Bilateralni odnosi Crne Gore i SAD počivaju na čvrstim temeljima partnerstva, zajedničkih vrijednosti i međusobnog povjerenja, poručeno je na sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Milatović je Rajzing Ranjke danas primio u oproštajnu posjetu.
Predsjednik Milatović zahvalio je ambasadorki Rajnke na njenom predanom i posvećenom angažmanu, kao i na dugogodišnjoj podršci SAD procesu sveukupnog demokratskog i institucionalnog razvoja Crne Gore.&nbsp;
- Posebno je istaknuta kontinuirana pomoć SAD u jačanju kapaciteta crnogorskih institucija, unapređenju vladavine prava, reformi pravosuđa i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije - saopšteno je iz Kabineta predsjednika države.
Na sastanku je istaknuta spremnost za dalji razvoj saradnje i unapređenje ekonomskih veza kroz mehanizam Ekonomskog dijaloga.
Tokom razgovora, istaknut je značaj bliske saradnje Crne Gore i SAD kao saveznica u okviru NATO-a.&nbsp;
Milatović je pozdravio napore američkog predsjednika Trampa usmjerene ka postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije, naglašavajući da dijalog i diplomatski angažman predstavljaju ključne preduslove za trajan i održiv mir.
<h4>- Zajednički je ocijenjeno i da će predstojeće učešće predsjednika na Nacionalnom molitvenom doručku početkom februara u Vašingtonu doprinijeti unapređenju sveukupnih crnogorsko-američkih odnosa - navedeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.</h4>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović-Rajnke: Odnosi Crne Gore i SAD počivaju na čvrstim temeljima partnerstva, zajedničkih vrijednosti i međusobnog povjerenja

Situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata za sudije Ustavnog suda koje je predložio predsjednik države Jakov Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini. Otkriva kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. Problem se može posmatrati i sa aspekta odnosa parlamenta prema predsjedniku države. Pri tome, ne mislim na odnos prema predsjedniku lično. Radi se o odnosu prema funkciji predsjednika države, kazao je u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/draskovic-za-pobjedu-izbor-sudija-nije-politicka-trgovina-vec-ustavna-obaveza">Pobjedu </a>bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Dragoljub Drašković.
Stvar se, prema njegovim riječima, mora sagledavati mnogo šire, prije svega, kao odnos najviših državnih organa.
- Skupštine, koja vrši zakonodavnu vlast, i predsjednika države koji predstavlja Crnu Goru, ali ima i neka ovlašćenja izvršne vlasti, pored cijelog niza niz drugih, „tradicionalnih“ nadležnosti, kao što je i ta ova da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda - kaže Drašković.
On potvrđuje činjenicu da su prilikom posljednjih izbora sudija Ustavnog suda predsjednikovi prijedlozi dosta dugo čekali na postupak u Skupštini.
- Bez jasnog, opravdanog ili javno saopštenog razloga za to. Da bi se zatim na jednom od glasanja čak prvo glasalo o kandidatu Ustavnog odbora, iako je prijedlog predsjednika mnogo ranije prispio u Skupštinu. Slučajno ili ne, kandidat koga je predložio predsjednik tada nije dobio potrebnu većinu - ponovio je Drašković.
Dodaje da postupak izbora sudija Ustavnog suda od Skupštine ne znači da se postupak mora uvijek i završiti izborom.
- Bilo da se radi o kandidatima koje je predložio Ustavni odbor, bilo o onim koje je predložio predsjednik države - kazao je Drašković i dodao da neizbor sudija uvijek ima negativne posljedice.
Prema njegovim riječima, negativne posljedice su očigledne u situacijama kada, zbog nedovoljnog broja sudija koji čine kvorum potreban za odlučivanje, a kakvih je do sada više puta bilo, prijeti blokadom rada institucije Ustavnog suda i nemogućnošću ostvarivanja njene osnovne funkcije, a to je zaštita ustavnog poretka u cjelini i ljudskih prava i sloboda.
- Posebno, neizborom sudija usporava se ostvarivanje načela vladavine prava na kojem je, između ostalog, prema Ustavu država Crna Gora zasnovana - istakao je Drašković.
On je ponovio da situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata koje je predložio predsjednik Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini.
- Otkriva, zapravo, kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. O kandidatu koga je predložio Ustavni odbor političke partije parlamentarne većine prilično lako postižu dogovor, političkim kalkulacijama i međusobnim ustupcima - podsjetio je bivši predsjednik Ustavnog suda.
Drašković dodaje da je više puta do sada govorio o tome na osnovu kojih kriterijuma se sudije zapravo biraju.
- Da li je to stručnost, znanje i iskustvo, javno djelovanje i sve druge pozitivne profesionalne i moralne komponente ličnosti kandidata koje ga čine istaknutim pravnikom? Iii su ipak odlučujuća neka druga mjerila? Npr. naklonjenost ideološkoj liniji političkih krugova i povezanost sa određenim političkim strukturama - ponavlja Drašković niz pitanja koja se otvaraju na ovu temu.
Odgovor na pitanje zašto se poslanici ne odlučuju za kandidate koje predlaže predsjednik države Drašković smatra da treba tražiti u postavci političkih aktera.
- Dogovor o glasanju za kandidate koje predlaže predsjednik države očigledno ide teže. U podsvijesti je prisutno da su to kandidati nekog drugog, van parlamenta i njegove većine, pa makar to bio i predsjednik države - kaže Drašković uz ocjenu da je takvo rezonovanje neprimjereno praksi demokratskog parlamentarnog života u bilo kojem modernom ustavnom sistemu. 
Posebno što se radi o izboru kadra i stvaranju uslova za normalno funkcionisanje najviše institucije u državi, smatra on.
Prema njegovim riječima, svi predloženi kandidati, bilo od Ustavnog odbora ili od predsjednika države, moraju imati isti status u svakom segmentu i svakom momentu postupka izbora u Skupštini.
Drašković ističe da se sve nadležnosti Skupštine, pa i izbor sudija Ustavnog suda, moraju vršiti strogo u skladu sa principima utvrđenim u preambuli i Osnovnim odredbama Ustava, prije svega temeljnim utvrđenjem vladavine prava kao jednom od osnovnih vrijednosti države.
- Odnos vlasti, u sistemu podjele vlasti u Crnoj Gori, prema Ustavu počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Taj ustavni princip mora biti zastupljen i poštovan u svim slučajevima međusobnog odnosa organa koji pojedine državne vlasti vrše -ocijenio je Drašković.
pitan da prokomentariše prijedlog predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih izbornih lista koje bi doprinijele većoj odgovornosti poslanika prema građanima i da li bi one, u crnogorskom kontekstu, mogle proizvesti nove oblike političke trgovine i unutrašnjih partijskih sukoba, Drašković kaže da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - smatra Drašković.
Ponavlja da se prema sadašnjem izbornom sistemu građanin birač izjašnjava o kandidatima od kojih većinu najčešće uopšte ne zna, već se opredjeljuje na osnovu sklonosti prema određenim političkim strankama, odnosno njihovim vođama koje utvrđuju liste kandidata i dominiraju izborima.
- Ili se rukovodi ulogom nosioca liste, koji čak uopšte ne mora biti kandidat u njegovoj izbornoj jedinici, pa ni na izborima uopšte. Čak i kada budu izabrani, posebno sa liste političke partije koja ima veliki broj poslanika, birač, član ili simpatizer te partije, ne zna ko su ti izabrani ljudi. Odnos između ukupnog broja glasova koje su birači dali koristeći svoje aktivno biračko pravo i rezultata izbora koje su dobili ostaje netransparentan i nejasan - pojašnjava Drašković.
Prema njegovim riječima, funkcija izbora nije u tome da demokratiju učine više demokratskom, već da omoguće njeno ostvarivanje.
- Zato je potrebno raditi na razvijanju demokratičnosti izbornog sisema. Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - kaže Drašković.
On ocjenjuje da moderni izborni sistemi teže jačanju uloge birača i punog smisla biračkog prava, u odnosu na dominantan uticaj partijskih rukovodstava na sastav i redosljed kandidata na izbornim listama.
- Umjesto tzv. vezanih lista, kod kojih birač glasa za listu u cjelini, savremeni modeli uvode otvorene liste, omogućavajući biraču da svojim glasom opredijeli konkretne kandidate koje želi da vidi kao svoje predstavnike. Riječ je o preferencijalnom glasanju, koje je već primijenjeno, između ostalog, i prilikom izbora poslanika u Evropski parlament, u skladu sa Zakonom o izborima poslanika u Evropski parlament - pojašnjava Drašković.
Konstatuje da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo nesumnjivo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Takva reforma zahtijeva vrijeme i ozbiljnu pripremu, kako normativnu, tako i tehničku. Neophodno je prilagoditi postojeću zakonsku i podzakonsku regulativu – od pitanja naziva i proglašenja izbornih lista, preko njihovog utvrđivanja, pa sve do uređenja brojnih drugih aspekata važnih za organizaciju i sprovođenje izbornog procesa - kaže Drašković.
Ipak, ocjenjuje da se posebno složeno pitanje odnosi na sistem preračunavanja izbornih rezultata, odnosno na način utvrđivanja broja mandata koje će pojedine liste osvojiti i raspodjele tih mandata prema broju preferencijalnih glasova koje su dobili pojedinačni kandidati.
- U takvom sistemu, mandat bi pripao kandidatima sa liste koji su ostvarili najveću podršku birača. Otvoreno ostaje i pitanje dinamike i rokova u kojima bi se sve neophodne pripreme mogle sprovesti. Takođe, još nije sasvim izvjesno da li su, i u kojoj mjeri, političke partije – a prije svega nosioci vlasti i lideri parlamentarne većine – zaista spremni da prihvate ovako duboku promjenu. Određena doza opreza prema novim rješenjima uvijek je prisutna i u određenoj mjeri razumljiva. Ipak, snažniji i dugotrajniji otpor uvođenju otvorenih lista teško bi se mogao opravdati sa stanovišta daljeg unapređenja demokratičnosti izbornog procesa - zaključuje Drašković.

Drašković: Izbor sudija nije politička trgovina, već ustavna obaveza

Mir i sloboda su najskuplje vrijednosti koje imamo, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 110 godina od Mojkovačke bitke.
Milatović je na Fejsbuku objavio da za njega taj datum ima i duboko lično značenje.&nbsp;
- Moj pradjed bio je učesnik Mojkovačke bitke, jedan od onih ljudi koji su, u snijegu i studeni, stali u odbranu časti, slobode i savezništva - naveo je Milatović.
Zato, kako je kazao, Mojkovačka bitka za njega nije samo dio istorijskog, već i porodičnog sjećanja.&nbsp;
- Ta žrtva nas danas obavezuje da pamtimo bez podjela, sa pijetetom i odgovornošću, svjesni da su mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo - poručio je Milatović.

Milatović: Mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je rukovodstvu, skupštini i građanima 7. januar - Dan opštine Mojkovac.
- Ovaj januarski dan evocira uspomene na hrabrost mojkovačkih junaka koji su prije 110 godina cijeloj Evropi pokazali da na crnogorskom kršu kantar goloj sili uvijek pretpostavi hrabrost i srce. Zalogom svojih života na mojkovačkom snijegu, junaci su ime Crne Gore još jednom zlatnim slovima upisali u istoriju, a svoja imena u legendu - naveo je Milatović u čestitki.
On je rekao da spomen bitkama poput one na Mojkovcu obavezuje na čuvanje mira. 
- Danas, kada živimo u vremenu novih izazova i brzih promjena, taj amanet nam je još dragocjeniji. Istinska snaga jedne zajednice ne mjeri se samo u trenucima iskušenja, već i u sposobnosti da gradi, sabira i čuva ono što je najvrednije: suživot, dostojanstvo i vjeru u bolje sjutra - naglasio je Milatović.
On je istakao da su potencijali za razvoj Mojkovca brojni i značajni.
- Dolina Tare, okružena vrhovima Sinjajevine i Bjelasice, stvara prirodni amfiteatar koji moramo iskoristiti, stvarajući atraktivnu turističku destinaciju. Mojkovac može biti odredište avanturističkog, zimskog i ruralnog turizma. Ključni strateški projekti, poput izgradnje ski-centra Žarski, donijeće novu vrijednost lokalnoj ekonomiji, otvoriti prostor za nova radna mjesta i transformisati turističku ponudu - dodao je Milatović.
Poručio je da se moraju zaustaviti trend iseljavanja mladih iz mojkovačke opštine. Činjenica da svaka treća mlada osoba odlazi upozorava i, ističe Milatović, upućuje na obavezu revitalizacije lokalne privrede, "jer radna mjesta garantuju ostanak". 
- Zato je važno ulagati u putnu infrastrukturu, poljoprivredu i stočarstvo, kao i u ostale privredne grane koje osiguravaju bolji kvalitet života stanovnika Mojkovca - naglasio je predsjednik države.
Stoga je, dodaje on, potrebno da u ove ciljeve uđemo složno, uz saradnju lokalne samouprave, države i građana, sa jasnom vizijom i odgovornošću. 
- Ako budemo radili zajednički, Mojkovac može postati snažan, živ i prepoznatljiv centar sjevera Crne Gore, grad koji privlači posjetioce, ali i zadržava svoje mlade, pružajući im razlog da ostanu i stvaraju ovdje, na svom ognjištu. U to ime, još jednom vam šaljem iskrene čestitke povodom Dana opštine, uz iskrenu želju da period pred nama bude obilježen razvojem i napretkom Mojkovca, na korist svih njegovih stanovnika - poručio je Milatović u čestitki.

Milatović: Spomen bitkama poput one na Mojkovcu obavezuje na čuvanje mira, danas je taj amanet dragocjeniji

Ovaj praznik nas podsjeća na dobrotu, na vjeru koja ohrabruje i nadu koja nas vodi ka boljem sjutra - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući Badnji dan i predstojeći Božić.
Božićni dani, kako navodi, nam ukazuju koliko su bliskost među ljudima, uvažavanje i solidarnost važni za očuvanje temelja na kojima počiva naše društvo.&nbsp;
- U te temelje su utkane vrijednosti tolerancije i poštovanja različitosti - kazao je Milatović i istakao i značaj međuvjerskog i multietničkog sklada koji predstavlja našu snagu i trajnu vrijednost.
Duh Božića, prema njegovim riječima, poziva na ličnu odgovornost.
- Na to da svako od nas, u okviru svojih mogućnosti, treba da doprinese stvaranju humanijeg, kohezivnijeg i pravednijeg društva, u kojem se različitost doživljava kao bogatstvo, a dijalog kao put ka stabilnoj i sigurnoj budućnosti - poručio je Milatović.
Dodaje da je u vremenu u kojem se svijet suočava sa složenim društvenim i bezbjednosnim izazovima naročito važno da biramo put mira, razumijevanja i saosjećanja, te da svojim djelima zastupamo vrijednosti koje ovaj praznik simbolizuje.
- Sa željom da vam božićni dani donesu blagostanje, zdravlje i sreću, svim pripadnicama pravoslavne vjeroispovijesti u Crnoj Gori čestitam Badnji dan i Božić. Mir Božji, Hristos se rodi - poručio je Milatović.

Milatović: Ovaj praznik nas podsjeća na dobrotu, na vjeru koja ohrabruje i nadu koja nas vodi ka boljem sjutra

Dan osnivanja Cetinja obilježava se nakon tihog i dostojanstvenog sjećanja na nevino stradale u tragedijama koje su prošle i 2022. godine pogodile našu prijestonicu. Sa dubokim pijetetom se prisjećamo svih žrtava i dijelimo bol sa njihovim najbližima. Istovremeno, ohrabruje snaga Cetinja da i u najtežim trenucima ostane dostojanstveno, sabrano i okrenuto prema budućnosti, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u čestitki rukovodstvu, skupštini i građanima ove Opštine.
Milatović je u ime građana Crne Gore i u svoje ime čestitao odbornicama i odbornicima, građankama i građanima Cetinja povodom 4. januara, Dana osnivanja Cetinja, uz duboko poštovanje prema crnogorskoj prijestonici, koja je kroz vjekove bila i ostala temelj državnog, duhovnog i kulturnog trajanja Crne Gore.
- Od trenutka kada je Ivan Crnojević utemeljio Cetinje kao prijestoni grad, započela je jedna od najsvjetlijih epoha crnogorske istorije. Osnivanjem Štamparije Crnojevića, prve državne štamparije, Cetinje je upisano na mapu evropske kulturne baštine - naveo je Milatović.&nbsp;
Kako je istakao, kroz vjekove koji su uslijedili, Cetinje je ostalo središte državnog života, mjesto sa kojeg su se oblikovale ključne istorijske epohe Crne Gore.&nbsp;
- U doba dinastije Petrović Njegoš, Cetinje se afirmisalo kao središte državne vlasti gdje su vođene presudne političke i diplomatske odluke i učvršćivana državnost Crne Gore. U burnim vremenima dvadesetog vijeka, dalo je 49 narodnih heroja i steklo ponosno zvanje Grada-heroja, svjedočeći o nepokolebljivoj borbi za antifašističke vrijednosti, slobodu i dostojanstvo. Ni u savremenoj istoriji Cetinje nije odstupilo od tih vrijednosti. Antiratna iskra devedesetih godina, kao i snažna uloga u obnovi crnogorske nezavisnosti, potvrđuju da je Cetinje uvijek dosljedno afirmisalo slobodu, državnu samobitnost i evropsko opredjeljenje Crne Gore - poručio je Milatović.&nbsp;
Milatović, uvjeren da će Cetinje i u vremenu pred nama ostati simbol državnog trajanja i evropske budućnosti Crne Gore i uz najiskrenije želje za dalji prosperitet svih njegovih građanki i građana još jednom je čestitao Dan osnivanja Prijestonice.&nbsp;

Milatović: Ohrabruje snaga Cetinja da i u najtežim trenucima ostane dostojanstveno, sabrano i okrenuto prema budućnosti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je čestitke rukovodstvu, Skupštini i građanima Bijelog Polja povodom 3. januara – Dana opštine, ističući istorijski, kulturni i društveni značaj tog grada za Crnu Goru.
- U ime građana Crne Gore i u svoje ime, vama, svim odbornicama i odbornicima, kao i svim građankama i građanima Bijelog Polja, upućujem najsrdačnije čestitke povodom 3. januara, Dana opštine Bijelo Polje - naveo je Milatović.
On je poručio da je Bijelo Polje grad bogate istorije, kulture i ljudi, koji je kroz vjekove bio mjesto susreta puteva i naroda, otvorenosti i gostoprimstva.
- Lim, ušuškan između okolnih planina, stvorio je preduslove da se već hiljadu godina piše hronika ovog kraja. Od nastanka ‘Miroslavljevog jevanđelja’ do danas, Bijelo Polje je bilo i ostalo grad knjige i stiha, u kojem su se rađala imena poput Rista Ratkovića i Ćamila Sijarića - istakao je predsjednik.
Prema njegovim riječima, znamenitosti poput Crkve Svetih Apostola Petra i Pavla i Gradske džamije svjedoče o duhu susreta, trajanja i bogatstvu različitosti koje se u Bijelom Polju ne samo čuvaju, već i žive.
Milatović je podsjetio i na istorijski značaj 3. januara, naglašavajući da je taj datum podsjetnik na borce koji su prije 81 godinu oslobodili Bijelo Polje i zavjet da se sloboda čuva kroz zajedništvo, poštenje i solidarnost.
Govoreći o savremenim izazovima, predsjednik je ukazao na odgovornost sadašnje generacije u pogledu ekonomskog i privrednog razvoja.
- Položaj Bijelog Polja na glavnim putnim pravcima treba iskoristiti za plansko ulaganje u infrastrukturu, podršku lokalnim poljoprivrednicima i razvoj brojnih turističkih potencijala - poručio je Milatović.
Na kraju, izrazio je uvjerenje da će Bijelo Polje nastaviti da njeguje prepoznatljivo gostoprimstvo i otvorenost, ostajući grad u kojem se ostaje, kojem se vraća i u koji se vjeruje.
- Uz iskrenu želju da nastavite koračati stazom napretka, još jednom vam čestitam Dan opštine - zaključio je predsjednik.

Milatović čestitao Dan opštine Bijelo Polje: Grad susreta, slobode i bogatog kulturnog nasljeđa

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i njegova supruga Milena bili su gosti predsjednika Republike Austrije Aleksandera Van der Belena i prve dame na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije.
Kako je navedeno u saopštenju, prisustvo ovom tradicionalnom događaju dodatno potvrđuje snažne i prijateljske odnose Crne Gore i Austrije.
Milatović je, kako se dodaje, zahvalio Van der Belenu na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci evropskom putu Crne Gore.
- 2026. godina će biti godina završetka ključnih obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - poručio je Milatović.

Milatović: 2026. godina završetka ključnih obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je novogodišnju video poruku građankama i građanima u zemlji i dijaspori, u kojoj je poručio da će 2026. biti godina u kojoj se mora djelovati odlučno i odgovorno.
- Na kraju godine svako od nas se osvrne unazad i pogleda šta je urađeno, kako smo živjeli i šta smo izdržali. Ali isto tako moramo da se zapitamo šta još dugujemo jedni drugima. Dugujemo pošten odnos, dugujemo istinu i dugujemo rezultate - naveo je on u novogodišnjoj poruci.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1qip4i-rr3k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je konstatovao da je iza nas godina izazova, ističući da se jasno vidjela jedna stvar - da Crna Gora može i mora bolje.&nbsp;
- U 2026. godini završavamo posao. To znači da ekonomija mora da radi za ljude, tako da se boljitak vidi u svakodnevnom životu, u sigurnijoj plati, u stabilnosti porodice i u osjećaju da se pošten rad isplati. To znači i da se zna gdje ide svaki euro javnog novca, i da se posao dobija po znanju, marljivosti i rezultatu - istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, završavanje posla znači i snažne institucije, institucije koje rade po zakonu i u interesu građana, i koje jačaju povjerenje u pravdu i u državu. Samo takve institucije, poručuje Milatović, mogu biti temelj stabilnog i uređenog društva.
- Pred nama je godina u kojoj obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, jubilej koji nas obavezuje ne simbolično, već kroz konkretne rezultate, da obnovljenu državnost ispunimo snažnim institucijama, istinskom demokratijom i pravednim društvom. Zato moramo da vratimo moć građanima kroz otvorene izborne liste, da biraju ljude kojima vjeruju, imenom i prezimenom, a ne partijske simbole - dodao je on.
Završavaju posao, kaže on, i kroz razgovor sa građanima.
- Ne iz zatvorenih kancelarija, već na terenu, u svakom naselju, selu i gradu, da slušamo, razgovaramo i zajedno nalazimo rješenja - naveo je Milatović.
U novogodišnjoj čestitki predsjednik se obrati i omladima, poručujući da Crna Gora ima mjesta za njihovo znanje, energiju i ideje.
- Naša je obaveza da vam ovdje damo šansu da ostanete, radite i uspijete. Sa istim poštovanjem obraćam se i našim penzionerima, koji su ovu zemlju gradili i čije iskustvo i dostojanstvo ostaju temelj našeg društva - naglasio je on.
Konstatuje i da je evropski put naš izbor jer znači uređeniju državu i sigurniji život.&nbsp;
- To je put na kojem jačamo institucije, otvaramo više dobrih prilika i gradimo pravnu sigurnost - kazao je Milatović.
Cilj, navodi on, ostaje jasan -Crna Gora kao punopravna članica Evropske unije do 2028. godine. Zato, kaže, nastavljaju diplomatsku ofanzivu.&nbsp;
- Crna Gora će u 2026. godini biti mjesto ozbiljnih susreta sa evropskim partnerima, gdje ćemo biti dobar domaćin, graditi povjerenje i potvrđivati da smo spremni da preuzmemo odgovornost buduće članice. Pred nama su reforme koje nijesu lake, ali su neophodne i za koje su potrebni rad, strpljenje i zajednički napor. Nova godina je prilika da se okupimo oko zajedničkog cilja i da ga pretvorimo u rezultate - naglasio je on.
Predsjednik poručuje da u 2026. godini Crna Gora treba da se prepoznaje po radu, redu i dostojanstvu.
- Svima vama želim dobro zdravlje, mir i svaku porodičnu i ličnu sreću. Srećna Nova godina. Živjela Crna Gora - poručio je Milatović.

Milatović u novogodišnjoj poruci: Ekonomija koja radi za ljude, snažne institucije i EU do 2028.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović nagovijestio je da će formirati političku partiju, navodeći da je državi potrebna nova snaga “koja će okupiti poštene i kredibilne ljude koji hoće da rade, a ne da obećavaju i nude izgovore”.
MIlatović &nbsp;je u intervjuu “Vijestima” rekao da već godinama zagovara ideju jakog centra i da je uvijek partner svima koji iskreno baštine vrijednosti evropske, demokratske, građanske i reformske Crne Gore, lišene društvenih podjela i nestabilnosti.
On je ocijenio da se “utisak njegovih neistomišljenika” o njegovoj sujeti ne može izjednačiti sa “mišljenjem građana”.
Govoreći o odnosu sa premijerom Milojkom Spajićem, sa kojim je osnovao Pokret Evropa sad (PES) 2022. godine, pa izašao iz njega 2024, Milatović je kazao da se institucionalna komunikacija odvija zvaničnim kanalima i preko kabineta, a da imaju i direktne kontakte “kada to zahtijevaju okolnosti”.
On je najavio da će uskoro opet imati važan razgovor sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, sa kojim je razgovarao telefonom nakon što ta država umalo sredinom decembra nije blokirala zatvaranje dva poglavlja, ali i “sa još jednim evropskim liderom kako bi ubrzali proces pristupanja Crne Gore EU”.
Milatović je i da je da se odnosi sa Hrvatskom, koja je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) vode ozbiljno i državnički, ali da smatra nekonstruktivnim stav pojedinih hrvatskih ministara koji, “najvjerovantnije radi sticanja političkih poena kod kuće, u kontinuitetu iznose nove zahtjeve crnogorskoj strani i podgrijavaju tenzije u odnosu na neka od otvorenih pitanja između dvije države”.
On smatra da je pitanje uvođenja srpskog jezika kao službenog u Ustav Crne Gore legitimno, ali “da se ovo pitanje periodično aktuelizuje kako bi određeni politički akteri prikrili nedostatak vidljivih rezultata”.
Govoreći o novom trvenju u Vojsci Crne Gore i Savjetu za odbranu i bezbjednost, Milatović kazao da njegovo insistiranje na poštovanju Ustava i zakona u svim segmentima funkcionisanja Vojske je “ključno za očuvanje njenog integriteta i ugleda”.

Milatović nagovijestio formiranje partije

Talentovani golman Balša Radanović novi je član Mladosti, saopšteno je iz podgoričkog fudbalskog kluba.
Radanović je prvi golman i standardni član mlade reprezentacije Crne Gore, a bio je i član U18 i U19 selekcije.&nbsp;
Proglašen je za najperspektivnijeg golmana u Crnoj Gori, u 2025. godini i dobitnik nagrade „Matija Šarkić“.
- Dolazak Radanovića potvrđuje da FK Mladost DG Lobbet nastavlja sa jasnom strategijom angažovanja mladih i talentovanih igrača, kojima kroz kvalitetan stručni rad i afirmaciju želimo da pružimo priliku za dalji razvoj i dokazivanje na seniorskom nivou - navodi se u saopštenju.
Ističe se da u narednim danima očekuju dolazak još nekoliko mladih igrača i da to predstavlja jasnu potvrdu vizije kluba usmjerene ka razvoju i afirmaciji mladih igraca.
Radanović, iako ima samo 18 godina, iza sebe ima značajno seniorsko iskustvo.&nbsp;
Sa 16 godina debitovao je u Meridianbet Prvoj crnogorskoj ligi u dresu Rudara iz Pljevalja, nakon čega je još godinu i po bio golman seniorskog tima u Drugoj ligi.

Radanović pojačao Mladost

Najmanje četiri osobe poginule su tokom noći u Gazi nakon što su se, usljed snažnog vjetra koji je pogodio palestinsku obalnu enklavu, srušili zidovi na njihove šatore. Opasni uslovi za život u Gazi traju i dalje nakon više od dvije godine razornog izraelskog bombardovanja i hroničnog manjka humanitarne pomoći. Prekid vatre je na snazi od 10. oktobra, ali humanitarne organizacije upozoravaju da stanovnici Gaze i dalje nemaju adekvatan smještaj. Među poginulima su dvije žene, djevojčica i muškarac, saopštila je bolnica Šifa, najveća bolnica u Gazi, koja je zaprimila žrtve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113200148_1bcf491f264b4176a1e5e4d522ddc7f4cb32f3b4a0cc2b42bc868f4f9912c538.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113200148_1bcf491f264b4176a1e5e4d522ddc7f4cb32f3b4a0cc2b42bc868f4f9912c538" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Gaza"></figure>  Tri poginule osobe bile su iz iste porodice, a riječ je o 72-godišnjem Mohamedu Hamudu, njegovoj 15-godišnjoj unuci i snahi. Ubijeni su kada se zid visok osam metara srušio na njihov šator u obalnom području uz mediteransku obalu grada Gaze, navela je bolnica. Najmanje još pet osoba je povrijeđeno u tom urušavanju. Mohamed al-Savalha, 72-godišnji muškarac iz izbjegličkog kampa Jabalija na sjeveru Pojasa Gaze, kritikovao je uslove u kojima većina stanovnika živi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113200148_1e2a94dc2b66ed899adfed063446763f084c304b5de4e1ad7fb3189b59d6960f.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260113200148_1e2a94dc2b66ed899adfed063446763f084c304b5de4e1ad7fb3189b59d6960f" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Gaza"></figure>  -To ne funkcioniše ni ljeti ni zimi. Iza sebe smo ostavili kuće i zgrade s vratima koja su se mogla otvarati i zatvarati. Sada živimo u šatoru. Čak ni ovce ne žive kao mi - ispričao je. Humanitarne organizacije navode da u Gazu ni tokom primirja ne ulazi dovoljno materijala za izgradnju skloništa. Izraelska kampanja bombardovanja pretvorila je čitave četvrti u ruševine i polusrušene objekte. Stanovnici se ne mogu vratiti u svoje domove u područjima Pojasa Gaze koja su pod izraelskom kontrolom. Više od dva miliona stanovnika palestinske teritorije pokušava se zaštititi od hladnog vremena, uključujući kišu i jake oluje, i to uz ozbiljan manjak humanitarne pomoći i izraelsku zabranu ulaska stambenih kontejnera koji su im prijeko potrebni tokom zimskih mjeseci. Ovo je već treća zima otkako je rat između Izraela i Hamasa počeo 7. oktobra 2023. godine. Od početka ove zime, zaključno s ponedjeljkom, najmanje šestero djece, uključujući bebu staru samo sedam dana, umrlo je od hipotermije, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.

Snažna zimska oluja pogodila Palestince u Gazi, poginule četiri osobe

Univerzitetski profesor i politički analitičar Zlatko Vujović ocijenio je da će se u narednim mjesecima, do kraja pregovora za ulazak u Evropsku uniju (EU), dešavati „razni požari, tempirane bombe i političke krize“ koje bi trebalo da rezultiraju time da se pregovori neuspješno okončaju.
- Ali je ipak (Aleksandar) Vučić potcijenio riješenost Evropske komisije i zapadnih partnera da uvedu Crnu Goru u EU, jer članstvo Crne Gore u EU nije projekat Crne Gore - već je odavno postao projekat Evropske unije - naglasio je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E.
Do skoro je mislio, kaže Vujović, da je nemoguće da dođe do promjene lokalne vlasti u Podgorici i na državnom nivou prije opštih izbora 2027. godine.
- Jer neki akteri vladajuće koalicije nijesu spremni da dozvole okončanje pregovora pod pritiskom zvaničnog Beograda.. - naveo je on.
Dodao je da je postojala spremnost Vlade i vladajuće koalicije da budu tolerisani do kraja mandata da bi se ispunili zahtjevi iz pregovora.
- Otvorilo se pitanje da li ova koalicija može ili je potrebno rekonstruisati Vladu da bi ona mogla da okonča pregovore, a vidjeli smo neke non papere, dokumente, analize koje su izašle i koje govore u prilog tome. Kako se primičemo kraju ove godine, ka očekivanom kraju pregovora, vremena nema za greške, nema za neke blokade i postoji strah kod jednog dijela naših zapadnih partnera da dio vladajuće koalicije će pokušati da izblokira. Mi vidimo sada cijeli niz akcija, ja ne bih isključio ni dogovor gospodina (Milana) Kneževića, Vučića i (Andrije) Mandića oko strategije izazivanja krize u Crnoj Gori, s obzirom da jeste želja predsjednika Vučića da održe vanredni izbori - naveo je on.
Međutim, kaže, ima tu još scenarija.
- Jedan je pominjanje referenduma o ulasku Crne Gore nakon okončanja pregovora sa Evropskom unijom, ali sa izmjenjenim biračkim spiskom i tu se krije ono iza kulisa, kada govorimo o konkretnom slučaju mogućeg referenduma i zahtjevu da se uredi dvojno državljanstvo Srbije i Crne Gore i uvede, prevedeno na politički jezik, nekoliko stotina hiljada novih birača koji bi onda predstavljali jednu jasnu većinu koja bi spriječila kratkoročno ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, taj referendum ne bi prošao. Pogledajmo podršku članstvu Srbije u EU, ona je oko jedne trećine i na taj način bi Vučić moga preko svojih fantom birača, koji bi se na ovaj način legalozovali u Crnoj Gori, da spriječi članstvo Crne Gore u Evropsku uniju u tom zadnjem momentu. Mi ćemo da gledamo u ovim mjesecima do kraja pregovora, za koje ja vjerujem da će i pored svega biti uspješni, puno raznih požara, tempiranih bombi, političkih kriza koje bi sve trebalo da daju negdje rezultat da se ti pregovori neuspješno okončaju - naveo je Vujović.
No, cijeni i da je Vučić potcijenio riješenost Evropske komisije i zapadnih partnera da uvedu Crnu Goru u EU.
- Članstvo Crne Gore u EU nije projekat Crne Gore već je odavno postao projekat Evropske unije, projekat ključnih zemalja Evropske unije, zato nam gledaju kroz prste, kao što su gledali i drugima, sada već članicama Evropske unije. Nemojte misliti da je Hrvatska bila spremnija nego što je Crna Gora sada, da su to bile Bugarska, Rumunija, Slovačka 2004. godine. Crna Gora je u ovom trenutku sa svim manama i kritikama koje joj se s pravom upućuju spremnija nego bilo koja od tih zemalja kada su one postale članice Evropske unije - rekao je Vujović.
<h2>Slijedi eskalacija krize</h2>
Vjeruje da slijedi eskalacija političke krize u Crnoj Gori za koju ne zna kako će se završiti, jer je veliki ulog za partije poput DNP-a da napuste vladajuću koaliciju.
- Sad oni uzimaju jedan veliki dio kolača vlasti u Crnoj Gori, značajno, da oprostite, muzu ovu zemlju i cijede zloupotrebljavajući tendere, političko zapošljavanje &nbsp;i razne druge mogućnosti, pa se postavlja pitanje da li Knežević ima podršku unutar svoje partije da napusti vlast - istakao je Vujović.
Smatra da Milan Knežević pokušava politički da trguje, jer kako kaže, ima i sa čime dok god njegovi odbornici čine većinu vlasti u velikom broju opština, pa bi lako mogli destabilizovati lokalne samouprave, bar u dijelu opština.
- On će pokušati da ucjenjuje, pitanje je koliko stvarno ima težinu sa ucjenjuje, posebno sa nekim pitanjima koja ponovo zanemaruju Botun i meni je žao što je dio građana Zete duboko uvjeren u ispravnost svojih stavova iznevjeren i zloupotrebljen politički, jer je činjenica da je to postrojenje za preradu otpadnih voda najviše bilo u njihovu korist. Ali, zanemarimo tu stvar, Botun je uvijek bio politički projekat i sad kad nije uspio neki drugi projekat će da se aktivira, to više nije značajno, iscijeđeno je, iscrpljeno, ne može se iz njega više ništa izvaditi. Nevažno je sredstvo - vaźan je cilj, a cilj je da zaustavi Crna Gora &nbsp;njeno članstvo. To će biti najveći poraz Vučića i Srbije na strateškom planu, ako izuzmemo nezavisnost koju smo obnovili 2006. godine - rekao je on.
Sada se, kaže on, u zvaničnom Beogradu upalio važan alarm.
- Sad Crna Gora članica NATO-a, članica EU, na kraju krajeva zašto ne pričati i o tome da li će Crna Gora biti u prilici da postavlja pitanja Srbiji kao što Hrvatska nama sad postavlja i kaže ,,Čekajte, ne možete se miješati u izborne procese u Crnoj Gori ako želite da mi kao članica Evropske unije glasamo da dobijete novac za izgradnju i renoviranje pruge, ili za noviji autoput ili finansijsku pomoć.” Crna Gora će da kaže ,,pa ne može, dajte nam biračke spiskove”, pa ćemo da uporedimo biračke spiskove. U zvaničnom se Beogradu jedan veoma važan alarm upalio, on dugo već treperi crvenom bojom da se Crna Gora mora zaustaviti po tom pitanju - naglasio je Vujović.
Vjeruje da bi se uparivanjem biračkih spiskova &nbsp;Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine iz ruka beogradskih vlasti izbio jedan od, kako kaže, ključnih instrumenata kojim utiču na političke procese u regionu i na taj način destabilizuju zemlje regiona.&nbsp;
- Sad je već jasno da ima nekoliko stotina birača koji kruže po regionu, pokušavajući da oni budu kritična brojka koja će opredijeliti izborni ishod u tim zemljama. To je neprihvatljivo i pitanje je vremena kad će Srbija morati da se povinuje nekim standardima, pravilima, da poštuje ono što su zahtjevi zemalja koje okružuju, koje će biti članice Evropske unije - rekao je Vujović.
<h2>Mandić pokušava da ne ispadne izdajnik srpskog naroda</h2>
Smatra da je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pragmatičan političar i da je uložio puno u afirmaciju imidža prozapadnog političara, negirajući to što nosi titulu četničkog vojvode.
- Pokušavaće da igra na dvije stolice, njemu ne odgovara kao političaru ovakva duboka radikalizacija, gdje on mora da se jasno izjasni i da na neki način rizikuje da izgubi dio birača. Njemu odgovara tiha voda, gdje on preuzima što veći dio vlasti, preuzima ključna preduzeća, već je preuzeo komplentnu energetiku i zapošljava svoje ljude, namješta tendere i tako dalje, jača svoju moć, što je praksa na Zapadnom Balkanu jer se tako jača moć politička i njemu ne odgovara ovo što radi Milan Knežević do kraja - naveo je on.
Kaže da bi mu jedna dozirana akcija Milana Kneževića odgovarala.
- Međutim, Kneźević očigledno pod pritiskom zvaničnog Beograda ide par koraka ispred onoga što bi želio Mandić i dovodi ga u nezgodnu situaciju. Mandić stalno pokušava da pegla situaciju da ne bi ispao ,,izdajnik srpskog naroda”, pokušava to da izbjegne i ostane u vlasti pa čak i ako se desi članstvo Crne Gore u EU - zaključio je Vujović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Vujović: Ne bih isključio ni dogovor Kneževića, Vučića i Mandića oko strategije izazivanja krize u Crnoj Gori

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uključio se u kampanju premijera Mađarske Viktora Orbana za parlamentarne izbore učešćem u promotivnom spotu sa još deset političara, među kojima su premijeri nekoliko zemalja, ali i lideri njemačke i francuske krajnje desnice.
U spotu za izbore, koji su danas raspisani za 12. april, podršku Orbanu pružaju premijerka Italije Đorđa Meloni i predsjednici Vlade Češke Andrej Babiš i Izraela Benjamin Netanjahu, koji se najčešće označavaju kao desni populisti.
Među političarima su, međutim, i opozicioni lideri sa krajnje desnice u Njemačkoj, Francuskoj, Španiji i Austriji - kopredsjednica Alternative za Njemačku (AfD) Alis Vajdel, liderka Nacionalnog okupljanja u parlamentu Francuske Marin Le Pen, te predsjednici španske stranke Voks Santjago Abaskal Konde i Slobodarske partije Austrije Herbert Kikl.
U promotivnom spotu Orbanove partije Fides pojavljuju se i desničarski predsjednik Argentine Havijer Milei, zamjenik premijerke Italije Mateo Salvini, koji je i lider nacionalističke stranke Liga, i bivši poljski premijer Mateuš Moravjecki, koji je sada predsjednik panevropske Stranke evropskih konzervativaca i reformista.
Spot, koji je Orban objavio na Iksu, počinje govorom američkog glumca i komičara Roba Šnajdera, koji je na izborima u SAD 2024. prvo podržao Roberta Kenedija Džuniora, sada ministra zdravlja, a zatim kandidata republikanaca Donalda Trampa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F2010424569228841019%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010424569228841019%7Ctwgr%5E8d1991c57813aa1ada271eed014e530156d43eb6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vučić u spotu kaže: "Nadam se da će naredni izbori mnogo značiti svima nama, što znači da ćemo svjedočiti još jednoj pobjedi Fidesa".
Predsjednik Mađarske Tamaš Šujok objavio je danas da će parlamentarni izbori biti održani 12. aprila.
Prvi put od povratka na vlast 2010. godine, Orban se suočava sa snažnim protivnikom - Peterom Mađarom, čija je konzervativna Stranka poštovanja i slobode (TISZA) u prednosti nad Fidesom prema većini anketa.
Mađar, bivši dugogodišnji član Orbanovog Fidesa (2002-2024), obećava jačanje nezavisnosti pravosuđa, borbu protiv korupcije i pružanje biračima jasne alternative sadašnjoj vlasti.

Tag: jakov-milatovic