizma u Evropi kako bi opravdao invaziju na Ukrajinu.
No, iako je nacrt rezolucije usvojen, zapadne zemlje ističu da borba protiv nacizma ostaje univerzalna, ali ne smije da služi kao opravdanje za teritorijalnu agresiju.
Ruska Federacija je to potvrdila govoreći u ime kosponzora nacrta rezolucije na sjednici Komiteta za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a 14. novembra.
- Sjenka nacizma obuzima gradove i čitave zemlje u Evropi. Oni koji su sarađivali sa nacistima i počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti danas se predstavljaju kao nacionalni heroji ili kao dio nacionalnih oslobodilačkih pokreta - ocijenio je predstavnik Rusije u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Da nije riječ o univerzalnoj borbi protiv nacizma, već o političkoj instrumentalizaciji tog pitanja, tvrde gotovo sve zapadne zemlje.
Zato je Evropska unija, zajedno sa državama kandidatkinjama, uključujući i Crnu Goru, uložila amandman kojim se jasno osuđuje rusko korišćenje narativa o neonacizmu kako bi opravdala napad na Ukrajinu. To je u ime EU i država kandidatkinja objasnila predstavnica Danske.
- Specijalni izvjestilac sa zabrinutošću primjećuje da je Ruska Federacija nastojala da opravda svoju vojnu invaziju i teritorijalnu agresiju u Ukrajini navodnim ciljem eliminisanja neonacizma. Upotreba neonacizma kao izgovora za opravdavanje teritorijalne agresije ozbiljno podriva istinske napore da se neonacizam suzbije - navela je predstavnica Danske u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Slične poruke stigle su i od Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Novog Zelanda i drugih članica Generalne skupštine UN-a.
Naglašavaju da kritika Rusije ne znači odbacivanje borbe protiv nacizma, već odbacivanje zloupotrebe tog pitanja, te poručuju da je neophodno da se međunarodna zajednica odupre pokušajima politizacije ovih pitanja, kako bi se zaista suzbili rasizam i netolerancija.
- Japan je zabrinut što ova rezolucija pominje neonacizam na način koji razvodnjava i skreće pažnju sa stvarnog problema. Konkretno, Ruska Federacija nastavlja da pogrešno koristi ovu naraciju u vezi sa svojim očiglednim kršenjem međunarodnog prava protiv Ukrajine. Iako svaka nacija ima pravo da se bavi ekstremizmom, upotreba takve retorike za opravdavanje teritorijalne invazije otvara važna pitanja u pogledu istorijske tačnosti i integriteta globalnih napora u borbi protiv nacizma -naveo je predstavnik Japana u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a decidan je da su i dalje zgroženi ruskim pokušajima da ovu rezoluciju iskoristi kao opravdanje za svoje postupke u nezakonitoj invaziji na Ukrajinu.
- Iako naslov navodi da joj je cilj borba protiv glorifikacije nacizma i neonacizma, u stvarnosti rezolucija besramno manipuliše istorijskom istinom. Rusija nastavlja da širi dezinformacije, ugrađene u ovaj nacrt rezolucije, kako bi promovisala lažne narative. Ruski narativ tvrdi da je neonacizam osnovni uzrok Putinovog rata protiv Ukrajine. To je gnusna laž - naveo je on.
Predstavnica Novog Zelanda u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a ocijenila je da Rusija nastoji da prisvoji lažne narative, uključujući glorifikaciju nacizma, kao izgovor za svoj agresorski rat protiv Ukrajine.
- Što je u suprotnosti sa Poveljom Ujedinjenih nacija, koja zabranjuje upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države - naglasila je ona.
Uprkos protivljenju evropskih zemalja i njihovom amandmanu, nacrt Rezolucije je usvojen. 114 država glasalo je za, 52 su bile protiv, a njih 12 uzdržane. Dokument su, među ostalima, podržale zemlje poput Uzbekistana, Nikaragve, Pakistana, Srbije.
Turska je bila uzdržana. Japan, Ujedinjeno kraljevstvo, države EU i zemlje kandidatkinje, među kojima i Crna Gora, poručile su da je borba protiv nacizma univerzalna i neupitna, ali ne smije postati političko oružje.
Nacrt rezolucije proslijeđen je Generalnoj skuštini UN-a na konačno usvajanje.

Crna Gora protiv nacrta rezolucije i ruske političke instrumentalizacije: Borba protiv nacizma ne smije služiti kao opravdanje za teritorijalnu agresiju

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović sastao se danas sa rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Karolin Tiso.
Kako je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Ivanović je čestitao Tiso na imenovanju i poželio dobrodošlicu u Crnu Goru, izrazivši uvjerenje da će se saradnja sa Ujedinjenim nacijama nastaviti razvijati kroz snažan, partnerski i efikasan okvir.&nbsp;
Naglasio je da je dosadašnja saradnja bila od posebnog značaja za vanjsku politiku Crne Gore, naročito u kontekstu našeg evropskog puta.
"U razgovoru je istaknut značaj rada tijela i agencija Ujedinjenih nacija prisutnih u Crnoj Gori, posebno u oblastima održivog razvoja, klimatskih politika, migracione politike, socijalne kohezije i jačanja kapaciteta za demokratsko upravljanje. Ivanović je naglasio da je dugogodišnja saradnja sa UN sistemom, naročito u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja, komplementarna procesu evropske integracije i predstavlja važan oslonac u reformskim naporima države", navodi se u saopštenju.
Rezidentna koordinatorka Tiso čestitala je Crnoj Gori na rezultatima iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije, u kojem je, kako se navodi, zemlja prepoznata kao najbolje rangirani kandidat za članstvo u EU.
"Tiso i Ivanović saglasili su se da je Crna Gora već jasno profilisana kao aktivna članica Ujedinjenih nacija, zbog čega ima i dodatnu predispoziciju za jačanje uloge države u multilateralnim procesima.
Sagovornici su izrazili spremnost da zajednički rade na produbljivanju saradnje i njenom daljem unapređenju u skladu sa razvojnim prioritetima Crne Gore i mandatom Ujedinjenih nacija", zaključuje se u saopštenju.

Ivanović sa Karolin Tiso: Produbljivanje partnerstva i snaženje zajedničkih razvojnih prioriteta

Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija uputile su Vladi Crne Gore zvanično pismo u kojem izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog javnih i medijskih napada visokih državnih funkcionera iz Demokratske Crne Gore na advokata Veselina Radulovića i izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA), Teu Gorjanc Prelević.
Kako se navodi u dokumentu datiranom 17. septembra 2025. godine, pismo su potpisale:
- Margaret Satterthwaite, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata,
- Irene Khan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i
- Mary Lawlor, specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava.
U pismu se navodi da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Prema navodima izvjestiteljki:
- napadi na Radulovića uslijedili su nakon što je kritikovao pravni okvir vetinga u policiji i najavio krivične prijave protiv visokih državnih funkcionera,
- dok su napadi na Gorjanc Prelević uslijedili nakon njenog javnog poziva na zaštitu advokata od političkih pritisaka i poštovanje garancija pravičnog postupka.
– Iako ne želimo prejudicirati tačnost ovih navoda, izražavamo ozbiljnu zabrinutost zbog izjava visokih državnih zvaničnika usmjerenih protiv gospodina Radulovića, zbog obavljanja njegovih dužnosti kao advokata, i protiv gospođe Gorjanc, zbog njenog istupanja u odbranu rada advokata i garancija pravičnog postupka. Zabrinuti smo jer izgleda da su ove prijetnje i zastrašivanje nastupili u direktnoj vezi sa legitimnim obavljanjem njihovih profesionalnih funkcija – navodi se u pismu.
Specijalne izvjestiteljke upozorile su da ovakvi napadi mogu imati zastrašujući efekat na advokate, branitelje ljudskih prava i civilno društvo u cjelini, te da, prema dostupnim informacijama, nadležni organi u Crnoj Gori nijesu pokrenuli istragu povodom slučaja.
U dokumentu se od Vlade Crne Gore zahtijeva da:
- dostavi informacije o navodima,
- objasni koje mjere preduzima radi zaštite Radulovića i Gorjanc Prelević,
- navede koje garancije postoje da advokati mogu raditi bez pritisaka i ometanja,
- objasni na koji način država obezbjeđuje bezbjedno i podsticajno okruženje za branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja.
Do dobijanja odgovora, UN izvjestiteljke su apelovale da se zaustave sve radnje koje mogu kršiti prava, da se spriječi njihovo ponavljanje i da se, ukoliko se navodi potvrde, obezbijedi odgovornost odgovornih lica.
Prema podacima objavljenim na sajtu specijalnih procedura Ujedinjenih nacija, Vlada Crne Gore nije odgovorila u predviđenom roku od 60 dana, pa je objavljeno samo pismo upućeno Vladi, dok njen odgovor nije dostavljen.

Ujedinjene nacije izrazile “ozbiljnu zabrinutost” zbog medijskih i političkih napada funkcionera Demokrata na Veselina Radulovića i Teu Gorjanc Prelević

Danas će u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku biti svečano otkriven spomenik žrtvama genocida u Srebrenici, podignut povodom 30. godišnjice genocida i kao trajni podsjetnik na 8.372 nevinih žrtava.
Iz Delegacije BiH pri Ujedinjenim nacijama podsećaju da je postavljanje spomenika rezultat procesa koji traje godinama, a posebno aktivnosti koje su započele nakon što je Generalna skupština UN-a u maju 2024. usvojila rezoluciju A/RES/78/282. Tom rezolucijom 11. jul je proglašen "Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine", a od Generalnog sekretara zatraženo je uspostavljanje Programa informisanja javnosti "Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije", prenosi N1 Sarajevo.
Temelji spomenika postavljeni su pod zemlju i čine konstrukciju tešku oko pet tona, dok se iznad površine nalazi dio izrađen od kamena i čelika, težak oko tri tone. Spomenik je oblikovan kao Cvijet Srebrenice – simbol boli, nade, otpornosti i istine.
Jedanaest latica cvijeta predstavlja datum početka genocida – 11. jul, dok bijela boja simbolizuje nevinost žrtava, a zelena obnovu i nadu. Boje i forme cvijeta asociraju i na mezare žrtava koje se svake godine ukopavaju u Potočarima.
Obilježavanje i samo otkrivanje organizuju Organizacija za genocid u Srebrenici i Program UN-a za informisanje javnosti, kao dio globalnih aktivnosti posvećenih 30. godišnjici genocida.
Program informisanja javnosti o genocidu u Srebrenici, kojim upravljaju Odeljenje za globalne komunikacije (DGC) i Kancelarija za prevenciju genocida (OSAPG), uključuje:
– obilježavanje Međunarodnog dana 11. jula,
– razvoj obrazovnih i informativnih programa koji čuvaju utvrđene činjenice,
– prikupljanje svjedočanstava preživjelih,
– borbu protiv poricanja i iskrivljavanja istorijskih činjenica,
– pripreme za obilježavanje 30. godišnjice 2025. godine.
Iz Delegacije BiH pri UN-u naglašavaju da je trajni spomenik fizički izraz poruke sadržane u rezoluciji: "da Srebrenica nikada ne smije biti potisnuta na marginu istorije te da se očuva sećanje na žrtve, kao i na odgovornost međunarodne zajednice".
- Postavljanjem ovog spomenika u Ujedinjenim nacijama odajemo počast jednom bolnom poglavlju istorije UN-a, ali i stvaramo trajni podsetnik s jasnom porukom – da se ovakvi užasi nikada više ne smeju ponoviti - poručili su iz Delegacije BiH.

UN otkriva spomenika žrtvama genocida u Srebrenici: "Cvijet koji će čuvati istinu"

Dok Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda sjutra glasa o rezoluciji kojom se podržava sveobuhvatni plan prekida vatre u Gazi, ministar vanjskih poslova Izraela Gideon Sar izjavio je da njegova zemlja neće dozvoliti stvaranje palestinske države.
Za razliku od prethodnih nacrta, u najnovijem nacrtu ove rezolucije se spominje moguća buduća palestinska država.
- Izrael neće pristati na uspostavljanje palestinske terorističke države u srcu Zemlje Izraela, na zanemarivoj udaljenosti od svih njenih naseljenih centara i s topografskom kontrolom nad njima - kazao je Sar.
Rezolucija bi Gazu predala Međunarodnim stabilizacijskim snagama (ISF) i administraciji kojom bi upravljao Odbor za mir kojim predsjedava američki predsjednik Donald Tramp.
Nacrt rezolucije u koji je u četvrtak AFP imao uvid, "pozdravlja osnivanje Odbora za mir", prijelaznoga upravnog tijela za Gazu, kojim bi možda predsjedavao Tramp s mandatom do kraja 2027. godine.

Sar prijeti uoči glasanja o rezoluciji o miru u Gazi: Neće biti palestinske države u srcu Izraela

Libanske vlasti saopštile su da će podnijeti žalbu Savjetu bezbjednosti UN zbog izraelske gradnje zida na jugu Libana, kako su u petak prenijele Privremene snage UN u Libanu (UNIFIL).
Izrael je odbacio optužbe UNIFIL-a, pozivajući se na "jačanje fizičke barijere" duž linije razgraničenja sa svojim sjevernim susjedom, ali ne i na libanskoj teritoriji.
Kabinet libanskog predsjednika Žozefa Auna naložio je "podnošenje hitne žalbe Savjetu bezbjednosti UN protiv Izraela zbog izgradnje betonskog zida na južnoj granici Libana", koji prelazi takozvanu plavu liniju, granicu između dvije zemlje.
Kabinet je zatražio da žalbu "prate izvještaji koje su izdale UN, a koji opovrgavaju izraelsko poricanje izgradnje zida".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fynetnews%2Fstatus%2F1989779434627633329%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1989779434627633329%7Ctwgr%5E6fb8fff836d16330c3d3f0bd2d26a421cf4d66c9%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
UNIFIL je u petak naveo da je u oktobru otkrio betonski zid koji je podigla izraelska vojska jugozapadno od Jaruna.
- Istraga je potvrdila da je zid prelazio Plavu liniju, tako da više od 4.000 kvadratnih metara libanske teritorije postaje nepristupačno stanovnicima - dodaje se u saopštenju.
Od početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog napadom palestinskog islamističkog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, izraelska vojska "sprovela je niz mjera, uključujući jačanje fizičke barijere duž sjeverne granice", rekao je za AFP neimenovni portparol izraelske vojske.
On je dodao da zid ne prelazi plavu liniju, navodeći da je njegova izgradnja počela 2022. godine.
Poslije početka rata u Gazi, libanski proiranski pokret Hezbolah otvorio je front ispaljivanjem raketa iz južnog dijela Libana na sjeverni dio Izraela, tvrdeći da djeluje u znak podrške svom savezniku, Hamasu.
Ta neprijateljstva su se pretvorila u otvoreni rat u septembru 2024. godine, prije nego što je krajem novembra postignut sporazum o prekidu vatre.

Liban optužio Izrael za gradnju zida na jugu zemlje, najavljena žalba UN-u

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.
- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.
Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.
On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.
- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.
On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.
- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.
Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.
Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.
Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.
Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.
- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, po optužbama da je ubio svoje roditelje, odloženo je danas nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, prenosi Rojters.
Promjena advokata odbrane dogodila se na sudskom ročištu na kojem se očekivalo da će se Nik Rajner izjasniti da nije kriv, u jednom od najšokantnijih slučajeva ubistva poznatih ličnosti u istoriji Los Anđelesa, navodi agencija.
Umjesto toga, iznošenje optužnice odloženo je po drugi put za tri sedmice. Sudija Višeg suda okruga Los Anđeles ponovo je zakazao ročište za 23. februar i Niku Rajneru dodijelio javnog branioca.
Alan Džekson, bivši tužilac koji je postao advokat za krivičnu odbranu, čiji su klijenti bili brojni nekadašnji velikani iz svijeta šou-biznisa, uključujući i osramoćenog filmskog producenta Harvija Vajnstina, nije naveo na sudu neposredan razlog zbog kojeg se povlači iz slučaja.
Nik Rajner optužen je po dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena u smrtonosnom napadu nožem na svoje roditelje – glumca i reditelja Roba Rajnera (78) i producentkinju Mišel Rajner (70).
Njihova tijela pronađena su popodne 14. decembra prošle godine u njihovoj vili u zapadnom Los Anđelesu, a obdukcijama je utvrđeno da su obje žrtve preminule od „višestrukih povreda oštrim predmetom“.
Ukoliko bude osuđen po optužnici, Nik Rajner suočio bi se sa doživotnom kaznom zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta ili sa smrtnom kaznom.
Nik Rajner, koji je javno priznao višegodišnju borbu sa zavisnošću od droga i periode beskućništva, živio je u kući za goste na imanju svojih roditelja.
Rob Rajner bio je poznat po plodnoj karijeri u šou-biznisu, koja se kretala od zajedničke uloge u televizijskoj komediji iz 1970-ih „Svi u porodici“, do režije filma iz 1989. godine „Kada je Hari sreo Sali“.

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Fudbaleri Budućnosti kao drugoplasirani završili su nastup na kadetskom turniru u Sevilji.
Budućnost je u finalnom meču poražena od domaćina turnira, ekipu Sevilje, 1:0.
Podgorički sastav na putu do finala eliminisao je Sevilju (2:0), Kordobu (3:1), All Canadian (2:1) i u polufinalu Uesku (2:1).
Meč za trofej igran je istog dana kada i polufinale, pa je očigledno da su za takve napore u ovom trenutku spremniji bili domaćini koji na startu turnira nisu imali mnogo šanse protiv ekipe Minje Ljumovića.
- Kadeti su ispisali lijepu evropsku priču osvajanjem drugog mjesta na snažnom međunarodnom turniru u Sevilji. Daroviti dječaci su tokom cijelog turnira pokazali srce, karakter i kvalitet, a nakon sjajne grupne faze pobjeda nad Ueskom u polufinalu (2:1) bila je još jedna snažna potvrda talenta koji posjeduju - stoji u saopštenju podgoričkog tima.
Navodi se da drugo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji zaslužuje veliki aplauz.
- Naši kadeti dostojno su predstavili klub, grad i državu. Omladinska škola Budućnosti je još jednom pokazala da stvara fudbalsku budućnost - i to na međunarodnoj sceni - saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Tag: un