Mir i sloboda su najskuplje vrijednosti koje imamo, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 110 godina od Mojkovačke bitke.
Milatović je na Fejsbuku objavio da za njega taj datum ima i duboko lično značenje.&nbsp;
- Moj pradjed bio je učesnik Mojkovačke bitke, jedan od onih ljudi koji su, u snijegu i studeni, stali u odbranu časti, slobode i savezništva - naveo je Milatović.
Zato, kako je kazao, Mojkovačka bitka za njega nije samo dio istorijskog, već i porodičnog sjećanja.&nbsp;
- Ta žrtva nas danas obavezuje da pamtimo bez podjela, sa pijetetom i odgovornošću, svjesni da su mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo - poručio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je rukovodstvu, skupštini i građanima 7. januar - Dan opštine Mojkovac.
- Ovaj januarski dan evocira uspomene na hrabrost mojkovačkih junaka koji su prije 110 godina cijeloj Evropi pokazali da na crnogorskom kršu kantar goloj sili uvijek pretpostavi hrabrost i srce. Zalogom svojih života na mojkovačkom snijegu, junaci su ime Crne Gore još jednom zlatnim slovima upisali u istoriju, a svoja imena u legendu - naveo je Milatović u čestitki.
On je rekao da spomen bitkama poput one na Mojkovcu obavezuje na čuvanje mira. 
- Danas, kada živimo u vremenu novih izazova i brzih promjena, taj amanet nam je još dragocjeniji. Istinska snaga jedne zajednice ne mjeri se samo u trenucima iskušenja, već i u sposobnosti da gradi, sabira i čuva ono što je najvrednije: suživot, dostojanstvo i vjeru u bolje sjutra - naglasio je Milatović.
On je istakao da su potencijali za razvoj Mojkovca brojni i značajni.
- Dolina Tare, okružena vrhovima Sinjajevine i Bjelasice, stvara prirodni amfiteatar koji moramo iskoristiti, stvarajući atraktivnu turističku destinaciju. Mojkovac može biti odredište avanturističkog, zimskog i ruralnog turizma. Ključni strateški projekti, poput izgradnje ski-centra Žarski, donijeće novu vrijednost lokalnoj ekonomiji, otvoriti prostor za nova radna mjesta i transformisati turističku ponudu - dodao je Milatović.
Poručio je da se moraju zaustaviti trend iseljavanja mladih iz mojkovačke opštine. Činjenica da svaka treća mlada osoba odlazi upozorava i, ističe Milatović, upućuje na obavezu revitalizacije lokalne privrede, "jer radna mjesta garantuju ostanak". 
- Zato je važno ulagati u putnu infrastrukturu, poljoprivredu i stočarstvo, kao i u ostale privredne grane koje osiguravaju bolji kvalitet života stanovnika Mojkovca - naglasio je predsjednik države.
Stoga je, dodaje on, potrebno da u ove ciljeve uđemo složno, uz saradnju lokalne samouprave, države i građana, sa jasnom vizijom i odgovornošću. 
- Ako budemo radili zajednički, Mojkovac može postati snažan, živ i prepoznatljiv centar sjevera Crne Gore, grad koji privlači posjetioce, ali i zadržava svoje mlade, pružajući im razlog da ostanu i stvaraju ovdje, na svom ognjištu. U to ime, još jednom vam šaljem iskrene čestitke povodom Dana opštine, uz iskrenu želju da period pred nama bude obilježen razvojem i napretkom Mojkovca, na korist svih njegovih stanovnika - poručio je Milatović u čestitki.

500x500

Milatović: Spomen bitkama poput one na Mojkovcu obavezuje na čuvanje mira, danas je taj amanet dragocjeniji

Ovaj praznik nas podsjeća na dobrotu, na vjeru koja ohrabruje i nadu koja nas vodi ka boljem sjutra - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući Badnji dan i predstojeći Božić.
Božićni dani, kako navodi, nam ukazuju koliko su bliskost među ljudima, uvažavanje i solidarnost važni za očuvanje temelja na kojima počiva naše društvo.&nbsp;
- U te temelje su utkane vrijednosti tolerancije i poštovanja različitosti - kazao je Milatović i istakao i značaj međuvjerskog i multietničkog sklada koji predstavlja našu snagu i trajnu vrijednost.
Duh Božića, prema njegovim riječima, poziva na ličnu odgovornost.
- Na to da svako od nas, u okviru svojih mogućnosti, treba da doprinese stvaranju humanijeg, kohezivnijeg i pravednijeg društva, u kojem se različitost doživljava kao bogatstvo, a dijalog kao put ka stabilnoj i sigurnoj budućnosti - poručio je Milatović.
Dodaje da je u vremenu u kojem se svijet suočava sa složenim društvenim i bezbjednosnim izazovima naročito važno da biramo put mira, razumijevanja i saosjećanja, te da svojim djelima zastupamo vrijednosti koje ovaj praznik simbolizuje.
- Sa željom da vam božićni dani donesu blagostanje, zdravlje i sreću, svim pripadnicama pravoslavne vjeroispovijesti u Crnoj Gori čestitam Badnji dan i Božić. Mir Božji, Hristos se rodi - poručio je Milatović.

1084x550

Milatović: Ovaj praznik nas podsjeća na dobrotu, na vjeru koja ohrabruje i nadu koja nas vodi ka boljem sjutra

Dan osnivanja Cetinja obilježava se nakon tihog i dostojanstvenog sjećanja na nevino stradale u tragedijama koje su prošle i 2022. godine pogodile našu prijestonicu. Sa dubokim pijetetom se prisjećamo svih žrtava i dijelimo bol sa njihovim najbližima. Istovremeno, ohrabruje snaga Cetinja da i u najtežim trenucima ostane dostojanstveno, sabrano i okrenuto prema budućnosti, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u čestitki rukovodstvu, skupštini i građanima ove Opštine.
Milatović je u ime građana Crne Gore i u svoje ime čestitao odbornicama i odbornicima, građankama i građanima Cetinja povodom 4. januara, Dana osnivanja Cetinja, uz duboko poštovanje prema crnogorskoj prijestonici, koja je kroz vjekove bila i ostala temelj državnog, duhovnog i kulturnog trajanja Crne Gore.
- Od trenutka kada je Ivan Crnojević utemeljio Cetinje kao prijestoni grad, započela je jedna od najsvjetlijih epoha crnogorske istorije. Osnivanjem Štamparije Crnojevića, prve državne štamparije, Cetinje je upisano na mapu evropske kulturne baštine - naveo je Milatović.&nbsp;
Kako je istakao, kroz vjekove koji su uslijedili, Cetinje je ostalo središte državnog života, mjesto sa kojeg su se oblikovale ključne istorijske epohe Crne Gore.&nbsp;
- U doba dinastije Petrović Njegoš, Cetinje se afirmisalo kao središte državne vlasti gdje su vođene presudne političke i diplomatske odluke i učvršćivana državnost Crne Gore. U burnim vremenima dvadesetog vijeka, dalo je 49 narodnih heroja i steklo ponosno zvanje Grada-heroja, svjedočeći o nepokolebljivoj borbi za antifašističke vrijednosti, slobodu i dostojanstvo. Ni u savremenoj istoriji Cetinje nije odstupilo od tih vrijednosti. Antiratna iskra devedesetih godina, kao i snažna uloga u obnovi crnogorske nezavisnosti, potvrđuju da je Cetinje uvijek dosljedno afirmisalo slobodu, državnu samobitnost i evropsko opredjeljenje Crne Gore - poručio je Milatović.&nbsp;
Milatović, uvjeren da će Cetinje i u vremenu pred nama ostati simbol državnog trajanja i evropske budućnosti Crne Gore i uz najiskrenije želje za dalji prosperitet svih njegovih građanki i građana još jednom je čestitao Dan osnivanja Prijestonice.&nbsp;

Milatović: Ohrabruje snaga Cetinja da i u najtežim trenucima ostane dostojanstveno, sabrano i okrenuto prema budućnosti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je čestitke rukovodstvu, Skupštini i građanima Bijelog Polja povodom 3. januara – Dana opštine, ističući istorijski, kulturni i društveni značaj tog grada za Crnu Goru.
- U ime građana Crne Gore i u svoje ime, vama, svim odbornicama i odbornicima, kao i svim građankama i građanima Bijelog Polja, upućujem najsrdačnije čestitke povodom 3. januara, Dana opštine Bijelo Polje - naveo je Milatović.
On je poručio da je Bijelo Polje grad bogate istorije, kulture i ljudi, koji je kroz vjekove bio mjesto susreta puteva i naroda, otvorenosti i gostoprimstva.
- Lim, ušuškan između okolnih planina, stvorio je preduslove da se već hiljadu godina piše hronika ovog kraja. Od nastanka ‘Miroslavljevog jevanđelja’ do danas, Bijelo Polje je bilo i ostalo grad knjige i stiha, u kojem su se rađala imena poput Rista Ratkovića i Ćamila Sijarića - istakao je predsjednik.
Prema njegovim riječima, znamenitosti poput Crkve Svetih Apostola Petra i Pavla i Gradske džamije svjedoče o duhu susreta, trajanja i bogatstvu različitosti koje se u Bijelom Polju ne samo čuvaju, već i žive.
Milatović je podsjetio i na istorijski značaj 3. januara, naglašavajući da je taj datum podsjetnik na borce koji su prije 81 godinu oslobodili Bijelo Polje i zavjet da se sloboda čuva kroz zajedništvo, poštenje i solidarnost.
Govoreći o savremenim izazovima, predsjednik je ukazao na odgovornost sadašnje generacije u pogledu ekonomskog i privrednog razvoja.
- Položaj Bijelog Polja na glavnim putnim pravcima treba iskoristiti za plansko ulaganje u infrastrukturu, podršku lokalnim poljoprivrednicima i razvoj brojnih turističkih potencijala - poručio je Milatović.
Na kraju, izrazio je uvjerenje da će Bijelo Polje nastaviti da njeguje prepoznatljivo gostoprimstvo i otvorenost, ostajući grad u kojem se ostaje, kojem se vraća i u koji se vjeruje.
- Uz iskrenu želju da nastavite koračati stazom napretka, još jednom vam čestitam Dan opštine - zaključio je predsjednik.

Milatović čestitao Dan opštine Bijelo Polje: Grad susreta, slobode i bogatog kulturnog nasljeđa

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i njegova supruga Milena bili su gosti predsjednika Republike Austrije Aleksandera Van der Belena i prve dame na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije.
Kako je navedeno u saopštenju, prisustvo ovom tradicionalnom događaju dodatno potvrđuje snažne i prijateljske odnose Crne Gore i Austrije.
Milatović je, kako se dodaje, zahvalio Van der Belenu na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci evropskom putu Crne Gore.
- 2026. godina će biti godina završetka ključnih obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - poručio je Milatović.

1250x600

Milatović: 2026. godina završetka ključnih obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je novogodišnju video poruku građankama i građanima u zemlji i dijaspori, u kojoj je poručio da će 2026. biti godina u kojoj se mora djelovati odlučno i odgovorno.
- Na kraju godine svako od nas se osvrne unazad i pogleda šta je urađeno, kako smo živjeli i šta smo izdržali. Ali isto tako moramo da se zapitamo šta još dugujemo jedni drugima. Dugujemo pošten odnos, dugujemo istinu i dugujemo rezultate - naveo je on u novogodišnjoj poruci.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1qip4i-rr3k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je konstatovao da je iza nas godina izazova, ističući da se jasno vidjela jedna stvar - da Crna Gora može i mora bolje.&nbsp;
- U 2026. godini završavamo posao. To znači da ekonomija mora da radi za ljude, tako da se boljitak vidi u svakodnevnom životu, u sigurnijoj plati, u stabilnosti porodice i u osjećaju da se pošten rad isplati. To znači i da se zna gdje ide svaki euro javnog novca, i da se posao dobija po znanju, marljivosti i rezultatu - istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, završavanje posla znači i snažne institucije, institucije koje rade po zakonu i u interesu građana, i koje jačaju povjerenje u pravdu i u državu. Samo takve institucije, poručuje Milatović, mogu biti temelj stabilnog i uređenog društva.
- Pred nama je godina u kojoj obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, jubilej koji nas obavezuje ne simbolično, već kroz konkretne rezultate, da obnovljenu državnost ispunimo snažnim institucijama, istinskom demokratijom i pravednim društvom. Zato moramo da vratimo moć građanima kroz otvorene izborne liste, da biraju ljude kojima vjeruju, imenom i prezimenom, a ne partijske simbole - dodao je on.
Završavaju posao, kaže on, i kroz razgovor sa građanima.
- Ne iz zatvorenih kancelarija, već na terenu, u svakom naselju, selu i gradu, da slušamo, razgovaramo i zajedno nalazimo rješenja - naveo je Milatović.
U novogodišnjoj čestitki predsjednik se obrati i omladima, poručujući da Crna Gora ima mjesta za njihovo znanje, energiju i ideje.
- Naša je obaveza da vam ovdje damo šansu da ostanete, radite i uspijete. Sa istim poštovanjem obraćam se i našim penzionerima, koji su ovu zemlju gradili i čije iskustvo i dostojanstvo ostaju temelj našeg društva - naglasio je on.
Konstatuje i da je evropski put naš izbor jer znači uređeniju državu i sigurniji život.&nbsp;
- To je put na kojem jačamo institucije, otvaramo više dobrih prilika i gradimo pravnu sigurnost - kazao je Milatović.
Cilj, navodi on, ostaje jasan -Crna Gora kao punopravna članica Evropske unije do 2028. godine. Zato, kaže, nastavljaju diplomatsku ofanzivu.&nbsp;
- Crna Gora će u 2026. godini biti mjesto ozbiljnih susreta sa evropskim partnerima, gdje ćemo biti dobar domaćin, graditi povjerenje i potvrđivati da smo spremni da preuzmemo odgovornost buduće članice. Pred nama su reforme koje nijesu lake, ali su neophodne i za koje su potrebni rad, strpljenje i zajednički napor. Nova godina je prilika da se okupimo oko zajedničkog cilja i da ga pretvorimo u rezultate - naglasio je on.
Predsjednik poručuje da u 2026. godini Crna Gora treba da se prepoznaje po radu, redu i dostojanstvu.
- Svima vama želim dobro zdravlje, mir i svaku porodičnu i ličnu sreću. Srećna Nova godina. Živjela Crna Gora - poručio je Milatović.

Milatović u novogodišnjoj poruci: Ekonomija koja radi za ljude, snažne institucije i EU do 2028.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović nagovijestio je da će formirati političku partiju, navodeći da je državi potrebna nova snaga “koja će okupiti poštene i kredibilne ljude koji hoće da rade, a ne da obećavaju i nude izgovore”.
MIlatović &nbsp;je u intervjuu “Vijestima” rekao da već godinama zagovara ideju jakog centra i da je uvijek partner svima koji iskreno baštine vrijednosti evropske, demokratske, građanske i reformske Crne Gore, lišene društvenih podjela i nestabilnosti.
On je ocijenio da se “utisak njegovih neistomišljenika” o njegovoj sujeti ne može izjednačiti sa “mišljenjem građana”.
Govoreći o odnosu sa premijerom Milojkom Spajićem, sa kojim je osnovao Pokret Evropa sad (PES) 2022. godine, pa izašao iz njega 2024, Milatović je kazao da se institucionalna komunikacija odvija zvaničnim kanalima i preko kabineta, a da imaju i direktne kontakte “kada to zahtijevaju okolnosti”.
On je najavio da će uskoro opet imati važan razgovor sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, sa kojim je razgovarao telefonom nakon što ta država umalo sredinom decembra nije blokirala zatvaranje dva poglavlja, ali i “sa još jednim evropskim liderom kako bi ubrzali proces pristupanja Crne Gore EU”.
Milatović je i da je da se odnosi sa Hrvatskom, koja je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) vode ozbiljno i državnički, ali da smatra nekonstruktivnim stav pojedinih hrvatskih ministara koji, “najvjerovantnije radi sticanja političkih poena kod kuće, u kontinuitetu iznose nove zahtjeve crnogorskoj strani i podgrijavaju tenzije u odnosu na neka od otvorenih pitanja između dvije države”.
On smatra da je pitanje uvođenja srpskog jezika kao službenog u Ustav Crne Gore legitimno, ali “da se ovo pitanje periodično aktuelizuje kako bi određeni politički akteri prikrili nedostatak vidljivih rezultata”.
Govoreći o novom trvenju u Vojsci Crne Gore i Savjetu za odbranu i bezbjednost, Milatović kazao da njegovo insistiranje na poštovanju Ustava i zakona u svim segmentima funkcionisanja Vojske je “ključno za očuvanje njenog integriteta i ugleda”.

Milatović nagovijestio formiranje partije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio je na današnjoj sjednici Skupštine da se za sudiju Ustavnog suda Crne Gore izabere Predrag Krstonijević.
Predsjednik Milatović je u Skupštini Crne Gore rekao da je 1. jula 2025. godine raspisao javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Nakon okončanja javnog poziva, u skladu sa zakonom, 26. avgusta 2025. godine utvrdio je listu prijavljenih kandidata.
 Milatović je rekao da su se na javni poziv prijavili su se sljedeći kandidati: Maja Šćepanović, Mira Kontić, Nikola Golubović, Siniša Bjeković, Nataša Radonjić, Elvis Duraković i Predrag Krstonijević.
Svi kandidati ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda, a predsjednik je obavio razgovore sa njima.
Odlučio je da za sudiju Ustavnog suda Skupštini Crne Gore predloži sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- Predrag Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Pravničku karijeru započeo je kao pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima, nakon čega je radio kao advokat u periodu od 2010. do 2013. godine. Funkciju sudije Osnovnog suda u Kotoru obavljao je do 2022. godine, a od 2022. godine je sudija Višeg suda u Podgorici - kazao je Milatović.

Milatović predložio Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović oglasio se na mreži X povodom jutrošnjih dešavanja u Botunu, poručujući da se dogodilo upravo ono na šta je, kako navodi, mjesecima upozoravao.
Milatović je kazao da je umjesto hapšenja “okorelih kriminalaca koji su ovu državu ojadili i unesrećili”, javnost jutros svjedočila privođenju starijih građana i žena “koji samo zahtijevaju da se i njihov glas čuje”.
On je poručio da predstavnici aktuelne vlasti danas postupaju suprotno obećanjima koja su davali mještanima Botuna i Zete dok su bili u opoziciji.
Na kraju, Milatović je pozvao sve aktere na suzdržanost i nastavak dijaloga.

Milatović o dešavanjima u Botunu: Umjesto kriminalaca, hapse se stariji ljudi koji traže da se njihov glas čuje

Predsjednik Sjedninjenih Američkih Država Donald Tramp nastavio je s prijetnjama upućenim Grenlandu, insistirajući da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina u budućnosti mogle da ga okupiraju, piše CNN.
Tramp je rekao da će, ako ne bude u mogućnosti da postigne dogovor o preuzimanju te teritorije "na lakši način", morati da to "uradi na teži način", piše CNN.
- Učinićemo nešto po pitanju Grenlanda, sviđalo im se to ili ne, jer ako mi to ne uradimo, Rusija ili Kina će preuzeti Grenland, a mi nećemo imati Rusiju ili Kinu za susjeda - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi N1.rs.
Lideri grenlandskih partija, uključujući i opoziciju, izdali su zajedničko saopštenje u kojem navode: "Ne želimo da budemo Amerikanci, ne želimo da budemo Danci, želimo da budemo Grenlanđani. O budućnosti Grenlanda moraju da odlučuju građani Grenlanda", prenosi ovaj medij.
Američki predsjednik i zvaničnici Bijele kuće razmatraju niz opcija kako da Grenland stave pod kontrolu SAD, usled obnovljenog interesovanja za ovu strateški značajnu teritoriju pod kontrolom Danske, navodi se u tekstu, i nisu isključili ni vojnu intervenciju. Vlade Grenlanda i Danske i dalje javno i privatno insistiraju da Grenland nije na prodaju.
I dalje je nejasno, navodi ovaj medij, kako bi ostale članice NATO-a reagovale ukoliko bi SAD odlučile da silom preuzmu Grenland. Evropski lideri upozorili su da bi takav potez imao ozbiljne posledice po vojni savez. U zajedničkom saopštenju, lideri Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske i Španije poručili su da Grenland pripada svom narodu, piše u tekstu.
- Volio bih da postignemo dogovor na lak način, ali ako to ne bude moguće, uradićemo to na teži način. I, uzgred, veliki sam fan Danske. Moram to da kažem, bili su veoma ljubazni prema meni. Zaista sam njihov fan - rekao je Tramp, prenosi CNN.
On je tvrdio, kako piše, da je ovaj potez neophodan kako bi se spriječilo da Rusija ili Kina u nekom trenutku u budućnosti preuzmu Grenland.
Na pitanje, kako piše, o nedavnom izvještaju da SAD razmatraju isplate Grenlanđanima kako bi ih ubedile da se pridruže Sjedinjenim Državama, Tramp je rekao: "Još ne govorim o novcu za Grenland".
Mnogi stanovnici Grenlanda već su odbacili ideju da prihvate novac u zamenu za ulazak u sastav SAD.
Tramp je ponovo insistirao da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina mogle u budućnosti da okupiraju Grenland.
Najviši diplomate Grenlanda i Danske sa sedištem u Vašingtonu sastali su se u četvrtak sa zvaničnicima Bijele kuće.
Premijer Grenlanda Jens Frederik Nelsen, zajedno sa još četiri partijska lidera, ponovo je odbacio Trampove pozive da SAD preuzmu ovu poluautonomnu teritoriju u saopštenju objavljenom u petak uveče.
Lideri su naveli da će planirani sastanak grenlandskog parlamenta, Inatsisartut-a, na kojem će se razmatrati odgovor na prijetnje Trampove administracije, biti pomeren na raniji datum. Datum sastanka još nije određen. Grenlandski parlament poslednji put se sastao u novembru, a naredna sjednica bila je zakazana za 3. februar.

Tramp: SAD će preuzeti Grenland težim putem, ako ne može lakšim

Čestitanjem neustavnog Dana Republike Srpske, Andrija Mandić je ponovo ogolio suštinu svoje nazadne, antievropske politike, koja je danas mnogo opasnija jer je sprovodi sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore na koje ga je instalirao Pokret Evropa sad i Milojko Spajić, poručili su iz Demokratske partije socijalista,
Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 9. januar, datum koji slavi Milorad Dodik, proglasio neustavnim. Taj datum ne priznaje ni ostatak Bosne i Hercegovine, kao ni međunarodna zajednica.&nbsp;
Ovo je, kako ističu iz DPS-a, &nbsp;jedan u nizu poteza Andrije Mandića kojim aktivno narušava dobrosusjedske odnose, koji predstavljaju jednu od osnovnih vrijednosti važnih za učlanjenje Crne Gore u EU.&nbsp;
I to nije prvi put, podsjećaju, budući da je Crna Gora već dva puta dobila protestnu notu od BiH zbog Andrije Mandića. Prvi put zbog posjete Milorada Dodika kada ga je Mandić primio u službenim prostorijama Skupštine Crne Gore, a tom prilikom nije bila istaknuta zastava BiH i drugi put kada je Mandić izjavio da je Vučićev Svesrpski sabor skup dvije države, što je BiH doživjela kao pokušaj udara na njeno ustavno uređenje.&nbsp;
- Na kraju, odgovornost za to što Andrija Mandić danas sa pozicije prvog čovjeka parlamenta bruka Crnu Goru i za to što njegova politika predstavlja klipove u točkovima Crne Gore na njenom evropskom putu snose isključivo predstavnici parlamentarne većine, koji su mu dali tu šansu da ovu sramotu priređuje sa mjesta trećeg najvažnijeg čovjeka u državi. Ukoliko se ne ograde od ovakvog Mandićevog činjenja, partije vlasti će se svrstati u red onih koji besramno udaraju na Ustav susjedne države, dok su im puna usta priče o Evropskoj uniji i vrijednostima na kojima se ista temelji- zaključili su iz DPS-a.

DPS: Mandić čestitkom neustavnog Dana Republike Srpske narušava dobrosusjedske odnose sa BiH, bruka Crnu Goru i minira njen evropski put

U emisiji vikend popodne Televizije E donosimo raznovrstan i inspirativan sadržaj.&nbsp;
Pričamo kako je proteklo istorijsko lansiranje prvog crnogorskog satelita Luča i šta taj korak znači za budućnost nauke i tehnologije u Crnoj Gori.&nbsp;
U studiju nam je gošća koja se bavi filantropijom i otkriva kako uspješno spaja muziku sa humanitarnim radom i pomaganjem drugima. Razgovaramo i sa veterinarkom koja govori o svom profesionalnom putu, razlozima zbog kojih je izabrala taj poziv i misiji posvećenoj zaštiti i zbrinjavanju pasa lutalica.
&nbsp;Za sam kraj, ulazimo u kuhinju i kuvamo sa Sandrom Manojlović, uz ukusne recepte i prijatnu atmosferu.&nbsp;
Čeka vas toplo, informativno i zabavno izdanje koje povezuje nauku, humanost, brigu o životinjama i gastronomiju!
 
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

Vikend popodne na Televiziji E: O lansiranju prvog crnogorskog satelita, veterini i filantropiji

Centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju biće Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;
U intervjuu će biti riječi o političkim tenzijama nakon dešavanja u Botunu, nesuglasicama oko izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i o najavama lidera Demokratske narodne partije o mogućem izlasku iz vlasti. Biće otvorena i pitanja o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, kao i unapređenju uslova u oblasti poljoprivrede.
<h2>Tema dana: „Botun ili Ustav?“</h2>
U 24 sata analiziramo: 
 
- Iako su najavljivali izlazak iz vlasti zbog policijske intervencije u Botunu, Demokratska narodna partija je nakon sjednice Predsjedništva ostala u Vladi, ali je postavila nove, politički i pravno teško ostvarive uslove. Umjesto povlačenja, DNP sada vezuje opstanak u vlasti za ustavne promjene, izmjene zakona o jeziku, državljanstvu i državnim simbolima, koja nemaju direktnu vezu sa problemom kolektora u Zeti ali koja i po važećim procedurama, podrazumijevaju široki politički konsenzus u Parlamentu, pa i referendum građana, bez kojeg nema izmjena tog člana Ustava. Šta je onda stvarna taktika DNP-a, da li su građani Botuna zloupotrijebljeni? 
 
 
Ostale teme: 
 
- Porast vodostaja na Skadarskom jezeru, Rijeci Crnojevića i Bojani, Vranjina kritična tačka; 
 
- Peti dan poplava Danilovgrad Prohodniji, vodostaj rijeke Zete opao gotovo metar, otvoren put ka Glavi Zete..
Gledajte "24 sata" , večeras od 19 sati na Televiziji E.

Tag: jakov-milatovic