Milatović u UN: Trajno pomirenje se ne može graditi na veličanju osuđenih za ratne zločine, nadam se da će iduća generacija moći da kaže da smo im dali više prilika nego što smo mi imali

Trajno pomirenje ne može se graditi na poricanju, selektivnom pristupu pravdi ili veličanju osuđenih za ratne zločine. Ono zahtijeva poštovanje presuda međunarodnih sudova i jednako dostojanstvo za svaku žrtvu, bez obzira na njen identitet ili porijeklo - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović večeras sa govornice Ujedinjenih nacija (UN).

A, kako je naglasio, u svijetu koji traga za dokazom da saradnja i dalje daje rezultate - Crna Gora doprinosi viziji u kojoj Balkan postaje upravo taj dokaz.

Širenje mogućnosti u budućnosti

Crna Gora je, kako je istakao Milatović, prije dvadeset godina stupila u ovu dvoranu na početku novog poglavlja svoje istorije, a u međuvremenu smo izgradili svoje institucije, učvrstili mjesto na globalnoj sceni, osnažili svoju ekonomiju i demokratiju, i doveli svoju državu na sam prag članstva u Evropskoj uniji.

- Naša transformacija nije okončana, ali je njen pravac jasno trasiran. Kada naredna generacija predstavnika Crne Gore bude stajala u ovoj dvorani za dvadeset godina, nadam se da će moći reći da smo dobro iskoristili svoj trenutak: da je Crna Gora zaokružila svoj evropski put, da je naš region ostavio stare podjele iza sebe, i da smo čvrsto stajali u odbrani pravila i principa koji čuvaju mir. Ali, iznad svega, nadam se da će moći da kažu nešto mnogo jednostavnije:  da smo im dali više prilika nego što smo ih imali mi sami - poručio je Milatović.

Jer to je, podvlači on, u krajnjem odgovornost lidera.

- Ne samo upravljati sadašnjošću, već širiti mogućnosti za budućnost - rekao je Milatović.

Ponosna predvodnica

Međunarodni poredak, kako je rekao, ulazi u svoju novu, neizvjesnu fazu i upravo zato proširenje Evropske unije predstavlja čin strateškog vizionarstva.

- To je jedna od najboljih investicija koje Evropa može napraviti u mir, bezbjednost i dugoročnu stabilnost - naveo je Milatović.

Crna Gora je, ističe Milatović, ponosna što je danas predvodnica tog procesa i što stoji spremna da posluži kao primjer drugim zemljama kandidatima.

- Ne zato što je naš put bio bez teškoća, već zato što naš put dokazuje nešto suštinsko: da je napredak moguć, da su reforme važne te da demokratska politička kultura donosi rezultate - naveo je on.

Budućnost Balkana je u EU

Podsjetio je da su se lideri iz cijele Evrope okupili u Crnoj Gori na Samitu EU-Zapadni Balkan ove godine, te poručio da je taj skup imao značenje koje daleko prevazilazi okvire protokola.

- Pokazao je dokle je naša zemlja stigla i koliko je naša evropska budućnost blizu. Isto tako, poslao je važnu poruku o našem regionu: budućnost čitavog Balkana je u Evropskoj uniji - naveo je Milatović.

Naš region je, cijeni Milatović, predugo nosio breme podjela, ali sada kroz saradnju, povezivanje, ekonomske prilike i evropske integracije pišemo novo poglavlje.

- Moja generacija ima odgovornost da pomogne u zaokruživanju tog poglavlja. Ove odgovornosti nijesu važne zbog funkcija koje podrazumijevaju. Važne su zbog toga što nam omogućavaju da doprinesemo pomirenju, povezanosti, demokratskoj otpornosti i evropskoj budućnosti našeg regiona - rekao je Milatović.

„Riječ čovjeka veže“

On je, na početku obraćanja, čestitao dr Rahmanu na izboru za predsjednika Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a gospođi Berbok zahvalnost na predsjedavanju tokom 80. zasijedanja Generalne skupštine.

- Dozvolite mi da iskažem i posebnu zahvalnost generalnom sekretaru Guterešu, čije rukovođenje ovom Organizacijom i partnerstvo s Crnom Gorom tokom protekle decenije izuzetno cijenimo. Čast mi je biti u prilici da vam se danas obratim kao predsjednik Crne Gore, balkanske i mediteranske zemlje, pouzdane NATO saveznice, koja stabilno napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji i ostaje duboko privržena regionalnoj saradnji i djelotvornom multilateralizmu - naveo je Milatović.

U Crnoj Gori, kako je naglasio, imamo jedno staru i jednostavnu izreku: riječ čovjeka veže. To, ističe on, podrazumijeva da obećanje nalaže odgovornost.

- A ono što važi među ljudima, mora važiti i među narodima. U uvodnim riječima Povelje UN-a, narodi svijeta dali su možda i najvažnije obećanje od svih: „da spasu buduća pokoljenja pošasti rata.” Osam decenija kasnije, dok sukobi odnose živote i raseljavaju milione ljudi, geopolitička rivalstva izlažu međunarodni sistem sve većem pritisku, a novi izazovi iznova testiraju našu kolektivnu sposobnost da pružimo adekvatan odgovor - naglasio je Milatović.

A u kojoj smo onda mjeri ispunili dato obećanje, kaže on, najbolje svjedoče brojke.

- Tokom 2025, svijet je vidio više oružanih sukoba nego bilo koje druge godine od 1946 do danas. Šezdeset pet aktivnih sukoba, od kojih osam međudržavnih. Više od 240 hiljada života izgubljeno je u organizovanom nasilju, što je najsmrtonosniji bilans u posljednje tri decenije. Oko 120 miliona ljudi prognano je iz svojih domova što približno čini svakog sedamdesetog čovjeka na planeti. Ostavljamo li, dakle, bolji svijet pokoljenjima koja dolaze za nama, ili smo urušili povjerenje u našu zajedničku sposobnost da preduprijedimo sukobe i suočimo se s izazovima pred kojima se svijet nalazi? - pitao je Milatović.

Povjerenje se, podvlači on, ne gradi deklaracijama - nego se stvara kada se preuzete obaveze poštuju, pravila primjenjuju dosljedno, kada institucije postupaju odgovorno i pojedinac kroz svoj svakodnevni život svjedoči stvarnim benefitima međunarodne saradnje.

Do 2028. da gledamo crnogorsku zastavu među evropskim

Istakao je da je prije dvadeset godina, ubrzo nakon što smo mirnim putem obnovili svoju nezavisnost, Crna Gora zauzela svoje mjesto u ovoj Skupštini kao punopravna članica Ujedinjenih nacija, te da upravo zato ova godina za nas ima poseban značaj.

- Obilježavamo dvije decenije našeg članstva u Ujedinjenim nacijama kao suverena država. Dijete rođeno u Crnoj Gori te godine danas ima dvadeset godina. Čitava jedna generacija stasala je svjedočeći transformaciji Crne Gore od novoobnovljene nezavisne države do zemlje koja pomaže u oblikovanju Balkana koji se ne definiše sukobima iz prošlosti, već prilikama koje donosi budućnost - rekao je predsjednik Crne Gore.

Crna Gora je, dodaje on,  na geostrateškom planu utrla put ka budućnosti u EU, koja je danas nadohvat ruke.

- Naš cilj je jasan: da do 2028. godine ponosno gledamo kako se zastava Crne Gore vijori među zastavama država članica Evropske unije. Crna Gora je 2017. godine pristupila NATO savezu, čime smo osnažili ne samo sopstvenu bezbjednost, već i dali doprinos stabilnosti čitavog regiona. Sačuvali smo dobre odnose sa svojim susjedima i pokazali da multinacionalno, multivjersko i multikulturalno društvo svoju raznolikost može pretvoriti u povjerenje i osjećaj pripadnosti i zajedničke svrhe - rekao je Milatović.

Na unutrašnjem planu smo, ističe on, transformisali svoju ekonomiju i osnažili demokratske institucije na kojima počiva trajni prosperitet.

- Pred nama je još mnogo posla, ali smo postavili temelje za društvo u kojem rad i talenat otvaraju vrata, za zemlju u kojoj mladi ljudi svoju budućnost vide u svojoj domovini. Za nas, Evropska unija nije puko odredište, već put prožet vrijednostima kojem smo svesrdno posvećeni - poručio je predsjednik.

Kada je evropska perspektiva Balkana iznova potvrđena na Samitu u Solunu 2003. godine svijet je, ukazuje on, izgledao sasvim drugačije. 

- Multilateralizam i međunarodna saradnja bili su u usponu. Evropska unija imala je status najprivlačnijeg političkog projekta savremenog doba koji će tokom decenije koja je uslijedila otvoriti svoja vrata za trinaest novih država članica. U isto vrijeme, Balkan je tek izlazio iz sjenke razaranja i podjela koje su obilježile devedesete godine prošlog vijeka. Više od dvije decenije kasnije, živimo u potpuno izmijenjenom međunarodnom okruženju - rekao je on.

Načela koja nas usmjeravaju kod kuće, vode nas, kaže on, i ovdje.

- Naše angažovanje u sistemu Ujedinjenih nacija počiva na istim principima. Crna Gora je pouzdan, kredibilan i dosljedan partner, posvećen djelotvornom multilateralnom sistemu utemeljenom na Povelji UN-a, usaglašen sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije i u bliskoj saradnji s našim NATO saveznicima i EU partnerima na očuvanju međunarodnog mira i bezbjednosti - rekao je on dodajući da ova posvećenost dolazi u trenutku kada se i same Ujedinjene nacije suočavaju s velikim iskušenjima.

Povelja UN mora ostati zajednička polazna tačka

Izazovi s kojima se ova Organizacija suočava sve su, cijeni on, složeniji i međusobno povezaniji.

- Sukobi podrivaju povjerenje u međunarodni sistem. Klimatske promjene stavljaju na probu otpornost država i društava. Vještačka inteligencija i druge nove tehnologije stvaraju rizike brzinom na koju nacionalni okviri pojedinačno ne mogu adekvatno odgovoriti - dodao je on.

Odgovor nije, cijeni Milatović, u povlačenju iz multilateralizma, već u kreiranju njegovog djelotvornijeg oblika.

- Zato Crna Gora snažno podržava reformsku agendu UN-a i ambiciju da se izgrade Ujedinjene nacije koje su djelotvornije, agilnije, pristupačnije, finansijski održivije i koje su dorasle izazovima našeg vremena. Ova reforma mora ojačati sposobnost UN-a da ostvari rezultate tamo gdje je najvažnije: u sprečavanju sukoba, zaštiti ljudskih prava i sloboda, unapređenju održivog razvoja i efikasnom odgovoru na humanitarne krize - poručio je crnogorski predsjednik.

Ta odgovornost, prema njegovim riječima, obuhvata i sam Savjet bezbjednosti koji, prema njegovim riječima, mora pokazati veću djelotvornost, širu zastupljenost, punu odgovornost i potpunu transparentnost.

- Pritom, korišćenje prava veta mora podrazumijevati težinu savjesti - prije svega u situacijama u kojima se svijet suočava sa stradanjima širokih razmjera i velikim brojem žrtava među civilima. Povelja Ujedinjenih nacija mora ostati naša zajednička polazna tačka. Možete računati na Crnu Goru kao konstruktivnog partnera u tim nastojanjima - jasan je Milatović.

Posvećeni pružanju podrške Ukrajini, Palestinci zaslužuju slobodu i održivu državu

Crna Gora, podvlači Milatović, ostaje posvećena pružanju podrške Ukrajini i pozdravlja sve kredibilne diplomatske napore usmjerene ka okončanju rata.

- Vjerujemo da se pravedan i trajan mir mora postići kroz dijalog i diplomatiju. U Gazi, naša odgovornost počinje zaštitom ljudskih života. Civili se moraju zaštititi, a humanitarna pomoć mora sigurno i nesmetano stići do onih kojima je najpotrebnija. Izraelci zaslužuju trajnu bezbjednost. Palestinci zaslužuju dostojanstvo, slobodu i održivu sopstvenu državu - istakao je predsjednik Crne GOre.

Crna Gora, kako je istakao, podržava rješenje o dvije države o kojem se pregovara, pri čemu bi Država Izrael i nezavisna i održiva Država Palestina živjele jedna pored druge u miru, bezbjednosti i međusobnom priznavanju. Razoružanje Hamasa, cijeni on, ostaje važan element održivog dogovora, dok nas kroz cijeli proces mora voditi puno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava.

Nema dvostrukih aršina na ljudsko dostojanstvo

- Različiti sukobi nose različite istorijske korijene. Ali na ljudsko dostojanstvo ne smiju se primjenjivati dvostruki aršini. Isto važi za primjenu međunarodnog prava. Ista posvećenost međunarodnom pravu odnosi se i na slobodu plovidbe u Hormuškom moreuzu čija bezbjednost ima dalekosežne posljedice daleko izvan regiona - dodao je Milatović.

Poremećaji na ovoj ruti, kako je istakao, ne pogađaju samo tržišta energenata i globalnu trgovinu, već direktno utiču i na dostupnost hrane kroz snabdijevanje i cijene đubriva i drugih ključnih poljoprivrednih inputa, s posebno teškim posljedicama po ranjive zemlje zavisne od uvoza.

- Istovremeno, ne smijemo dozvoliti da sukobi koji privlače manje međunarodne pažnje budu zaboravljeni. U Sudanu, Mjanmaru, na Haitiju i drugdje, civili se i dalje suočavaju s nasiljem, raseljavanjem i dubokom neizvjesnošću - rekao je predsjednik Crne Gore.

Znamo da je raznolikost snaga i bogatstvo koje se čuva

Ljudska prava se, ukazuje Milatović, nalaze u samom srcu društva koje gradimo kod kuće i međunarodnog poretka za koji se zalažemo u svijetu, a ljudsko dostojanstvo je univerzalno i nedjeljivo. To, kako je naglasio, podrazumijeva zaštitu prava i sloboda svakog pojedinca, borbu protiv diskriminacije i govora mržnje, kao i očuvanje nezavisnih institucija, slobodnih medija i civilnog društva na kojima počivaju demokratska društva.

- Crna Gora je ponosna na svoj multietnički, multivjerski i multikulturalni karakter. Mi dobro znamo da raznolikost nije izazov kojim se upravlja, već snaga i bogatstvo koje se čuva. Crna Gora kao mala zemlja istkana od različitih kultura, vjera i identiteta, leži na raskršću Mediterana i Balkana. Naša istorija naučila nas je da se suživot ne može uzimati zdravo za gotovo, već se mora obnavljati sa svakom novom generacijom - rekao je Milatović.

Možda, kaže on, upravo zato tako dobro razumijemo da povjerenje nije odsustvo razlika - već sposobnost da s tim razlikama živimo, ne dozvoljavajući im da prerastu u podjele.

- U vremenu sve izraženije polarizacije, društva ne postaju snažnija unifikacijom, već stvaranjem institucija od kojih svaki građanin dobija istu pravičnost i kod kojih uživa jednako dostojanstvo - rekao je Milatović.

Odluke koje donosimo danas ne smiju oduzeti šanse onima koji će sjutra živjeti s njihovim posljedicama

On je naglasio i da će izbori koje danas pravimo na polju mira, tehnologije i klimatskih akcija odrediti živote generacija koji tek dolaze.

- Pakt za budućnost podsjeća nas upravo na tu dužnost: odluke koje donosimo danas ne smiju oduzeti šanse onima koji će sjutra živjeti s njihovim posljedicama. Ali buduće generacije ne smiju biti samo nijemi posmatrači naših odluka. Oni u njihovom stvaranju moraju imati svoj glas - smatra Milatović.

Crna Gora se, ističe on, odazvala pozivu mladih da umjesto pukog učešća dobiju stvaran uticaj pri donošenju odluka.

- Mladi ljudi nijesu samo korisnici javnih politika - oni su naši ravnopravni partneri u njihovom kreiranju. A obrazovanje je naš najmoćniji zalog za mlade generacije - investicija koja ih naoružava znanjem, kritičkim mišljenjem i vrijednostima potrebnim da grade bolji svijet. Ovo je za mene i lično pitanje. Znam kako obrazovanje pomjera granice mogućeg.  Rođen sam i školovan u Crnoj Gori. Upravo mi je obrazovanje dalo priliku da studiram i radim u inostranstvu, da učim od drugih zemalja i institucija, te da se na kraju vratim kući kako bih služio svojoj državi - rekao je Milatović.

Upravo je to, kaže on, oblikovalo njegovo uvjerenje da mjesto u kojem je dijete rođeno nikada ne smije definisati granice onoga što to dijete može postati.

- Kada dolazi iz male zemlje, čovjek ponekad može pretpostaviti da veća veličina donosi i veću viziju i veću mudrost. Ali Ujedinjene nacije nas podsjećaju na jednostavnu istinu: vizija i mudrost se ne mjere veličinom jedne zemlje, već idejama koje donosimo i odgovornošću s kojom postupamo. Naša je odgovornost da proširimo te mogućnosti: da gradimo škole koje inspirišu, institucije koje prepoznaju talenat, ekonomije koje nagrađuju ideje i rad, te društva u kojima mladi ljudi imaju razlog da ostanu, a oni koji su otišli - razlog da se vrate - rekao je Milatović.

Vještačka inteligencija će, poručuje on, sve više davati oblik tim mogućnostima.

- Ali ona ne predstavlja samo izvanrednu šansu, već nosi i odgovornost da se postaramo da tehnološka transformacija ostane po mjeri čovjeka te da bude zasnovana na pravima. Tehnologija mora ostati u službi čovječanstva - nikada obrnuto - rekao je Milatović.

Naše planine, rijeke, šume i more su dio nacionalnog bića

Klimatske promjene zahtijevaju, napominje on, istu takvu dugoročnu odgovornost.

- Crna Gora nosi identitet i odgovornost ekološke države. Naše planine, rijeke, šume i Jadransko more nijesu samo prirodni resurs. Oni su dio našeg nacionalnog bića i zalog koji ostavljamo budućim pokoljenjima. Ali pitanje klimatskih promjena pitanje je i globalne pravičnosti. Oni koji su najmanje doprinijeli ovoj krizi prečesto prvi podnose najteži teret njenih posljedica - rekao je Milatović.

Nijedna zemlja, smatra on, ne može sama riješiti ovaj izazov.

- To je jedan od dokaza da efikasni multilateralizam ostaje nezamjenjiv - dodao je predsjednik Crne Gore.

Održavanje date riječi danas najpotrebnije Ujedinjenim nacijama

Na samom početku ovog je obraćanja govorio o značaju koji pridajemo držanju date riječi, a možda je, kako je rekao na kraju, upravo to ono što je Ujedinjenim nacijama danas najpotrebnije.

- Ne nova obećanja za svaki novi izazov, već obnovljeno uvjerenje da obećanja koja smo već dali i dalje imaju svoju težinu: da ćemo poštovati Povelju UN-a, štititi ljudsko dostojanstvo, očuvati mir i onima koji dolaze poslije nas ostaviti više mogućnosti nego što smo sami naslijedili - naveo je on.

Crna Gora će, podvlači Milatović, nastaviti da daje svoj doprinos tome.

 - Kod kuće, u našem regionu i ovdje, u Ujedinjenim nacijama - zaključio je Milatović.