Ciljevi koji sada stoje pred institucijama moraju biti ostvareni, a sav fokus usmjeren na sprovođenje reformi i radne akcije na izgradnji modernog društva sa jakom ekonomijom. Ostvarivanje tih ciljeva vodi nas ka dobijanju ugovora o pristupanju do Samita EU - Zapadni Balkan 1. juna 2026. godine - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, u emisiji "Talking Europe" na "France 24", kazao da će tada naša zemlja još jednom predstaviti rezultate i ući u završnu fazu procesa pristupanja.
Milatović je poručio da je proširenje Evropske unije investicija u stabilnost kontinenta i da je Crna Gora najspremniji kandidat za članstvo.
Ističe da će istorijski Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana 1. juna 2026, čiji će domaćin biti on, okupiti sve lidere država članica Evropske unije u našoj zemlji.&nbsp;
- Biće to jedan od najvećih diplomatskih događaja u Evropi sljedeće godine. Odluka Evropskog savjeta da se Samit održi u Crnoj Gori snažna je politička poruka, ali i priznanje za napredak u promjenama koje su građanke i građani Crne Gore ostvarili na evropskom putu. To je ujedno potvrda da Zapadni Balkan ima svoje mjesto u evropskoj budućnosti i da je Crna Gora kredibilan partner koji preuzima odgovornost za stabilnost i razvoj regiona - istakao je Milatović.
Najnoviji Izvještaj Evropske komisije je, dodaje, zvanična potvrda da Crna Gora može postati članica Evropske unije do 2028. godine.&nbsp;
- Naš strateški cilj je da gradimo evropsku, modernu i snažnu državu koja radi u interesu svih svojih građana - naglasio je Milatović.
Organizacija Samita u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, ima i simboličan značaj.&nbsp;
- U godini kada obilježavamo 20 godina obnove nezavisnosti, naša država biće domaćin događaja na kojem će se govoriti o budućnosti proširenja, novom investicionom planu Evropske unije i integraciji regiona u jedinstveno evropsko tržište. To je trenutak da Crna Gora dobije i definitivnu potvrdu da do 2028. godine postaje punopravna članica Evropske unije i da dodatno ojača političke, ekonomske i bezbjednosne veze sa državama članicama - kazao je Milatović.
Samit EU - Zapadni Balkan i dolazak svih evropskih lidera u Crnu Goru biće, kako je ocijenio, poruka povjerenja u državnu stabilnost, u institucije i rezultate njihovog svakodnevnog rada, ali i podrška građanima.&nbsp;
- Naša obaveza je da završimo posao, da svakoga dana radimo na izgradnji modernog društva i snažne ekonomije - zaključio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ5WkTPzHKko&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji do Samita EU - Zapadni Balkan 1. juna

Samit Evropska unija-Zapadni Balkan i dolazak svih evropskih lidera u Crnu Goru biće poruka povjerenja u državnu stabilnost, u institucije i rezultate našeg svakodnevnog rada, ali i podrška građanima, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, čiji će domaćin biti Milatović, biće održan 1. juna 2026. godine u Crnoj Gori i okupiće sve lidere država članica Evropske unije u našoj zemlji.
Kako je ocijenio Milatović, biće to jedan od najvećih diplomatskih događaja u Evropi sljedeće godine.&nbsp;
- Odluka Evropskog savjeta da se Samit održi u Crnoj Gori snažna je politička poruka, ali i priznanje za napredak u promjenama koje su građanke i građani Crne Gore ostvarili na evropskom putu. To je ujedno potvrda da Zapadni Balkan ima svoje mjesto u evropskoj budućnosti i da je Crna Gora kredibilan partner koji preuzima odgovornost za stabilnost i razvoj regiona - naveo je Milatović u obraćanju javnosti.
Prema njegovim riječima, najnoviji Izvještaj Evropske komisije zvanična je potvrda da Crna Gora može postati članica Evropske unije do 2028. godine.&nbsp;
- Naš strateški cilj je da gradimo evropsku, modernu i snažnu državu koja radi u interesu svih svojih građana. - poručio je on.
Ciljevi koji sada stoje pred institucijama, kako ističe, moraju biti ostvareni, a sav fokus usmjeren na sprovođenje reformi i radne akcije na izgradnji modernog društva sa jakom ekonomijom.
- Ostvarivanje tih ciljeva vodi nas ka dobijanju ugovora o pristupanju do Samita EU-Zapadni Balkan, kada će naša zemlja još jednom predstaviti rezultate i ući u završnu fazu procesa pristupanja - kazao je Milatović.
On je dodao da organizacija Samita u Crnoj Gori ima i simboličan značaj.&nbsp;
- U godini kada obilježavamo 20 godina obnove nezavisnosti, naša država biće domaćin događaja na kojem će se govoriti o budućnosti proširenja, novom investicionom planu Evropske unije i integraciji regiona u jedinstveno evropsko tržište. To je trenutak da Crna Gora dobije i definitivnu potvrdu da do 2028. godine postaje punopravna članica Evropske unije i da dodatno ojača političke, ekonomske i bezbjednosne veze sa državama članicama - ocijenio je Milatović.
Naša obaveza je, ističe Milatović, da završimo posao.
- Da svakoga dana radimo na izgradnji modernog društva i snažne ekonomije - poručio je Milatović.

1250x600

1084x550

Milatović: Samit EU-Zapadni Balkan 2026. poruka povjerenja u državnu stabilnost, naša obaveza da završimo posao

Cetinje je mjesto na kojem se sabiraju temelji naše istorije, državnosti i duhovnosti. Iz njega je proistekla ideja o slobodi, samobitnosti i dostojanstvu Crne Gore - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući Dan Prijestonice i Dan oslobođenja.
Podvukao je da je Cetinje svojim nepokolebljivim duhom i u vremenima najtežih iskušenja stajalo na braniku slobode i pravde.
- Tragedije koje su zadesile Cetinje ostavile su rane koje neće zacijeliti. Saosjećajući sa porodicama stradalih, njihovim najbližima i svim građanima, izražavam iskreno poštovanje za snagu i dostojanstvo koje je Prijestonica pokazala u tim teškim trenucima - poručio je on.
Iz te boli, kaže, moramo izaći jači i solidarniji i učiniti sve da se ovako nešto nikada više ne ponovi.
Ukazao je da je Cetinje u narodnooslobodilačkoj borbi dalo ogroman doprinos i ponosno ponijelo naziv grada–heroja, potvrđujući svoju vjekovnu državotvornu tradiciju i vrijednosti antifašizma, na kojima počiva savremena crnogorska država.
- Ne smijemo zaboraviti ni antiratni duh Cetinja tokom devedesetih godina, kada je ovaj grad ponovo pokazao moralnu i građansku snagu, ostajući vjeran ideji mira, slobode i dostojanstva čovjeka - podvukao je on.
Iz te postojanosti i vjere u evropske vrijednosti Cetinje je, ističe Milatović, dalo ključan doprinos obnovi nezavisnosti, iz koje je zasijala luča 21. maja 2006. godine – svjetionik demokratske, evropske i građanske Crne Gore.
- Posebno mi je zadovoljstvo što smo tokom prethodne godine, upravo na Cetinju, ugostili brojne državne i evropske zvaničnike. Time je Prijestonica još jednom potvrdila svoj jedinstveni značaj na političkoj i diplomatskoj mapi Crne Gore - naveo je on.
Kao predsjednik Senata Prijestonice izražava punu podršku naporima lokalne uprave da Cetinje učini još snažnijim i prosperitetnijim.
- Posebno ističem značaj nastavka izgradnje žičare Kotor – Lovćen (Dub–Ivanova Korita) – Cetinje. Ona će dodatno povezati Prijestonicu sa Bokokotorskim zalivom i otvoriti nove mogućnosti za razvoj turizma i promociju Nacionalnog parka Lovćen - dodao je on.
Ovaj projekat, koji povezuje tradiciju i prirodnu ljepotu s modernim razvojnim vizijama, ima njegovu bezrezervnu podršku.
- Jednako važni su i drugi razvojni projekti usmjereni na očuvanje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, unapređenje poslovnog ambijenta i otvaranje novih radnih mjesta - istakao je Milatović.
Kaže da je uvjeren da će predstojeća godina, u kojoj obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, donijeti nove prilike za razvoj, zajedništvo i napredak.
- Sa ponosom na prošlost i vjerom u budućnost, u kojoj Cetinje ostaje srce naše države, simbol državnog trajanja i evropske budućnosti Crne Gore, još jednom vam, uz najbolje želje, čestitam Dan Prijestonice Cetinje - zaključio je Milatović.

Milatović: Sa Cetinja je proistekla ideja o slobodi Crne Gore, u vremenima najtežih iskušenja stajalo je na braniku slobode i pravde

Njegoš je jedan od najvećih stvaralaca koje je Crna Gora dala svijetu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući svim građankama i građanima Njegošev dan - praznik naše kulture, identiteta i duhovnosti.
Njegova misao, ističe Milatović, i danas je snažan temelj našeg državnog i kulturnog bića i podsticaj da gradimo Crnu Goru koja okuplja i ujedinjuje.
- Njegovanjem vrijednosti koje je Njegoš utjelovio, među kojima su sloboda, napredak i dostojanstvo, jačamo Crnu Goru kao modernu, evropsku i otvorenu državu - naveo je Milatović.

Milatović: Njegoševa misao je podsticaj da gradimo Crnu Goru koja okuplja i ujedinjuje

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uručio je danas na Cetinju, povodom Njegoševog dana, Orden Crnogorske zastave (III reda) organizacijama Expeditio iz Kotora, KANA – Ko ako ne arhitekt iz Podgorice, kao i aktivistkinji Zenepi Liki iz Ulcinja, za izuzetan doprinos očuvanju kulturnog i prirodnog nasljeđa i odgovornom planiranju prostora, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika.
- Zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa nije samo briga o prošlosti – to je naš odnos prema sadašnjosti i budućnosti. Način na koji čuvamo prostor govori koliko cijenimo sebe- kazao je predsjednik, dodajući da se „na liniji između profita i odgovornosti, između interesa pojedinca i interesa zajednice, određuje naš civilizacijski domet“.
&nbsp;- Priznanje koje dolazi od Predsjednika države doživljavam kao značajno prepoznavanje mog dugogodišnjeg angažmana u zaštiti prirodnog i kulturnog dobra, ali još više kao obavezu — da nastavim jednako posvećeno, odgovorno i s vjerom u smisao onoga što radim- kazala je laureatkinja Zenepa Lika.
Aleksandra Kapetanović iz organizacije Expeditio kazala je da joj je drago što je rad ove organizacije prepoznat i upozorila da je trenutno stanje u prostoru alarmantno.
- Drago nam je što je trodecenijski rad Expeditia na promovisanju odgovornih arhitektonskih praksi i održivog prostornog razvoja, kao i na očuvanju kulturne baštine Crne Gore, prepoznat od najviših instanci naše države. Nažalost, trenutno stanje u prostoru je alarmantno, uprkos naporima ulaganim da se negativan trend zaustavi. Zato i ovu priliku koristimo da, kao i uvijek do sada, ukažemo na izuzetne vrijednosti prostora Crne Gore, ali i na opasnosti koje prijete njegovoj trajnoj devastaciji- poručila je Kapetanović.
Sonja Dragović iz organizacije KANA poručila je da je ovo prvi put da je sa zvanične državne adrese prepoznat njihov decenijski rad.
- Orden crnogorske zastave primamo kao neočekivan gest, jer u gotovo deset godina postojanja grupe KANA/ko ako ne arhitekt zvanične institucije gotovo ničim nijesu pokazale da vide, a kamoli cijene, naše zalaganje za javni interes i pravedan prostorni razvoj- kazala je Sonja Dragović.
Laureatkinjama se na kraju zahvalio i predjsednik Milatović.
- Ovogodišnje laureatkinje svojim radom brane vrijednost prostora kao zajedničkog resursa, kulture kao temelja identiteta i društvene odgovornosti kao najvišeg izraza patriotizma- zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Ovogodišnje laureatkinje brane vrijednost prostora kao zajedničkog resursa, kulture kao temelja identiteta i društvene odgovornosti kao najvišeg izraza patriotizma

Bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je aktuelnom predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i države Jakovu Milatoviću sa zahtjevom da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu u sklopu obilježavanja 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, 175 godina od upokojenja Petra II Petrovića Njegoša i 180 godina od izgradnje kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost. Obnoviti kapelu znači ispuniti ne samo Njegov, već prije svega Njegošev zavjet (amanet)! - naveo je Krivokapić.
Obnoviti kapelu, cijeni on, znači izgraditi je po uzoru na Njegoševu iz 1846.
- Obnoviti kapelu znači graditi je od izvornog kamena od koga je i prva napravljena! Obnoviti kapelu znači povratiti izgubljeno povjerenje! Obnoviti kapelu znači izmiriti se sa sobom i sa drugima! Obnoviti kapelu znači obnoviti svijest o zajedništvu i međusobnom praštanju! Obnoviti kapelu znači omogućiti veliki preokret kroz svenarodni poduhvat! Obnoviti kapelu znači obnoviti slobodarsku Crnu Goru u kojoj nema pobjednika i poraženih! Obnoviti kapelu znači upaliti slobodarsku „luču“ koja će nam kroz vjekove osvjetljavati trag - naveo je Krivokapić.
Podsjetio je na Njegoševe riječi.
- U to ime, podsjećam vas na zavjet našeg genija, prosvjetitelja, književnika, vladara i vladike - Njegoša: „Ja hoću da me saranite u onu crkvu na Lovćenu… To je moja potonja želja, koju u vas ištem, da je ispunite, i ako mi ne zadate Božju vjeru da ćete tako učinit’, kako ja hoću, onda ću ve ostaviti pod prokletstvom, a moj posljednji čas biće mi najžalosniji i tu moju žalost stavljam vama na dušu” - istakao je Krivokapić.
Podsjetio je da se bivši mitropolit Amfilohije obraćao Vladi otvorenim pismom 2012. tražeći obnavljanje kapele, ali bezuspješno.
- U nadi da je sa vama došlo vrijeme promjena, vrijeme duhovnih i svenarodnih pobjeda, citiram mitropolitove riječi izrečene na Božić 2019: „Neka mauzolej ostane, on nikome ne smeta, ali prije njega ima divno mjesto na kome se crkva može vratiti u onakvom obliku kakva je oduvijek i bila, sa svakim kamenčićem. Tek tada će se Crna Gora i Crnogorci okrenuti jedni drugima” - zaključio je Krivokapić.

Krivokapić pisao Spajiću i Milatoviću: Pokrenite obnovu kapele na Lovćenu, to je naša višestruka obaveza

Mladi su ključni partner u razvoju moderne Crne Gore i potrebno im je poslati poruku da uspjeh mogu graditi u svojoj zemlji, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
&nbsp;Milatović je predsjedavao trećoj sjednici Savjeta omladinskih inicijativa, na kojoj je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, potvrđeno da Savjet ulazi u novu fazu rada: iz ideja u akciju.
&nbsp;Navodi se da je fokus sjednice bio na tome da se predlozi mladih pretoče u konkretne mjere koje će im omogućiti veći uticaj, više prilika i vidljiviju ulogu u društvu.
&nbsp;- Na sjednici je dogovoreno da Savjet u narednim mjesecima započne realizaciju prioritetnih inicijativa u oblastima zapošljavanja i političkog učešća, uz jasan plan aktivnosti i mehanizam praćenja ostvarenih rezultata - piše u saopštenju.
&nbsp;Milatović je poručio da su mladi ključni partner u razvoju moderne Crne Gore.
&nbsp;- Naš cilj je da mladi ne budu samo tema razgovora, već ravnopravan učesnik u donošenju odluka. Crna Gora može napredovati samo ako svaki mladi čovjek osjeti da ima priliku da uspije ovdje - rekao je Milatović.
&nbsp;U saopštenju se navodi da su se članovi Savjeta saglasili da je neophodno jačati političku participaciju mladih kroz otvoren dijalog o pitanjima koja ih se direktno tiču, uključujući inicijativu da se razmotri mogućnost snižavanja starosne granice za ostvarivanje biračkog prava.
&nbsp;- U oblasti ekonomskog osnaživanja, Savjet je prepoznao značaj stvaranja boljih uslova za zapošljavanje i samozapošljavanje mladih, kao i potrebe da se postojeći programi, poput Programa stručnog osposobljavanja, unaprijede i prilagode savremenim tržišnim potrebama - dodaje se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da je dogovoreno da se posebna pažnja posveti podršci inovacijama i preduzetništvu, kako bi se mladima poslala jasna poruka da uspjeh mogu graditi u svojoj zemlji.
&nbsp;- Savjet omladinskih inicijativa će u narednom periodu formalizovati preporuke po oblastima i dostaviti ih nadležnim institucijama, uz jasan mehanizam praćenja realizacije i periodične izvještaje javnosti - piše u saopštenju.
&nbsp;Na sjednici je poručeno da Savjet omladinskih inicijativa potvrđuje da nova generacija u Crnoj Gori ne čeka promjene već ih stvara.

Milatović: Mladi ključni partner u razvoju moderne Crne Gore

Evidentna je šira podrška izboru Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda, kandidatkinje koja može ujediniti podršku različitih političkih opcija i stručne javnosti, bez kompromisa na račun Ustava Crne Gore - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nakon što je on obavio konsultacije sa poslaničkim grupama i poslanicima koji su se odazvali njegovom pozivu na dijalog.
Tokom razgovora je, kako se navodi u saopštenju, potvrđeno zajedničko uvjerenje da Crnoj Gori trebaju ljudi od znanja i integriteta koji čuvaju institucije.&nbsp;
- Najnoviji izvještaj Evropske komisije naglasio je da su odlaganja u izboru sudija Ustavnog suda izazvala ozbiljnu zabrinutost zbog nepoštovanja nezavisnosti i principa podjele vlasti. Upravo zato, predstojeći izbor predstavlja test političke zrelosti, odgovornosti i posvećenosti evropskim integracijama - istaknuto je u saopštenju.
Parlament, kako dodaju, sada ima priliku da taj test položi izborom sudija koji svojim znanjem i iskustvom mogu garantovati profesionalan i nezavisan rad Ustavnog suda.&nbsp;
- Posebno se izdvaja profesionalna biografija Mirjane Vučinić, koja kroz svoje dugogodišnje pravničko iskustvo pokazuje upravo te vrijednosti – znanje, integritet i institucionalnu odgovornost. Iskustvo je sticala u Ustavnom sudu, brojnim državnim organima i advokaturi, što joj omogućava cjelovito poznavanje pravnog sistema Crne Gore. Posjeduje položen pravosudni ispit. Posebno se ističe njeno učešće u reformskim procesima u okviru međunarodnih projekata SIGMA/OECD i UNDP, u izradi zakona, te u projektima jačanja transparentnosti i integriteta javnih institucija - precizirano je u saopštenju.
Budućnost Crne Gore, kako su naglasili iz Kabineta Milatovića, traži znanje, integritet i povjerenje građana u institucije.
- Ustavni sud, kao ključna institucija u zaštiti ustavnosti i prava građana, mora imati sudije koje su dokazale svoju stručnost i nezavisnost. Izbor takvih sudija biće jasna poruka političke zrelosti države i odlučnosti da institucije vode profesionalci koji služe Ustavu, a ne partijama - zaključili su u saopštenju.

Kabinet Milatovića: Evidentna šira podrška izboru Vučinić za sutkinju Ustavnog suda, može ujediniti podršku različitih političkih opcija i stručne javnosti

Iz Crnogorskog PEN centra danas su upozorili da se nastavlja režimska farsa čije su žrtve potpredśednik Crnogorskoga PEN centra, pjesnik, prevodilac i esejista Sreten Vujović, te grupa građana koji se kriminalizuju zbog korišćenja svog Ustavom zagarantovanog prava na protest.
Kako su pojasnili, pisac Sreten Vujović s grupom građana tereti se za "napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti", odnosno izazivanje incidenta uoči promocije tadašnjeg kandidata za predśednika Jakova Milatovića ispred Sportskoga centra na Cetinju u proljeće 2023. godine.
- Uzalud se javnost na osnovu svjedočenja prisutnih novinara i snimka događaja mogla uvjeriti da je incident posljedica neprofesionalnog ponašanja policije i Milatovićeva obezbjeđenja, režim je u svom nemilosrdnom obračunu s političkim neistomišljenicima krivce pronašao u jednom piscu i grupi građana koja je koristila svoje ustavno pravo na iskazivanje protesta - naveli su u PEN centru.
Još su, kažu, svježe uspomene na nedavni incident na Zabjelu koji je, prema njihovim riječima, bjelodano pokazao kako policija umjesto da uspostavlja javni red i mir zapravo potpomaže rasplamsavanje ksenofobije i nasilja, privođenjem pogrešnih osoba, lažnim informacijama koje plasira javnosti i, u konačnom, izigravanjem pratnje grupi huligana koja poziva na linč stranih državljana koliko i "domaćih" vjerski nepodobnih građana.
- Ta i takva vlast koja do danas nije iskazala ni jedan jedini gest odgovornosti za masovna ubistva, obračune klanova i talas nasilja koji je zapljusnuo crnogorsko društvo danas na stub srama, uz prijetnju zatvora do 5 godina, stavlja pisca čiji je emancipatorski društveni aktivizam dobro poznat crnogorskoj javnosti još od početka devedesetih godina 20. vijeka - istakli su oni,
Crnogorski PEN centar preuzeće, poručuju oni, sve mjere da zaštite pisca Sretena Vujovića od progona aktuelnog režima.
- A o sramnom progonu intelektualaca koji se odbijaju pokoriti genocidnoj ideologiji svetosavlja i hrabro brane vrijednosti otvorenoga društva, obavijestiće relevantne svjetske organizacije koje se bavi pitanjima ljudskih prava i sloboda - zaključili su u saopštenju.

Crnogorski PEN: O sramnom progonu Sretena Vujovića i grupe građana obavijestićemo relevantne svjetske organizacije

Strukture koje upravljaju crnogorskim vlastima - BIA i Crkva Srbije, učiniće sve da Crna Gora ne postane članica Evropske unije, ocijenio je politički analitičar Danilo Kalezić.
On je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ukazao da je izvještaj Evropske komisije (EK) pozitivan, ali da postoje detalji koji nijesu dovoljno medijski propraćeni, a da predsjednik i premijer Crne Gore biraju da o tome ne govore. 
- Samo da pomenem onaj podatak koji treba da zabrine svakog odgovornog građanina Crne Gore, da je stopa nezaposlenosti među mladima 30 odsto i više. Skoro trećina radno sposobnih mladih u Crnoj Gori ne radi. Imamo takođe i vrlo eksplicirane kritike prema situaciji u sudstvu i tužilaštvu. Neodgovornost sudstva, nespremnost da isporuči sve ono što su obaveze iz poglavlja 23 i 24 - dodaje Kalezić.
Podsjeća i na detalj iz izvještaja koji se odnosi na Javni servis.
- Koji je u suštini paradigma svega onoga što se dešava u Crnoj Gori od litijaške kontrarevolucije, a tiče se stanja u Javnom servisu. Evropska komisija vrlo precizno notifikuje problem sa onim što je jedna vrsta kafkijanskog spora u kome konstantno dobijamo presude sudova različitih instanci, a direktor Raonić je i dalje na svojoj poziciji u svojoj fotelji i uređuje Javni servis - rekao je Kalezić.
Smatra da se u izvještaju EK kritikuje ekonomski populizam koji je PES donio, jer Crna Gora ne može da servisira tekuće obaveze iz onoga što su tekući prihodi.
Ukazuje da se građani osim sa klerikalizmom suočavaju i sa desnim ekonomskim populizmom, čega bi, ističe on, trebalo da sjete kad budu sljedeći izbori. 
- Stopa nezaposlenosti eksponencijalno raste, Crna Gora nema direktnih stranih investicija, a to je sve posljedica desnog ekonomskog populizma koji se mahom vezuje za PES. Nažalost, cijenu te politike neće da plati ni komesarka Kos ni bilo ko u Briselu, već građani Crne Gore. Ne treba gledati daleko u budućnost pa da možemo da anticipiramo da će, ako se ništa ne promijeni u vođenju javnih finansija, Crna Gora vrlo brzo morati da se obrati i MMF-u za jednu vrstu pomoći, a to sa sobom povlači i takozvanu šok terapiju - otpuštanje u javnom sektoru, rezanju plata, a kad smanjujete plate iz tog razloga ne znači da nužno smanjuje inflacija, tako da se suočavate sa duplim problemima - istakao je Kalezić.
Vjeruje da je izvještaj Evropske komisije entuzijastičan sa namjerom da navede crnogorske vlasti da ispune bar tehnički dio pristupa. te da zato nijesu spomenute ni preporuke Venecijanske komisije i selektivnost tužilaštva.
- Sudska grana vlasti nije dovoljno ažurna da isporuči ono što je njena ustavna obaveza i mislim da kada Evropska unija potencira taj dio, ona potencira i onaj dio rada sudsko tužilačkog aparata u širem smislu.Oni poručuju vrlo diplomatski biranim riječima da morate sistem da postavite na taj način da jedan sudsko tužilački postupak ima svoj početak i kraj. Mi unazad godinama, najviše od’21/22. kad je Dritan Abazović protivno preporukama Venecijanske komisije kidnapovao tužilaštvo, imamo početak procesa, a nijedan od tih procesa nema svoj kraj,a ako ima svoj kraj onda taj kraj plaćaju građani kroz odštete ljudima koji su bili predmet istraga - naglasio je Kalezić.
Govoreći o protestima građana građana Cetinja koji već deset mjeseci svakodnevno traže odgovornost, za dva masovna ubistva, Kalezić kaže da se pouzdano ne zna da li načelnik Goran Jokić smijenjen ili je otišao u penziju, jer se prvaci stranke koja upravlja bezbjednosnim sektorom i premijer ne oglašavaju i informišu javnost o tome šta se dešava u tom sistemu. 
- Nije ni u jednoj zemlji mala stvar kad vi smijenite drugog, ili trećeg čovjeka policije, to gospodin Jokić jeste. Premijer Spajić se ponovo, po ko zna koji put, povlači pred ucjenama, pritiscima tandema Bečić - Bogdanović i ponekad Šaranović, kako bi sačuvao privid političke stabilnosti. Ali, više nije problem u njima dvojici ili trojici, sad je problem u njemu, jer ako ovo društvo nije u stanju da sankcioniše nešto što je najveća tragedija, masakr neviđenih razmjera i za puno veće sisteme, tada se postavlja pitanje koja je poenta postojanja bio koje institucije u Crnoj Gori - pita Kalezić.
Neredi nakon incidenta na Zabjelu su, smatra on, pokazna vježba BIA-e, Crkve Srbije, paravojnih, paramedijskih i obavještajnih struktura.
- To je poruka Crnoj Gori šta ćemo da uradimo sa njom ako nastavi da korača nekim prividnim ili manje prividnim evropskim putem. Kroz ovu situaciju gdje je od početka do kraja bila vrlo koordinisana režija, iz koraka u korak, od načina kako je o tome izvještavano, preko načina na koji su to njihovi dežurni analitičari, botovi, mreže trolova plasirali taj događaj, pa onda do reakcije sistema. Radi se o pokaznoj vježbi onog što su te službe u stanju da urade i koliko brzo mogu da aktiviraju onu nagomilanu mržnju koja postoji u našem društvu, a koja se nikad nije do kraja adresirala - zaključio je Kalezić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dox5ukie2At8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Predsjednik i premijer biraju da ne govore o detaljima iz Izvještaja EK koji bi trebalo svakog građanina da zabrinu

U Evropskoj uniji je u trećem kvartalu ove godine zabilježen rast registracija novih firmi od četiri odsto u odnosu na prethodno tromjesečje, ali je istovremeno broj kompanija koje su pale u stečaj porastao 4,4 odsto, pokazali su podaci Eurostata.
&nbsp;Kvartalni rast registracija novih firmi zabilježen je u svim sektorima, a najviše je izražen u informacionim i komunikacionim tehnologijama (IKT), šest odsto, građevinarstvu 5,9 odsto i transportu 5,5 odsto, prenosi Capital.ba.
&nbsp;Ukoliko se osvrnemo na broj bankrota, zaključujemo da je trend neujednačen. U pet sektora je zabilježen rast, a u tri pad broja stečajeva.

U EU raste broj novih firmi

Rukometašice OTP Group Budućnosti i danskog Esbjerga odigraće danas u Podgorici utakmicu osmog kola A grupe Lige šampiona.
Prvi međusobni duel, prošle sedmice u Esbjergu, domaćin je dobio 36:24 i upisao četvrti trijumf.
Budućnost je bez bodova u dosadašnjem dijelu takmičenja.
Utakmica u M:tel dvorani Morača počeće u 14 sati.

Budućnost domaćin Esbjergu

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane podnijeće krivičnu prijavu protiv D. L. iz Andrijevicu kod kog su pronašli i oduzeli municiju koju je ilegalno posjedovao, saopšteno je iz Uprave policije.
Municija je, kako navode u saopštenju, pronađena nakon pretresa stambenih i drugih prostorija koje koristi sa Z. L.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su, naime, postupajući shodno operativnim saznanjima, a na osnovu naredbe čije su izdavanje potom inicirali kod Osnovnog suda u Beranama, izvršili pretres stambenih i drugih prostorija - kuće i pomoćnih objekata koje koriste D. L. i Z. L. u Andrijevici. Tokom pretresa u kući je pronađeno i oduzeto 17 metaka nepoznate marke i kalibra, koji su oduzeti i koji, kako se sumnja, pripadaju D. L - navodi se u saopštenju.
O ovome je upoznata nadležna državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, koja se izjasnila da se u događaju stiču bitni elementi krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Krivična prijava protiv D. L. će nadležnoj tužiteljki biti podnijeta u redovnom postupku, dok će oduzeta municija biti predmet vještačenja - kazali su iz Uprave policije.

Pretresom u Andrijevici pronađena municija, protiv osumnjičenog slijedi krivična prijava

Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi Balkanske istraživačke mreže (BIRN) bile su pod kontrolom Bezbjednosno informativne agencije (BIA), a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke, kazao je predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori &nbsp;Momčilo Radoluvić.
Radulović je na Cetinjskom forumu, u okviru panela "Dezinformacije, toksični narativi i istorijski revizionizam", kazao, pored ostalog, da se nakon objave ove mape sastajao sa onima koji stoje iza BIRN-a i da su imali žestoke rasprave.&nbsp;
- Moram reći da su dosta nevoljno neke stvari primili k znanju i dosta nevoljno uradili neke stvari koje su, ipak, dale rezultate i vidljive su makar u toj strukturi. Ona više ne okuplja radikalne elemente koji su pod direktnom kontrolom BIA, makar troje njih unutra, od kojih je jedna osoba odavde, a dvoje iz Srbije. Imate situaciju da morate da se borite - istakao je Radulović.
Ta borba je, naglasio je, fantastično iznijeta i za sada je rezultirala sa više presuda u korist targetiranih novinara i građanskih aktivista.
- Određena struktura BIRN-a se morala povući makar u tom slučaju - zaključio je Radulović.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović autorke su skandaloznog propagandnog uratka BIRN-a objavljenog 16. novembra 2022. godine u kojem je targetirano devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnji desničari i vjerski fanatici.
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tužbe protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli su novinarka Antene M Tanja Pavićević, novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Osnovni sud Podgorica je u aprilu ove godine donio prvostepenu presudu po kojoj je Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se, pored ostalog, u obrazloženju presude.
I Opštinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv BIRN-a, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Radulović: Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Rasprava i radionica pod nazivom „Strateški pogled na proširenje EU i nedostatak diskusije u Njemačkoj“ već je u samom naslovu ukazala na problem o kojem se od dolaska nove vlade početkom maja govori u Berlinu.
Tu raspravu je organizovalo Njemačko društvo za spoljnu politiku (DGAP).
Mnogi koji se u njemačkoj prijestonici bave Zapadnim Balkanom mišljenja su da demohrišćansko-socijaldemokratskojvladi Fridriha Merca, uprkos usredsređenosti na spoljnu politiku, region Zapadnog Balkana nije visoko na listi prioriteta.
Doduše, na mjesto ministra spoljnih poslova došao je Johan Vadeful, koji kroz razne dužnosti i članstva u parlamentarnim tijelima ovaj region prati već godinama, ali uprkos tome ovom regionu ne posvećuje toliku pažnju kao njegova prethodnica na toj poziciji, Analena Berbok.
Prvi znak je i ukidanje funkcije posebnog izaslanika za zapadni Balkan, funkcije koju je obavljao političar Zelenih Manuel Zaracin.
<h2>Velika očekivanja od Njemačke</h2>
I predstojeća, prva posjeta novog ministra spoljnih poslova regionu, ne ukazuje, kako je tokom rasprave u DGAP-u rekao poslanik njemačkih Zelenih Boris Mijatović, na to da Njemačka regionu pridaje posebnu pažnju. „Šest zemalja u dva dana“, pri čemu je posjeta Bosni i Hercegovini u nedjelju uveče označena kao „radna“.
Pri tom se od Njemačke, kako je tokom rasprave rekla državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore Biljana Papović, mnogo očekuje kada je u pitanju postavljanje smjernica i određivanje tempa napretka zemalja.
Od šest zemalja regiona zapadnog Balkana, Crna Gora i Albanija su otišle najdalje, pri čemu Crna Gora sljedeće godine očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja. Cilj za ulazak je 2028. godina.
- Mi se držimo krilatice "28 u 28" - kaže u razgovoru za Dojče vele Papović, aludirajući na želju Podgorice da Crna Gora 2028. postane 28. članica Evropske unije.
Kao realnu mogućnost vidi da napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija može da ima širi efekat na region i može da posluži možda i snaženju podrške Evropskoj uniji u zemljama regiona, prije svega Srbiji ali i šire.
<h2>Opasnost blokada zbog bilateralnih problema</h2>
Ali ne radi se samo o ispunjenju kriterijuma, već i o dinamici unutar same Evropske unije i njenoj spremnosti za prijem novih članica. Nakon zatvaranja poglavlja sledi mukotrpan proces ratifikacije u državama članicama. Podrška prijemu novih članica je, čak i u zemljama čiji građani ne slove kao evroskeptični, niska – u Njemačkoj ispod 49 odsto za naspram 47 odsto protiv.
Osim toga, tu je i problem blokade zbog bilateralnih pitanja, poput aktuelne bugarske blokade pregovora Sjeverne Makedonije. Mijatović je rekao da se u Sjevernoj Makedoniji s pravom pitaju: „Šta ako ispunimo i ove zahtjeve Bugarske, nakon što smo već zbog Grčke promijenili ime, i ako se nakon toga pojavi neki novi zahtjev?“
I Slovenija je godinama zbog graničnog spora u Piranskom zalivu kočila ulazak Hrvatske u EU. Crna Gora je imala sa članicom EU Hrvatskom bilateralnih problema, ali su oni, kako kaže Papović, u međuvremenu riješeni.
- Od samog početka pregovora Hrvatska je bila izuzetno snažan partner Crnoj Gori u ovom procesu i mnogo su pomogli u ostvarivanju mnogih obaveza na ovom našem putu. Tačno je da postoje mnoga otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore i mi smo već u prethodnoj godini formirali radni tim koji radi na rješavanju ovih otvorenih pitanja i trudimo se da ovim zahtjevima pristupimo kao prioritetu. Svakako ne vidimo da bi Hrvatska blokirala ulazak Crne Gore u Uniju i naše puno članstvo - kaže Papović.
<h2>Naredna godina ključna</h2>
Zaključak rasprave, u kojoj je učestvovao i Tomas Haglajtner, direktor Odeljenja za strategiju proširenja pri Evropskoj komisiji, jeste da se napokon, 22 godine od famoznog „obećanja iz Soluna“, kojim je svim zemljama regiona pružena evropska perspektiva, u procesu približavanja punopravnom članstvu nešto događa.
Nikola Ksavijeref iz DGAP-a smatra da će 2026. biti ključna u ovom procesu, i to ne samo zbog kretanja u samim državama kandidatima, nego i unutar same Unije, pri čemu se ukazuje na izbore u Mađarskoj.
- Mislim da sljedeća godina može definisati, ne samo za Crnu Goru nego i za ostale zemlje, postoji li uopšte šansa za članstvo, kao i pitanje modaliteta kojim će se taj proces odvijati - kazao je Ksavijeref.

Dok se Crna Gora nada brzom ulasku u EU, zvanični Berlin previđa cijeli region?

Srbija je najlošije rangirana zemlja Zapadnog Balkana prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu, dok se Crna Gora nalazi na 10. mjestu.
Nalazi se na četvrtom mestu, od 44 evropske zemlje koje su analizirane.
Lošije rangirane su jedino Rusija, Ukrajina i Italija.
Godišnje izvještaje o Indeksu organizovanog kriminala objavljuje Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), organizacija civilnog društva sa sedištem u Ženevi.
Prema ovogodišnjem, izvještaju za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina (BiH) je na šestom mjestu. Podaci za Kosovo nisu objavljeni.
Globalni indeks organizovanog kriminala procjenjuje nivo kriminala i otpornost na organizovani kriminal u 193 države svijeta.
Izvršni direktor GI-TOC, Mark Šov ukazao je na to da organizovani kriminal "potkopava demokratiju, suverenitet država, pa čak i međunarodni mir i bezbjednost".
- Globalni indeks organizovanog kriminala nije samo alat za mjerenje kriminala: on je ogledalo koje reflektuje šta se dešava unutar država i međunarodnog sistema - poručio je Šov.
<h2>"Kavački i škaljarski klan - ključan uticaj na kriminalni pejzaž Crne Gore"</h2>
Kada je riječ o nivou otpornosti na kriminal, Crna Gora je na 37. mjestu.
U izvještaju se podvlači da je Crna Gora dom dvije dominantne mafijaške grupe – kavačkog i škaljarskog klana, koji imaju značajan uticaj na kriminalni pejzaž zemlje.
Napominju da se njihove operacije protežu širom Crne Gore, ali i u druge države.
- Uprkos pojačanim naporima policije, uključujući hapšenja ključnih članova, ove grupe i dalje kontrolišu kriminalna tržišta kroz regrutovanje novih članova, čak i u zatvorima - piše u izvještaju.
Glavni izvori prihoda klanova su trgovina kokainom i pranje novca, pri čemu Europol procjenjuje da kontrolišu najmanje 30 odsto kokaina koji iz Južne Amerike stiže u Evropu, navodi se.
Klanovi, dodaje se, održavaju jake veze sa kriminalnim organizacijama u EU, Latinskoj Americi i na Zapadnom Balkanu, dok luke Bar i Kotor predstavljaju ključne ulazne tačke za šverc kokaina.
- Dodatno, bave se iznudom i reketiranjem, koristeći nasilje i zastrašivanje za očuvanje svojih kriminalnih aktivnosti, što je dovelo do eskalacije sukoba i porasta broja ubistava između klanova - piše u izvještaju uz napomenu da je Crna Gora među zemljama sa najviše incidenata sa vatrenim oružjem u regionu.
Autori izvještaja ukazuju i da su procurjele enkriptovane komunikacije otkrile kako se kriminalni prihodi koriste za političku zaštitu i uticaj na pravosuđe i policiju.
- Akteri povezani sa državom održavaju duboke veze sa organizovanim kriminalom, olakšavajući nezakonite aktivnosti kroz korupciju i regulatorne slabosti - navodi se u izvještaju.
Dodaju da su visoki zvaničnici bili umiješani u transnacionalne kriminalne aktivnosti, uključujući trgovinu drogom, ilegalnu trgovinu duvanom i nelegalnu seču šuma.
- Iako se sprovode istrage i hapšenja, stalna umiješanost državnih zvaničnika slabi efikasnost organa reda - zaključuju i ukazuju na dokaze o miješanju kriminalnih grupa u izbore u Crnoj Gori.
Takođe napominju i da privatni sektor u Crnoj Gori omogućava rad organizovanog kriminala, naročito kroz trgovinu nekretninama i finansijske kriminalne aktivnosti.
Osim toga, ističe se da je finansijski kriminal u Crnoj Gori duboko ukorijenjen i da ga karakterišu loše upravljanje javnim sredstvima, nepravilnosti u finansiranju političkih aktivnosti i korupcija velikih razmjera.
- Nepravilnosti u korišćenju sredstava EU i prevare u procesima privatizacije dodatno ističu sistemske slabosti u finansijskom sektoru - dodaje se.
Takođe, izvještaj pokazuje da je trgovina ljudima i dalje prisutan problem u Crnoj Gori.
Posljednjih godina među žrtvama je zabilježen značajan porast broja ruskih državljanki i državljana, navedeno je.
Pored toga, romska djeca često bivaju prisiljena na prosjačenje i nelegalna vjenčanja, dok nadležni često takve slučajeve tretiraju kao "kulturnu praksu".
Zaključak je i da bezbjednost granica predstavlja izazov, s obzirom na to da Crna Gora služi kao ključna tranzitna tačka za razne ilegalne aktivnosti.
Autori izvještaja napominju da uprkos obavezama da se suzbije organizovani kriminal i korupcija, političke podjele i nestabilnosti i dalje ometaju efektivno upravljanje i sprovođenje zakonodavnih reformi.
Takođe ističu da visoko-profilisane oslobađajuće presude u slučajevima pranja novca izazivaju zabrinutost u vezi sa nezavisnošću pravosuđa i kvalitetom istraga.
<h2>"U Srbiji ključni državni akteri"</h2>
Po nivou kriminala u vrhu, po otpornosti na kriminal pri dnu liste - na 35. poziciji od 44 analizirane evropske države Globalnog indeksa.
U Srbiji "državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala", ocijenili su autori izvještaja, ukazujući da političke elite navodno utiču na ključna kriminalna tržišta.
Dodaju da korupcija unutar državnih institucija olakšava i nezakonite finansijske transakcije i štiti kriminalne poslove, te da su "visoki državni zvaničnici povezivani s ozloglašenim figurama iz svijeta organizovanog kriminala".
- Srbija ostaje jedno od glavnih čvorišta krijumčarenja na Zapadnom Balkanu - napominje se.
Takođe, prema izvještaju, Srbija predstavlja sastavni dio rute za krijumčarenju heroina ka zapadnoj Evropi, dok srpske kriminalne mreže igraju značajnu ulogu u globalnom krijumčarenju kokaina.
Izvještaj podvlači i da je ova zemlja "domaćin nekoliko mafijaških grupa" koje, uprkos hapšenjima ključnih članova, i dalje dominiraju različitim segmentima evropske trgovine drogom.
- Navijačke grupe fudbalskih klubova takođe su uključene u kriminalne aktivnosti, pružajući logističku podršku za krijumčarske operacije i učestvujući u paravojnim aktivnostima - dodaju.
Spominje se i u kontekstu trgovine oružjem.
Srbija je, navode, tranzitna zemlja u toj trgovini, pri čemu oružje koje potiče iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i iz Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i potencijalno Ukrajine - prolazi kroz Srbiju ka zapadnoj Evropi.
- Kriminalne mreže sa Kosova, iz Albanije i Srbije olakšavaju ovu trgovinu, dok su korumpirani državni zvaničnici navodno bili umiješani u ilegalne pošiljke oružja - ističe se.
Dodaje se i da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen "porast krijumčarenja oružja iz Srbije na Kosovo, uključujući oružje vojnog tipa".
Autori Globalnog indeksa bave se i ulogom Srbije u trgovini ljudima.
- Izvještaji ukazuju da su pojedinci iz vlasti i policije umešani u prinudni rad, trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije i krijumčarenje oružja velikih razmjera, uz minimalnu odgovornost - navodi se.
Spominju se i rastuće veze sa Rusijom, Kinom i zalivskim državama koje "izazivaju zabrinutost zbog netransparentnosti stranih ulaganja i infrastrukturnih projekata". To, kako se ističe, podstiče sumnje na korupciju.
Finansijski kriminal u Srbiji veoma je ukorijenjen, ocjenjuje se i dodaje da su u njih "često umiješani visoki državni zvaničnici".
Privatni sektor u Srbiji, navodi se u izvještaju, duboko je ispreplijetan s organizovanim kriminalom - "veliki broj preduzeća posluje pod uticajem visokih političkih funkcionera", zbog čega "dobijaju povlašćen tretman u tenderima i investicijama, često služeći kao posrednici za tokove nezakonitog novca".
S druge strane, napominju, preduzeća koja nisu povezana s političkim krugovima trpe stalne pritiske i inspekcije.
Ukazuju i da vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) ima značajan uticaj na javne institucije, medije i izborni proces, što doprinosi sumnjama u demokratsko upravljanje.
U Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu navode i da se organizovane kriminalne grupe u Srbiji koriste za zastrašivanje političkih protivnika i manipulaciju izbornim procesima.
Pored toga, dodaje se da politička elita posjeduje gotovo neograničenu moć, a da javnost na drugoj strani ima nizak stepen povjerenja u demokratske institucije.
U tom kontekstu, zaključuje se i da "široko rasprostranjeni protesti odražavaju nezadovoljstvo upravljanjem".
Globalni indeks bavi se i korišćenjem bezbjednosnih službi u političke svrhe u Srbiji.
Takvo korišćenje, "zajedno sa izvještajima o vezama između pripadnika organa reda i grupa organizovanog kriminala", dodatno je, kažu, "smanjilo povjerenje javnosti".
- Iako je Srbija uspostavila antikorupcijske agencije i uvela mjere za unapređenje odgovornosti, njihova efikasnost je oslabljena slabim sprovođenjem, nedostatkom resursa i institucionalne nezavisnosti - jedan je od zaključaka.
Napominje se i da slučajevi korupcije i organizovanog kriminala često ne dovode do osuđujućih presuda.
<h2>"Korupcija prisutna na svim nivoima vlasti u BiH"</h2>
Kada je riječ o otpornosti na kriminal BiH je među najniže rangiranim zemljama – na 42. mjestu.
Državni akteri uključeni u kriminal imaju ključnu ulogu u omogućavanju organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, piše u izvještaju.
- Korupcija je prisutna na svim nivoima vlasti, a visoki zvaničnici su povezani sa trgovinom drogom, finansijskim kriminalom i nezakonitom eksploatacijom prirodnih resursa - ističe se u izvještaju.
Podsjećaju da su nekim od vodećih političkih ličnosti uvedene međunarodne sankcije zbog njihovog doprinosa korupciji i podrivanja državnih institucija.
Autori izvještaja ukazuju i na to da su neki policijski službenici uhapšeni zbog direktnog učešća u švercerskim operacijama, dok su političari koristili svoj uticaj kako bi zaštitili kriminalne mreže.
Kao poseban problem, podvlači se trgovina ljudima. Autori izvještaja napominju da su žene i djevojke izložene su seksualnoj eksploataciji, dok su romska djeca često žrtve prinudnog prosjačenja, seksualne trgovine i kućnog ropstva.
Dodaju i da je krijumčarenja migranata duboko ukorijenjeno, te da BiH predstavlja ključnu tranzitnu tačku duž balkanske migrantske rute, a da korupcija među pripadnicima granične policije dodatno pogoršava problem.
- Ovo tržište je usko povezano s krijumčarenjem oružja, pri čemu izvještaji ukazuju da kriminalne organizacije prodaju oružje migrantima uključenim u mreže krijumčarenja - napominje se.
Rat u Ukrajini, dodaje se, doveo je do porasta trgovine oružjem, pri čemu oružje iz BiH, uprkos regulatornim ograničenjima, navodno dospijeva u zone sukoba.
Napominju i da zemlja funkcioniše kao tranzitni centar za kokain iz Južne Amerike namijenjen zapadnoevropskom tržištu.
U izvještaju se ocjenjuje i da strani akteri imaju značajan uticaj na organizovani kriminal u zemlji, iskorišćavajući slabu kontrolu granica i podijeljen politički sistem.
- Regionalne kriminalne organizacije iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Albanije imaju snažno prisustvo, sarađujući sa lokalnim akterima u švercu droge i oružja - dodaje se u dokumentu.
Pored toga, turski, saudijski i zapadnoazijski akteri uključeni su u ilegalne finansijske šeme, dok grupe koje podržava Rusija koriste političku bliskost bh. entiteta Republike Srpske sa Moskvom, za jačanje uticaja.
Ističe se da je finansijski kriminal je rasprostranjen u Bosni i Hercegovini, da mnoge privatne kompanije služe kao posrednici u pranju novca i finansijskim prevarama, a da preduzeća u vlasništvu politički povezanih osoba imaju povlašćen položaj u postupcima javnih nabavki.
Kao jedan od rasprostranjenih problema podvlači se i nezakonita sječa šuma u koju su, kako navode, često umiješane političke elite i lokalni zvaničnici.
Dodaju i da se nezakonita eksploatacija uglja i drveta takođe sprovodi uz podršku političkih figura koje izdaju lažne dozvole u zamjenu za mito.
Zaključuje se da se BiH suočava sa stalnim izazovima u oblasti političkog upravljanja, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a da podijeljen politički pejzaž zemlje, posebno secesionističke politike RS i njeno odbijanje da poštuje institucije na državnom nivou, dodatno komplikuju upravljanje.
Takođe u izvještaju Globalnog indeksa organizovanog kriminala navedeno je da se pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini suočava sa neefikasnošću, političkim miješanjem i neujednačenom primenom zakona, što otežava efikasno procesuiranje organizovanog kriminala i korupcije.
Posebno je, smatraju, problematična praksa otkupa zatvorskih kazni do godinu dana.

Tag: jakov-milatovic

Milatović: Ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji do Samita EU - Zapadni Balkan 1. juna

Milatović: Samit EU-Zapadni Balkan 2026. poruka povjerenja u državnu stabilnost, naša obaveza da završimo posao

Milatović: Sa Cetinja je proistekla ideja o slobodi Crne Gore, u vremenima najtežih iskušenja stajalo je na braniku slobode i pravde

Milatović: Njegoševa misao je podsticaj da gradimo Crnu Goru koja okuplja i ujedinjuje

Milatović: Ovogodišnje laureatkinje brane vrijednost prostora kao zajedničkog resursa, kulture kao temelja identiteta i društvene odgovornosti kao najvišeg izraza patriotizma

Krivokapić pisao Spajiću i Milatoviću: Pokrenite obnovu kapele na Lovćenu, to je naša višestruka obaveza

Milatović: Mladi ključni partner u razvoju moderne Crne Gore

Kabinet Milatovića: Evidentna šira podrška izboru Vučinić za sutkinju Ustavnog suda, može ujediniti podršku različitih političkih opcija i stručne javnosti

Crnogorski PEN: O sramnom progonu Sretena Vujovića i grupe građana obavijestićemo relevantne svjetske organizacije

Kalezić: Predsjednik i premijer biraju da ne govore o detaljima iz Izvještaja EK koji bi trebalo svakog građanina da zabrinu

Milatović: Ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji do Samita EU - Zapadni Balkan 1. juna

U EU raste broj novih firmi

Budućnost domaćin Esbjergu

Pretresom u Andrijevici pronađena municija, protiv osumnjičenog slijedi krivična prijava

PRATITE TVe UŽIVO