Podrška Ujedinjenih nacija (UN) važna je za ostvarivanje ekoloških ciljeva Crne Gore, ocijenjeno je na sastanku ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa novoimenovanom rezidentnom koordinatorkom UN u Crnoj Gori Karolin Tiso.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), sastanak je bio prilika za obostrano potvrđivanje dobre saradnje Crne Gore i sistema UN, kao i spremnosti za njeno dodatno unapređenje kroz konkretne projekte.
Ćulafić je kazao da MERS ima značajnu saradnju sa UN-om kroz Program UN za razvoj u Crnoj Gori (UNDP), Kancelariju UN za projektne usluge (UNOPS), kao i Dječiji fond UN (UNICEF).
- Crna Gora, kao zemlja u procesu evropskih integracija, doživljava svaku podršku kao dobrodošlu - kazao je Ćulafić.
Tiso je naglasila posvećenost tima UN-a nastavku pružanja podrške Crnoj Gori u ostvarivanju Agende održivog razvoja.&nbsp;
- Zaštita životne sredina kritično je važan dio tog procesa, naročito u kontekstu evropskog puta Crne Gore i rada na zatvaranju zahtjevnog Poglavlja 27. Crna Gora je jasno odredila svoj pravac kao ekološka država, a strateški razvoj turizma predstavlja jedan od važnih preduslova kako bi zemlja ostala na tom kursu - kazala je Tiso.
Prema njenim riječima, neophodno je nastaviti sa jačanjem kapaciteta i partnerstava za održivi razvoj.
- UN će i dalje biti podrška Crnoj Gori u ovom važnom procesu. Očuvanje prirode i borba protiv klimatskih promjena su globalni izazovi koji zahtijevaju zajednički odgovor - istakla je Tiso.
Ćulafić je rekao da je podrška UN od velikog značaja, naročito u procesu evropskih integracija.
On je ukazao na učešće Crne Gore u višegodišnjem CBIT projektu (“Jačanje crnogorskog nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC) i akcija prilagođavanja transparentnosti kroz Inicijativu za izgradnju kapaciteta transparentnosti”).
- Usvojili smo ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos Crne Gore (NDC) za 2030. i 2035. godinu, sa ciljem smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) za 55 odsto do 2030. godine i 60 odsto do 2035. godine - rekao je Ćulafić.
On je kazao i da rade na Zakonu o klimatskim promjenama, kojim se uređuju zaštita od negativnih uticaja od klimatskih promjena, smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte, zaštita ozonskog omotača i druga pitanja.
- Sagovornici su na kraju izrazili uvjerenje da će partnerstvo sa UN dodatno doprinijeti ostvarivanju strateških ciljeva Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Podrška UN važna za ostvarivanje ekoloških ciljeva Crne Gore

Visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Turk izjavio je u subotu da je predloženi mirovni plan za Gazu američkog predsjednika Donalda Trampa "ključna prilika" da se "jednom za svagda okonča pokolj i patnja" na toj palestinskoj teritoriji.
Turk se nada da će zamah ka okončanju rata u Gazi "otvoriti put trajnom prekidu neprijateljstava, poslije čega slijedi oporavak i rekonstrukcija, u skladu sa međunarodnim pravom o ljudskim pravima i humanitarnim pravom, kao i veoma potrebno rješenje o dvije države", navela je njegova kancelarija na mreži Iks (X), javio je AFP.
- To je ključna prilika za sve strane i uticajne države da djeluju u dobroj vjeri i jednom za svagda okončaju pokolj i patnju u Gazi, preplave Pojas Gaze humanitarnom pomoći i obezbijede oslobađanje talaca i mnogih palestinskih pritvorenika - dodaje se u saopštenju.
Američki plan uključuje prekid vatre, oslobađanje talaca u roku od 72 sata, postepeno povlačenje izraelske vojske iz Gaze, razoružanje Hamasa i njegovo isključivanje iz vlasti, kao i progonstvo njegovih boraca iz Gaze.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je pozdravila mirovni plan za Gazu, uključujući i mogućnost obnove bolnica, dok je generalni direktor zdravstvene agencije UN-a Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je u subotu da je "mir najbolji lijek".
Palestinski pokret Hamas, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom, u petak je naveo da je spreman za hitne pregovore o oslobađanju Izraelaca koje kao taoce drži u Gazi i o okončanju rata, kao dio plana koji je predložio Tramp.
Izrael je u subotu saopštio da se priprema za primjenu prve faze Trampovog plana za oslobađanje svih talaca, bez pominjanja prekida bombardovanja, a potom je izraelska vojska saopštila namjeru da ipak nastavi operacije u Gazi uprkos pozivima porodica talaca i Trampa da odmah obustavi bombardovanje jer izgleda da je moguć dogovor s Hamasom bar o oslobađanju zarobljenika.

500x500

1250x600

1084x550

Komesar UN-a: Postoji šansa da se pokolj u Gazi okonča jednom za svagda

Evropska unija je u ponedeljak potvrdila da je ponovo uvela sveobuhvatne sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa, pošto su Ujedinjene nacije ponovo uvele svoje sveobuhvatne kaznene mjere.
UN su preduzele taj korak tokom vikenda pošto su zapadne sile pokrenule takozvani "snepbek" mehanizam za vraćanje sankcija koji je predviđen nuklearnim sporazumom iz 2015. godine kojim su Iranu i ukinute sankcije.
Sankcije koje je ponovo uveo blok od 27 zemalja uključuju mjere UN koje zabranjuju saradnju s nuklearnim i balističkim raketnim aktivnostima Teherana.
One se, međutim, šire i obuhvataju finansijske mjere, uključujući zamrzavanje imovine iranske centralne banke.
Teheran je osudio kao "neopravdano" ponovno uvođenje sankcija UN.
Uprkos ponovnom uvođenju, zapadni lideri su naglasili da kanali za dijalog ostaju otvoreni.
Šefica diplomatija Evropske unije Kaja Kalas izjavila je u nedjelju da ponovno uvođenje sankcija "ne smije biti kraj diplomatije".
Ujedinjene nacije su zvanično ponovo uvele sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa, dodatno vršeći pritisak na tu zemlju koja već trpi globalnu izolaciju i ekonomskih previranja poslije prethodnih rundi kaznenih mjera Zapada.
U ponoć 28. septembra, trojka evropskih sila poznata kao E3 – Velika Britanija, Francuska i Njemačka – objavile su da su Iranu ponovo uvedene takozvane sankcije.
E3 je odmah upozorila Teheran na bilo kakve "eskalatorne" korake kao reakciju na potez i pozvala Iran da se vrati pregovorima, posebno sa SAD.

EU potvrdila ponovno uvođenje sankcija Iranu poslije poteza UN

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u Njujorku sa predsjednicima Mongolije, Ukhnaagiinom Khürelsükhom, i Kazahstana, Kasim-Žomart Tokajevim. U prijateljskim razgovorima ocijenjeno je da Crna Gora, uprkos geografskoj udaljenosti, sa državama Centralne Azije dijeli vrijednosti mira, povjerenja i multilateralizma, kao i spremnost da se obnovi staro prijateljstvo i odnosi podignu na viši nivo.
Kako je navedeno u saopštenju, potpisivanje memoranduma o saradnji ocijenjeno je kao važan korak u daljem jačanju institucionalnih veza. 
Istaknute su brojne mogućnosti za unapređenje ekonomskih i trgovinskih odnosa, turizma i kulture, a posebno je naglašeno da direktne avio-linije između Crne Gore i Kazahstana doprinose većem povezivanju.
- Oba predsjednika uputila su pozive Milatoviću za zvanične posjete, koje će biti prilika da se dodatno ojača politički dijalog na najvišem nivou i organizuju poslovni forumi radi povezivanja privrednika dvije strane. Poseban značaj dat je zajedničkom djelovanju u okviru Ujedinjenih nacija i posvećenosti vrijednostima multilateralizma - dodaje se u saopštenju. 
Zaključeno je da Crna Gora u Mongoliji i Kazahstanu vidi pouzdane partnere sa kojima može graditi mostove saradnje, obnavljati stara prijateljstva i jačati svoje prisustvo u Centralnoj Aziji.

Milatović: Crna Gora gradi mostove prijateljstva i saradnje sa Mongolijom i Kazahstanom

Tokom posljednjeg dana učešća na 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović imao je niz bilateralnih susreta, uključujući predstavnike Saudijske Arabije, Lihtenštajna, Uzbekistana, SAD-a i UNDP-a.&nbsp;
Tokom sastanka sa državnim ministrom za vanjske poslove i klimatskim izaslanikom Kraljevine Saudijske Arabije Adelom bin Ahmedom Al-Jubeirom, kako se navodi u saopštenju, potvrđena je obostrana spremnost za dalji razvoj odnosa u svim oblastima od obostranog interesa.&nbsp;
- Razmotrene su mogućnosti za unaprjeđenje ekonomskih, investicionih i energetskih veza, kao i za koordinaciju u okviru multilateralnih inicijativa - rekli su u MVP.&nbsp;
Sa potpredsjednicom Vlade i ministarkom vanjskih poslova, okoline i kulture Knjaževine Lihtenštajn Sabinom Monauni Ibrahimović je potpisao Ugovor o otklanjanju dvostrukog oporezivanja, čime su stvoreni preduslovi za nove investicije i snažnije ekonomsko povezivanje.&nbsp;
- Sagovornici su izrazili spremnost za dalje jačanje političkog dijaloga i saradnje u multilateralnim okvirima - navodi se u saopšenju.&nbsp;
Na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Republike Uzbekistan Bahtijarom Saidovim potpisan je Protokol o saradnji i konsultacijama dva ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
- Ovim dokumentom uspostavljen je institucionalni okvir za intenziviranje kontakata i unaprjeđenje bilateralne saradnje, s posebnim akcentom na ekonomiju, trgovinu, turizam i kulturu - kazali su u MVP.&nbsp;
U razgovoru sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a Danijelom Lotonom potvrđeno je snažno partnerstvo Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.&nbsp;
- U fokusu su bile američka podrška vanjskopolitičkim ciljevima Crne Gore, saradnja u okviru NATO-a, kao i zajednička posvećenost kolektivnoj bezbjednosti i stabilnosti - rekli su u MVP.&nbsp;
Susret sa pomoćnicom generalnog sekretara UN i direktoricom Regionalne kancelarije Programa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država Ivanom Živković bio je prilika za potvrdu nastavka kontinuirane i sadržajne saradnje Crne Gore i UNDP-a u sprovođenju reformskih procesa i Agende održivog razvoja 2030.&nbsp;
- Posebno je naglašena važnost podrške u oblasti vladavine prava, inkluzivnog rasta i jačanja institucionalnih kapaciteta - ističu u MVP.

Ibrahimović održao niz bilateralnih sastanaka na marginama Generalne skupštine UN

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić optužio je u četvrtak s govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija "dio međunarodne zajednice" da je "uveo embargo na demokratiju" u BiH.
On je neimenovane zemlje i visokog predstavnika Kristijana Šmita optužio da su uložili "enorman novac" kako bi se srušila prvostepenu presuda u predmetu "Kovačević protiv BiH" pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, koja je utvrdila ustavnu i etno-teritorijalnu diskriminaciju.
- Jedna od zemalja dala je finansijsku donaciju ESLJP i pojavila se kasnije u tom istom predmetu kao zainteresovana strana što je klasična politička korupcija. U obaranju te presude aktivno je učestvovao i visoki predstavnik ulažići enormna finansijska sredstva iz nepoznatih izvora - ustvrdio je Komšić.
Pitao je "da li se presude međunarodnih sudova mogu kupiti", te dodao kako "nas to dovodi do zaključka da postoji dio međunarodne zajednice koji ne dozvoljava demokratiju u BiH".
Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, tužio je BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava jer u Federaciji može glasati samo za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva, a ne i za srpskog.
Sud je u avgustu 2023. presudio da je time diskriminisan i da konstitutivni narodi (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) uživaju povlašten položaj.
BiH je u oktobru 2023. zatražila preispitivanje presude, a 25. juna 2025. Veliko vijeće suda u Strazburu jednoglasno je poništilo prvostepenu odluku.
Komšić se u svom govoru osvrnuo na 1990-te godine kazavši kako je UN tad uveo embargo na oružje BiH "i time spriječio odbranu naše države od dvostruke agresije od strane dvije susjedne zemlje".
Za mirovni misiju UNPROFOR-a tokom rata u BiH je kazao da su "bili tek puki promatrači ratnih zločina, etničkog čišćenja i na kraju genocida koji su agresori na BiH počinili".
Osvrnuo se i na Dejtonski/Pariški mirovni sporazum koji je zaustavio rat u BiH kazavši da je "stvorio politički sistem" koji je Komšić više puta nazvao "incidentnim" i "nezabilježenim bilo gdje u svijetu u kojem se etnička pripadnost stavlja u prvi plan i tome negiraju ljudska prava".
- Dio međunarodne zajednice na različite načine nastoji obezbjediti ovaj "incidentni" politički sistem u kojem manjina upravlja većinom, rušeći jedan od temeljnih principa demokratije koji nalaže da politička većina treba upravljati svojom državom - kazao je Komšić.
Prvi dio govora Komšić je posvetio ratu u Ukrajini, kazavši kako se danas putem sile nastoje promijeniti granice u svijetu ocijenivši da se "međunarodno pravo ne primjenjuje istovjetno prema svim zemljama".
Govorio je i o palestinskim teritorijama kazavši da se "u Pojasu Gaze nad lokalnim stanovništvom vrši takvo nasilje koje svojim oblikom ukazuje na više elemenata genocida".

Komšić u UN optužio dio međunarodne zajednice da je uticao na pad presude protiv BiH

Predsjednik Palestine Mahmud Abas obratio se na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija te je govorio o potrebi za potpunim priznanjem Palestine i odbacivanju izraelskih planova za širenjem teritorije.
Abas se Generalnoj skupštini UN-a obratio putem videolinka s obzirom na to da mu je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa uskratila vizu za boravak u SAD-u.
- Nakon dvije godine u kojoj Palestinci u Gazi suočavaju s ratom i genocidom, destrukcijom, glađu i raseljavanjem, a što čini izraelska okupacija. Većina ubijenih su djeca, žene i stari. Raseljeno je desetine hiljada i sprečavaju uvoz hrane i lijekova što prouzrokuje glad dva miliona Palestinaca. Uništili su više od 80 posto domova, škola, bolnica, vjerskih objekata i druge infrastrukture. Ovo što Izrael radi je ratni zločin i zločin protiv čovječnosti što je dokumentovano i biće zapisano u knjigama istorije kao jedno od najgorih poglavlja u ljudskoj istoriji u 21. vijeku - istakao je Abas.
Rekao je i kako na Zapadnoj obali, ekstremistička izraelska vlada nastavlja širiti ilegalna naselja te razvijaju projekte za aneksiju tih naselja. Posljednji takav plan je E-1 koji bi podijelio Zapadnu obalu na dva dijela i izolovao okupirani Jerusalem što bi podrivalo i uspostavljanje dvije države
- Izraelski premijer je objavio i plan onoga što zove "Veliki Izrael" što odbijamo potpuno. To uključuje širenje na suverene arapske zemlje. Uz brutalne napade na Katar, što osuđujemo i smatramo eskalacijom, postoji narušavanje međunarodnog prava što zahtijeva intervenciju. Sa podrškom države, terorizam naseljenika se nastavlja. Napadaju sela, nenaouružane Palestince, ubijaju ih. Sve pod zaštitom izraelske okupacijske vojske - poručio je Abas.
Ističe kako se napadaju hrišćanski i islamski objekti.
- Islamski i hrišćanski objekti nisu pošteđeni napada. Oštetili su džamije, crkve i krše status quo. Uprkos svemu što je naš narod pretrpio, odbijamo ono što je Hamas uradio 7. oktobra. Akcije koje su bile usmjerene na izraelske civile, ne predstavljaju Palestince. Nastavićemo raditi na tome da Gaza bude integralni dio Države Palestine i spremni smo preuzeti punu odgovornost na tom dijelu. Hamas neće imati udjela u toj vlasti. Hamas i druge frakcije morat će predati oružje palestinskoj vlasti kao dio procesa uspostavljanja institucija koje će imati jedan zakon i legalna sigurnosna tijela - jasno je naglasio Abas.
Ističe i to kako je Palestina odavno priznala pravo Izraela na postojanje.
- Naše rane su duboke. Sedam miliona Palestinaca živi tragediju nakbe. Naš narod na Zapadnoj obali takođe živi tragediju izraelske agresije i to traje decenijama. Više od 1.000 rezolucija usvojeno je u UN-u. Nijedna nije implementirana. Postojale su mnoge inicijative koje su tražile okončanje ove situacije kroz koju prolaze Palestinci. Tokom 1993. godine potpisali smo Sporazum iz Osla i priznali smo Državu Izrael. Izrael u tom periodu je priznao i Palestinski slobodarski pokret (PLO). Uspostavili smo institucije na osnovu toga i odbili smo nasilje i terorizam, usvojili kulturu mira i radili na tome kako bismo gradili moderne institucije moderne palestinske države koja će živjeti u miru s Izraelom. Međutim, oni se nisu pridržavali sporazuma i radio je sistematski na podrivanju sporazuma - rekao je Abas.
Osvrnuo se i na države koje su u prethodnim mjesecima priznale Palestinu.
- Ovdje, volio bih u ime Palestinaca izraziti zahvalnost svim državama koje su priznale našu državu i onima koji to namjeravaju učiniti uskoro. Pozivamo na podršku Palestini i ostvarivanje punih prava u UN-u. Priznali smo već izraelsko pravo na postojanje države i dalje priznajemo to. Zahvaljujemo se Kanadi, Australiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Portugalu, Monaku, San Marinu, Andori, Danskoj i drugima na priznanju Palestine. Zahvaljujemo se i drugim državama koje su ranije priznale Palestinu. Naš narod to neće zaboraviti - rekao je Abas.
Naveo je i zahtjeve koje Palestina ima.
- Prvo je potreba za okončanjem rata. Ulazak, bez uslova, humanitarne pomoći kroz UN-ove agencije. Prestanite koristiti glad kao oružje. Želimo puštanje svih talaca i zatovrenika na obje strane. Povlačenje okupacijske vojske iz Gaze i odbacivanje planova aneksije i širenje Izraela. Država Palestina treba preuzeti punu odgovornost nad Gazom te da poveže tu vlast sa Zapadnom obalom, a sve uz posredstvo arapskih zemalja. Garantovati da će stanovnici Gaze ostati na svojoj zemlji bez raseljavanja - kazao je Abas.
Na kraju, Abas je poslao i emotivnu poruku svim Palestincima.
- Danas, govorimo jasno, mir se ne može ostvariti ako nema pravde. Pravde ne može biti ako Palestina nije slobodna. Želimo živjeti u miru i sigurnosti kao i svi ljudi u svijetu u granicama iz 1967. godine i Istočnom Jerusalemom kao glavnim gradom. Kćeri i sinovi Palestine, gdje god se nalazite, bez obzira koliko rane krvare, neće razbiti našu volju da preživimo. Zastava Palestine vijoriće se visoko, kao simbol digniteta i slobode od okupacije. Palestina je naša, Jerusalem je dragulj naših srca i vječni glavni grad. Nikada nećemo napustiti našu zemlju i naše gradove. Naši ljudi će biti u korijenu kao stabla masline. Šaljemo poruke nade i gradit ćemo mostove mira za ljude naše regije i cijelog svijeta. Neka mir bude s vama - zaključio je Abas.

Gromoglasan aplauz nakon govora Abasa: Mir se ne može ostvariti ako nema pravde, pravde ne može biti ako Palestina nije slobodna

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je danas da je delegacija Srbije uložila zvaničnu notu Ujedinjenim nacijama, jer se kosovska predsjednica Vjosa Osmani, kako je rekao, "prošvercovala u zgradu UN".
Đurić je u izjavi novinarima iz Srbije koji izvještavaju o posjeti UN rekao da je Osmani od neke druge delegacije dobila propusnicu i da je na taj način ušla na Generalnu skupštinu UN.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uporedio je taj njen pokušaj sa turističkim posjetama UN, dodajući da "Osmani može da ide svuda, osim u glavnu salu UN".

Delegacija Srbije uložila zvaničnu notu Ujedinjenim nacijama jer je Osmani bila u zgradi UN

Novi predsjednik Sirije Ahmed Al-Šara održao je govor u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija što je ujedno i istorijsko obraćanje jednog sirijskog predsjednika nakon 60 godina odsustva iz ove institucije.
Kao prvi lider ove zemlje koji se nakon 60 godina obraća UN-u, Al-Šara je rekao kako je sirijska priča prožeta emocijama.
- Sirijska priča prožeta je emocijama. To je priča boli i nade. To je priča o dobru i zlu. Naša priča je jedna od lekcija istorije. Došao sam iz Damaska, glavnog grada velikih civilizacija. Sirija je 60 godina bila pod represivnim režimom koji je obezvrijedio sve vrijednosti. Mnogo godina trpjeli smo nepravdu i represiju. Prošli režim je koristio najgore metode ugnjetavanja ljudi kao što su hemijsko oružje, upotreba droga protiv ljudi itd. To je rastrgalo našu zemlju - rekao je Al-Šara.
Rekao je kako je sirijski narod vratio svoja prava.
- Asadov režim ubio je više od milion ljudi i demolirao više od dva miliona stambenih objekata. Napadali su žene i djecu, a sve kako bi utišali istinu. Uprkos svemu, ljudi su morali sebe organizovati i vojno kako bi zbacili kriminalni režim. To je bila vojna operacija koja je bila prožeta milošću. Vratili smo naše pravo i pobijedili smo za sve ljude svijeta i našu djecu. Uništili smo trgovinu drogom. Sirija je od mjesta krize postala mjesto nade za regiju - poručio je Al-Šara.
Osvrnuo se i na izraelske napade na Siriju.
- Izraelski napadi protiv moje zemlje se nastavljaju i njihova politika je kontradiktorna, što prijeti do pokretanja novih kriza i poteškoća u regiji. Sirija je posvećena dijalogu i pozivamo međunarodnu zajednicu da stane uz nas u jeku ovih napada. Sada težimo ka izborima novih predstavnika u vlasti. Kroz diplomatsku aktivnost, vratili smo naše međunarodne odnose i globalno partnerstvo. Pozivamo na potpuno ukidanje sankcija kako više ne bi remetili sirijski narod. Međunarodne kompanije već su počele ulaziti na sirijsko tržište. Sirija želi izgraditi novu državu i institucije koje će garantovati prava svih građana - ističe sirijski predsjednik.
Na kraju, Al-Šara je rekao i to kako Sirija zaslužuje da bude slobodna zemlja.
- Zemlja zaslužuje biti pravna država koja će garantovati prava za sve. Istina je došla, a laž je nestala. Ova objava je glas našeg naroda, koji je ustao iz ropstva kako bi vratio svoj dignitet i prava. Izražavam zahvalnost svima koji su stali uz Sirijce i koji su ih udomili u svojim zemljama. Mi smo među ljudima koji su svjesni ratnih razaranja. Zbog toga, stojimo čvrsto uz narod Gaze. Pozivamo da se odmah rat okonča. Neka mir bude s vama - zaključio je sirijski predsjednik.

Istorijsko obraćanje predsjednika Sirije u UN-u: Istina je došla, a laž nestala, narod je ustao iz ropstva

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan je danas u govoru na zasIJedanju Generalne skupštine UN u Njujorku rekao da Iran ne želi da izgradi nuklearno oružje, time odbacujući tvrdnje Zapada o tome.
- OvdJe još jednom izjavljujem pred ovom Skupštinom da Iran nikada nije tražio i nikada neće tražiti da napravi atomsku bombu. Ne želimo nuklearno oružje - rekao je Pezeškijan.&nbsp;
Nastavljaju se pregovori Irana s Francuskom, Velikom Britanijom i Njemačkom u pokušaju da se postigne sporazum o kontroli iranskog nuklearnog programa i izbjegne ponovno uvođenje sankcija UN Teheranu već od subote s čime se prošle nedjelje saglasio Savjet bezbjednosti UN, ali ta odluka još može da se promijeni.
Predsjednik Irana je tu odluku Savjeta bezbjednosti ocijenio kao "ilegalnu" i rekao da Evropljani "ocrnjuju napore Irana, smatrajući ih nedovoljnim".
Sporazum iz 2015. godine, koji su potpisali Francuska, Velika Britanija, Njemačka, SAD, Kina, Rusija i Iran, predviđao je smanjenje nuklearnih aktivnosti Teherana.
Međutim, američki predsjednik Donald Tramp je 2018. godine tokom prvog mandata, jednostrano povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije Iranu. Teheran je potom odustao od određenih obaveza, posebno od ograničenja obogaćivanja uranijuma.
Zapadne zemlje sumnjaju da Iran pokušava da stekne nuklearno oružje. Teheran to negira i brani svoje pravo da razvija civilni nuklearni program.

Predsjednik Irana u UN: Ne želimo nuklearno oružje

Iz Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj saopšteno je da pažljivo prati aktuelna društveno-politička dešavanja u Crnoj Gori, izražavajući podršku svim naporima koji doprinose jačanju vladavine prava, nezavisnosti institucija i odgovornosti javnih funkcionera.
- Smatramo da je u interesu svih građana da se svi postupci državnih organa sprovode u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje ljudskih prava, dostojanstva i pretpostavke nevinosti - navodi se u saopštenju.
Iz Saveza su poručili da podržavaju odlučnu borbu protiv korupcije i svih oblika zloupotrebe položaja, ali da istovremeno pozivaju na potpunu nepristrasnost, profesionalnost i transparentnost u radu pravosudnih institucija, kako bi se, kako ističu, otklonila svaka sumnja u političke motive ili selektivnu primjenu zakona.
- Ukoliko se pokaže da su bilo koja hapšenja politički obojena ili usmjerena protiv neistomišljenika, Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj će, u skladu sa zakonima i demokratskim procedurama Savezne Republike Njemačke, koristiti sva raspoloživa pravna i politička sredstva — uključujući obraćanje nadležnim institucijama od Bundestaga, preko Evropske komisije i Evropskog parlamenta, do saradnje sa organizacijama za ljudska prava i predstavnicima političkih struktura — kako bi se reagovalo na svaki oblik nedemokratskog postupanja i kršenja osnovnih sloboda - istakao je generalni sekretar Saveza, Miloš Bukilić.
On je poručio da je povjerenje građana u institucije temelj svake stabilne i demokratske države, te da se ono može graditi isključivo kroz dosljednu primjenu zakona i jednaka prava za sve građane.
- Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj poziva sve društvene i političke aktere u domovini da djeluju odgovorno, dostojanstveno i u interesu mira, pravde i napretka Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Bukilić: Hapšenja ne smiju biti politički motivisana

U Budilniku na Televiziji E govorimo o uticaju inflacije i njenim efektima na životni standard građana, ali i o izazovima koje nosi poskupljenje sindikalne potrošačke korpe.&nbsp;
Ekipa Budilnika provjerava i pijačne cijene i upoređuje ih sa cijenama u marketima.&nbsp;
Saznajemo i šta uvođenje platnog sistema SEPA donosi Crnoj Gori i njenim građanima kao i to da li mogu &nbsp;zaposleni u sudstvu obustavom rada izboriti bolje uslove.&nbsp;
Najavljujemo i XX kongres računovođa i revizora Crne Gore i saznajemo šta ovaj važan jubilej donosi rečunovodstvenoj i revizorskoj profesiji.

U "Budilniku" o uticaju inflacije, cijenama, uvođenju platnog sistema SEPA i XX kongresu računovođa i revizora Crne Gore

Crnogorski film „Obraz“, u režiji Nikole Vukčevića, biće prikazan u glavnom takmičarskom programu igranog filma na Međunarodnom filmskom festivalu u San Dijegu, koji se održava od 15. do 19. oktobra 2025.
Selekcija uključuje 24 filma iz cijelog svijeta, odabrana iz više od 3.500 prijava. Festival, sada u svom 24. izdanju, poznat je po predstavljanju značajnih nezavisnih filmova koji pokreću razgovore o društvenim pitanjima, ljudskim pravima, migracijama i drugim važnim temama, kstiče se u saopštenju Filmskog centra Crne Gore.
- Vjerujemo da „Obraz“ predstavlja snažan doprinos kinematografiji koja istražuje ljudski identitet i valere morala, a dosadašnja festivalska putovanja filma potvrđuju njegovu umjetničku vrijednost i međunarodno interesovanje. Izuzetno smo uzbuđeni zbog američke premijere u ovoj prestižnoj selekciji sa nekim od autora koji oblikuju globalnu kinematografiju. Takođe, učešće na ovom festivalu predstavlja izvanrednu priliku za dalju međunarodnu afirmaciju filma, kao i za upoznavanje dalje publike sa pričom koja se bavi balkanskim istorijskim iskustvima, ali i univerzalnim temama -istakao je glavni producenta filma Milorad Radenović.
Film je inspirisan istinitim događajem prema motivima koje je napisao akademik Zuvdija Hodžić. Radnja filma smještena je u period Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori. Priča prati 36 dramatičnih sati u kojima albansko-muslimanski domaćin Nur pruža utočište hrišćanskom djetetu koje bježi od fašističkih progonitelja, suočavajući se sa teškom moralnom dilemom – da li da spasi svoj dom i porodicu ili zaštiti nepoznato dijete druge vjere i nacije.
Međunarodnu glumačku ekipu predvode Edon Rizvanolli u glavnoj ulozi, uz crnogorske glumce Aleksandra Radulovića, Branimira Popovića, Anu Vučković i Zefa Bata Dedivanovića u njegovoj posljednjoj filmskoj ulozi. U filmu igraju i regionalne zvijezde Nikola Ristanovski iz Sjeverne Makedonije, Igor Benčina iz Srbije i Alban Ukaj iz Bosne i Hercegovine. Dječije uloge su povjerene Elezu Adžoviću, Vuku Bulajiću, Merisi Adžović i Hani Pavlović.
Koprodukciju filma čine Galileo production (Crna Gora), Cinnamon Films (Srbija), Embrio (Hrvatska), RTCG, Progressive films i Mogador Film (Njemačka). Film je realizovan uz podršku Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizuelnog centra, Ministarstva kulture Crne Gore, Radio i Televizije Crne Gore i CEKUM-a. 
 
Podsjetimo da je film „Obraz“ crnogorski kandidat za 98. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke Oskar u kategoriji Međunarodna filmska nagrada u 2025. godini.

Američka premijera crnogorskog filma „Obraz“ na festivalu u San Dijegu

Završeni su radovi na izgradnji nove saobraćajnice sa obostranim parkinzima i trotoarima u ulici Mila Boškovića, iza zgrade “Pivnica”, čime je uži centar grada dobio novi uređeni prostor sa 38 parking mjesta, saopšteno je iz Opštine Bar.
Ukupna vrijednost investicije, koja je realizovana iz budžeta Opštine Bar, iznosi više od 180 hiljada eura.
- Radovima je obuhvaćena izgradnja saobraćajnice ukupne dužine 80 metara, sa obostranim parkinzima, trotoara sa taktilnim stazama, instalacija atmosferske kanalizacione mreže, ali i adekvatno uređenje zelenih površina u cilju očuvanja postojećih višegodišnjih stabala i zelenila na ovom lokalitetu. Uz to, postavljanjem savremenih stubova sa LED svjetiljkama obezbijeđena je dodatna sigurnost i funkcionalnost prostora - navode iz opštine.
Kako su dodali, završetkom ovog projekta obezbjeđeno je značajno uređenje urbanog jezgra grada, budući da su na funkcionalan način riješeni problem nedostatka parking prostora i stvoreni uslovi &nbsp;za bezbjednije odvijanje saobraćaja u dijelu koji gravitira samom gradskom centru, što u krajnjem doprinosu boljem komunalnom redu i kvalitetu života, najprije stanovnika okolnih stambenih objekata, ali i svih građana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPERt13GY9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Nova saobraćajnica i parking prostor u centru Bara, vrijednost investicije preko 180 hiljada eura

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Tag: un