Građani se izlažu neozbiljnom prepucavanju između predstavnika vlasti i prebacivanju odgovornosti. Neko jeste odgovoran i ta odgovornost se mora utvrditi, rekla je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E savjetnica predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, Marija Vesković.
Nakon bjekstva Miloša Medenice i specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, kaže Vesković, u javnom prostoru pojavila su se dva problema koja proizilaze iz tih događaja.
Podsjeća da su građani uznemireni i nesigurni, te da bi, bez obzira na razlike, svima trebalo da bude isti cilj - borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
— Jedan problem tiče se primjene zakona. Imamo različite informacije koje dolaze od predstavnika vlasti o tome da zakon ili nije dovoljno dobar, ili nije unaprijeđen, ili je njegova primjena otežana u praksi. Tu se postavlja pitanje da li je taj zakon, takav kakav je, mogao biti unaprijeđen za sve ovo vrijeme. U suprotnom dolazimo do zaključka da je 25 zakona Skupština mogla da usvoji za pola sata, a da jedan ključni zakon, koji se tiče sigurnosti svih građana u ovoj državi, nije mogao biti unaprijeđen za cijelo to vrijeme. Drugi problem su kontradiktorne informacije koje dolaze od predstavnika vlasti, odnosno glavnih aktera u cijeloj ovoj priči. Očigledno je da imamo sukob između dvije grane vlasti, odnosno njihovo nesaglasje oko toga gdje je problem nastao. Imamo sukob između predstavnika sudske i predstavnika izvršne vlasti — rekla je Vesković.
Smatra da za ulazak u Evropsku uniju nije dovoljno donijeti set zakona, strategija i odluka, jer nije dovoljno uspostaviti samo zakonodavni okvir, već ga treba i implementirati.
Vesković podsjeća da Ustavni sud nije kompletiran — od sedam sudija izabrano je pet koje je predložila Skupština, pa je odgovornost, kako tvrdi, i na predsjedniku, koji jedini može doprinijeti popunjavanju Ustavnog suda, što on, kako kaže, radi odgovorno predlaganjem najboljeg kandidata.
— Ako radite na unapređenju Zakona o Ustavnom sudu, a nemate funkcionalan i djelotvoran Ustavni sud na koji će se taj zakon primjenjivati, onda zaista vjerujem da smo u problemu. Ispunjavanje određenih mjerila koja se tiču zakona nije sve što je potrebno da bi Crna Gora bila kredibilna članica Evropske unije. Kada uđemo u EU, da bismo bili ravnopravni sa drugim zemljama, minimum koji moramo pokazati jeste da imamo institucije koje su dovoljno sposobne da funkcionišu u svim situacijama. Prijedlog Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda upućen je Skupštini početkom decembra 2025. godine, a za svo to vrijeme poslanici su imali dovoljno prostora da sagledaju cjelokupnu situaciju. Mi smo i u tom pogledu izašli iz okvira onoga što su naše obaveze — pozvali smo veliki broj partija na konsultacije otvorenog tipa, kojima su svi mogli da se pridruže i upoznaju sa biografijom kandidata, kao i sa samim kandidatom, iako to nigdje nije propisano kao procedura. Za svo to vrijeme nijesmo dobili bilo kakav odgovor poslanika, bilo kakvu ocjenu ili kritiku na račun rada, profesionalnog integriteta ili autoriteta predloženog kandidata Predraga Krstonijevića — istakla je Vesković.
Poslanici vladajuće većine preuzimaju zasluge za napredak na evropskom putu, ali isto tako moraju preuzeti i odgovornost, pa je, osim usvajanja zakona, objašnjava ona, neophodna institucija koja će kontrolisati sve te zakone — Ustavni sud.
— Neophodno je osposobiti tu instituciju kako bi mogla da kontroliše sve ove zakone koji se donose u Skupštini. Samo donošenje zakona, odluka, strategija i strateških dokumenata nije dovoljno. Potrebno je da imamo ljude u institucijama koji će kontrolisati sve te akte koje donosimo, a koji su usmjereni ka jednom zajedničkom cilju — ulasku Crne Gore u Evropsku uniju — naglasila je Vesković.
Podsjeća da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio da se u Ustavu uvede pravo na neradnu nedjelju kao opšte pravilo, tako da ono važi za sve, ali da, s druge strane, nije predložio zabranu rada nedjeljom.
— On je predložio da to postoji kao opšte pravilo, a sa druge strane da Ustav propiše mogućnost izuzetaka — ili za određene djelatnosti od javnog interesa, ili za određene vremenske periode kada bi se radna nedjelja mogla realizovati. Time je ostavio prostor da bilo koji budući akt koji dođe pred Skupštinu, a kasnije i pred Ustavni sud, ne bude doveden u pitanje — zaključila je Vesković.
U nastavku možete pogledati cijelo gostovanje:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FTG48-Rq7a2U%3Fsi%3D6JjGAFOHvnUm-zM8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vesković: Očigledno je da imamo sukob između dvije grane vlasti

U Crnoj Gori nema dovoljno političke odgovornosti, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović za TVCG govoreći o slučaju Miloša Medenice.
Milatović je istakao da smo u ovom slučaju vidjeli sve osim odgovornosti.&nbsp;
- Od početka sam insistirao da građani moraju biti tačno informisani, da ovdje neko mora odgovarati za stanje u sistemu bezbjednosti, i na tome i dalje insistiram - dodao je Milatović.

Milatović o slučaju Miloša Medenice: U Crnoj Gori nema dovoljno političke odgovornosti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u Minhenu sa predsjednikom Evropsogisavjeta Antóniom Koštom, u trenutku kada evropske integracije Crne Gore ulaze u, kako je ocijenjeno, odlučujuću fazu.
Razgovor je bio usmjeren na dinamiku pregovaračkog procesa i reforme koje treba da omoguće da Crna Gora do 2028. godine postane naredna članica Evropske unije.
U tom kontekstu istaknuto je da završna faza pregovora zahtijeva političku stabilnost, snažne institucije i jasan napredak u oblasti vladavine prava. Posebno je naglašeno da izbor sudija i kompletiranje Ustavni sud Crne Gore predstavljaju jednu od ključnih plavih zastavica na evropskom putu države.
Posebna pažnja posvećena je i pripremama za Samit EU–Zapadni Balkan, koji će biti održan 5. juna u Tivat i okupiti evropske i regionalne lidere. Organizacija tog susreta ocijenjena je kao snažna potvrda povjerenja u Crnu Goru, u trenutku kada je politika proširenja ponovo visoko na agendi Evropske unije.
Iz kabineta predsjednika poručeno je da Crna Gora ulazi u odlučujući period evropskih integracija, uz ocjenu da je cilj članstva u EU do 2028. godine realan i dostižan, ali isključivo uz disciplinu, kontinuitet reformi i mjerljive rezultate.
Evropski put, kako je navedeno, ne smije biti puko formalno ispunjavanje obaveza, već zahtijeva suštinski napor i temeljnu transformaciju države.

1250x600

Milatović i Košta u Minhenu: Izbor sudija Ustavnog suda ključna obaveza na putu ka EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je svečanom otvaranju Minhenske bezbjednosne konferencije, jednog od najuticajnijih globalnih foruma na kojem se oblikuju ključne politike bezbjednosti i definišu pravci buduće međunarodne saradnje, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
- U prisustvu više od 50 šefova država i vlada, predsjednik Milatović potvrđuje jasnu i dosljednu spoljnopolitičku orijentaciju Crne Gore – snažno partnerstvo sa saveznicima i punu posvećenost evropskim i evroatlantskim vrijednostima- navodi se u saopštenju.
Nakon izlaganja kancelara Merca, predsjednik Milatović je uputio pitanje u vezi sa dinamikom proširenja Evropske unije, zatraživši njegov pogled na osnovni scenario pristupanja zemalja kandidata, među kojima je i Crna Gora. Predsjednik države je u svom pitanju na otvaranju konferencije posebno istakao da proširenje nije samo proces EU integracije, već i strateški instrument jačanja globalne konkurentnosti i geopolitičke snage Evropske unije. Poručio je da kredibilna politika proširenja znači snažniju i otporniju Uniju, jer proširena Evropska unija znači snažniju Evropu.
Predsjednik je na marginama uvodne sesije između ostalog razgovarao sa austrijskim kancelarom i njemačkim ministrom vanjskih poslova.
Planirani su susreti sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, visokom predstavnicom Evropske unije Kajom Kalas, premijerom Kraljevine Nizozemske Dikom Šufom, kao i predsjednicom Republike Moldavije Majom Sandu. Predsjednik Milatović sastaće se i sa poslanicima njemačkog Bundestaga, čime se dodatno učvršćuje parlamentarna i politička saradnja sa Saveznom Republikom Njemačkom.
- Svaki korak koji danas pravimo na međunarodnoj sceni ima jedan cilj, sigurniju i evropsku Crnu Goru. Naš put je jasan: Evropska unija do 2028. godine, snažno NATO savezništvo i politika mira koja Crnoj Gori obezbjeđuje stabilnost, razvoj i međunarodni ugled- poručio je Milatović iz Minhena.
Predsjednik je pozvan da prisustvuje i svečanosti na kojoj će kancelaru Savezne Republike Njemačke Fridrihu Mercu biti uručena posebna nagrada ustanovljena u čast američkog senatora Džona Mekejna, kao priznanje za doprinos jačanju transatlantskog partnerstva i odbrani demokratskih vrijednosti.
Crna Gora i u Minhenu pokazuje da zajedno sa partnerima, doprinosi zajedničkoj bezbjednosti i stabilnosti Evrope.

Milatović prisustvovao otvaranju Minhenske bezbjednosne konferencije

Predsjednik države Jakov Milatović učestvovaće od danas na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji gdje će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, u prisustvu ključnih svjetskih lidera potvrditi posvećenost Crne Gore evropskom putu.
Iz Kabineta predsjednika su kazali da je Minhenska konferencija jedan od najvažnijih svjetskih foruma posvećenih bezbjednosti i globalnim političkim izazovima.&nbsp;
- U prisustvu više od 50 šefova država i vlada, Milatović će potvrditi posvećenost Crne Gore evropskom putu i dodatno učvrstiti podršku u finalnoj fazi pregovaračkog procesa - navodi se u sapštenju.
Dodaju da je ove godine najavljeno i prisustvo državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Marka Rubia, koji će predvoditi američku delegaciju.
- U fokusu će biti evropska bezbjednost, jačanje transatlantske saradnje, globalni geopolitički izazovi, kao i otpornost demokratskih društava u uslovima savremenih bezbjednosnih izazova - istakli su u saopštenju.
Kako su kazali iz Kabineta predsjednika, planirani su susreti Milatovića sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Kostom, visokom predstavnicom Evropske unije Kajom Kalas, kao i sa premijerom Nizozemske Dikom Šufom, uz niz razgovora sa drugim visokim zvaničnicima iz država članica EU i NATO-a.
- U okolnostima složenih globalnih izazova, Crna Gora u Minhenu potvrđuje svoju međunarodnu poziciju - navodi se u saopštenju.
Dodaju da prisustvo Milatovića na tom skupu predstavlja nastavak aktivne diplomatije Crne Gore i doprinos jačanju njenog kredibiliteta.

Milatović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji

Predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću na Cetinju je uručen Zlatni viteški krst, visoko odlikovanje Evropskog reda vinskih vitezova koje se dodjeljuje za doprinos afirmaciji vinske kulture i promociji evropskih vrijednosti.
Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, naglasio da ovo priznanje doživljava kao dodatnu afirmaciju bogate crnogorske vinske tradicije. Posebno je ukazao na značaj autohtonih sorti, poput kratošije i vranca, koje svjedoče o kontinuitetu i autentičnosti domaćeg vinogradarstva.
Govoreći o razvoju vinarstva u Crnoj Gori, predsjednik je istakao opredijeljenost države da dodatno osnaži svoj položaj na evropskoj vinskoj mapi.
- Crna Gora ima potencijal i ambiciju da se pozicionira kao prepoznatljiva vinska destinacija. U tim nastojanjima imaće moju punu podršku, uz lično i institucionalno zalaganje - naglasio je, dodajući da razvoj vinskog sektora predstavlja važan segment održivog razvoja i jačanja međunarodnog ugleda Crne Gore.
Predsjednik je zahvalio Evropskom redu vinskih vitezova na posvećenom radu i partnerstvu u promociji vinske kulture, ističući da saradnja u okviru međunarodnih organizacija doprinosi umrežavanju i snažnijoj afirmaciji crnogorskih vinskih potencijala na evropskom i globalnom nivou.
Ovim činom dodatno je, kažu u Milatovićevom kabinetu, potvrđen odgovoran državni i duhovni odnos prema očuvanju i unapređenju vinarske tradicije - u čast onih koji su je stvarali i s jasnom sviješću o odgovornosti prema generacijama kojima je ostavljamo u nasljeđe.
Odlikovanje Zlatni viteški krst, koje se dodjeljuje isključivo šefovima država, ranije je uručeno i Zuzani Čaputovoj, bivšoj predsjednici Slovačke, Arpadu Gencu, bivšem predsjedniku Mađarske, te Milanu Kučanu, bivšem predsjedniku Slovenije.

Milatoviću uručeno odlikovanje Zlatni viteški krst Evropskog reda vinskih vitezova

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće sjutra na 62. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, jednom od najvažnijih svjetskih foruma posvećenih bezbjednosti i globalnim političkim izazovima.
On će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, u prisustvu više od 50 šefova država i vlada, potvrditi posvećenost Crne Gore evropskom putu i dodatno učvrstiti podršku u finalnoj fazi pregovaračkog procesa. Ove godine najavljeno je, kako su dodali, i prisustvo državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Marka Rubia, koji će predvoditi američku delegaciju.
- U fokusu će biti evropska bezbjednost, jačanje transatlantske saradnje, globalni geopolitički izazovi, kao i otpornost demokratskih društava u uslovima savremenih bezbjednosnih izazova - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Planirani su, ističu oni, susreti sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Kostom, visokom predstavnicom Evropske unije Kajom Kalas, kao i sa premijerom Nizozemske Dikom Šufom, uz niz razgovora sa drugim visokim zvaničnicima iz država članica EU i NATO-a.
- U okolnostima složenih globalnih izazova, Crna Gora u Minhenu potvrđuje svoju međunarodnu poziciju. Prisustvo predsjednika Milatovića na ovom skupu predstavlja nastavak aktivne diplomatije Crne Gore i doprinos jačanju njenog kredibiliteta - zaključili su u saopštenju.

Milatović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: Crna Gora među ključnim svjetskim liderima

Crna Gora može i mora biti zemlja u kojoj se znanje i nauka cijene više od partijskih knjižica i u kojoj sve žene i djevojke osjećaju da je njihov rad prepoznat, vrijedan i na ponos cijeloj državi, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Povodom Međunarodnog dana žena i djevojaka u nauci, Milatović je razgovarao putem video-poziva sa Vesnom Mačić, prvom crnogorskom naučnicom koja boravi na Antarktiku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVkoY7rjCckk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Vesna Mačić, naučnica Instituta za biologiju mora iz Kotora, drugi put boravi na Antarktiku, gdje učestvuje u istraživačkom radu u bugarskoj naučnoj bazi Sv. Kliment Ohridski. Njeno angažovanje dio je inicijative predsjednika Milatovića koja je realizovana prilikom njegove zvanične posjete Bugarskoj.
- Priča Vesne Mačić je snažan primjer kako znanje, posvećenost i istrajnost mogu pomjeriti granice, te poruka svim djevojkama i ženama u Crnoj Gori da se hrabro upuste u naučne izazove i vjeruju u svoje potencijale - poručeno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Na Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci ovaj razgovor, ističu u Kabinetu Milatovića, predstavlja podsjetnik da je država dužna da pruži sistemsku i kontinuiranu podršku nauci i onima koji svojim radom doprinose razvoju društva i međunarodnom ugledu Crne Gore.

Milatović razgovarao sa prvom crnogorskom naučnicom na Antarktiku: Poruka svim ženama da vjeruju u svoje potencijale

Cijenimo da je inicijativa predsjednika Crne Gore Jakov Milatovića - iskazana prijedlogom da nedjelja bude dan kada crnogorska ekonomija staje i prestaje da funkcioniše - nespretna i potencijalno opasna - ocijenili su iz Unije poslodavaca Crne Gore.&nbsp;
Ovom inicijativom se, kako navode, šalje poruka da, nakon Zakona o radu i drugih zakona, sada i Ustav - vrhovni pravni akt države - postaje meta za sticanja političkih poena i ličnih ambicija.
- Javnost je upoznata da Unija poslodavaca Crne Gore, u skladu sa svojom ulogom i misijom u crnogorskom društvu, od 2019. godine preuzima aktivnosti u cilju pronalaženja zakonitog i pravednog rješenja u vezi sa članom 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, u potpunosti poštujući crnogorske institucije i normativni okvir države. Ovaj pristup rezultirao je jednoglasnim dogovorom sva tri socijalna partnera u Socijalnom savjetu, a naša inicijativa potvrđena je odlukom Ustavnog suda - navode u saopštenju.
Pozivaju sve, a posebno najodgovornije društvene aktere, da se u daljem tretiranju ove teme vode poštovanjem Ustava i njegovog člana 65, koji pozicionira Socijalni savjet kao instituciju pred kojom se usklađuju pitanja od značaja za zaposlene.&nbsp;
- U protivnom, otvara se legitimna dilema stvarnih namjera - poručili su u Uniji poslodavaca Crne Gore.

Unija poslodavaca o inicijativi Milatovića da nedjelja ostane neradan dan: Nespretna i potencijalno opasna

Novo neizglasavanje kandidata za sudiju Ustavnog suda predstavlja novu propuštenu šansu za jačanje vladavine prava. Još jedan korak koji usporava tempo realizacije zacrtanog strateškog cilja: punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine - navodi se u reagovanju savjetnika predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloša Radonjića.
Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su u današnji dnevni red drugo po redu izjašnjavanje o kandidaturi Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda. No, predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti.
Radonjić navodi da dragocjena društvena energija koju bi trebalo usmjeriti na reforme i izgradnju moderne i uspješne države kroz pristupne pregovore neodgovorno se troši na političku trgovinu u procesu sudija Ustavnog suda kojem se ne vidi kraja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5838%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fposlanici-usvojili-dnevni-red-o-izboru-krstonijevica-naknadno&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Izbor sudija Ustavnog suda je naša najvažnija ,,plava zastavica’’, koja zbog odnosa parlamentarne većine postaje kamen spoticanja na našem evropskom putu. Zato, neizglasavanje sudija Ustavnog suda umjesto ,,plave’’ postaje ,,crvena zastavica’’ koja zabrinjava kompletnu crnogorsku javnost - ističe Radonjić.
Funkcionalan i kompletiran Ustavni sud jedan od stubova ustavno-pravnog poretka Crne Gore, ali i jedna od najvažnijih obaveza na našem putu približavanja EU.&nbsp;
- Svi znamo da odsustvo odgovornosti u Skupštini i svijesti o značaju popunjavanja najvažnije sudske instance u godini kada treba da završimo pristupne pregovore nam nanosi nepopravljivu štetu. Novo odlaganje izbora sudija dovelo je u pitanje kredibilitet Crne Gore. Teško je pronaći političke ili pravne razloge koji mogu opravdati činjenicu da u završnoj fazi pregovora Crna Gora nema kompletiran sastav Ustavnog suda, a istovremeno pretenduje da postane naredna članica Evropske unije - naveo je Radonjić.
Imenovanje sudija Ustavnog suda jedna je od ključnih preporuka u posljednjem Izvještaju Evropske komisije, uz jasno najnovije upozorenje da stalna kašnjenja u imenovanjima mogu ozbiljno ugroziti ambiciju Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine.
- I pored takvih upozorenja, parlamentarna većina je ignorisala poruke našeg evropskog partnera. Evropska budućnost Crne Gore ne smije biti talac dnevno-političkih kalkulacija. Parlamentarna većina snosi najveću odgovornost da omogući nesmetano funkcionisanje ključnih institucija i jasno pokaže da su vladavina prava i evropska integracija iznad partikularnih interesa - zaključio je Radonjić.

Radonjić: Zbog neodgovornosti parlamentarne većine Ustavni sud postaje "crvena zastavica" na evropskom putu Crne Gore

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski propustiti priliku za mir ako "ne počne da djeluje", navodeći da Rusija želi da postigne sporazum.
"Rusija želi da postigne sporazum i Zelenski će morati da djeluje. U suprotnom će propustiti veliku priliku. Mora da preduzme korake", rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi NBC.
Očekuje se da će zvaničnici SAD, Ukrajine i Rusije održati još jedan krug razgovora početkom naredne nedjelje u Ženevi, navodi američka televizija.
Tramp je ponovio svoje upozorenje da će Iran snositi posljedice ukoliko pregovori o njegovom nuklearnom programu ne uspiju.
- Mislim da će biti uspješni. A ako ne budu, to će biti loš dan za Iran - rekao je on.
Kako navodi NBC njuz, pozivajući se na dva neimenovana izvora koja su upoznata sa odlukom, borbena grupa nosača aviona UŠFord napušta Karibe i kreće ka Bliskom istoku, dok je ranije u region stigla borbena grupa nosača UŠAbraham Linkoln.

Tramp: Zelenski će morati da djeluje ako želi mir

Velemajstor Denis Kadrić i fide majstor Oleg Jaksin jedini su šahisti sa maksimalnim učinkom nakon četiri kola na 78. Prvenstvu Crne Gore u šahu.
Jaksin je u četvrtom kolu, igrajući crnim figurama, savladao branioca titule, velemajstora Nikitu Petrova. U partiji je odigrana Sicilijanska odbrana, a Petrov je u ključnom trenutku u središnjici reagovao nedovoljno precizno, što je Jaksin iskoristio, najprije osvojivši pješaka, potom i figuru, nakon čega je aktuelni šampion predao partiju.
U velemajstorskom i reprezentativnom derbiju, Denis Kadrić je crnim figurama nadigrao Nikolu Đukića. Nakon otvaranja Kadrić je stekao inicijativu, koju je sigurnom i preciznom igrom pretvorio u čitav poen.
Kadrić i Jaksin ostali su jedini sa maksimalnim učinkom, a njihov međusobni duel zakazan je za peto kolo. Bijele figure vodiće Kadrić.
Pola poena manje imaju fide majstor Miloš Pečurica i Mirsad Đoković, koji predstavlja jedno od najprijatnijih iznenađenja turnira. Pečurica je crnim figurama savladao Blaža Kalezića, koji je nakon izmjene dama ušao u nepovoljnu završnicu. Đoković je, takođe crnim figurama, nadigrao omladinca Mihaila Pušaru, iskoristivši aktivniju poziciju.
Velemajstorski duel između Božidara Ivanovića i Nebojše Nikčevića završen je remijem, iako je Nikčević tokom partije imao značajnu prednost koju nije uspio da realizuje.
U grupi igrača sa tri poena nalazi se jedanaest šahista, među kojima su Petrov, Kalezić, Đukić i Nikčević, kao i Božidar Kisić, Željko Rovčanin, Aleksandar Tomić, Jovan Milović, Veljko Šćekić, Dimitrije Vujović i Predrag Nikač.
Peto kolo na programu je sjutra od 16 časova, a izdvajaju se susreti: Kadrić – Jaksin, Pečurica – Đoković, Milović – Petrov, Šćekić – Đukić, Nikač – Kalezić, Rovčanin – Nikčević, Tomić – Kisić i Podlesnik – Vujović.
Šampionat se igra po švajcarskom sistemu u 11 kola. Domaćin je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, nagradni fond iznosi 15.000 eura, organizator je Šahovski savez, dok je pokrovitelj Ministarstvo sporta i mladih.

Kadrić i Jaksin na čelu tabele

Sedam članova organizovane kriminalne grupe - V.O, A.Đ, M.C, L.G, P.M, Ž.M. i N.Z. privedeno je u Odjeljenje bezbjednosti Kotor radi dalje obrade, saopšteno je iz Uprave policije.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala i Posebne jedinice policije, sproveli su večeras opsežnu akciju na području Kotor. Akcija je obuhvatila ciljane kontrole, racije i preglede lica, ugostiteljskih objekata i vozila, sa posebnim fokusom na članove organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantna lica, osuđena lica i osobe koje se potražuju na nacionalnom i međunarodnom nivou - dodali su iz UP.&nbsp;
Od V.O. iz Bara, kako se navodi, radi daljih provjera, oduzeto je više putničkih motornih vozila.
- Provjerama je utvrđeno da su N.Z. iz Herceg Novog i A.Đ. iz Nikšića, članovi jedne organizovane kriminalne grupe, prekršili aktivnu mjeru nadzora koju im je odredio Viši sud u Podgorici, a koja se odnosi na zabranu napuštanja mjesta boravišta - ističu iz UP.&nbsp;
O događaju je, kako su pojasnili, odmah obaviješten postupajući sudija Višeg suda u Podgorici, koji se, nakon upoznavanja sa okolnostima, izjasnio da ne postoji osnov za određivanje pritvora, te da se lica puste bez daljeg zadržavanja, imajući u vidu da su već tri godine proveli u pritvoru kao okrivljeni.
Iz Uprave policije navode da je riječ o licima koja kontinuirano krše određene mjere nadzora, ali da sud u konkretnim situacijama nije našao osnov za određivanje pritvora.

Kotor: U racijama privedeno sedam članova organizovanih kriminalnih grupa

Ministarka javnih radova Majda Adžović saopštila je da je je pojekat Velje brdo projekat ogromnih gabarita, te da iziskuje vrijeme.
- U ovom trenutku paralelno su u toku četiri procesa na nivou Ministarstva javnih radova, kao i u saradnji sa Ministarstvom prostornog planiranja, gdje je u toku urbanističko-arhitektonski konkurs za prvi blok koji će obuhvatiti prvi set zgrada u okviru Veljeg brda - &nbsp;istakla je Adžović za RTCG.&nbsp;
Ona kaže i da je za realizaciju ovako ogromnog projekta potrebno primarno dovesti infrastrukturu.
- Uskoro možemo da očekujemo početak radova što se tiče same saobraćajnice, odnosno ovog dijela infrastrukture. Do 31. marta je rok za dostavljanje rješenja u odnosu na urbanističko-arhitektonski konkurs koji je Ministarstvo prostornog planiranja raspisalo. Neka dinamika koja je dogovorena na koordinacionom tijelu koje prati realizaciju projekta Velje brdo jeste da se komisiji, koja je zaista, sa aspekta same sadržine i članova koji je čine, a koja će ocjenjivati ova rješenja, gdje imate i eksperte iz Hrvatske i Srbije, ali naravno i domaće eksperte, tokom aprila omogući ocjenjivanje pristiglih rješenja, da bi Ministarstvo prostornog planiranja tokom maja Ministarstvu javnih radova dostavilo izabrano rješenje kako bismo mi pristupili raspisivanju tendera po principu 'projektuj i izgradi' za prvu zgradu u okviru bloka koji će biti osmišljen - kaže Adžović.&nbsp;
Tvrdi da će gradnja prve zgrade biti započeta tokom 2026. godine.
- Paralelno teče proces izrade pravila za dodjelu tih prvih stanova i načina finansiranja. Tako da, imajući u vidu da dva procesa teku paralelno, mi zaista možemo očekivati da tokom 2026. godine, u odnosu na prvu zgradu koja će već biti započeta, imamo i sproveden proces u smislu dodjele tih stanova i, kako je kolega Slaven Radonović najavio, zaključivanje ugovora po principu 'ključ u ruke - kaže ministarka.&nbsp;

Tag: jakov-milatovic