Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Skupštini Crne Gore prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda Predrag Krstonijević, na osnovu ispunjenih uslova za izbor i rezultata detaljnih razgovora sa kandidatima.
Na javni poziv prijavilo se sedam kandidata, uključujući Predraga Krstonijevića, sudiju Višeg suda u Podgorici, Maju Šćepanović, rukovoditeljku Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu; Miru Kontić, zamjenicu direktora Instituta za ljekove i medicinska sredstva; Nikolu Golubovića, člana Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Sinišu Bjekovića, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore; Natašu Radonjić, načelnicu Direkcije za organizaciju pravosuđa u Ministarstvu pravde i Elvisa Durakovića, advokata.
Svi kandidati prošli su kroz intervju sa predsjednikom države i njegovim stručnim timom.
- Razgovori su obuhvatili najvažnija ustavnopravna pitanja, standarde nezavisnosti sudijske funkcije, kao i detaljno sagledavanje profesionalnih referenci - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Sudija Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima, gdje je završio Gimnaziju “Tanasije Pejatović”. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, nakon čega je započeo karijeru kao sudijski pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima. Radio je i u advokaturi, što je njegovom profesionalnom profilu dalo dodatnu širinu. Za sudiju Osnovnog suda u Kotoru izabran je 2013. godine, a 2022. godine izabran je za sudiju Višeg suda u Podgorici.
Sa preko 18 godina iskustva u pravosuđu, od čega više od 12 godina na sudijskoj funkciji, sudija Krstonijević ima stabilan i jasan profesionalni put. Položio je stručni, pravosudni i advokatski ispit, a kontinuirano se usavršavao u oblastima ljudskih prava, prakse Evropskog suda za ljudska prava, međunarodne pravne pomoći i sudijske etike.
Kabinet Predsjednika je istovremeno pozvao poslaničke klubove i poslanike na dodatne konsultacije ukoliko smatraju da je potrebno da se još detaljnije upoznaju sa datim prijedlogom.
- Ustavni sud ne smije ostati nepopunjen. To je institucija koja mora da &nbsp;štiti građane, da čuva Ustav i da obezbjeđuje vladavinu prava. Zato je važno da se prijedlog predsjednika za izbor sudije Ustavnog suda stavi što hitnije na dnevni red Skupštine, tj. da proces bude završen brzo, odgovorno i u interesu države - poručili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović predložio da se Predrag Krstonijević izabere za sudiju Ustavnog suda

Luksemburg je pokazao kako se jasnom vizijom i snažnim institucijama država pretvara u veliku evropsku priču o uspjehu. Crna Gora ima sličan potencijal, sa pet puta većom površinom i jasnim ciljem da postane članica Evropske unije. Naši najbliži partneri to vide i otvoreno podržavaju - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom prve zvanične posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena Crnoj Gori.
Posjeta premijera Fridena, kako se navodi u saopštenju, počela je radnom večerom u Vili Gorica.
- Susret na najvišem nivou potvrdio je snažno partnerstvo i veoma bliske odnose dvije države, zasnovane na povjerenju, zajedničkim vrijednostima i jasnoj evropskoj perspektivi Crne Gore. U otvorenom i sadržajnom razgovoru razmotrene su mogućnosti daljeg jačanja političkog dijaloga, produbljivanja ekonomske saradnje i ubrzanja evropskih integracija Crne Gore - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Friden je poručio da Luksemburg vidi Crnu Goru kao ozbiljnog partnera na evropskom putu.
- Luksemburg će nastaviti da snažno podržava put Crne Gore ka Evropskoj uniji i da jača saradnju zasnovanu na zajedničkim principima i prijateljstvu - istakao je Friden.&nbsp;
Milatović je naglasio da crnogorska dijaspora u Luksemburgu predstavlja most povjerenja, prijateljstva i saradnje, ali i veliku razvojnu šansu za Crnu Goru.
- Razmatrane su i mogućnosti intenziviranja ekonomske saradnje i ukazano da postoji značajan prostor za povećanje prisustva luksemburških kompanija u Crnoj Gori, uz poruku da stabilna, evropski orijentisana i ekonomski otvorena Crna Gora može da bude sigurna destinacija za nove investicije - navodi se u saopštenju.
Milatović je izrazio uvjerenje da će Luksemburg nastaviti da pruža snažnu podršku Crnoj Gori u ispunjavanju završnih obaveza iz evropske agende, posebno u oblastima vladavine prava i ekonomskog upravljanja.&nbsp;
- Istaknuto je da bi dodatno intenziviranje ekspertske i tehničke saradnje dodatno ubrzalo reformski proces i pripremu Crne Gore za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Potvrđeno je i da blisko savezništvo u okviru NATO-a i visoka usklađenost spoljnopolitičkih stavova Crne Gore i Luksemburga predstavljaju jasan signal zajedničkog opredjeljenja za stabilnost, mir i bezbjednost Evrope - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Prva zvanična posjeta Fridena Crnoj Gori predstavlja važan korak u daljem jačanju ukupnih odnosa dvije prijateljske države i, kako dodaju u saopštenju, još jednu potvrdu da Crna Gora ima ozbiljne partnere koji vjeruju da može da postane sljedeća evropska priča o uspjehu.

1250x600

1084x550

Milatović: Luksemburg vjeruje da je Crna Gora sljedeća evropska priča o uspjehu

Zgrade u kojima se nalaze državne institucije nisu ničija lična, niti porodična svojina, a šef države Jakov Milatović nije tu da ispunjava “muzičke želje” prvom čovjeku parlamenta Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), koji bi svoj autoritet trebalo da usmjeri ka izradi i usvajanju zakona o Skupštini i Vladi.
Tako su iz kabineta predsjednika Crne Gore odgovorili na pitanje Vijesti – šta Milatović misli o Mandićevom predlogu da zgrada predsjednika u Podgorici pripadne najvišem zakonodavnom domu, a da jedino sjedište šefa države bude u Cetinju.
S druge strane, iz Mandićevog kabineta nisu odgovorili na pitanje za šta je parlamentu potrebna zgrada šefa države.
Međutim, listu je iz Skupštine nezvanično rečeno da “odavno postoji” ideja da se starije zgrade (u blizini najvišeg zakonodavnog doma) spoje u parlamentarni kompleks, a da sjedište predsjednika države bude u prijestonici. Nije precizirano čija je konkretno ta ideja, od kad tačno postoji i šta sve podrazumijeva.
Mandić je prošle sedmice na Premijerskom satu kazao da smatra da bi sjedišta pojedinih institucija trebalo da budu u Cetinju, kako to i zakon predviđa.
- … Kao što mislim da bi i Skupštini odgovaralo da ova zgrada predsjednika pripadne nama, a da njegovo jedino sjedište bude na Cetinju - rekao je tada Mandić.
Prema Zakonu o prijestonici, u Cetinju je rezidencija predsjednika Crne Gore, kao i sjedišta Ustavnog suda, ministarstva nadležnog za vanjske poslove i ministarstva nadležnog za poslove kulture. U prijestonici su, za sada, rezidencija šefa države i sjedište Ministarstva kulture i medija.
Iz Milatovićevog kabineta rekli su Vijestima da predsjednik, osim kancelarije u Podgorici, u skladu sa Zakonom o predsjedniku, svoje dužnosti obavlja i u rezidenciji u Cetinju, kao i u drugim protokolarnim objektima.
- Samo u ovoj godini u rezidenciji na Cetinju dočekao je predsjednike Italije (Serđo Matarela), Slovačke (Peter Pelegrini) i Estonije (Alar Karis), predsjednice Moldavije (Maja Sandu) i Sjeverne Makedonije (Gordana Siljanovska Davkova), kancelara Austrije (Kristijan Štoker), kao i visoku predstavnicu EU za spoljne poslove i bezbjednost (Kaja Kalas), uz druge važne događaje, prijeme, odlikovanja, ceremonije, predaje akreditiva i druge državne aktivnosti - piše u odgovoru.
Istakli su da, u isto vrijeme, aktuelni saziv Skupštine u Mandićevom mandatu nije poštovao Zakon o prijestonici, po kom je propisano da se prva sjednica proljećnjeg zasijedanja održava na Cetinju.
Poručili su da ohrabruju šefa parlamenta da uloži svoj autoritet kako bi se “konačno započelo sa izradom i usvajanjem zakona o Skupštini i zakona o Vladi, koji su od ključnog značaja za funkcionisanje institucija”, napominjući da u ovom trenutku jedino postoji Zakon o predsjedniku.
- Zgrade u kojima se institucije trenutno nalaze nijesu ničija lična, niti porodična svojina, ni g. Mandića, niti bilo kojeg drugog nosioca javne funkcije. One pripadaju državi, bez obzira na to ko je na funkciji. Na kraju, predsjednik države nije tu da ispunjava ‘muzičke želje’ bilo kojeg pojedinačnog funkcionera, pa ni predsjednika Skupštine Andrije Mandića - konstatovali su.

Kabinet šefa države o Mandićevoj ideji da se predsjednik preseli u Cetinje: Milatović neće ispunjavati muzičke želje

Crna Gora može biti moderna, evropska i uspješnija zemlja, u kojoj se ostaje i u kojoj znanje znači priliku, poručio je predsjednik države Jakov Milatović navodeći da je za to potrebna generacija mladih koja ne pristaje da ćuti i koja je aktivna u procesima odlučivanja.
&nbsp;On je, na trećem zasijedanju Omladinskog palamenta, koje u Skupštini organizuje nevladina organizacija “Mreža za mlade“, kazao da parlament pripada mladima jednako kao i svakom poslaniku u državi, ističući da upravo oni određuju budući razvoj Crne Gore.
Milatović je poručio da znanje može mijenjati društvo, ali samo kada se “odbije ćutanje i prihvatanje starih navika i zabluda koje nas drže u mjestu”.
&nbsp;- Promjene ne počinju od sistema, već od pojedinca koji kaže: “Dosta je” i usuđuje se da mijenja stvari. Počinju od jedne ideje, jedne odluke i jedne generacije koja odbija da ponavlja greške prethodnika. A vaša generacija, uvjeren sam, može da uradi ono što druge nijesu- rekao je Milatović.
&nbsp;On je istakao da Crna Gora ima veliku šansu da ubrza reforme i uđe u Evropsku uniju (EU), što bi, kako je naveo, značilo snažniju ekonomiju, vladavinu prava i institucije kojima se vjeruje, ali i bolje plate, škole i prilike za mlade.
&nbsp;Milatović je ocijenio da crnogorska ekonomija usporava, troškovi života rastu, a mladi odlaze ne iz hira, već iz nužde.
&nbsp;Zbog toga, naglasio je, potrebno je stvoriti ekonomiju u kojoj se „pošten rad isplati“, ali i promijeniti politiku koja je, kako je rekao, predugo pripadala partijama.
&nbsp;- Zato nam je potrebna izborna reforma, kako bismo svakom građaninu vratili njegovo ustavno pravo da se kandiduje, a otvorene liste omogućile da biramo ljude, a ne partije- rekao je Milatović.
&nbsp;On je poručio da se sve promjene moraju graditi zajedno sa mladima, koji, kako je rekao, ne žele politiku koja dijeli, već politiku koja radi.
&nbsp;- Budite prisutni svuda gdje se odlučuje, budite glasni i budite uporni. Ne čekajte da vam neko da prostor – uzmite ga sami. Ne čekajte poziv - uključite se sami. Crna Gora može biti moderna, evropska i uspješnija država, u kojoj se ostaje, u kojoj znanje znači priliku, a rad dostojanstvo- naglasio je Milatović.
&nbsp;Kako je rekao, da bi Crna Gora bila takva, potrebna joj je generacija koja ne pristaje da ćuti.&nbsp;
&nbsp;Milatović je pozvao mlade da ne pristaju na stagnaciju.
&nbsp;- Ne pristajmo da Crna Gora stoji, na izgovore i priče iz prošlosti, već na stvaranje budućnosti koju vi gradite- poručio je Milatović.&nbsp;
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj je otvarajući Omladinski parlament kazao da je to institucionalni mehanizam koji omogućava mladima da na strukturisan i transparentan način učestvuju u donošenju odluka.&nbsp;
&nbsp;On je podsjetio da političari nerijetko u svojim govorima kažu da su mladi budućnost i da predstavljaju bolje sjutra za svoju državu.
- To jeste tako, ali realnost je sadašnjost koju možemo mijenjati i prilagoditi svim očekivanjima mladih koji u Crnoj Gori uče, rade i stvaraju- naveo je Camaj.
&nbsp;Camaj je rekao da je, kao profesor u gimnaziji u Tuzima, prenosio znanje svojim đacima, ali da je i sam učio od njih.
&nbsp;- Zato mislim da je takva sinergija moguća i ovdje danas i ubuduće. Ne samo da je moguća negoje i neophodna zbog našeg evropskog puta i nas samih- istakao je Camaj.
&nbsp;Kopredsjedavajući i generalni sekretar Mreža za mlade Vladimir Perazić rekao je da je Omladinski parlament postao važan i prepoznatljiv mehanizam, nastao kao zajednički poduhvat Skupštine Crne Gore i Mreže.
&nbsp;On je kazao da su na prvom zasjedanju otvorili prostor da mladi uđu u skupštinsku salu i jasno artikulišu svoje potrebe, a da je drugo zasijedanje donijelo snažniji institucionalni dijalog i veći broj aktera.
&nbsp;- Danas, na trećem zasjedanju parlamenta nastavljamo da unaprjeđujemo ovu praksu i širimo prostor za učešće mladih iz cijele Crne Gore- naveo je Perazić.
&nbsp;On je čestitao svim crnogorskim građanima, a posebo mladima u Podgorici, povodom izbora Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih za 2028. godinu.
&nbsp;Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić poručio je da je za budućnost Crne Gore ključno sprovođenje sveobuhvatne kadrovske obnove i reforme, posebno kada je riječ o uključivanju mladih u procese odlučivanja.
&nbsp;Bečić je ocijenio da su napravljeni „ozbiljni iskoraci“ na društveno-političkoj sceni, ističući da se u Crnoj Gori mlađi ljudi nalaze na ključnim i važnim pozicijama, što je, kako kaže, bilo nezamislivo u ranijim godinama.
&nbsp;- Ne smatram da je to dovoljno, ali u tome vidim našu prednost u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana. U tome možemo tražiti i jedan od razloga za uspjehe koje smo postigli- rekao je Bečić.
&nbsp;On je naglasio da mladi moraju dobiti šansu na svim nivoima, poručujući da se u sektoru bezbjednosti, kojim rukovodi, čuva profesionalno iskustvo, ali istovremeno otvara prostor za novu energiju i mlade kadrove.

Milatović: Promjene počinju od ideje, odluke i jedne generacije koja odbija da ponavlja greške prethodnika

Želimo da damo primjer kako se čuva i voli Crna Gora - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji se danas, zajedno sa članovima Savjeta omladinskih inicijativa Predsjednika, pridružio velikoj volonterskoj akciji pošumljavanja Golog brda kod Sutomora.
Ova akciju organizuje Savez izviđača Crne Gore, uz podršku Opštine Bar, Vojske Crne Gore, Mornarice i Vatrogasaca Bara.
- Zahvaljujem Savezu izviđača na ovoj izvanrednoj inicijativi i na svemu što rade za našu zemlju. Ovdje su i predstavnici Vojske Crne Gore, Mornarice i Opštine Bar, i upravo ta sinergija institucija pokazuje našu zajedničku odgovornost da obnovimo ovu zemlju. Ekološka Crna Gora je u temelju naše državnosti i dužni smo da je čuvamo, prije svega kroz ovakav konkretan, ekološki pristup - naveo je Milatović.
Na mjestu gdje su ožiljci požara još vidljivi danas je, kako su kazali u Milatovićevom kabinetu, posađeno 8000 mladih crnih borova.
 - Prvi pravi korak u vraćanju boje i života jednom od najpogođenijih područja barske opštine - dodali su oni.
Milatović je istakao da akcija predstavlja primjer kako institucije i građani mogu da djeluju zajedno u zaštiti prirode.
Organizatori su zahvalili predsjedniku i učesnicima na podršci, poručujući da je današnja akcija dio dugoročnog napora da se Golo brdo obnovi i zaštiti od budućih požara.
- Predsjednik Crne Gore i Savjet Omladinskih inicijativa nastaviće da aktivno učestvuju i podržavaju inicijative koje doprinose obnovi opožarenih područja, jačanju volonterizma i razvoju ekološke svijesti u društvu - zaključili su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović sa mladima i izviđačima učestvovao u pošumljavanju Golog brda u Sutomoru: „Želimo da damo primjer kako se čuva i voli Crna Gora“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je Podgorici na izboru za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine, ističući da je riječ o velikom priznanju za mlade koji mijenjaju budućnost države.
On je u objavi na mreži X poručio da zajedništvo ideja, energije i mladosti vodi Crnu Goru naprijed.
– Kad se ideje, energija i mladost spoje, Crna Gora ide naprijed. Čestitam Podgorici na izboru za Evropsku prijestonicu mladih 2028, priznanje mladima koji mijenjaju Crnu Goru. Naš glavni grad postaje evropski centar mladih i pokretačke energije. Podgorice, zaslužila si! Vidimo se 2028. u EU! – naveo je Milatović.
Podgorica je u finalu trke za prestižnu titulu bila konkurent gradovima iz drugih evropskih država, a status Evropske prijestonice mladih donosi nove razvojne perspektive i jačanje uloge mladih u društvu.

Milatović: Podgorica zasluženo ponijela titulu Evropske prijestonice mladih 2028.

Način na koji se u Crnoj Gori donose odluke je pogrešan i odvlači zemlju od građanskog karaktera - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na Balkan Integration Forumu, rekao da i dalje vidi nastojanja aktera na vlasti da ključne institucije u državi stave pod svoju kontrolu.
- Što ne podržavam - naglasio je Milatović.&nbsp;
Glavni cilj koji je pred nama je, kaže, da postanemo 28. članica EU do 2028. godine.
- Kada god mi neko kaže da smo predvodnica, uvijek kažem da nam je dosadilo da predvodimo. Vidim da postoji bolja politička volja za pristup EU i vjerujem da je posljednji Izvještaj o napretku bio dobar. Ali moramo da ubrzamo reforme. Optimista sam da to možemo da postignemo, ne samo zbog nas, već i zbog momentuma u EU. Crna Gora može da bude pozitivan primjer za zemlje regiona - istakao je Milatović.
Predsjednica Republike Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova je, nadovezujući se na izjavu predsjednika Milatovića, istakla da su i u toj zemlji umorni, ali, kako kaže od "maratona sa preprekama".
- Da, mi možemo da se usresredimo na reforme, samo ako nam je data prilika i da ne gubimo vrijeme na probleme naših susjeda koji se odnose na identitet. Tokom procesa pristupanja, pravila su se mijenjala. Sada postoji novi kriterijum, politička spremnost država kandidata. Kada nas procjenjuju kroz šest klastera, u stvari nas procjenjuju kroz ovaj kriterijum - poručila je predsjednica Sjeverne Makedonije.&nbsp;
Siljanovska - Davkova je, govoreći o situaciji u Sjevernoj Makedoniji, problematizovala to što EU traži da ta zemlja promijeni Ustav kao uslov za pristupanje.
- Mislim da EU treba da razmišlja o medijaciji. Mi smo spremni da sjednemo sa susjedom i razmotrimo sve probleme. Dupli standardi ne mogu da poštuju, oni podrivaju sam proces - navela je ona.

Milatović: Način na koji se u Crnoj Gori donose odluke je pogrešan i odvlači zemlju od građanskog karaktera

Snaga države mjeri brigom o onima kojima je pomoć najpotrebnija. Niko ne smije ostati sam u nevolji - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na Cetinju povodom obilježavanja 150 godina Crvenog krsta Crne Gore.
Milatović je naglasio da je Crveni krst kroz vijek i po bio tamo gdje je najteže - u epidemijama, poplavama, požarima i zemljotresima.
U znak zahvalnosti za istorijski doprinos, predsjednik je Crveni krst Crne Gore odlikovao Ordenom crnogorske zastave I stepena, istakavši da ovo odlikovanje „nije samo simbol zahvalnosti države, već i priznanje organizaciji koja je u najtežim trenucima bila moralni oslonac našem društvu“.
Obraćajući se volonterima, naveo je da ovim ordenom „država nagrađuje svakog volontera i volonterku, svaku medicinsku sestru, donatora i građanina koji je makar jednom pružio ruku pomoći drugom čovjeku“, te da upravo volonteri „vraćaju povjerenje da sistem nije zaboravio na ljude“.
Govoreći o međunarodnoj porodici Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, podsjetio je na sedam principa – humanost, nepristrasnost, neutralnost, nezavisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost – „pravila koja traju duže od ideologija i granica, jer počivaju na istini da je svaki čovjek vrijedan poštovanja i zaštite“.
Milatović je poručio da Crveni krst, „u vremenu sumnje i nepovjerenja u institucije, pokazuje najbolje lice naše zajednice“, te najavio podršku svakoj inicijativi koja jača njegovu ulogu i povjerenje građana.
Osvrnuo se i na zajedničke aktivnosti u pomoći najugroženijima: „Kada država, privreda i humanitarne organizacije rade zajedno, siromaštvo prestaje da bude statistika i postaje zadatak koji rješavamo zajednički.“
- Sto pedeset godina Crvenog krsta Crne Gore nije samo istorijska činjenica - to je priča o nama. Priča o zemlji koja je kroz brojna iskušenja ostala simbol dobrote i snage svojih ljudi - rekao je Milatović.
Ako želimo modernu, uspješnu i evropsku Crnu Goru moramo, podvlači on, čuvati i podržavati one koji tiho i bez velikih riječi svakog dana žive humanost u praksi.
- Neka Crveni krst Crne Gore i u narednim stoljećima bude svjetionik dobrote i saosjećanja - zaključio je Milatović.

Milatović na Cetinju povodom 150 godina Crvenog krsta: Orden za humanost koja drži društvo na okupu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana raspisivanja Javnog poziva.
Za sudiju Ustavnog suda bira se osoba iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, koje mora ispunjavati i opšte uslove za rad u državnom organu.
Na Javni poziv kandidati dostavljaju prijavu koja sadrži: ime i prezime, adresu i kratku biografiju, e-mail adresu i kontakt telefon.
Pod istaknutim pravnikom smatraju se profesori pravnih nauka, sudije, državni tužioci, advokati, notari, pravnici koji rade u državnim organima, organima državne uprave i lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, kao i pravnici koji rade u privrednim društvima i pravnim licima, koji uživaju profesionalni i lični ugled.
Potrebna dokumentacija koja se dostavlja uz prijavu: uvjerenje o državljanstvu, ovjerena fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, ovjerena fotokopija diplome ili uvjerenja o završenom nivou i vrsti obrazovanja, ovjerena fotokopija uvjerenja o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima ili položenom pravosudnom ispitu, uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu.
Prijavu na Javni poziv, sa potrebnom dokumentacijom, kandidati dostavljaju na adresu: Predsjednik Crne Gore, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 12, Podgorica, sa naznakom: „Za Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda“.
Javni poziv biće objavljen u „Službenom listu Crne Gore“ i dostupan u štampanim medijima „DAN“, „Vijesti“ i „Pobjeda“, kao i na internet stranici Predsjednika Crne Gore.
- Pozivamo istaknute pravnike, koji ispunjavaju uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, da se prijave na poziv i doprinesu izboru najboljeg kandidata - poručili su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović raspisao Javni poziv za izbor sudije Ustavnog suda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas na Cetinju sa predsjednicom Republike Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom-Davkovom, koja boravi u drugoj posjeti Crnoj Gori, a u fokusu sastanka bile su evropske integracije i unapređenje saradnje između dvije države, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
Predsjednica Siljanovska-Davkova pohvalila je napredak Crne Gore na evropskom putu, naglasivši da je korak naprijed za Crnu Goru korak naprijed za cijeli region.
Predsjednik Milatović je kazao da je Crna Gora snažno posvećena dobrosusjedskoj saradnji kao jednom od ključnih prioriteta naše vanjske politike te da ga raduje svaki napredak naših susjeda na evropskom putu.
Evropska budućnost i regionalna stabilnost ocijenjene su kao zajednički cilj dvije države.
Poručio je da će Samit EU–Zapadni Balkan, koji će Crna Gora organizovati u junu 2026. godine biti najvažniji politički događaj za region u narednom periodu i da je cilj da Zapadni Balkan bude jasno pozicioniran na evropskoj agendi.
- Na Samitu želimo da pošaljemo jedinstvenu poruku – da reforme napreduju, da očekujemo vidljive korake EU prema našem članstvu. Crna Gora kao predvodnica na evropskom putu će nastaviti da podržava ostale zemlje kandidate- poručio je predsjednik Milatović.
Crna Gora i Sjeverna Makedonija nemaju otvorenih pitanja i ostvaruju odličnu saradnju kao saveznici u okviru NATO-a , ali i u brojnim oblastima, od odbrane i bezbjednosti do kulture, obrazovanja i lokalne samouprave.
Posebna pažnja posvećena je ekonomskim temama. Sagovornici su se saglasili da je neophodno da ekonomska saradnja prati razvoj političkih odnosa, te da bi održavanje zajedničke sjednice dvije vlade i definisanje novih zajedničkih projekata bio značajan iskorak u saradnji.
Kao preduslov za bolju saradnju istaknuta je saobraćajna povezanost. Razmatrane su mogućnosti za uspostavljanje sezonske avio-linije između dvije države, što bi značajno doprinijelo jačanju ekonomske i turističke razmjene.
- Na kraju sastanka potvrđeno je da će dvije države nastaviti redovan politički dijalog i zajednički rad na projektima koji neposredno doprinose boljitku građana, sa posebnim akcentom na ekonomiju, infrastrukturnu povezanost i evropsku agendu. Siljanovska-Davkova pozvala je predsjednika Milatovića u zvaničnu posjetu Sjevernoj Makedoniji- zaključuje se u saopštenju.

Milatović sa Siljanovskom-Davkovom: Održavanje zajedničke sjednice dvije vlade, bolja avio i saobraćajna povezanost preduslovi za bolju saradnju

Mađarska je saopštila danas da će pokrenuti pravni spor protiv odobrenja privremenog sporazuma u Evropskoj uniji o postepenom ukidanju uvoza ruskog prirodnog gasa kako bi se okončala zavisnost evropskih zemalja od ruskih energenata.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da EU ulazi u "novu eru" postepenim ukidanjem ruskih fosilnih goriva, što uključuje mjeru usvojenu u srijedu kojom se zabranjuje uvoz tečnog prirodnog gasa (TPG) do kraja 2026. godine, dok će uvoz gasa putem cjevovoda biće postepeno ukinut do jeseni 2027.
- Ovo je početak nove ere: ere potpune energetske nezavisnosti Evrope od Rusije .Kako smo masovno smanjili ruski uvoz fosilnih goriva, smanjili smo i prihode koje Rusija koristi za vođenje svog agresorskog rata protiv Ukrajine, plaćali smo Rusiji 12 milijardi eura mjesečno na početku rata za fosilna goriva, sada smo spali na 1,5 milijardi eura mjesečno. I dalje je previše. Cilj nam je da to svedemo na nulu- kazala je šefica Evropske komisije.
Propis je pravno obavezujući, što je navelo Mađarsku, koja nema izlaz na more i u velikoj mjeri zavisi od ruskih isporuka, da najavi da će osporiti odluku pred Sudom pravde EU.
- Prihvatanje i sprovođenje ove briselske naredbe je nemoguće za Mađarsku- rekao je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto tokom brifinga emitovanog na njegovoj Fejsbuk (Facebook) stranici.
- Čim plan RePowerEU bude formalno usvojen, odmah ćemo ga osporiti pred Sudom pravde Evropske unije- dodao je on na X.
Sijarto je naveo da odluka krši osnivački dokument EU i oijcenio da je to sankcija protiv Rusije, a ne potez trgovinske politike.
Mađarski premijer Viktor Orban, koji je često kritikovao Evropu zbog zauzimanja, kako je navodio, "tvrde linije" prema Rusiji zbog njenog rata protiv Ukrajine, rekao je da su ruski energenti "vitalni" za Mađarsku.
Slovačka, koja se takođe žalila na uticaj koji bi odustajanje od energetskog snabdijevanja iz Rusije imalo na njenu ekonomiju, navela je da razmatra odgovor na usvajanje novih mjera.
Strategija EU REPowerEU za okončanje zavisnosti od ruskih energenata nastala je kao posljedica invazije Kremlja na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Brisel želi da onemogući Moskvu da gas koristi kao geopolitičkog oružja, kao i da prekine zaustavi sredstva koja su Rusiji preko potrebna za finansiranje rata.
Američki predsjednik Donald Tramp takođe je kritikovao Evropu zbog zavisnosti od ruskih energenata.
Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra objavilo da uvodi sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije – državnom Rosnjeftu i privatnom Lukoilu – čiji izvoz u velikoj mjeri doprinosi punjenju blagajne Kremlja.
Dan kasnije, Brisel je usmjerio sankcije na Rosnjeft i Gazpromnjeft, još jednu veliku naftnu kompaniju koja je podružnica državnog gasnog giganta Gazproma.
Tramp je, međutim, dao Mađarskoj izuzeće od američkih sankcija na kupovinu ruskih energenata, rekao je Orban, jednog od najbližih saveznika američkog predsjednika u Evropi.
- Uspjeli smo: Evropa zauvijek zatvara slavinu za ruski gas- napisao je evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen na X. ''Izabrali smo energetsku bezbjednost i nezavisnost za Evropu. Nema više ucjena. Nema više Putinove manipulacija tržištem. Čvrsto stojimo uz Ukrajinu".
Kremlj je saopštio da će ovaj potez "ubrzati" pad potencijala evropske ekonomije i "smanjiti njenu konkurentnost".
- To znači da će Evropa zavisiti od gasa koji je skuplji, a ponekad i znatno skuplji od ruskog gasa- rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Da bi bio formalno usvojen, privremeni sporazum moraju da odobre Evropski parlament i članice EU.

Mađarska najavila tužbu zbog dogovora u EU o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa

Američki predsednik Donald Tramp u utorak je na svojoj društvenoj mreži „Truth social“ podijelio objavu sa „X“ u kojoj se navodi da je Ilon Mask spriječio namještanje rezultata američkih predsjedničkih izbora 2024. godine tako što je onesposobio kompjutere kompanije „Dominion voting systems“ u Srbiji.
Donald Tramp je 2020. godine izgubio predsjedničke izbore za drugi mandat od tadašnjeg kandidata demokrata Džoa Bajdena. Tvrdio je da su demokrate pokrale izbore, a te tvrdnje kulminirale su <a href="https://n1info.rs/svet/optuzeni-za-upad-u-kapitol/" target="_blank">upadom</a> njegovih pristalica u Kapitol hil 6. januara 2021. godine.
Sada je podijelio „tvit“ svog lojaliste sa verifikovanim nalogom Džonija St. Pita koji je na mreži „X“ objavio saznanja američkog konzervativnog komentatora i kolumniste Benija Džonsona da je vlasnik „X-a“ Ilon Mask spasio predsjedničke izbore 2024. godine tako što je pratio IP adrese u inostranstvu preko kojih ide brojanje glasova i onesposobio im kompjutere.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJohnMcCloy%2Fstatus%2F1995172660943220840%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995172660943220840%7Ctwgr%5E5440c6bd45b803e862dda33c06df892a1360078b%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Mask je znao da će dobiti izbore i izgleda da je to zbog toga što su identifikovali sisteme i mašine u inostranstvu koje bi počinile ono što smo vidjeli 2020. godine - napisao je Pit u objavi koju je podijelio i Tramp.
Dodaje da je Mask pratio IP adrese kompanije „Dominion voting systems“ u Srbiji i onesposobio im računare nekoliko dana pred izbore 2024. godine.
Pit se u svojoj objavi, s kojom se očigledno slaže i Tramp, poziva na Emerald Robinson, nekada dopisnicu iz Bele kuće koja je radila za više medija među kojima je i Njuzmaks, a sada jednu od istaknutih teoretičara zavjera u SAD.
<h2>Ko je Emerald Robinson</h2>
Upravo zbog širenja teorija zavjera o kovidu 19 Njuzmaks je otpustio Emerald Robinson 2022. godine. Ona sada ima autorsku emisiju „Apsolutna istina“ na Lindel TV mreži, koja se reklamira kao mreža čije novinarstvo je vođeno istinom i dovodi u pitanje mejnstrim narative. Na toj televiziji ove godine je gostovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Robinson je na svom „X“ nalogu pokušala da objasni šta se dešavalo tokom izbora 2024. godine i kako je trebalo da se izvede krađa izbora. Naime, kako je navela, Donald Tramp je u decembru 2020. godine tražio istragu navoda o krađi izbora održanih te godine. Otkriveni podaci, prema njenim riječima, pokazuju da su ključnu ulogu u izbornoj prevari imale mašine za glasanje i brojanje glasova kompanije „Dominion voting system“ i softver Smartmatic. Ista šema je, prema njenim tvrdnjama, korišćena i četiri godine kasnije.
<h2>Mašine za glasanje i veza sa Srbijom</h2>
Drugi američki teoretičar zavjera, Patrik M. Birn, takođe je iznosio teorije o krađi glasova preko mašina za brojanje. U jednoj od tužbi koju je 2021. godine protiv njega podnijela kompanija "Dominion" navodi se da je Birn te godine na svom blogu objavio da se iz inostranstva desio napad na sistem za glasanje u državama Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin, Arizona, Nevada i Džordžija u cilju uticaja na izborni rezultat.
Pozivajući se na izjave višeg vojnog bezbjednosnog zvaničnika, Birn je tvrdio da "Dominion voting system" kontrolišu i posjeduju pojedinci i firme iz inostranstva, a da se kontrola nad podacima iz ovih mašina gubi jednom kada oni napuste SAD.
Naime, kako je dodao, elektronske informacije iz mašina za glasanje i brojanje glasova iz SAD su na izborima 2020. godine išle u Njemačku, Barselonu, Srbiju i Kanadu, gdje se njima manipulisalo i promijenjeni podaci vraćali nazad u SAD.
Teoretičar zavjera je dalje navodio da je kompanija "Dominion" podmićivala američke zvaničnike zadužene za izbore, a da su mašine kidale i uništavale glasačke listiće, kako bi se prikrila prevara obavljena elektronski u inostranstvu.
Kompanija je u tužbi navela da su sve ove optužbe lažne, a da je Birn angažovao ljude koji su mu pravili lažne „dokaze“ kako bi ih objavljivao na svojim blogovima i time potkrepio svoje tvrdnje.
<h2>Kompanija iz Kanade, podružnica u Srbiji</h2>
Kompanija "Dominion voting systems" sa sjedištem u Torontu u Kanadi proizvodi mašine za elektronsko glasanje i optičke uređaje za skeniranje koji se koriste za prebrojavanje glasačkih listića. Na izborima 2020. godine njihovi uređaji su korišćeni u 28 američkih država, uključujući i neodlučne države Viskonsin i Džordžija.
"Dominion" ima kćerke firme za razvoj softvera u SAD, Kanadi i Srbiji. Kompanija je na srpskom tržištu prisutna od 2011. godine.
U martu 2024. godine na društvenim mrežama je objavljeno 2.000 stranica povjerljivih mejlova zaposlenih u kompaniji „Dominion“. Dokumenta su objavljena na „X“ nalogu sa imenom i fotografijom šerifa Dara Lifa, koji je vodio istragu o navodnoj krađi izbora u njegovom okrugu u državi Mičigen 2020. godine. Na mrežama je objavljeno i navodno šerifovo pismo u kojem tvrdi da ima dokaze „o stranim državljanima iz Srbije koji su ulazili u naš izborni sistem dok su se glasovi brojali i prije sertifikacije“. "Dominion" je odgovorio da su ovakve tvrdnje ksenofobne i da to što u njihovim kompanijama rade zaposleni druge nacionalnosti ne dokazuje krivično djelo.
Američki sajt „Stolen elections facts“ je objavio da je "Dominion" otvorio svoj data centar u Beogradu preko srpske kompanije "Roaming Networks", poznate i kao "Dot networks", koja posluje i na američkom tržištu.
Zanimljivo je da su glavni klijenti "Roaming Networksa" u Srbiji velike državne kompanije poput Telekoma Srbije, EPS-a, Elektromreže Srbije, ali i Banka Kine, navodi američki portal.
Vlasnik "Roaming Networksa" je Nenad Kovač, poznat i kao Neša Roming, o kojem je Forbes Srbija pisao kao o jednom od predstavnika nove srpske poslovne elite.
Svoju prvu firmu Roming za prodaju mobilnih telefona osnovao je još 2000. godine. Široj javnosti je postao poznat kada se saznalo da stoji iza firme koja je bila dio konzorcijuma kojem je Grad Beograd 2010. prepustio posao naplate karata javnog gradskog prevoza, poznatiji kao sistem Bus plus.
Kasnije je izašao iz tog posla, da bi u svoj portfolio, pored niza drugih firmi, dodao i Tehnomaniju.
N1 se povodom optužbi o uticaju na američke izbore obratio kompanijama "Dominion voting systems" i "Roaming networks", ali odgovore nijesu dobili do objavljivanja ovog teksta.

Tramp povezao Srbiju sa pokušajem krađe predsedničkih izbora u SAD

Potpisanim memorandumima u Hagu stvaraju se konkretni institucionalni mehanizmi koji će, naročito Specijalnom državnom tužilaštvu, ali i ostalim državnim tužilaštvima u Crnoj Gori, omogućiti znatno efikasnije vođenje prekograničnih istraga, brže pribavljanje dokaza iz inostranstva i unaprijeđenu operativnu koordinaciju sa partnerskim tužilaštvima. Time se Crnoj Gori otvara put ka intenzivnijem učešću u međunarodnim operacijama, uključujući formiranje zajedničkih istražnih timova i sprovođenje paralelnih istraga u predmetima od posebnog značaja, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković boravio je u Hagu gdje je, na poziv Eurojust-a učestvovao na visokom međunarodnom skupu koji je okupio generalne tužioce Latinske Amerike i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Tokom boravka, VDT Marković potpisao je bilateralne memorandume o razumijevanju sa državnim tužilaštvima Kolumbije, Brazila, Čilea, Urugvaja, Paragvaja, Dominikanske Republike, kao i Zajedničku deklaraciju tužilaštava Zapadnog Balkana, Latinske Amerike i Kolegijuma Eurojust-a, čime se otvara novi okvir saradnje u borbi protiv najtežih oblika kriminala. Događaju je prisustvovala i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om Jelena Đaletić.
- Sastanci održani 2. i 3. decembra 2025. godine u sjedištu Eurojust-a, predstavljaju jedan od najznačajnijih međunarodnih foruma ove vrste, a Crna Gora u njemu učestvuje kao ravnopravan partner država koje se suočavaju sa sličnim bezbjednosnim izazovima. Upravo zato potpisani memorandumi imaju posebnu težinu - uspostavljaju direktne i sigurne kanale komunikacije, omogućavaju bržu razmjenu ključnih operativnih informacija i otvaraju mogućnost za sprovođenje zajedničkih i koordinisanih istraga u slučajevima gdje kriminalne mreže djeluju istovremeno na teritorijama više država i kontinenata - saopšteno je iz VDT-a.
Kako je navedeno, potpisivanjem Zajedničke deklaracije tužilaštva Zapadnog Balkana i Latinske Amerike i kolegijum Eurojust-a potvrđuju zajedničku posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala u oblastima trgovine drogom, trgovine ljudima, sajber kriminala, krijumčarenja migranata, ekološkog kriminala i drugih transnacionalnih krivičnih djela.&nbsp;
- Deklaracija naglašava da se savremene kriminalne mreže mogu suzbijati jedino kroz koordinisan, pravovremen i udružen međunarodni odgovor, te predstavlja važan korak ka stvaranju snažnije, povezanije i operativno usklađene međunarodne tužilačke saradnje - ističe se u saopštenju VDT-a.
Učešćem u panelima, stručnim sesijama i bilateralnim susretima sa kolegama iz Latinske Amerike i Evrope, vrhovni državni tužilac i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om još jednom su afirmisali posvećenost Crne Gore jačanju međunarodnih pravosudnih veza, unapređenju domaćih kapaciteta i istrajnoj saradnji sa partnerima u borbi protiv najtežih oblika kriminala.&nbsp;
- Time Crna Gora potvrđuje svoju ulogu pouzdanog, aktivnog i odgovornog partnera u međunarodnoj pravosudnoj zajednici - naglašeno je u saopštenju VDT-a.
Ove aktivnosti Tužilaštva su realizovane uz podršku projekata WB CrimJust i EL PACCTO 2.0.

VDT: Potpisani memorandumi u Hagu omogućite crnogorskim tužilaštvima efikasnije vođenje prekograničnih istraga

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće sjutra u Dortmundu sa Njemačkom utakmicu drugog kola glavne runde 27. Svjetskog prvenstva. 
 
Crnogorskim rukometašicama trijumf nad Njemačkom ne garantuje plasman u četvrtfinale, bio bi im neophodan bar još bod u subotnjem duelu protiv Srbije.
Njemačka ima maksimalan učinak u dosadašnjem dijelu šampionata.
U prvoj fazi savladala je Island 32:25, Urugvaj 38:12 i Srbiju 31:20, dok je na startu Glavne runde &nbsp;pobijedila Farska Ostrva 36:26.&nbsp;
Bek crnogorske reprezentacije Jelena Vukčević očekuje tešku takmicu.
- Njemačka je veoma zahtjevna ekipa, ali uz naš karakter i ako budemo ispoštovale sve zadatke koji se od nas budu tražili, moći ćemo da joj pariramo- rekla je Vukčević.
Ona je ponovila da je odbrana najjače oružje crnogorske reprezentacije.
- U napadu imamo raznovrstan repertoar, sa različitim tipovima bekova - više koje vole da šutiraju, jake su i korpulentne, a imamo i niže i brze. Možemo da ih iznenadimo, u zavisnosti od toga kako ih osjetimo i kako otvorimo utakmicu- rekla je Vukčević.
Utakmica u dvorani Vestfalen počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, dva i po sata ranije, sastaće se Srbija i Farska Ostrva.
Drugo kolo komletiraće duel Španije i Islanda, u 20 sati i 30 minuta.

Crnogorske rukometašice sjutra sa Njemačkom

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Tag: jakov-milatovic