Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, lišavajući ga suštine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimiše politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strateških partnera je da PES gubi političku snagu, a nekadašnji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je završio na ivici cenzusa, kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).
Nikolić je rekao i da Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića, te da je zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera svoje ministre da se "prave mrtvi" onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
- Zato i politika crnogorske vlasti sve više liči na Vučićevu. Na sceni imamo pokušaj pranja biografije Andrije Mandića, koji uz pomoć PES treba da se transformiše iz radikalnog nacionaliste u izvještačenog partnera zapada. I zapadu to neće smetati dok god Mandić kao ključni Vučićev saveznik u Crnoj Gori ne počne da radi ono što skladno podijeljenim ulogama mora da radi druga linija Vučićevog djelovanja u Crnoj Gori, oličena u Milanu Kneževiću. U Briselu, kao što sam rekao, to vide, i zato vagaju pod kojim uslovima da puste Crne Goru - istakao je Vuković.
Nikolić je istakao da u Crnoj Gori imamo ozbiljnu krizu političkog upravljanja. Prestali smo, kako kaže, da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju. 
- Zašto? Zato što vladajuća većina snižava kriterijume na svim nivoima, odnosno donosi zakone u kojima obara uslove za zapošljavanje ili izbor na rukovodeće pozicije. Na najodgovornije funkcije imenuju se partijski ljudi i to je danas naraslo do nivoa ozbiljnog državnog problema. Partitokratija i rođačko zapošljavanje su ključni uzrok rđavog stanja u institucijama. Drugo, budžet koji je namijenjen razvoju i dobrobiti čovjeka, vlada koristi da kupuje podršku birača. Djeluje kao da je za ovih pet godina napravljen krug u prazno. Povećale su se plate, ali su se više od toga povećale cijene. I šta sad imamo? Izgubili smo pet godina, a uopšte nema razvoja - naveo je Nikolić.
Dodaje da je uništen poslovni ambijent zbog kojeg su dolazili strani investitori.
- I ne samo što nema investitora. Nema ni ideja. Crna Gora je izgubila konkurentnost. Albanija danas gura naš nekadašnji model razvoja turizma, a mi nazadujemo. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema druge dionice auto-puta. Crna Gora ni ekonomski ni politički ne izgleda kao buduća članica EU - naglasio je poslanik DPS-a.
<h2>"Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima"</h2>
Komentarišući to što je u više opština najavljeno podizanje spomenika preminulom mitropolitu MCP Amfilohiju Radoviću i što mu je predsjednik Jakov Milatović posthumno dodijelio Orden Crnogorske velike zvijezde, Nikolić kaže da rijetko kada, kao u ovom slučaju visoko državno odlikovanje i spom-obilježja više govore o onome ko ih dodjeljuje i onima koji ih podižu, nego o samom Amfilohiju. Ističe da je Laureat za života o sebi kazao sve.
- Nesumnjivo je jedan od vodećih episkopa svetosavske srpske crkve. Jedan od najboljih đaka Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, najretrogradnijih ideologa crkve, koja je imala političku, nacionalističku, anticrnogorsku i antievropsku misiju. Nažalost, mitropolit Amfilohije je za života respektibilno obrazovanje stavio u funkciju velikodržavne nacionalističke politike, koja je samo u posljednjim sukobima na prostoru ex Jugoslavije, života koštala oko 150.000 ljudi. Ono što mi posebno pamtimo je da je veći dio života proveo boreći se protiv ideje o obnovi državnosti Crne Gore, kao i protiv crnogorskog nacionalnog, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, iako je poticao iz Morače i familije u kojoj se, da znam, niko nikada nije rađao ni kopao van Crne Gore - kazao je Nikolić.
Međutim, kako ističe, za današnju Crnu Goru važnije je podcrtati argumente i dokučiti motive donosilaca odluka o dodjeli odlikovanja i podizanju spomenika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i parlamentarne većine, odnosno njenih lokalnih filijala. 
- Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima koji su ih 30. avgusta doveli na vlast, a danas su ozbiljno pokolebani u sposobnost političkih izabranika. I zato se "pokrivaju" Amfilohijem. Međutim, ne pomaže krečenje prošlosti. I ovome poniženju se približava kraj. Pa, neka iskoriste restlove mandata da podijele državne nagrade i spomenike jedni drugima, prije nego ih pop Mijajlo najuri iz vlasti kako im je obećao - poručio je Nikolić.
<h2>Odazvaće se pozivu Milatovića za konsultacije</h2>
Nikolić je kazao i da će se DPS odazvati pozivu predsjednika Crne Gore na konsultacije povodom prijedloga da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude sudija Višeg suda Predrag Krstonijević.
- Uvažavajući ustavno pravo predsjednika Crne Gore da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, više bih cijenio da je poziv na konsultacije stigao prije nego što je gospodin Milatović odabrao Predraga Krstonijevića kao jednog od sedam kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda. Ovako, stiče se utisak da su konsultacije puko zadovoljenje forme. Pa ipak, odazvaćemo se pozivu, da čujemo koji su razlozi opredijelili Milatovića da učini takav prijedlog - kazao je Nikolić.
On nije želio da komentariše to što je Nikola Janović napustio DPS, ističući da partija neće tražiti da vrati mandat.
- Čuli ste njegove razloge. I mi smo rekli što smo smatrali primjerenim u datim okolnostima. Ne bih komentarisao dalje od toga - zaključio je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

Ovogodišnji Međunarodni diplomatski bazar, koji je već poprimio odlike tradicije, u nečemu ipak nije tradicionalan, a za to se potrudila supruga predśednika svih kleronacističkih Srba u Crnoj Gori i Ervina Ibrahimovića. &nbsp;Naime, ona je izrazila „zadovoljstvo“ zbog prisustva različitih kultura, boja i ukusa, kao njen domaćin na Beograskom sajmu vina, u stilu „ono…kako ti sve znaš…“. Teško je pisati na ovu temu a ne narušiti vlastiti osjećaj i prirodu džentlmena, no ipak ću pokušati da se zadržim u tim okvirima…
Gospođa Predśednikovica, koja je u javnom životu dobila nepostojeću titulu „prve dame“ izjavi vrlo „dvośeklo“ da je „upravo kulturna raznolikost naše najveće bogatstvo“ i tu je prisustvo, u najvećem dijelu pripadnica ljepšega pola, diplomatskih predstavništava u Crnoj Gori, poslužilo kao paravan da pokuša „prešminkati“ aparthejd zbilju Crne Gore u kojoj, na unutrašnjem planu, ne postoje kulturne različitosti; postoji samo oktroisana klerošovinistička, srednjovjekovna srpska &nbsp;monolitnost, na čijoj mračnoj energiji je i njen suprug postao, kako već napomenuh predśednik svih Srba u Crnoj Gori i Ervina Ibrahimovića!
Čitajući izlaganje „prve dame“ i ono đe spomenu „gradeći mostove razumijevanja…“ itd. nekako nijesam mogao odoljeti, a da me to asocijativno ne poveže sa nekim ovdašnjim mostovima, a valjda su i ovi metafizički na Bazaru „ovdašnji“, koji o svemu govore ali ne o razumijevanju, i ne o prijateljstvu, i ne o raznolikosti kultura , već o unisonosti sa predznakom zločina i ideologije „krvi i tla“! Pitanje od „milion rubalja“ jeste: Radi li se tu o mostu „Kralj Petar Karađorđević“, mostu „Kralj Aleksandar Karađorđević“ ili &nbsp;mostu koji će povezivati Lušticu sa Herceg Novim, kome bi prema &nbsp;aktuelnim ideolozima najviše priličilo ime Radovana Karadžića ili Ratka Mladića. Kako su obojica trenutno „službeno odsutni“, može i Vojislav Šešelj! On nije zauzet, a Pipun bi to mnogo volio! Možda se ipak radi o mostovima na kojima je ta ideologija zvjerski ubijala „lažne ljude, lažne vjere“ &nbsp;i bačala ih u rijeku! Da sam &nbsp;se nekim slučajem &nbsp;probudio iz dugogodišnje kome, i da je prvo što sam čuo govor Predśednikovice, pomislio bih da sam se našao u nekom „čardaku ni na nebu ni na zemlji“ u kome redovno muzemo kanarince pa nam ne fali ni „’tičjega mlijeka“, a protiv zagađenja vazduha redovno „sijemo“ sadnice borova i ostalih četinara, kako reče šef Manastirstva poljoprivrede. Eto i većina uvaženih diplomata „širom zatvorenih očiju“ gleda ovaj sunovrat u koji nas vodi domaćin Predśednikovice i njegova ostroška družina! Kad smo već kod „raznolikosti kultura“ zna li „prva dama“ da nacionalnim Crnogorcima nije dozvoljeno afirmisati svoju književnost i kulturu uopšte, po cijenu da se na konkursima u Manistirstvu (ne)kulture i medalja mora pribjeći krađi dokumenata, kako bi se, kao nedavno, eliminisalo Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK) a time, naravno i najznačajniji, brojni poslenici crnogorske kulture. Sa druge strane, ne morate ni napisati knjigu, a za nju &nbsp;ste sigurni dobitnik najprestižnijeg nacionalnog priznanja sa velikom novčanom nadoknadom i izvjesnim takođe velikim doživotnim novčanim prihodima. I to &nbsp;nije sve! Možete, na najvulgarniji način ponižavati i pljuvati po ovoj državi i svima koji ne pripadaju srpskom nacionalnom korpusu, raspiriviati vjersku i nacionalnu mržnju, i postajete kandidat za spomen obilježja i najznačajniji državni orden!
Prosto se, ali zaista, ośećam loše što ove riječi upućujem jednoj dami, ali ne osjeća li ona koliko ovakvim izjavama licemjerno ponižava sve nas koji nemamo „Moleban spomenice“? Zato, nekako suludo vjerujem da će kao majka shvatiti da i đeca naše đece imaju neke majke, kojima zbog svega ovoga i ove hipokrizije nije dobro!
Pozdavite supruga i podśetite ga da se, i meni i još sedmorici Cetinjana već treća godina sudi zbog toga što smo iskoristili Ustavom zagarantovano pravo protesta, a u vezi sa onim „domoljubnim“ iskazom: „Što ako pogine deset Crnogoraca“, prije nego što su nas zasuli bojnim otrovima, topovskim udarima i gumenim mecima, sa zaprijećenom kaznom do 5 godina zatvora! I to nije najgore, gospođo Predśednikovice! Najgore je što je Vaš Jakov iskoristio svoj uticaj i nafigao policiote da nas utuže, jer smo ih navodno ugrozili, a on „ni luk jeo, ni luk mirisao“! Bio bih Vam neobično zahvalan, &nbsp;kada bi pokušali da, na samo par minuta, ali samo par, i iskreno, ako to možete, stvari posmatrate iz ovoga ugla! Neće vam biti dobro, kao što zaslugom politike Vašeg domaćina i ostalih kvislinga ni našim majkama nije dobro, đe gođ da su, sa ove strane ili u Vječnosti!

Bazar licemjerstva

Lavice nas još jednom podsjećaju da rad, red i riješenost donose rezultate, koji služe na ponos čitavoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), čestitao našim rukometašicama na zasluženom plasmanu u četvrtfinale Svjetskog prvenstva.
- Idemo do kraja po medalju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997380104985448702%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao rukometašicama: Idemo do kraja po medalju

Milan je samo prosječan glumac u predstavi “Milan još nije izašao iz Vlade, a ka' će ne znamo”, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, reagujući na odgovor lidera Demokratske narodne partije (DNP) na poziv da napusti vlast.
Knežević je juče poručio Milatoviću da, umjesto što zaustavlja kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer mu smrde pileća krilca, treba da dođe u ujčevinu "da sa ovim časnim, poštenim narodom brani njihovo pravo na zdravu životnu sredinu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.6539%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-milatovicu-umjesto-sto-zaustavljas-kamione-smrznute-piletine-jer-ti-smrde-krilca-dodi-u-ujcevinu-da-branis-pravo-na-zdravu-zivotnu-sredinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Milatović je na mreži X naveo da lista DF-a koju je na parlamentarnim izborima predvodio upravo Knežević ima 13 poslanika u Skupštini, te da u potpunosti kontroliše postupke Vlade Crne Gore. 
- Upravo od njih zavisi izgradnja kolektora u Botunu. Ako je Milan Knežević istinski protiv izgradnje kolektora u Botunu, zašto ne iskoristi tu svoju moć - upitao je Milatović.
On je pozvao Kneževića da odgovori Botunjanima zašto umjesto patetičnih govora koje svakodnevno drži ne uradi nešto u okviru institucija koje kontroliše? 
- Zašto je upravo njegova Vlada usvojila prostorni plan koji predviđa izgradnju kolektora? Zašto je upravo njegova Vlada dala saglasnost na gradnju kolektora, protiv kojeg se on navodno bori? Ili je njegovo ponašanje samo dio već viđene političke igre i trgovine? Iste one kao kad se kleo u Sv. Vasilija da će napustiti Vladu do kraja prošle godine ukoliko Bošnjačka stranka ne raskine koaliciju sa DPS-om u Bijelom Polju. Niti je Bošnjačka stranka raskinula koaliciju sa DPS-om, niti je Milan izašao iz Vlade. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997227884130275455%3Fs%3D48&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović o Kneževiću: On je samo prosječan glumac u predstavi “Milan još nije izašao iz Vlade, a ka' će ne znamo”

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je otvaranju Evropske kuće u Bijelom Polju, poručivši da ovakve kuće otvaramo zbog svih građana kako bi služila ljudima i donijela konkretne rezultate.&nbsp; - Put u EU je put za dobro svih naših građana. Za unapređenje vladavine prava, za socijalnu pravdu, za ekološku Crnu Goru. Zato za mene Evropska unija nije parola, zastava na zgradi ni bilbord, Evropa je radna akcija u cijeloj Crnoj Gori - kazao je predsjednik. Govoreći o svrsi nove kuće, Milatović je istakao tri jasne uloge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204181236_a5a596e7a230a45e7b89ce35bbdb303b87b1c2049d3bb091a901556d9f4a679a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204181236_a5a596e7a230a45e7b89ce35bbdb303b87b1c2049d3bb091a901556d9f4a679a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Jakov Milatović na otvaranju Evropske kuće"> </figure>  - Prvo, mjesto znanja, da mladi uče po evropskim standardima, vrijednostima, i stiču nove vještine. Drugo, da bude mjesto dijaloga, da za istim stolom budu građani, lokalna vlast, privreda i nevladine organizacije. Treće, mjesto nove političke kulture, vlast mora da sluša građane, a ne da građani čekaju milost države ili opštine - istakao je on. Cilj je, ponovio je on, da Crna Gora do 2028. postane punopravna članica Evropske unije. Kako je istakao, Evropa neće riješiti naše probleme umjesto nas. - Ali hoće podržati svaku ozbiljnu ideju i pošten projekat koji dođe iz Crne Gore, iz Bijelog Polja, ako je urađen odgovorno i transparentno. Evropska kuća mora da bude ulazna kapija za te ideje: od poljoprivrede do turizma, od energetike do inovacija. Sjever ne smije biti zaboravljen dio naše države, sjever konačno mora da bude motor razvoja - naglasio je Milatović. Predsjednik je kazao da se evropska Crna Gora ne gradi samo u Podgorici i kabinetima, već i u Bijelom Polju, u Beranama, Pljevljima, Ulcinju i Herceg Novom, u svakoj opštini.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204181236_251abff5993930aab7a0a8d40d3d324e025c64c392fe6268ac699abd9a63698a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204181236_251abff5993930aab7a0a8d40d3d324e025c64c392fe6268ac699abd9a63698a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Jakov Milatović na otvaranju Evropske kuće"> </figure>  - Spremni smo za našu evropsku budućnost. Spremni smo da završimo posao. Ne pristajemo da Crna Gora stoji. Vrijeme je da Crna Gora zakorači naprijed. Evropska kuća u Bijelom Polju je dom za sve dobronamjerne ljude.Neka bude dokaz da snaga Crne Gore nije u politikama iz prošlosti, već u građanima koji rade, uče i vjeruju da ova zemlja može i zaslužuje mnogo bolje - poručio je Milatović.

Milatović: Evropa je radna akcija u cijeloj Crnoj Gori, sjever ne smije biti zaboravljen

Mislim da nije realno očekivati da Milan Knežević napusti vlast, jer su svi spojeni sa foteljama koje imaju - i jedino što znaju je da se drže tih fotelja. Ako mu basta, pozivam ga da izađe - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u Bijelom Polju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> On je to poručio odgovarajući na pitanje Portala Analitika. Milatović nije direktno odgovorio na pitanje da li će osnovati novu političku stranku. - Već sam osnovao jednu partiju u momentima kada je bila ključna demokratska tranzicija. Rekao sam da, ako opet dođe trenutak da preuzmem odgovornost, od toga bježati neću - naveo je on. <h2>„Ne znam što rade poslanici i ministri“</h2> Njega su u Bijelom Polju sačekali protesti radnika sa sjevera.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204161220_2612f7d5e3a3c2cdbe35e2848decdfbdddb8e4ebc527dc30d8ea633c0da11b6d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204161220_2612f7d5e3a3c2cdbe35e2848decdfbdddb8e4ebc527dc30d8ea633c0da11b6d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Protest u Bijelom Polju"> <figcaption>Protest u Bijelom Polju(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Vidio sam da su se okupili penzioneri i radnici koji su nezadovoljni odnosom Vlade i Skupštine prema njima. Ne znam šta rade poslanici, ministri i sekretari, zašto ne razgovaraju sa njima. Imamo skoro 40 ministarstava, sedam vicepremijera, 60 sekretara, 80 poslanika - gdje su ti ljudi da danas razgovaraju sa građanima? - naglasio je on. Istakao je da su vrata njegovog kabineta uvijek otvorena za radnike. <h2>Dostojanstvo se mora braniti</h2> Upitan o nedavnim dešavanjima na crnogorsko-kosovskoj granici, gdje je bilo i pucnjave sa susjedne teritorije, Milatović je istakao da uvijek šalje poruku da je Crna Gora dobar susjed, ali i da se dostojanstvo mora braniti. - Znam da je bilo sporadičnih problema i mislim da to nije dobro. Pozivam ministra vanjskih poslova da radi svoj posao - rekao je on.

Milatović: Svi su spojeni sa foteljama i jedino što znaju je da ih se drže, mislim da DNP neće izaći iz vlasti

Neka partija Milana Kneževića, ukoliko želi da djeluje principijelno, napusti Vladu već danas. Tek tada će njegove riječi dobiti stvarnu težinu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.&nbsp;
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), ocijenio da Knežević nastavlja sa politikom manipulacija nakon nedavnih neprimjerenih napada na premijera Milojka Spajića u Skupštini.
Umjesto ulaska u, kako je rekao, besmislene rasprave - Milatović mu postavlja četiri pitanja.
- Ko je dao saglasnost na uticaj na životnu sredinu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu? Odgovor: Vlada - naveo je Milatović.
Pita i ko je dao saglasnost na izvođenje radova, te ukazuje da je to učinila Vlada.
- Da li je partija poslanika Kneževića dio te iste Vlade? Odgovor: Jeste. &nbsp;Da li će ta partija napustiti Vladu, kao što sam ja napustio PES kada se više nijesam slagao sa politikom svoje partije? Odgovor: Neće - naveo je Milatović.
Zato i predlaže Kneževiću da napusti Vladu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1996565685275672869%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović Kneževiću: Napustite Vladu već danas

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Skupštini prijedlog da mr Siniša Bjeković bude ponovo izabran za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
U obrazloženju predloga, Milatović je naveo da je postupio u skladu sa Zakonom o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, prema kojem predsjednik države sprovodi konsultacije sa naučnim i stručnim institucijama i nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava.
Javni poziv za predlaganje kandidata bio je otvoren od 1. oktobra 2025. godine, nakon čega su nevladine organizacije predložile dva kandidata, među kojima i dosadašnjeg Ombudsmana Sinišu Bjekovića.
– Nakon održanih intervjua sa predloženim kandidatima i sprovedenih konsultacija sa predstavnicima nevladinih organizacija, cijenim opravdanim da za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore predložim mr Sinišu Bjekovića – naveo je Milatović u obrazloženju dostavljenom Skupštini.
<h3>Biografija kandidata</h3>
Siniša Bjeković rođen je 12. aprila 1963. godine u Pljevljima. Pravni fakultet završio je u Podgorici, gdje je stekao i zvanje magistra, dok je od 2016. doktorand na Univerzitetu Donja Gorica.
Karijeru je započeo u državnoj upravi, a od 2001. godine profesionalno je posvećen zaštiti ljudskih prava kroz djelovanje u Centru za ljudska prava Univerziteta Crne Gore. Od 2015. do 2019. bio je zamjenik Zaštitnika, a na funkciju Zaštitnika imenovan je u decembru 2019. godine.
Tokom njegovog mandata, kako se navodi u obrazloženju, rad institucije postao je vidljiviji i efikasniji, uz visok stepen rješavanja predmeta (80–90%) i unaprijeđenu saradnju sa državnim organima, medijima, civilnim sektorom i međunarodnim organizacijama.
Evropska komisija je u izvještajima o napretku isticala da je institucija Ombudsmana jedna od najpouzdanijih u očima građana.
Uspostavio je i Nezavisni monitoring mehanizam za praćenje primjene UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, u saradnji sa nevladinim sektorom.
Posebno se ističe njegova dugogodišnja međunarodna ekspertiza u okviru tijela Savjeta Evrope, gdje je radio na borbi protiv rasizma i netolerancije, te angažman u pregovaračkim radnim grupama za pristupanje EU.
<h3>Podrška civilnog sektora</h3>
Predsjednik je naglasio da je tokom konsultacija sa NVO sektorom potvrđeno da je Bjeković „opravdao povjerenje i standarde funkcije koju obavlja“, te da je izgradio visok stepen povjerenja kod organizacija koje zastupaju najranjivije društvene grupe.
Istaknuto je i da je njegovu kandidaturu iniciralo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, uz podršku još 23 organizacije civilnog društva.
– Sve navedeno smatram snažnim argumentom u prilog odluci da mr Siniša Bjeković bude ponovo imenovan – zaključio je Milatović.

Milatović predložio Bjekovića za novi mandat Zaštitnika ljudskih prava i sloboda

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

U Srećnom danu govorimo o prvom solističkom koncertu izuzetno nadarenog gitariste Petra Nikolića koji će biti održan u okviru jubilarnog, desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici. Petar, već prepoznat kao jedan od najperspektivnijih mladih gitarista u Evropi, govori o pripremama, muzici koja ga oblikuje i očekivanjima pred veliki nastup u KIC-u „Budo Tomović“.
Najavićemo i Podgoričke priče u KIC-u Budo Tomović i razgovarati o tome kako se danas oblikuje savremena vizuelna umjetnost u Crnoj Gori. Gost je Dejan Kalezić, fotograf, koji otkriva svoj stvaralački put, međunarodna iskustva, razvoj umjetničke scene i zašto je fotografija moćan medij izražavanja.
Ponedeljkom jutarnji ritual koji volite – Vježbajte sa Sanjom. Instruktorka joge Sanja Čolić vodi vas kroz jednostavne pokrete za razbuđivanje tijela i uma.
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

U Srećnom danu o koncertu Petra Nikolića, Podgoričkim pričama, vizuelnoj umjetnosti...

Iako Crna Gora bilježi mali broj osuđenih za nasilni ekstremizam, sistem mora biti spreman i zasnovan na stabilnim, dugoročnim mehanizmima podrške i nadzora, kazala je Dragana Kažanegra Stanišić, zamjenica nacionalnog koordinatora Na regionalnoj konferenciji „Podrška nakon puštanja na slobodu – kontinuitet podrške i zaštitnih mjera nakon puštanja na slobodu nasilnih ekstremističkih prestupnika na Zapadnom Balkanu“, održanoj u Sarajevu u organizaciji Savjeta Evrope i u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility“, Crnu Goru su predstavljali Kažanegra Stanišić, Petar Koprivica, nacionalni koordinator za suzbijanje nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma i Dragica Rajković ispred Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Konferencija je okupila predstavnike institucija pravosuđa, zatvorskih sistema, probacije, policije, socijalnih službi i organizacija civilnog društva iz regiona, s ciljem razmjene iskustava u oblasti postpenalne podrške i reintegracije. Na četvrtoj sesiji konferencije, posvećenoj međuinstitucionalnoj saradnji i multisektorskim timovima, državna sekretarka Kažanegra Stanišić predstavila je crnogorski model koordinacije i ključne reforme koje se sprovode u ovoj oblasti. Istakla je da je uloga Nacionalnog operativnog tima da poveže sve institucije uključene u postpenalnu fazu – od zatvorskog sistema i probacije, preko policije, socijalnih i zdravstvenih službi, do obrazovnih ustanova i civilnog sektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207141244_3aea2f0833246a37297a1afbef33099f9e91706c7bcb43c3fc68e1f4e39aa868.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207141244_3aea2f0833246a37297a1afbef33099f9e91706c7bcb43c3fc68e1f4e39aa868" data-rendition-name="original" width="1599" height="1600" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  Naglasila je da, iako Crna Gora bilježi mali broj osuđenih za nasilni ekstremizam, sistem mora biti spreman i zasnovan na stabilnim, dugoročnim mehanizmima podrške i nadzora. Kao primjer dobre prakse, predstavila je predotpusni program namijenjen zatvorenicima koji nose rizik radikalizacije ili nasilnog ekstremizma razvijen od strane Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, a koji uključuje individualne post-penalne planove, procjenu rizika, preporuke za intervencije i jasne faze vođenja slučaja. Sekretarka je ukazala na značaj formiranja multisektorskih lokalnih timova na nivou lokalnih samouprava i njihovu ulogu u ranom prepoznavanju rizika, pružanju psihosocijalne podrške i uključivanju povratnika u život zajednice. Najavila je i da će nova Strategija za sprečavanje i suzbijanje terorizma, radikalizacije i nasilnog ekstremizma 2025-2030 čiji je nacrt teksta u završnoj fazi, predvidjeti obavezno formiranje ovih timova u svim opštinama, uz standardizovane protokole razmjene informacija i procedure reintegracije. - Naš cilj je model koji kombinuje bezbjednost, društvenu podršku i dugoročne reintegracijske mjere. Svaki povratnik treba da ima jasnu putanju reintegracije, a zajednica jasne mehanizme zaštite i praćenja - poručila je Kažanegra Stanišić, naglašavajući da se balans između nadzora i podrške postiže individualnim procjenama, proporcionalnim mjerama i bliskom saradnjom svih aktera. Nacionalni koordinator Petar Koprivica istakao je da do sada u Crnoj Gori nijesu postojali multisektorski lokalni timovi koji bi na terenu pratili rane pojavne oblike nastanka radikalizacije i koordinisali rani odgovor institucija, što je dovodilo do fragmentisanih aktivnosti i nedovoljnog ranog prepoznavanja rizika.&nbsp; Takođe, raniji Tim za pomoć i zaštitu, iako formalno uspostavljen, nikada nije zaživio jer je bio koncipiran od istih članova koji su činili Nacionalni operativni tim, čime je bio onemogućen njegov operativni rad. - Novi model koji se planira sada uvesti formiranjem međusektorskih lokalnih timova u gotovo svim opštinama i Tima za pomoć i zaštitu, predviđa jasno razdvojene nadležnosti operativnih struktura, čime se otklanjaju ranija sistemska ograničenja i uspostavlja održiv, reaktivan i terenski zasnovan mehanizam institucionalnog odgovora - istakao je Koprivica. Učesnici konferencije saglasili su se da je postpenalna faza jedan od najosjetljivijih segmenata borbe protiv nasilnog ekstremizma i da održivi modeli reintegracije predstavljaju ključ za smanjenje rizika i dugoročnu bezbjednost zajednica u regionu.

Kažanegra Stanišić: Iako bilježimo mali broj osuđenih za nasilni ekstremizam, sistem mora biti spreman

U Budilniku na Televiziji E analiziramo na koji način sistem treba da reaguje na zabrinjavajući podatak da svaka treća osoba u Crnoj Gori poseže za alkoholom? 
Govorimo i o završenoj obuci za zaštitare u školama – koliko mogu dprinijeti većoj bezbjednosti djece? 
Pitamo i koliko je važno to što je osoba sa autizmom govorila u Skupštini i da li će njen glas biti zaista shvaćen i pretočen u konkretne promjene. 
Na kraju, pitamo i može li Bečki model socijalnog stanovanja zaživjeti i u Crnoj Gori?
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati!

Teme Budilnika: Zabrinjavajući podaci o konzumiranju alkohola, zaštitari u školama, glas osoba sa autizmom...

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: jakov-milatovic