Novinarstvo nije lako zanimanje i zahtijeva znanje, istrajnost i spremnost na rad u okolnostima koje nijesu uvijek ni stabilne ni bezbjedne - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na prijemu koji je upriličio za predstavnike medija povodom Dana novinara - 23. januara.
To se, kako je naglasio, posebno odnosi na napade i pritiske koji se ne dešavaju samo u redakcijama i na terenu, već sve češće i u digitalnom prostoru.
- U tom smislu, prijetnje, uvrede i zastrašivanja na društvenim mrežama ne smiju se samo osuđivati, već moraju biti adekvatno prijavljene i procesuirane - decidan je on.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Milatović istakao je da je ovo prilika da se zahvali novinarima na profesionalnom, odgovornom i često izuzetno zahtjevnom poslu, kojim svakodnevno doprinose informisanju javnosti i jačanju demokratskog društva.
Predsjednik je naglasio da je, prema podacima Sindikata medija Crne Gore, tokom 2025. godine u bazi SafeJournalists zabilježeno 28 napada na novinarke i novinare u Crnoj Gori, te da posebno zabrinjava činjenica da je najveći broj napada bio usmjeren na novinarke.
- Ova statistika je crveni alarm za institucije i njihove rukovoditelje - upozorenje na koje se mora odgovoriti konkretnim protokolima zaštite, a ne samo saopštenjima - rekao je Milatović.
O Danu novinara, poručuje Milatović, ne možemo govoriti, a da se ne prisjetimo Duška Jovanovića, osnivača i glavnog urednika dnevnih novina Dan.
- Koji je ubijen zbog svog profesionalnog rada i borbe za slobodno novinarstvo. Slučaj Duška Jovanovića je pokazatelj naše pravde. Bez epiloga, nema povjerenja. Država mora pokazati da zločini nad novinarima neće biti zaboravljeni, ali, još važnije - da neće ostati bez odgovora - rekao je Milatović.
Predsjednik je uputio i izraze posebne zahvalnosti svim novinarima koji su tokom požara i poplava bili na terenu i pravovremeno informisali građane, ističući da se u takvim trenucima najbolje vidi koliko je novinarski posao važan i koliko javnost zavisi od tačnih i provjerenih informacija.
Kako je istakao, 2026. godina biće godina zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja, uključujući i ona koja se odnose na vladavinu prava i slobodu medija. U tom smislu, ukazao je da su pregovaračka poglavlja pitanje birokratije, dok je stvarna promjena na terenu realnost kojoj moramo da težimo kao društvo.
Na kraju, predsjednik Milatović poručio je da novinarstvo nije samo profesija, već poziv. Istakao je da su nepristrasnost, odgovornost i blagovremenost najvažniji alati novinara, a da je njegova obaveza kao predsjednika države da doprinese izgradnji ambijenta u kojem će medijski radnici raditi slobodno i bez pritisaka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović upriličio prijem za novinare: Slobodni mediji su temelj demokratskog društva

U luci Šenđin, u Medovskom zalivu u Albaniji, biće postavljena spomen-ploča u znak sjećanja na crnogorske dobrovoljce stradale u Prvom svjetskom ratu.&nbsp;
To će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, biti učinjeno zahvaljujući zalaganju predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
- Svečano otkrivanje spomen-ploče planirano je tokom zvanične posjete predsjednika Milatovića Albaniji u martu ove godine. Upravo se u 2026. godini navršava 110 godina od Medovske tragedije, kada je 6. januara 1916. godine u moru stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca koji su iz Sjeverne Amerike krenuli ka domovini u odbranu njene slobode - naveli su oni u saopštenju.
Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas nije realizovana.
- Tek su se, uz institucionalnu podršku i diplomatski angažman predsjednika Jakova Milatovića, stvorili uslovi da se sjećanje na pale junake dostojanstveno obilježi. Njihova žrtva svjedoči o bezrezervnoj privrženosti domovini i borbi za slobodu kao temeljnim vrijednostima crnogorskog društva. Stoga, postavljanje spomen-ploče u Medovi u godini kada se obilježava 110 godina od ovog tragičnog događaja predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema crnogorskoj istoriji - istakli su u kabinetu Milatovića.

Milatović postavlja spomen-ploču poginulim crnogorskim junacima u Medovi

The European Union-Western Balkans Summit, which will bring together heads of state and government of all European Union member states, as well as senior officials of EU institutions and leaders of the Western Balkans, will be held on 5 June in Tivat - the Office of the President of Montenegro, Jakov Milatović, announced.
As specified in the statement, Milatović will host the event, and preparations and institutional coordination for this historic summit began with the first session of the Organizing Committee for the preparation and implementation of the Summit, established by the President.
- At the meeting, the activities undertaken so far by the Office of the President of Montenegro were reviewed, and key tasks and deadlines were defined for all relevant institutions that will be involved in organizing the Summit, in order to ensure that Montenegro is fully prepared to host this important international gathering on 5 June. This followed directly from an agreement between President Milatović and the President of the European Council, António Costa - the statement highlights.
This agreement, they emphasized, was also confirmed by a decision of the European Council, which further strengthens the European Union’s confidence in Montenegro’s institutional capacities and in the role of the President of the state as a responsible and credible partner in European processes.
- The Organizing Committee for the Summit was established by President Milatović with the aim of ensuring full institutional coordination and the efficient implementation of all activities necessary for organizing this high-level international event. The Organizing Committee includes representatives of the Office of the President of Montenegro, the Ministry of Foreign Affairs, the Ministry of European Affairs, the Ministry of Finance, the Ministry of the Interior and the Police Directorate, the Ministry of Public Administration, Airports of Montenegro, the Municipality of Tivat, and the General Secretariat of the Government of Montenegro - the statement specified.
At the first session of the Committee, priorities for the next phase of work were defined, along with clear roles and responsibilities of all participating institutions, with the aim of organizing the Summit at the highest political, protocol, and organizational level.
- Hosting the EU-Western Balkans Summit in Montenegro sends a strong political message about our country’s place in Europe’s future, and the fact that this event is being organized in Montenegro confirms that our country is not waiting on European processes, but is actively participating in them and assuming responsibility. The Summit in Tivat represents a turning point in accelerating the European Union accession process, with the clear goal of Montenegro becoming the 28th member of the European Union by 2028, based on results, reforms, and a credible partnership - the Office of the President of Montenegro concluded.

Historic EU-Western Balkans Summit: All EU and regional leaders to gather in Montenegro on 5 June

Ustavni sud je zaključio da je u junu 2025. godine već utvrdio nastupanje razloga za prestanak funkcije istekom mandata Desanki Lopičić.
To su saopštili iz Ustavnog suda povodom akta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića od 16. januara, koji se odnosi na vršenje funkcije sutkinje Desanke Lopičić.
- Ustavni sud je, u odnosu na pitanje da li nastupaju okolnosti koje mogu uticati na dalje izvršenje odluke Skupštine, odnosno da li se stiču uslovi da o ispunjenju uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju obavijesti Skupštinu Crne Gore, zaključio da je u junu 2025. godine već utvrdio nastupanje razloga za prestanak funkcije istekom mandata, koji razlog je prvi nastupio i po kojem su predsjednik države i Skupština Crne Gore postupili - naveli su oni.
Ustavni sud podsjeća da je na sjednici od 26. juna 2025. godine obavijestio predsjednika Crne Gore, kao nadležnog predlagača, da sutkinji Lopičić za šest mjeseci ističe dvanaestogodišnji mandat, čime je ispunio svoju ustavnu i zakonsku obavezu.
- Na osnovu ove konstatacije Suda, predsjednik Crne Gore je raspisao javni poziv za izbor jednog sudije, a Skupština Crne Gore je 28. decembra 2025. godine donijela odluku o prestanku funkcije sutkinji Lopičić zbog isteka mandata i istovremeno donijela odluku o tome da nastavi da vrši funkciju do izbora novog sudije, a najduže godinu dana - naveli su u Ustavnom sudu.
Sjednici Ustavnog suda prisustvovala je predsjednica suda Snežana Armenko, sudije Momirka Tešić, Faruk Resulbegović, Jovan Jovanović i Nikola Mugoša, dok nije prisustvovala sutkinja Lopičić.&nbsp;

Ustavni sud: U junu već utvrđeno isticanje mandata Lopičić

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji će okupit šefove država i vlada svih država članica Evropske unije, kao i najviše zvaničnike institucija Evropske unije i lidere Zapadnog Balkana, održaće se 5. juna i Tivtu, najavljeno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatović.
Domaćin ovog događaja je, kako je precizirano u saopštenju, Milatović, a pripreme i institucionalna koordinacija za ovaj istorijski događaj počela je prvom sjednicom Organizacionog odbora za pripremu i realizaciju Samita koji je formirao predsjednik.
- Na sjednici je razmotren dosadašnji tok aktivnosti koje je preuzeo Kabinet predsjednika Crne Gore i utvrđeni su ključni zadaci i rokovi svih relevantnih institucija koje će biti uključene u organizaciju Samita, kako bi Crna Gora bila u potpunosti spremna da 5. juna bude domaćin ovog značajnog međunarodnog skupa, a što je uslijedilo kao rezultat direktnog dogovora predsjednika Milatovića sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ovaj dogovor je, kako ističu, potvrđen i odlukom Evropskog savjeta što dodatno jača povjerenje Evropske unije u institucionalne kapacitete Crne Gore i ulogu predsjednika države kao odgovornog i kredibilnog partnera u evropskim procesima.
- Organizacioni odbor za organizaciju Samita obrazovao je predsjednik Milatović sa ciljem da se obezbijedi puna institucionalna koordinacija i efikasno sprovođenje svih aktivnosti neophodnih za organizaciju ovog visokog međunarodnog događaja. U sastavu Organizacionog odbora nalaze se predstavnici Kabineta predsjednika Crne Gore, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva evropskih poslova, Ministarstva finansija, Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, Ministarstva javne uprave, Aerodroma Crne Gore, Opštine Tivat i Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore - precizirano je u saopštenju.
Na prvoj sjednici Odbora su precizirani prioriteti u narednoj fazi rada, kao i jasne uloge i odgovornosti svih uključenih institucija, sa ciljem da Samit bude organizovan na najvišem političkom, protokolarnom i organizacionom nivou.
- Održavanje Samita EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori predstavlja snažnu političku poruku o mjestu koje naša država zauzima u evropskoj budućnosti, a činjenica da se ovaj događaj organizuje u Crnoj Gori potvrđuje da naša država ne čeka evropske procese, već u njima aktivno učestvuje i preuzima odgovornost. Samit u Tivtu predstavlja prekretnicu u ubrzanju procesa pristupanja Evropskoj uniji, sa jasnim ciljem da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine, na osnovu rezultata, reformi i kredibilnog partnerstva - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Istorijski Samit EU - Zapadni Balkan: Svi lideri EU i regiona 5. juna u Crnoj Gori

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, odgovorio je predsjedniku Crne Gore, Jakovu Milatoviću i poručio da će on preživjeti da ne bude u vlasti, ali da za predsjednika nije siguran.
- Mnogo toga ne znamo moj Jakove, ali jedno zna čitava Crna Gora da ti nikad više nećeš biti predsjednik- poručio je Knežević Milatoviću.&nbsp;
Podsjećamo, Milatović je pitao "da li Vlada poštuje pravo Kneževića na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom?".&nbsp;
- Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran. Tu ti ni Danska ne može pomoći- poručio je Knežević Milatoviću u objavi na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-da-li-crna-gora-postuje-pravo-gradana-srbije-na-samoodredenje-milatovic-milan-jos-nije-izasao-iz-vlade-a-kada-ce-ne-znamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević odgovorio Milatoviću: Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.
Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".
- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".
- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje; Milatović: Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će ne znamo

Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dosljedno usklađuje svoju vanjsku politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. U skladu s tim, naša država poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Kraljevine Danske - poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je, u svjetlu posljednjih dešavanja, dodao i da Crna Gora podržava nastavak dijaloga i pronalaženje održivih rješenja među NATO saveznicima, s ciljem da Arktik ostane prostor stabilnosti i saradnje.
- To je od suštinskog značaja za kredibilitet i snagu Alijanse, čija je punopravna članica i Crna Gora već skoro deset godina - naglasio je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Milatović, kako je podvukao, očekuje da Vlada Crne Gore zauzme jasne i dosljedne stavove kako po ovom, tako i po drugim važnim geopolitičkim pitanjima.
- Vođenje vanjske politike zahtijeva jasnu strategiju, kontinuitet i odgovornost, uz transparentnu komunikaciju prema domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima - decidan je on.
Nesumnjivo je, kako je rekao, da se radi o jednom od najvećih izazova sa kojima se NATO savez suočio od svog osnivanja.
- Prvenstveno zbog njegovog unutrašnjeg karaktera - naglasio je Milatović.
Istakao je i da ne smijemo izgubiti iz vida da je regionalna saradnja temelj naše vanjske politike, i da su i brojna dešavanja u svijetu &nbsp;još jednom pokazala nemjerljivu važnost dobrosusjedskih odnosa za stabilnost i prosperitet jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013520997098356759%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Poštujemo pravo Grenlanda na samoodređenje i da bude dio Danske, Vlada da zauzme jasne stavove o važnim geopolitičkim pitanjima

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se Ustavnom sudu i zatražio da se izjasni o ustavnosti i zakonitosti daljeg vršenja funkcije sutkinje Desanke Lopičić, nakon što ona 23. januara 2026. godine ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
- Kao što Vam je poznato, postupajući po obavještenju Ustavnog suda Crne Gore, akt broj 555/25 od 26. juna 2025. godine, raspisao sam i sproveo postupak predlaganja Skupštini Crne Gore kandidata za sudiju Ustavnog suda koji će zamijeniti doskorašnju sutkinju Desanku Lopičić. Taj akt se nalazi u skupštinskoj proceduri i biće sprovedeno drugo glasanje o kandidatu kojeg sam predložio- &nbsp;navodi se u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko.
Napominje da je, u međuvremenu, sutkinji Lopičić istekao dvanaestogodišnji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skupština Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije. Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, čija je ustavnost, u najmanju ruku, upitna, Skupština Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu dana.
- Međutim, na osnovu uvida u Vaš akt broj 962/24-1 od 11. decembra 2024. godine, koji ste uputili Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, može se konstatovati da gospođa Lopičić 23. januara 2026. godine navršava 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime ispunjava uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Podsjećam da je, na osnovu istog akta i pozivajući se na istovjetne razloge, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore u decembru 2024. godine zaključio da je bivša sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju, nakon čega je predsjednik Skupštine Crne Gore konstatovao prestanak njene funkcije- kazao je Milatović.
Kako ističe, imajući u vidu ustavnu obavezu Ustavnog suda u pogledu obavještavanja Skupštine Crne Gore o činjenicama koje se odnose na nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje sudija tog suda, a u kontekstu pomenutog stava Skupštine Crne Gore koji je zauzet prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović, cijeni da je opravdano da Ustavni sud razmotri sljedeće:
- da li 23. januara 2026. godine nastupaju okolnosti koje mogu uticati na dalje izvršenje odluke Skupštine Crne Gore od 28. decembra 2025. godine, kojom je omogućeno sutkinji Lopičić da, bez obzira na istek ustavnog mandata i konstatovan prestanak funkcije od strane Skupštine, nastavi da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda;
- da li se stiču uslovi da o utvrđenim činjenicama obavijestite Skupštinu Crne Gore, kako bi taj državni organ preispitao dalju pravnu održivost odluke od 28. decembra 2025. godine, tj. preispitao da li gospođa Lopičić može obavljati poslove sudije Ustavnog suda i nakon ispunjenja uslova za starosnu penziju.
- Ukazujem na dodatnu činjenicu da je bivša sutkinja Đuranović u momentu penzionisanja bila sudija u punom ustavnom mandatu, za razliku od trenutne situacije sa gospođom Lopičić, kojoj je zbog isteka mandata već konstatovan prestanak sudijske funkcije od strane Skupštine Crne Gore- poručio je predsjednik.
Nesporno je, navodi Milatović, da sve navedeno može imati negativne posljedice po vladavinu prava, ukoliko Skupština Crne Gore ne bude dosljedno pratila ranije zauzete stavove. Naime, ukoliko je bivšoj sutkinji Đuranović prekinut Ustavom utvrđeni mandat zbog nastupanja razloga koji se odnose na ispunjenje uslova za starosnu penziju, onda bi dalje obavljanje funkcije sudije Ustavnog suda od strane bivše sutkinje kojoj je već konstatovan prestanak funkcije, a nakon ostvarivanja zakonskih uslova za starosnu penziju, dovelo u pitanje djelovanje i Ustavnog suda i Skupštine Crne Gore.
Milatovič je poručio da je uvjeren da će Ustavni sud uzeti u obzir sve navedeno, posebno imajući u vidu da je, shodno odredbi člana 149 stav 3 Ustava Crne Gore, Ustavni sud nadležan da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i da o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavještava Skupštinu.
- Cijenim da je veoma važno da kroz mehanizme institucionalne saradnje jačamo načelo vladavine prava u Crnoj Gori, unapređujemo pravnu sigurnost i obezbjeđujemo konzistentnost u djelovanju državnih organa. Stoga je neophodno da svaku negativnu praksu koja narušava ostvarivanje navedenih ciljeva jasno prepoznamo i, u okviru utvrđenih ustavnih i zakonskih nadležnosti, efikasno eliminišemo iz pravnog i institucionalnog poretka”, stoji u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio Ustavnom sudu- zaključuje se u saopštenju Predsjednika

Milatović zatražio izjašnjenje Ustavnog suda o statusu sutkinje Lopičić

Nedavno je podnio ostavku – nakon toga je saslušan u tužilaštvu. Dejan Vukšić, savjetnik predsjednika države koji je pred Novu godinu napustio tu funkciju, dao je u subotu izjavu Centru bezbjednosti Kotor, saznaje Televizija E.&nbsp; Nakon što je Vukšić saslušan, na potezu je Tužilaštvo koje treba da cijeni osnovanost tri krivične prijave koje je protiv njega podnijela Mirjana Pajković direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda. DUGOTRAJNI SUKOB Privatni sukob dvoje državnih službenika, Vukšića, koji je kao direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost trebao da štiti sigurnost države i Pajković, koja bi trebalo da se bavi zaštitom ljudskih prava kulminirao je krajem prošle godine. Direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda u krivičnoj prijavi optužila je tadašnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića da joj je prijetio, zloupotrebljavajući službeni fiksni telefon kabineta predsjednika, a na svojim društvenim mrežama objavila je uvrjedljive i prijeteće poruke koje joj je slao. Policiji su podnešene tri krivične prijave, posljednja 5. januara zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja, fotografije na kojoj je Pajković. Nije do sada bilo reakcije tužilatva... PRIJAVA O VUKŠIĆEVIM ZLOUPOTREBAMA U prijavi se Pajković poziva i na Vukšićevu izjavu iz jula prošle godine za Televiziju Adria.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260118230112_e04bae95040b7e8f980044c8f78ac2f6e92df45492dd7cdfb05c08757798bf0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260118230112_e04bae95040b7e8f980044c8f78ac2f6e92df45492dd7cdfb05c08757798bf0f" data-rendition-name="original" width="981" height="696" loading="lazy" alt="PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković"> <figcaption>PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi prosto željeli da im se znaju neke lične stvari, znate kakva je javnost oni će to malo kritički, neće da kažu pusti to što je ovaj nezakonito pribavio nego daj da ja vidim što si ti tamo radio, iako ne pričamo o stvarima koji su predmet izvršenja krivičnog djela, nego su razne stvari bile i montirane - kazao je Vukšić za tu televiziju u julu prošle godine. Očito je, kako tvdri Pajković, da dugogodišnji advokat, kasnije čelnik ANB-a i savjetnik predsjednika Milatovića pokušao da – nezakonito, a svjestan postupaka – iskoristi informacije koje je, po prirodi službe, dobijao kao čelnik Agencije.&nbsp; BRUKA U DRŽAVNOM VRHU Dejan Vukšić je od juna 2023. godine do kraja decembra 2025. godine, kada su objavljene kompromitirajuće poruke, obavljao funkciju savjetnika za bezbednost i odbranu Predsjednika države. Prethodno je od decembra 2020. godine do maja 2022.godine bio na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Pajković vjeruje da je položaj direktora Agencije iskoristio i određenim tehničkim sredstvima došao do pismene dokumentacije koja je zvanično bila uništena, a koja je kompromitujuća i nije predmet krivičnog djela. - Dejan Vukšić raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, što i sam priznaje u emisiji, te da je istim prijetio meni kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji. Sumnjam da je zloupotrebom autoriteta koji je imao medju službenicima neovlašćeno pribavljao podatke o mom kretanju, dok su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost vršili nadzor nad drugim licem, i poruke koje sam razmenjivala sa tadašnjim ministrima i direktorima - navodi se u krivičnoj prijavi Pajković. SKANDAL BEZ KRAJA&nbsp; Da nije sve u uvrjedljivim i ponižavajućim ličnim porukama dvoje državnih službenika - koji bi trebalo da budu uzor a ne predmet skandala - pokazuju i navodi iz prijave protiv Vukšića u kojima Pajković navodi da je u novembru prošle godine predala kandidaturu kod presjednika države za Zaštinicu ljudskih prava i sloboda. - Služba Predsjednika države nije dala saopštenje ko su prijavljeni kandidati niti prilikom objavljivanja izabranog kandidata ko su još bili prijavljeni kandidati, čime je javnost neopravdano ostala uskraćena za informaciju i davanje podrške. Isto ukazuje da je Presjednik države bio doveden u zabludu očigleno od strane svog Savjetnika da nijesam dobar kandidat. Sumnje su potvđene njegovim nezakonitim, neovlašćenim izjavama u medijima - piše u krivičnoj prijavi. Podsjetimo, nakon što je Pajković objavila prijeteće poruke koje joj je Vukšić, savjetnik predsjednika za medije rekao da je ona bliska Kavačkom klanu i da radi za mafiju. Nepoznato je kako neko ko je bio na čelu najvažije službe za nacionalnu bezbjednost nije znao da mu intimni prijatelji rade za mafiju sve dok se nijesu počeli javno obračunavati, baš kao što je nepoznato kako je u očima Mirjane Pajković najveći gospodar Crne Gore, kako je u jednoj anketi nazvala Vukšića, stigao do progonitelja I neprijatelja. . Ili je, jednostavno, želja za funkcijama I moći pokvarila idilu među dva državna službenika?!&nbsp;

Marija Arnautović

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Najviši američki izaslanici koji su se danas sastali sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pozvali su njegovu vladu da pređe na drugu fazu mirovnog plana za prekid vatre u Gazi, saopštio je kabinet izraelskog premijera.
U saopštenju se navodi da se Netanjahu danas sastao sa izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i savjetnikom Bijele kuće Džaredom Kušnerom, ali nijesu dati detalji razgovora, prenosi AP.
Sjedinjene Američke Države žele da počne druga faza mirovnog sporazuma, koji je postignut u oktobru prošle godine na predlog američkog predsjednika Donalda Trampa, između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.
Ipak se Netanjahu suočava sa pritiskom da sačeka dok Hamas vrati ostatke tijela poslednjih &nbsp;talaca koje još drži u Gazi.

Američki izaslanici pozvali Netanjahua da pređe na drugu fazu prekida vatre u Gazi

Njemačka policija uhapsila je na aerodromu u Berlinu pripadnika terorističke organizacije Hamas koji se sumnjiči da je pripremao napade na jevrejske objekte u Njemačkoj, saopštilo je u subotu državno tužilaštvo u Karlsrueu.
- Državno tužilaštvo je u petak uveče naložilo hapšenje 36-godišnjeg Muhamada S. nakon povratka iz Bejruta. Njemu se pripisuje članstvo u terorističkoj organizaciji Hamas i priprema terorističkih napada na jevrejske objekte u Njemačkoj - saopštilo je Glavno državno tužilaštvo u Karlsrueu, prenose agencije.
Kako se dalje navodi, Muhamad S. je u avgustu, u dogovoru s drugim članom Hamasa koji je već uhapšen, dogovarao napade na jevrejske objekte i u tu svrhu je nabavio 300 komada bojeve municije.
Policija je još prošle godine uhapsila nekoliko pripadnika iste grupe, između ostalog i u Londonu, pod optužbom da su pripremali napade na jevrejske objekte u Njemačkoj i Evropi.
U Njemačkoj je od napada Hamasa na Izrael 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, povećan broj napada na pripadnike jevrejske zajednice.
Situacija je posebno napeta u Berlinu gdje živi veliki broj arapskih Palestinaca. Prema informaciji Organizacije za borbu protiv antisemitizma, u Berlinu se dnevno bilježi sedam napada sa antisemitskom pozadinom.

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Albanija je tokom prošle godine uvezla više od 374 hiljada tona žitarica, a vodeći izvoznik bila je Srbija.
Količina uvezenih žitarica tokom prošle godine uvećana je za gotovo 40 hiljada tona u odnosu na 2024, i to kao posljedica nedovoljne domaće proizvodnje, prenosi Tanjug.&nbsp;
"Imamo reforme, ali ne i konkretne mjere. Ne postoji finansiranje poljoprivrede. Naša država je podbacila u pogledu subvencija, zbog čega smo u ovakvom stanju - ne proizvodimo, već uvozimo", rekao je stručnjak iz oblasti poljoprivrede Zef Gjeta, javlja albanski A2 CNN.&nbsp;
Prema navodima tog medija, promjene u geografiji spoljne trgovine i smanjenje troškova transporta uticali su da cijena uvezenih žitarica bude niža.&nbsp;
Žitarice sada uglavnom stižu iz Srbije, a ranije su stizale iz Rusije i Rumunije. &nbsp;
"Svuda u svijetu proizvodnja pšenice se subvencioniše. U Srbiji, Kanadi, Francuskoj i drugim zemljama proizvodnja pšenice je subvencionisana. Poljoprivrednik ne može sam da preuzme cio proces", rekao je menadžer u mlinarskoj kompaniji Andi Hadžijmeri.&nbsp;
Albanija ima oko 875 hiljada hektara zemljišta, uključujući oranice, bašte, livade, travnjake, pašnjake i močvare.&nbsp;
Od toga se površina koja sadrži humus i mineralne materije, odnosno poljoprivredno zemljište, procenjuje na gotovo 700 hiljada hektara.&nbsp;
Međutim, iz godine u godinu, površina zasejana pšenicom, kukuruzom, ovsom, ječmom i drugim poljoprivrednim kulturama se smanjuje, dok se površina zapuštenog zemljišta povećava.

Albanija povećava uvoz žitarica

Velika zimska oluja će u narednim danima proširiti obilne snježne padavine i razoran led na veliki dio Sjedinjenih Američkih Država. Veoma niske temperature će samo pogoršati oluju i povećati njenu opasnost, piše CNN.
Očekuje se da će se doseg oluje protezati stotinama kilometara, donoseći višestruke vremenske opasnosti različitim regijama dok se bude razvijala od petka ove sedmice do početka sljedeće sedmice.
Današnja prividna temperatura u Dalasu, koja uzima u obzir vjetar kako bi se odredio "osjećaj" napolju, mogla bi biti 40 stepeni hladnija nego u četvrtak.
Ukupne sniježne padavine od 15 do 30 cm moguće su na širokom području zemlje, od južnih ravnica preko doline Ohio do srednjeg Atlantika i sjeveroistoka, s lokalnim ukupnim padavinama većim od 30 cm.
Nekoliko velikih gradova nalazi se unutar predviđenog snježnog pojasa, a snježne padavine povremeno bi mogle padati brzinom od 2,5 cm ili više na sat.
Hladnoća koja prati oluju vjerovatno će pojačati njene efekte, ubrzavajući nakupljanje snijega i leda na putevima, komplikujući napore čišćenja i izazivajući zabrinutost kod stanovnika koji bi mogli ostati bez grijanja ako nestane struje.
Na mjestima sa značajnim nakupljanjem snijega i leda, problemi sa putovanjem i nestanci struje mogli bi se produžiti do početka sljedeće sedmice.
Najmanje 14 saveznih država i Distrikt Kolumbija proglasili su vanredno stanje zbog olujnog vremena od petka ujutro, a glavne američke avionske kompanije upozorile su putnike na moguće nagle promjene te otkazivanja letova.
Vladina upozorenja i preporuke zbog zimskih oluja, poledice i ekstremne hladnoće objavljeni su od južnog dijela Stjenjaka na istoku do srednjoatlantske obale i Nove Engleske, obuhvaćajući više od 200 miliona Amerikanaca.
Zbog ovih prognoza CNN piše da bi u SAD mogla doći istorijska zimska oluja u narednim danima.

Tag: jakov-milatovic