Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, poručio je da se prava radnika moraju zaštititi i da će inicirati to već u ponedjeljak kroz ustavnu regulaciju.
- Zabrinut sam jer će mnogi radnici biti uskraćeni za neradnu nedjelju i praznike. Ad hoc rješenja nijesu održiva. Već u ponedeljak ću predložiti da se ovo pravo trajno riješi Ustavom, uz izuzetke za djelatnosti od javnog interesa. Vrijeme je da zaštitimo prava radnika- kazao je Milatović u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F2019849918693929346%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Prava radnika se moraju zaštititi, iniciraću ustavnu promjenu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je vraćanjem zakona u skupštinsku proceduru želio da jasno ukaže na one koji, kako je ocijenio, koče evropski put države. U izjavi za TVCG naglasio je da je u Crnoj Gori na snazi – raspad sistema – u Skupštini, Vladi, bezbjednosnom i pravosudnom sektoru.
Milatović je kazao da su glavne poruke sa njegovih sastanaka sa američkim zvaničnicima u Vašingtonu bile usmjerene na jačanje strateškog partnerstva, dijaloga i unapređenje ekonomske saradnje.
Istakao je da su Sjedinjene Američke Države posebno zainteresovane za uticaj Kine u regionu, kao i za borbu protiv organizovanog kriminala.
– Iskoristio sam sastanak u Stejt departmentu da zatražim podršku u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno imajući u vidu da su u Crnoj Gori pobjegla dva lica koja su trebalo da završe u zatvoru. To nijesu dobre vijesti, ali dobra vijest je da će Amerika pomoći kada je riječ o vladavini prava u Crnoj Gori – kazao je Milatović.
Govoreći o zakonima koje je vratio u skupštinsku proceduru, predsjednik je poručio da su građani svjedočili neozbiljnom radu institucija, prije svega Skupštine i poslanika.
– Nije ispravno glasati za zakone prije nego što se pročitaju. Slobodno mogu reći da je ovo raspad sistema u Skupštini, Vladi, bezbjednosnom i pravosudnom sektoru, što je loše za građane. Pozvao sam na odgovornost i izveo na čistac poslanike i Vladu. Sve je to bilo isplanirano kako bi se pokazalo ko u Crnoj Gori koči naš evropski put – a to su neozbiljna Vlada i neodgovorna parlamentarna većina – poručio je Milatović.
On je pozvao sve društvene aktere da se uozbilje i da ne koriste evropske integracije kao izgovor za promašaje koji svakodnevno nanose štetu građanima.
Na pitanje o opstanku koalicije „Za budućnost Crne Gore“, imajući u vidu izlazak DNP-a iz vlasti i ostanak NSD-a u parlamentarnoj većini i Vladi, predsjednik je rekao da su to pitanja koja se tiču same vladajuće koalicije i koja ne želi posebno da komentariše.
- Ono što je jasno jeste da Crna Gora trenutno nema ni kvalitetnu vlast, ali, nažalost, ni kvalitetnu opoziciju. Posljedice toga svakodnevno osjećaju građani: slaba ekonomija, loša vladavina prava i nedostatak suštinskih reformi. Sve se svodi na partijske kalkulacije i dogovore oko funkcija, umjesto na dogovor o reformama koje su prijeko potrebne. Nenormalno je da u roku od sedam dana pobjegnu dva osuđena kriminalca, a da niko zbog toga ne snosi odgovornost. Prosto nema odgovornosti. U mojim reagovanjima sam rekao da konačno Crna Gora mora postati država u kojoj postoji jasna i lična odgovornost. Pozvao sam premijera da preuzme odgovornost za sistem koji vodi. Ako ne zna, ne umije ili ne želi da utvrdi ko je odgovoran, onda mora snositi političku odgovornost. I to je ono što očekuju crnogorski građani- poručio je Predsjednik.
Komentarišući odluku Ustavnog suda o ukidanju odredbe zakona o neradnoj nedjelji i najavu Skupštine da ponovo izglasa zakonsko rješenje, Milatović je kazao da je tom odlukom oko 50.000 radnika ostalo bez ranije stečenih prava.
- Ovo što se radi u Skupštini od strane Vlade, predlaganje izmjena zakona koji je prije nekoliko dana proglašen neustavnim, je još jedna predstava za javnost, farsa. U ponedjeljak ću predložiti trajno rješenje, a to je izmjena Ustava. To je jedino rješenje koje sve tretira jednako i koje je dugoročno održivo. Očekujem da se poslanici konačno prestanu igrati sa građanima i da podrže rješenja koja vraćaju dostojanstvo i prava radnicima- zaključio je predsjednik Milatović.

1250x600

1084x550

Milatović: U Crnoj Gori na snazi "raspad sistema" - u Skupštini, Vladi, bezbjednosnom i pravosudnom sektoru

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u Vašingtonu sa rukovodstvom Heritage fondacije, jedne od vodećih američkih istraživačkih i analitičkih institucija u oblasti javnih politika. Tim povodom upriličen je radni ručak na kojem je razgovarano o ključnim bezbjednosnim i geopolitičkim izazovima savremenog svijeta.
- Tokom razgovora, predsjednik Milatović je predstavio spoljnopolitičke prioritete Crne Gore, naglasivši čvrstu posvećenost evroatlantskim vrijednostima, punu kredibilnost Crne Gore kao članice NATO-a i njenu ulogu faktora stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Razmijenjena su mišljenja o aktuelnim globalnim bezbjednosnim izazovima, ulozi NATO-a u očuvanju mira i stabilnosti, kao i značaju snažnijeg transatlantskog jedinstva u savremenim međunarodnim okolnostima - navodi se u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.
Posebna pažnja je, kako su rekli, posvećena unapređenju bilateralnih odnosa Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, uz zajedničku ocjenu da postoji prostor za dodatno produbljivanje strateškog partnerstva.
- Razgovor u Vašingtonu bio je prilika da potvrdimo jasnu spoljnopolitičku orijentaciju Crne Gore i otvorimo prostor za konkretniju saradnju sa američkim partnerima - poručio je Milatović.
Susret u Vašingtonu još jednom je potvrdio poziciju Crne Gore kao pouzdanog saveznika i partnera Sjedinjenih Američkih Država.

Milatović: Potvrdili jasnu spoljnopolitičku orijentaciju Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u Vašingtonu sa američkim kongresmenom Keithom Selfom, predsjedavajućim Pododbora za Evropu Predstavničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država i jednim od ključnih sagovornika SAD za Evropu.
Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, on je tokom sastanka upoznao kongresmena Selfa sa vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore.
- Razgovarano je o jačanju strateškog partnerstva Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, kao i o unapređenju političke, bezbjednosne i ekonomske saradnje između dvije zemlje. Kongresmen Self je posebno pozdravio posvećenost predsjednika Milatovića reformskim procesima i jasnom pravcu države - naveli su u saopštenju.
Milatović je pozvao kongresmena da u maju ove godine posjeti Crnu Goru, u cilju daljeg jačanja političkog dijaloga i saradnje između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.

Milatović pozvao kongresmena Selfa da u maju posjeti Crnu Goru

Razvoj strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama znači snažniju ekonomiju, veću bezbjednost i konkretnu korist za građane Crne Gore, poručio je predsjednik države Jakov Milatović iz Vašingtona, gdje je danas, na poziv američkih kongresmena, prisustvovao 74. Nacionalnom molitvenom doručku, jednom od najuticajnijih godišnjih političkih događaja u Sjedinjenim Američkim Državama.&nbsp; Skupu se obratio i predsjednik SAD Donald Tramp. Tokom Nacionalnog molitvenog doručka, Milatović je razgovarao sa američkim kongresmenima, senatorima i visokim zvaničnicima o jačanju političke saradnje, bezbjednosnih veza i ekonomskih prilika za Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205170212_38be0020bf1123b3a6d2bfa622b1080d57ccdef1a5a9a6bc5d77fc147ea30be5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260205170212_38be0020bf1123b3a6d2bfa622b1080d57ccdef1a5a9a6bc5d77fc147ea30be5" data-rendition-name="original" width="1129" height="1505" loading="lazy" alt="Milatović u Vašingtonu"> <figcaption>Milatović u Vašingtonu(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Susreti koje predsjednik Milatović ima tokom boravka u Vašingtonu potvrđuju da Crna Gora ima političku vidljivost i pristup u jednom od ključnih centara međunarodnog odlučivanja, kao i jasan pravac razvoja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama kao strateškog partnerstva, utemeljenog na više od 120 godina prijateljstva i savezništva - navedeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović u Vašingtonu: Snažna poruka partnerstva Crne Gore i SAD

Odluka predsjednika Jakova Milatovića da potpiše usvojene zakone koji su prošli filtere skupštinskih odbora i briselske administracije predstavlja racionalan potez, smatra potpredsjednik Skupštine Boris Pejović.&nbsp;
Jako je važno, ističe Pejović, što je predsjednik Milatović lični animozitet i pokušaj da banalnim obrazloženjem ponižava evropske institucije i Skupštinu ipak ostavio po strani, makar kada su u pitanju zakoni koji su presudni za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
- Ako uzmemo u obzir da nas ove godine čeka intenzivan rad na zatvoranju još 20 pregovaračkih poglavlja, onda se nadamo da ubuduće predsjednik neće praviti "pozorište u kući" sa evropskim zakonima- zaključuje Pejović.

Pejović: Nadamo se da ubuduće predsjednik neće praviti "pozorište u kući" sa evropskim zakonima

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović proglasio je nedavno usvojene zakone, uz oštru poruku da se u Skupština Crne Gore propisi koji direktno utiču na život građana donose bez čitanja i suštinske rasprave.
Kako je naveo u obraćanju javnosti, aktuelni saziv Parlamenta pokazuje ozbiljan deficit odgovornosti i demokratske kulture.
– Imali ste priliku da još jednom vidite kako se u Skupštini Crne Gore zakoni koji direktno utiču na vaš svakodnevni život donose žmureći, pukim dizanjem ruku. Siguran sam da bi nasumično izabrani građani obavljali posao poslanika odgovornije i savjesnije od sadašnjeg saziva Skupštine – poručio je Milatović.
On je istakao da će se, dok god je ovakav sastav Parlamenta, zakoni donositi bez čitanja i ozbiljne rasprave, te da njihovo vraćanje poslanicima ne bi imalo nikakvog efekta.
– Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer očekivanje da ih poslanici pročitaju i ozbiljno razmotre očigledno ne daje rezultate – kazao je predsjednik.
Milatović je naglasio da su Crnoj Gori neophodne otvorene izborne liste, kako bi građani mogli birati predstavnike koji istinski zastupaju njihove interese i aktivno učestvuju u kreiranju budućnosti države.
Osvrćući se na napade koji su, kako je rekao, usmjereni protiv njega, predsjednik je poručio da iza njih stoje lični animoziteti i borba za očuvanje vlasti.
– Upravo oni koji vode kampanju protiv mene dokazali su da su najveći protivnici istinskog demokratskog razvoja i evropskih integracija Crne Gore – naveo je Milatović.
U obraćanju je detaljno ukazao i na ključne prepreke na evropskom putu države.
– Svi u Crnoj Gori znaju istinu: put ka EU koči opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda, stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru, netransparentni ugovori sa Ujedinjeni Arapski Emirati koji suspenduju naše zakone, krše Ustav i zaobilaze evropske procedure. EU put koče slaba ekonomija, partijsko zapošljavanje, nepostojanje zakona o Vladi i Skupštini, izbori u Šavniku koji traju već četiri godine, izostanak izborne reforme i osobe povezane sa kriminalom na visokim državnim funkcijama – poručio je predsjednik.
Na kraju je zaključio da je, nažalost, zajednička osobina i bivših i sadašnjih vlasti to što, umjesto poštovanja evropskih pravila i demokratskih standarda, biraju kratkoročne interese i, kako je naveo, „sjaj Dubaija“ ispred evropske budućnosti Crne Gore.

Milatović proglasio zakone: Sjaj Dubaija preči i bivšoj i sadašnjoj vlasti od evropskih pravila, zakoni se donose žmureći

Država koja ne umije da sprovede presudu izgubila je autoritet. Premijer Milojko Spajić da smijeni odgovorne odmah ili sam da preuzme odgovornost - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je istakao da bjekstvo pravosnažno osuđene bivše tužiteljke Lidije Mitrović predstavlja još jedan dokaz dubokih slabosti vladavine prava u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovo više nije incident, već obrazac ponašanja koji urušava povjerenje građana i vodi ka potpunom raspadu sistema. Kada država ne može da sprovede osuđeno lice u zatvor, onda nema vladavine prava. Postoje samo alibi izjave i prebacivanje krivice, dok građani gledaju kako pravna država prestaje da postoji - naglasio je Milatović.
Premijer je, kako doodaje, dužan da obezbijedi da institucije rade, a ne da se raspadaju pred očima građana Crne Gore.&nbsp;
- Više nije moguće da se krije iza birokratije, ni iza lanaca komande, ni iza fraza. Ovo je njegov posao, njegova Vlada i njegova odgovornost, jer ništa nije uradio kada je pobjegao Miloš Medenica - rekao je Milatović.
Zato, kako je kazao, zahtijeva da premijer odmah razriješi i smijeni odgovorne, ali i da tužilaštvo pokrene radnje kako bi odgovarali pred zakonom.&nbsp;
- Nije ovo zanemarivanje radnih zadataka, u pitanju je kriminal i korupcija. Ostavke više nijesu opcija, jer su zakasnili. Smjene odmah, i javno saopštavanje ko je zakazao, ko je bio zadužen, ko je kontrolisao, ko nije radio posao. Pravda bez odgovornosti nije pravda. Država bez odgovornosti nije država. Premijer danas ima izbor: da smijeni odgovorne, ili da sam preuzme odgovornost - poručio je Milatović.

Milatović o bjekstvu Mitrović: Spajić da smijeni odgovorne odmah ili sam da preuzme odgovornost

Napadi na predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića od strane "taster" ministara i poslanika u najmanju ruku su licemjerni, kazao je savjetnik Milatovića za unutrašnju politiku i privredni razvoj, Nebojša Vuksanović.
Vuksanović je na mreži X upitao gdje su "taster ministri i poslanici" da se oglase dok skupštinska većina mjesecima opstruira izbor sudija Ustavnog suda? 
- Zašto se ne oglase povodom pitanja odgovornosti za bjekstvo Miloša Medenice? Ili kada je potpisan neustavni ugovor sa UAE, što su ključna pitanja za naš evropski put - pitao je Vuksanović.
Vuksanović je konstatovao da građani Crne Gore svakodnevno svjedoče da ova Vlada nema ni odgovornost ni znanje da vodi državu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbaston_vazda%2Fstatus%2F2019101306846343233%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuksanović: Licemjerni napadi "taster" ministara i poslanika na Milatovića, zašto se ne oglase za ključna pitanja?

Odluka predsjednika države Jakova Milatovića o vraćanju Evropskih zakona predstavlja ozbiljnu i svjesnu institucionalnu opstrukciju evropskih integracija Crne Gore, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
- Ovakvo postupanje jasno ukazuje da će ova godina biti odlučujuća za evropski put države i da će se u tom procesu precizno razgraničiti odgovornost svih aktera, onih koji taj put podržavaju i onih koji ga usporavaju ili blokiraju- kazao je Đeljošaj.
Posebno zabrinjava činjenica, dodaje Đeljošaj, da se ovakva opstrukcija dešava u završnoj fazi procesa zatvaranja pregovaračkih poglavlja i da dolazi od institucije koja bi, po svojoj ustavnoj ulozi, trebalo da doprinosi stabilnosti sistema i kontinuitetu evropske agende.
- Obrazloženje da zakoni nijesu bili dovoljno razmatrani nije utemeljeno na činjenicama. Nakon što su zakoni vraćeni Skupštini pod tim obrazloženjem, nije promijenjeno ništa, jer se u toj fazi, u skladu sa Ustavom i Poslovnikom Skupštine, o vraćenim zakonima ne vodi rasprava, već se o njima isključivo glasa. Time je javnosti jasno pokazano da navedeni argument ne proizvodi nikakav pravni efekat u zakonodavnom postupku- piše Đeljošaj.
Đeljošaj napominje da svaki od usvojenih zakona iz nadležnosti Ministarstva ekonomskog razvoja prošao je kompletnu i transparentnu zakonsku proceduru: formirana je radna grupa, raspisan je javni poziv za učešće NVO sektora, sprovedena je javna rasprava uz objavljeni izvještaj sa javne rasprave, nakon čega je uslijedilo višemjesečno usaglašavanje sa Evropskom komisijom.
- Zakoni su više od mjesec dana bili u skupštinskoj proceduri i razmatrani na nadležnim odborima. Nijedan zakon koji je dobio zeleno svjetlo Evropske komisije do sada u Skupštini nije izmijenjen, već su svi usvojeni bez ijedne intervencije- zaključio je Đeljošaj.

Đeljošaj: Umjesto da doprinosi evropskoj agendi, Predsjednik vrši opstrukciju u završnoj fazi pregovora

Oman je danas posredovao u indirektnim pregovorima između Irana i SAD-a o nuklearnom programu Teherana, nastojeći da smiri tenzije između zemalja.
Oman je izdao saopštenje u kojem je potvrđen razgovor iranskih i američkih diplomata, a razgovoru je prisustvovao i ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi.
- Konsultacije su se fokusirale na pripremu odgovarajućih okolnosti za nastavak diplomatskih i tehničkih pregovora, osiguravajući važnost ovih pregovora, s obzirom na odlučnost strana da osiguraju njihov uspjeh u postizanju održive bezbjednosti i stabilnosti - navodi se u saopštenju iz Omana.
SAD i Iran su i ranije vodili pregovore u Omanu, međutim oni su bili prekinuti kada je Izrael u junu 2026. godine bombardovao iranska nuklearna postrojenja uz pomoć Vašingtona.
Izraelski napadi su tada uništili iransku protivvazdušnu odbranu i gađali arsenal balističkih raketa.
Državni sekretar SAD-a Mark Rubio ranije je izjavio da je režim u Teheranu trenutno najslabiji od dolaska na vlast 1979. godine, zbog masovnih demonstracija širom Irana, u kojima je do sada poginulo više hiljada ljudi.
Ministarstvo spoljnih poslova Omana danas je izdalo saopštenje u kojem se navodi da se el Busaidi odvojeno sastao sa ministrom spoljnih poslova Irana Abasom Aragačijem, a nakon toga i sa specijalnim izaslanikom SAD-a za Bliski istok Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Snimci koje su kasnije objavili mediji u Omanu pokazuju da je sastanku prisustvovao i admiral američke mornarice Bred Kuper, načelnik Centralne komande američke vojske, što se ranije nije dešavalo.
Aragči je na društvenoj mreži Iks napisao da „Iran ulazi u diplomatiju otvorenih očiju i sa čvrstim sjećanjem na prošlu godinu“.
- Obaveze moraju biti poštovane. Ravnopravnost, međusobno poštovanje i obostrani interes nisu retorika — oni su obavezni i stubovi trajnog sporazuma - napisao je on.

Završeni pregovori SAD i Irana u Omanu

Teško je zamisliti da u punopravnom članstvu u Evropskoj uniji ili u “light” verziji, zemlje na Zapadnom Balkanu, sem Crne Gore mogu da postanu profiteri od cijelog tog procesa, kaže za N1 Marko Todorović iz Centra za evropske politike (CEP).
Evropska komisija ponudila je rješenje “light” članstvo u EU za Ukrajinu, a Todorović kaže da bi to podrazumijevalo, na primjer, pristup djelovima jedinstvenog tržišta ili neke beneficije u okviru poljoprivredne politike.
- Vjerovatno bi bilo ukinuto pravo veta za Ukrajinu, ali i vjerovatno za druge buduće članice EU. To je nešto o čemu se mnogo razgovara u poslednje vrijeme, s obzirom da su mnoge države članice zabrinute oko funkcionisanja EU u situaciji u kojoj bi ona obuhvatala više od 30 država, gdje svaka ima pravo veta. Ideja je da se na određeno vrijeme, ugovorom kojim država pristupa, unaprijed dogovori period u kojem nova država članica ne bi mogla da blokira odluke - navodi Todorović.
Na pitanje da li u taj paket “light” članstva može ući i Zapadni Balkan, on kaže da je vjerovatno da sve ono što se bude primjenjivalo na Ukrajinu, da će naći način da se to primijeni i na zemlje Zapadnog Balkana.
- Vjerovatno je takođe, da će postojati određena diferencijacija koja ima veze sa stepenom napretka u pregovaračkom procesu. Vidimo da je Crna Gora zemlja koja bi trebalo da do kraja godine zatvori sva poglavlja, a u Albaniji su sva poglavlja otvorena, ali se sporije zatvaraju. Neko buduće proširenje bi trebalo da obuhvati Crnu Goru i potencijalno Albaniju - kaže Todorović.
On kaže da ne vjeruje da će Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija moći tek tako da uđu, a da određene reforme koje se očekuju ne budu ispunjene.
- Tako da, siguran sam da će cio proces ići tako da te predpristupne beneficije povećavaju i da se nastavlja taj koncept postepene integracije. Ako govorimo punopravnom članstvu, pa čak i light verziji, teško mi je da zamislim da zemlje na Zapadnom Balkanu, sem Crne Gore mogu da postanu profiteri od cijelog tog procesa - navodi Todorović.
Evropa u dvije brzine je koncept koji potiče još iz devedesetih godina i predviđa da one zemlje koje su spremne za dublju integraciju međusobno tome i pristupe, a da druge zemlje koje ostaju u EU i imaju probleme sa tim da pristupe dubljoj integraciji – to ne moraju da učine u tom trenutku.
- Ideja je da u okviru EU postoji jedna grupa zemalja koje će ići dalje i predstavljati pozitivan primjer za druge zemlje članice, kako bi i one mogle poslije da se uključe u dublju integraciju - navodi Todorović.
Važno je da Evropa ostane značajan geopolitički igrač, kaže on, te je samim tim neophodno da možda se neke odluke u industrijskoj politici, odbrambenoj politici donose brže nego što se to do sada činilo.
- U EU, kako se to sada čini, pitanja poput spoljne politike može da blokira bilo koja od država članica, a ideja je da Evropa, odnosno države koje bi ušle u dublju integraciju, da djeluju zajednički i da ne budu blokirane od strane drugih, manjih država - objašnjava Todorović.

Može li u paket “light” članstva u EU ući i Zapadni Balkan: Teško da iko sem Crne Gore postane profiter tog procesa

Najmanje 31 osoba je stradala, a 169 je povrijeđeno u samoubilačkom bombaškom napadu na šiitsku džamiju u oblasti Šehzad Taun u Islamabadu, prijestonici Pakistana, saopštili su tamošnji zvaničnici.
Eksplozija se dogodila u trenutku kada su se šiitski muslimani okupili u vjerskom objektu radi molitve i obilježavanja stradanja u Kerbali.
Vlasti su incident okarakterisale kao samoubilački napad, na osnovu prvih rezultata istrage.
Hitne službe su odmah započele evakuaciju povrijeđenih, koji su prevezeni u obližnje zdravstvene ustanove.
Pakistanski institut medicinskih nauka proglasio je vanredno stanje, a povrijeđeni su zbrinuti u toj bolnici i poliklinici.
Napad se dogodio tokom dvodnevne državne posjete predsjednika Uzbekistana Šavkata Mirzijajeva Pakistanu, kao i nekoliko dana nakon smrtonosnih sukoba pakistanskih snaga bezbjednosti sa Oslobodilačkom vojskom Beludžistana.
To je druga velika eksplozija u Islamabadu u posljednjih šest mjeseci.
Bomba postavljena u parkiranom automobilu eksplodirala je u novembru u kompleksu okružnog suda, pri čemu je poginulo najmanje 12 ljudi, a više od 25 je povrijeđeno.

Pakistan: U samoubilačkom bombaškom napadu poginula najmanje 31 osoba

Norveška princeza Mete-Marit izvinila se danas zbog svog prijateljstva sa Džefrijem Epstinom, nakon što su prošle sedmice objavljeni dokumenti iz istrage koji su otkrili opsežnu komunikaciju između nje i osuđenog seksualnog prestupnika.
U pisanoj izjavi na zvaničnom sajtu norveške kraljevske porodice, Mete-Marit je istakla da razumije snažnu reakciju javnosti na ove informacije, naglašavajući da se nalazi u veoma teškoj situaciji.
- Želim da uputim duboko izvinjenje zbog svog prijateljstva sa Džefrijem Epstinom. Važno mi je da se izvinim svima koje sam razočarala. Neki od sadržaja poruka između Epstina i mene ne odražavaju osobu kakva želim da budem - navodi se u poruci Mete-Marit.
Ona se takođe izvinila zbog situacije u kojoj se našla kraljevska porodica, naročito kralj Harald i kraljica Sonja, naglasivši da joj je žao što je svojim postupcima dovela do toga.
Kraljevski dvor je saopštio da Mete-Marit trenutno ne može da pruži detaljnije objašnjenje, ali da se nada da će javnost razumjeti njenu potrebu za vremenom „kako bi se emocionalno oporavila".
Novi dokumenti u vezi s Epstinom, koje je američko Ministarstvo pravde objavilo prošle sedmice, uključuju opsežnu prepisku između Mete-Marit i Epstina, vođenu nakon što je on 2008. godine proglašen krivim za seksualne zločine nad djecom.
Mete-Marit, supruga prijestolonaslednika Hakona, sina kralja Haralda, već se jednom izvinila zbog održavanja kontakata s Epstinom, navodeći da je u tome pokazala lošu procjenu.
Norveški premijer je u ponedjeljak rekao da bi princeza, kao i drugi istaknuti Norvežani koji se pominju u najnovijim objavljenim Epstinovim dokumentima, trebalo da pruže više detalja o svom odnosu s njim.
To nije jedini problem norveške kraljevske porodice. Marijus, sin Mete-Marit iz veze koja je prethodila njenom braku s Hakonom, trenutno je na suđenju zbog optužbi za silovanje i porodično nasilje.

Tag: jakov-milatovic