Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dosljedno usklađuje svoju vanjsku politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. U skladu s tim, naša država poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Kraljevine Danske - poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je, u svjetlu posljednjih dešavanja, dodao i da Crna Gora podržava nastavak dijaloga i pronalaženje održivih rješenja među NATO saveznicima, s ciljem da Arktik ostane prostor stabilnosti i saradnje.
- To je od suštinskog značaja za kredibilitet i snagu Alijanse, čija je punopravna članica i Crna Gora već skoro deset godina - naglasio je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Milatović, kako je podvukao, očekuje da Vlada Crne Gore zauzme jasne i dosljedne stavove kako po ovom, tako i po drugim važnim geopolitičkim pitanjima.
- Vođenje vanjske politike zahtijeva jasnu strategiju, kontinuitet i odgovornost, uz transparentnu komunikaciju prema domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima - decidan je on.
Nesumnjivo je, kako je rekao, da se radi o jednom od najvećih izazova sa kojima se NATO savez suočio od svog osnivanja.
- Prvenstveno zbog njegovog unutrašnjeg karaktera - naglasio je Milatović.
Istakao je i da ne smijemo izgubiti iz vida da je regionalna saradnja temelj naše vanjske politike, i da su i brojna dešavanja u svijetu &nbsp;još jednom pokazala nemjerljivu važnost dobrosusjedskih odnosa za stabilnost i prosperitet jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013520997098356759%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Milatović: Poštujemo pravo Grenlanda na samoodređenje i da bude dio Danske, Vlada da zauzme jasne stavove o važnim geopolitičkim pitanjima

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se Ustavnom sudu i zatražio da se izjasni o ustavnosti i zakonitosti daljeg vršenja funkcije sutkinje Desanke Lopičić, nakon što ona 23. januara 2026. godine ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
- Kao što Vam je poznato, postupajući po obavještenju Ustavnog suda Crne Gore, akt broj 555/25 od 26. juna 2025. godine, raspisao sam i sproveo postupak predlaganja Skupštini Crne Gore kandidata za sudiju Ustavnog suda koji će zamijeniti doskorašnju sutkinju Desanku Lopičić. Taj akt se nalazi u skupštinskoj proceduri i biće sprovedeno drugo glasanje o kandidatu kojeg sam predložio- &nbsp;navodi se u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko.
Napominje da je, u međuvremenu, sutkinji Lopičić istekao dvanaestogodišnji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skupština Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije. Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, čija je ustavnost, u najmanju ruku, upitna, Skupština Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu dana.
- Međutim, na osnovu uvida u Vaš akt broj 962/24-1 od 11. decembra 2024. godine, koji ste uputili Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, može se konstatovati da gospođa Lopičić 23. januara 2026. godine navršava 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime ispunjava uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Podsjećam da je, na osnovu istog akta i pozivajući se na istovjetne razloge, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore u decembru 2024. godine zaključio da je bivša sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju, nakon čega je predsjednik Skupštine Crne Gore konstatovao prestanak njene funkcije- kazao je Milatović.
Kako ističe, imajući u vidu ustavnu obavezu Ustavnog suda u pogledu obavještavanja Skupštine Crne Gore o činjenicama koje se odnose na nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje sudija tog suda, a u kontekstu pomenutog stava Skupštine Crne Gore koji je zauzet prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović, cijeni da je opravdano da Ustavni sud razmotri sljedeće:
- da li 23. januara 2026. godine nastupaju okolnosti koje mogu uticati na dalje izvršenje odluke Skupštine Crne Gore od 28. decembra 2025. godine, kojom je omogućeno sutkinji Lopičić da, bez obzira na istek ustavnog mandata i konstatovan prestanak funkcije od strane Skupštine, nastavi da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda;
- da li se stiču uslovi da o utvrđenim činjenicama obavijestite Skupštinu Crne Gore, kako bi taj državni organ preispitao dalju pravnu održivost odluke od 28. decembra 2025. godine, tj. preispitao da li gospođa Lopičić može obavljati poslove sudije Ustavnog suda i nakon ispunjenja uslova za starosnu penziju.
- Ukazujem na dodatnu činjenicu da je bivša sutkinja Đuranović u momentu penzionisanja bila sudija u punom ustavnom mandatu, za razliku od trenutne situacije sa gospođom Lopičić, kojoj je zbog isteka mandata već konstatovan prestanak sudijske funkcije od strane Skupštine Crne Gore- poručio je predsjednik.
Nesporno je, navodi Milatović, da sve navedeno može imati negativne posljedice po vladavinu prava, ukoliko Skupština Crne Gore ne bude dosljedno pratila ranije zauzete stavove. Naime, ukoliko je bivšoj sutkinji Đuranović prekinut Ustavom utvrđeni mandat zbog nastupanja razloga koji se odnose na ispunjenje uslova za starosnu penziju, onda bi dalje obavljanje funkcije sudije Ustavnog suda od strane bivše sutkinje kojoj je već konstatovan prestanak funkcije, a nakon ostvarivanja zakonskih uslova za starosnu penziju, dovelo u pitanje djelovanje i Ustavnog suda i Skupštine Crne Gore.
Milatovič je poručio da je uvjeren da će Ustavni sud uzeti u obzir sve navedeno, posebno imajući u vidu da je, shodno odredbi člana 149 stav 3 Ustava Crne Gore, Ustavni sud nadležan da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i da o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavještava Skupštinu.
- Cijenim da je veoma važno da kroz mehanizme institucionalne saradnje jačamo načelo vladavine prava u Crnoj Gori, unapređujemo pravnu sigurnost i obezbjeđujemo konzistentnost u djelovanju državnih organa. Stoga je neophodno da svaku negativnu praksu koja narušava ostvarivanje navedenih ciljeva jasno prepoznamo i, u okviru utvrđenih ustavnih i zakonskih nadležnosti, efikasno eliminišemo iz pravnog i institucionalnog poretka”, stoji u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio Ustavnom sudu- zaključuje se u saopštenju Predsjednika

Milatović zatražio izjašnjenje Ustavnog suda o statusu sutkinje Lopičić

Nedavno je podnio ostavku – nakon toga je saslušan u tužilaštvu. Dejan Vukšić, savjetnik predsjednika države koji je pred Novu godinu napustio tu funkciju, dao je u subotu izjavu Centru bezbjednosti Kotor, saznaje Televizija E.&nbsp; Nakon što je Vukšić saslušan, na potezu je Tužilaštvo koje treba da cijeni osnovanost tri krivične prijave koje je protiv njega podnijela Mirjana Pajković direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda. DUGOTRAJNI SUKOB Privatni sukob dvoje državnih službenika, Vukšića, koji je kao direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost trebao da štiti sigurnost države i Pajković, koja bi trebalo da se bavi zaštitom ljudskih prava kulminirao je krajem prošle godine. Direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda u krivičnoj prijavi optužila je tadašnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića da joj je prijetio, zloupotrebljavajući službeni fiksni telefon kabineta predsjednika, a na svojim društvenim mrežama objavila je uvrjedljive i prijeteće poruke koje joj je slao. Policiji su podnešene tri krivične prijave, posljednja 5. januara zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja, fotografije na kojoj je Pajković. Nije do sada bilo reakcije tužilatva... PRIJAVA O VUKŠIĆEVIM ZLOUPOTREBAMA U prijavi se Pajković poziva i na Vukšićevu izjavu iz jula prošle godine za Televiziju Adria.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260118230112_e04bae95040b7e8f980044c8f78ac2f6e92df45492dd7cdfb05c08757798bf0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260118230112_e04bae95040b7e8f980044c8f78ac2f6e92df45492dd7cdfb05c08757798bf0f" data-rendition-name="original" width="981" height="696" loading="lazy" alt="PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković"> <figcaption>PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi prosto željeli da im se znaju neke lične stvari, znate kakva je javnost oni će to malo kritički, neće da kažu pusti to što je ovaj nezakonito pribavio nego daj da ja vidim što si ti tamo radio, iako ne pričamo o stvarima koji su predmet izvršenja krivičnog djela, nego su razne stvari bile i montirane - kazao je Vukšić za tu televiziju u julu prošle godine. Očito je, kako tvdri Pajković, da dugogodišnji advokat, kasnije čelnik ANB-a i savjetnik predsjednika Milatovića pokušao da – nezakonito, a svjestan postupaka – iskoristi informacije koje je, po prirodi službe, dobijao kao čelnik Agencije.&nbsp; BRUKA U DRŽAVNOM VRHU Dejan Vukšić je od juna 2023. godine do kraja decembra 2025. godine, kada su objavljene kompromitirajuće poruke, obavljao funkciju savjetnika za bezbednost i odbranu Predsjednika države. Prethodno je od decembra 2020. godine do maja 2022.godine bio na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Pajković vjeruje da je položaj direktora Agencije iskoristio i određenim tehničkim sredstvima došao do pismene dokumentacije koja je zvanično bila uništena, a koja je kompromitujuća i nije predmet krivičnog djela. - Dejan Vukšić raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, što i sam priznaje u emisiji, te da je istim prijetio meni kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji. Sumnjam da je zloupotrebom autoriteta koji je imao medju službenicima neovlašćeno pribavljao podatke o mom kretanju, dok su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost vršili nadzor nad drugim licem, i poruke koje sam razmenjivala sa tadašnjim ministrima i direktorima - navodi se u krivičnoj prijavi Pajković. SKANDAL BEZ KRAJA&nbsp; Da nije sve u uvrjedljivim i ponižavajućim ličnim porukama dvoje državnih službenika - koji bi trebalo da budu uzor a ne predmet skandala - pokazuju i navodi iz prijave protiv Vukšića u kojima Pajković navodi da je u novembru prošle godine predala kandidaturu kod presjednika države za Zaštinicu ljudskih prava i sloboda. - Služba Predsjednika države nije dala saopštenje ko su prijavljeni kandidati niti prilikom objavljivanja izabranog kandidata ko su još bili prijavljeni kandidati, čime je javnost neopravdano ostala uskraćena za informaciju i davanje podrške. Isto ukazuje da je Presjednik države bio doveden u zabludu očigleno od strane svog Savjetnika da nijesam dobar kandidat. Sumnje su potvđene njegovim nezakonitim, neovlašćenim izjavama u medijima - piše u krivičnoj prijavi. Podsjetimo, nakon što je Pajković objavila prijeteće poruke koje joj je Vukšić, savjetnik predsjednika za medije rekao da je ona bliska Kavačkom klanu i da radi za mafiju. Nepoznato je kako neko ko je bio na čelu najvažije službe za nacionalnu bezbjednost nije znao da mu intimni prijatelji rade za mafiju sve dok se nijesu počeli javno obračunavati, baš kao što je nepoznato kako je u očima Mirjane Pajković najveći gospodar Crne Gore, kako je u jednoj anketi nazvala Vukšića, stigao do progonitelja I neprijatelja. . Ili je, jednostavno, želja za funkcijama I moći pokvarila idilu među dva državna službenika?!&nbsp;

Marija Arnautović

1250x600

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

U trenucima izrazito povećanih globalnih neizvjesnosti, u kojima se stavovi ključnih strateških saveznika naše zemlje, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, sve češće razilaze, Crna Gora mora dodatno ojačati fokus na ono što je u njenim rukama, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.&nbsp;
To su, kako je naveo na mreži X, društvena kohezija, stabilne institucije i povjerenje među građanima. &nbsp;
Takav fokus, ističe Milatović, podrazumijeva potpuno otvoren i iskren dijalog o svim važnim pitanjima, ali i jasnu odgovornost svih političkih aktera.&nbsp;
- U ovom trenutku nema prostora za političku tvrdoglavost niti za djelovanje vođeno uskim partijskim ili ličnim interesima. Državni interes mora biti iznad svega - naglasio je on.
Iskustvo uči, kaže Milatović, da je Crna Gora najjača onda kada razumije sopstvenu raznolikost kao prednost, a ne kao izvor podjela.
- Mi smo jedni drugima najbliži, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili jezičku pripadnost, i ta činjenica mora biti polazna tačka svake odgovorne politike - naglasio je predsjednik države.
Crna Gora je, poručuje, naša zajednička kuća i njena stabilnost i napredak zahtijevaju, kako kaže, ozbiljan rad, dosljednost i zajednički cilj.
- Vrijeme je da se oko tog cilja okupljamo dosljedno i odgovorno, svjesni da se stabilna država gradi dugoročnim i promišljenim odlukama - zaključio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2012813316804968785&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Nema prostora za političku tvrdoglavost i usko partijske ili lične interese, državni mora biti iznad svega

Pozivamo Skupštinu Crne Gore da bez odlaganja stavi na dnevni red donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Ako neko misli da ovaj zakon nije prioritet neka to, dodaje on, jasno kaže građanima i porodicama žrtava.
- Ono što je sigurno jeste da vremena za čekanje više nema - decidan je Milatović.
Danas je 34 godine od kada je Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti. Deklaracija je, ističe Milatović, obećanje države da će ispraviti veliku nepravdu prema ljudima koji su bili proganjani, mučeni i osuđeni bez suđenja zbog političkog stava.
- Nažalost, trideset četiri godine kasnije, država nije ispunila obećanje. Nema rehabilitacije, nema pravde za ljude i njihove porodice kojima je oduzeto dostojanstvo. Nema izvinjenja, ni ispravljanja nepravde koja traje osam decenija. Neodgovoran odnos institucija šalje poruku da se nepravda isplati ako dovoljno dugo traje - naveo je on.
Predsjednik Jakov Milatović je 26. februara 2025. godine podnio Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora. Njegovu inicijativu su podržali potomci Golootočana, kao i veliki broj predsjednika opština i skupština opština u Crnoj Gori.
- Naglašavamo da ovo nije politička tema. Ovo je pitanje ljudskog dostojanstva i elementarne pravde u državi. U uređenoj Crnoj Gori zakoni moraju biti jači od ćutanja, straha i starih navika da se stvari guraju pod tepih - zaključio je Milatović.

Milatović: Skupština da na dnevni red stavi obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih...

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obavio je 14. i 15. januara 2026. godine intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda Crne Gore.
On je 28. novembra 2025. godine raspisao Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore.
23. decembra utvrdio je listu na kojoj su &nbsp;kandidati: glavni administrator u Opštini Herceg Novi Nenad Đorđević, sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović, glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore u oblasti zaštite prava djeteta, mladih i socijalne zaštite Milica Kovačević, sudija Višeg suda u Bijelom Polju Almir Muratović, načelnica u Direkciji za organizaciju pravosuđa - Direktorat za pravosuđe u Ministarstvu pravde Crne Gore Nataša Radonjić, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Jelena Ružičić, sutkinja Višeg suda u Podgorici Marija Bošković, sudija Višeg suda u Podgorici Marko Blagojević, sudija Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović, predsjednik Osnovnog suda u Rožajama Mirsad Mujević.
- Posebna komisija, koju je obrazovao Predsjednik Crne Gore, utvrdila je da svi prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda, koji su utvrđeni Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova za izbor i rezultata razgovora sa kandidatima, predsjednik Milatović će dostaviti predlog za izbor sudije Ustavnog suda Skupštini Crne Gore.

Milatović obavio intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je tokom boravka u Briselu, povodom Samita EU–Zapadni Balkan, da Evropska unija može da primi Crnu Goru bez promjene načina odlučivanja, te da je cilj jasan: punopravno članstvo do 2028.
Nove države koje bi se u budućnosti pridružile Evropskoj uniji mogle bi ostati bez punog prava glasa unutar Unije, prema planu o kojem se sve češće govori u Briselu.
Kako piše Politico, evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavila je da bi se u februaru ili martu pred aktuelnim članicama EU mogla naći reforma procesa proširenja ovog bloka.
Crnogorski predsjednik je u izjavi za Politiko kazao da je smo najnapredniji kandidat, te da je cilj početak izrade Ugovora o pristupanju i članstvo do 2028.
Milatović je naveo i da očekuje početak izrade Ugovora o pristupanju.
- Crna Gora je najnaprednija zemlja-kandidat za članstvo u EU i očekujemo da budemo 28. članica 2028. godine. EU je prije Brexita imala 28 članica, nakon ulaska Crne Gore opet će ih biti 28, zato nije potrebna unutrašnja reforma Unije da bismo postali članica - istakao je Milatović.&nbsp;
Prema toj reformi – ili barem prema informacijama koje su za sada dostupne – države koje bi u budućnosti postale članice EU ne bi odmah imale puno pravo odlučivanja, odnosno ne bi imale pravo veta na ključne odluke koje se donose unutar Unije.
Reforma bi bila predstavljena kao dio šireg paketa promjena unutar EU, s ciljem da se riješi jedan od najvećih problema Unije – mogućnost blokade odluka od strane pojedinih država članica.
Prije svega se misli na Mađarsku, koja često prijeti vetom na odluke na nivou EU, naročito u kontekstu politike prema Ukrajini i Rusiji. Iako je mađarski premijer Viktor Orban u više navrata odustajao od blokada, uglavnom nakon određenih ustupaka iz Brisela, zabrinutost zbog takvih situacija i dalje postoji.
Ideja dijela evropskih zvaničnika jeste da nove članice dobiju pravo glasa, ali bez mogućnosti blokiranja odluka, sve dok se ne reformiše postojeći sistem odlučivanja u EU.
Države koje su trenutno najbliže članstvu imaju različite stavove o ovom prijedlogu. Premijer Albanije Edi Rama rekao je za Politico da je riječ o „dobroj ideji“ i da je njegova zemlja „otvorena“ za takav pristup.
Bivša predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili takođe je navela da bi podržala ovu ideju, ističući da ju je zagovarala i dok je bila na čelu države.
S druge strane, Ukrajina i Crna Gora protive se ovakvom rješenju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da „članstvo mora biti potpuno“.
Cjelovit prijedlog reforme najvjerovatnije će biti poznat u narednim mjesecima, a da bi bio usvojen i sproveden, moraće da dobije podršku svih 27 postojećih država članica Evropske unije.

EU razmatra ograničavanje prava glasa za nove članice; Milatović protiv: Punopravno članstvo do 2028.

Bilateralni odnosi Crne Gore i SAD počivaju na čvrstim temeljima partnerstva, zajedničkih vrijednosti i međusobnog povjerenja, poručeno je na sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Milatović je Rajzing Ranjke danas primio u oproštajnu posjetu.
Predsjednik Milatović zahvalio je ambasadorki Rajnke na njenom predanom i posvećenom angažmanu, kao i na dugogodišnjoj podršci SAD procesu sveukupnog demokratskog i institucionalnog razvoja Crne Gore.&nbsp;
- Posebno je istaknuta kontinuirana pomoć SAD u jačanju kapaciteta crnogorskih institucija, unapređenju vladavine prava, reformi pravosuđa i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije - saopšteno je iz Kabineta predsjednika države.
Na sastanku je istaknuta spremnost za dalji razvoj saradnje i unapređenje ekonomskih veza kroz mehanizam Ekonomskog dijaloga.
Tokom razgovora, istaknut je značaj bliske saradnje Crne Gore i SAD kao saveznica u okviru NATO-a.&nbsp;
Milatović je pozdravio napore američkog predsjednika Trampa usmjerene ka postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije, naglašavajući da dijalog i diplomatski angažman predstavljaju ključne preduslove za trajan i održiv mir.
<h4>- Zajednički je ocijenjeno i da će predstojeće učešće predsjednika na Nacionalnom molitvenom doručku početkom februara u Vašingtonu doprinijeti unapređenju sveukupnih crnogorsko-američkih odnosa - navedeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.</h4>

Milatović-Rajnke: Odnosi Crne Gore i SAD počivaju na čvrstim temeljima partnerstva, zajedničkih vrijednosti i međusobnog povjerenja

Situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata za sudije Ustavnog suda koje je predložio predsjednik države Jakov Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini. Otkriva kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. Problem se može posmatrati i sa aspekta odnosa parlamenta prema predsjedniku države. Pri tome, ne mislim na odnos prema predsjedniku lično. Radi se o odnosu prema funkciji predsjednika države, kazao je u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/draskovic-za-pobjedu-izbor-sudija-nije-politicka-trgovina-vec-ustavna-obaveza">Pobjedu </a>bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Dragoljub Drašković.
Stvar se, prema njegovim riječima, mora sagledavati mnogo šire, prije svega, kao odnos najviših državnih organa.
- Skupštine, koja vrši zakonodavnu vlast, i predsjednika države koji predstavlja Crnu Goru, ali ima i neka ovlašćenja izvršne vlasti, pored cijelog niza niz drugih, „tradicionalnih“ nadležnosti, kao što je i ta ova da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda - kaže Drašković.
On potvrđuje činjenicu da su prilikom posljednjih izbora sudija Ustavnog suda predsjednikovi prijedlozi dosta dugo čekali na postupak u Skupštini.
- Bez jasnog, opravdanog ili javno saopštenog razloga za to. Da bi se zatim na jednom od glasanja čak prvo glasalo o kandidatu Ustavnog odbora, iako je prijedlog predsjednika mnogo ranije prispio u Skupštinu. Slučajno ili ne, kandidat koga je predložio predsjednik tada nije dobio potrebnu većinu - ponovio je Drašković.
Dodaje da postupak izbora sudija Ustavnog suda od Skupštine ne znači da se postupak mora uvijek i završiti izborom.
- Bilo da se radi o kandidatima koje je predložio Ustavni odbor, bilo o onim koje je predložio predsjednik države - kazao je Drašković i dodao da neizbor sudija uvijek ima negativne posljedice.
Prema njegovim riječima, negativne posljedice su očigledne u situacijama kada, zbog nedovoljnog broja sudija koji čine kvorum potreban za odlučivanje, a kakvih je do sada više puta bilo, prijeti blokadom rada institucije Ustavnog suda i nemogućnošću ostvarivanja njene osnovne funkcije, a to je zaštita ustavnog poretka u cjelini i ljudskih prava i sloboda.
- Posebno, neizborom sudija usporava se ostvarivanje načela vladavine prava na kojem je, između ostalog, prema Ustavu država Crna Gora zasnovana - istakao je Drašković.
On je ponovio da situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata koje je predložio predsjednik Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini.
- Otkriva, zapravo, kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. O kandidatu koga je predložio Ustavni odbor političke partije parlamentarne većine prilično lako postižu dogovor, političkim kalkulacijama i međusobnim ustupcima - podsjetio je bivši predsjednik Ustavnog suda.
Drašković dodaje da je više puta do sada govorio o tome na osnovu kojih kriterijuma se sudije zapravo biraju.
- Da li je to stručnost, znanje i iskustvo, javno djelovanje i sve druge pozitivne profesionalne i moralne komponente ličnosti kandidata koje ga čine istaknutim pravnikom? Iii su ipak odlučujuća neka druga mjerila? Npr. naklonjenost ideološkoj liniji političkih krugova i povezanost sa određenim političkim strukturama - ponavlja Drašković niz pitanja koja se otvaraju na ovu temu.
Odgovor na pitanje zašto se poslanici ne odlučuju za kandidate koje predlaže predsjednik države Drašković smatra da treba tražiti u postavci političkih aktera.
- Dogovor o glasanju za kandidate koje predlaže predsjednik države očigledno ide teže. U podsvijesti je prisutno da su to kandidati nekog drugog, van parlamenta i njegove većine, pa makar to bio i predsjednik države - kaže Drašković uz ocjenu da je takvo rezonovanje neprimjereno praksi demokratskog parlamentarnog života u bilo kojem modernom ustavnom sistemu. 
Posebno što se radi o izboru kadra i stvaranju uslova za normalno funkcionisanje najviše institucije u državi, smatra on.
Prema njegovim riječima, svi predloženi kandidati, bilo od Ustavnog odbora ili od predsjednika države, moraju imati isti status u svakom segmentu i svakom momentu postupka izbora u Skupštini.
Drašković ističe da se sve nadležnosti Skupštine, pa i izbor sudija Ustavnog suda, moraju vršiti strogo u skladu sa principima utvrđenim u preambuli i Osnovnim odredbama Ustava, prije svega temeljnim utvrđenjem vladavine prava kao jednom od osnovnih vrijednosti države.
- Odnos vlasti, u sistemu podjele vlasti u Crnoj Gori, prema Ustavu počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Taj ustavni princip mora biti zastupljen i poštovan u svim slučajevima međusobnog odnosa organa koji pojedine državne vlasti vrše -ocijenio je Drašković.
pitan da prokomentariše prijedlog predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih izbornih lista koje bi doprinijele većoj odgovornosti poslanika prema građanima i da li bi one, u crnogorskom kontekstu, mogle proizvesti nove oblike političke trgovine i unutrašnjih partijskih sukoba, Drašković kaže da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - smatra Drašković.
Ponavlja da se prema sadašnjem izbornom sistemu građanin birač izjašnjava o kandidatima od kojih većinu najčešće uopšte ne zna, već se opredjeljuje na osnovu sklonosti prema određenim političkim strankama, odnosno njihovim vođama koje utvrđuju liste kandidata i dominiraju izborima.
- Ili se rukovodi ulogom nosioca liste, koji čak uopšte ne mora biti kandidat u njegovoj izbornoj jedinici, pa ni na izborima uopšte. Čak i kada budu izabrani, posebno sa liste političke partije koja ima veliki broj poslanika, birač, član ili simpatizer te partije, ne zna ko su ti izabrani ljudi. Odnos između ukupnog broja glasova koje su birači dali koristeći svoje aktivno biračko pravo i rezultata izbora koje su dobili ostaje netransparentan i nejasan - pojašnjava Drašković.
Prema njegovim riječima, funkcija izbora nije u tome da demokratiju učine više demokratskom, već da omoguće njeno ostvarivanje.
- Zato je potrebno raditi na razvijanju demokratičnosti izbornog sisema. Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - kaže Drašković.
On ocjenjuje da moderni izborni sistemi teže jačanju uloge birača i punog smisla biračkog prava, u odnosu na dominantan uticaj partijskih rukovodstava na sastav i redosljed kandidata na izbornim listama.
- Umjesto tzv. vezanih lista, kod kojih birač glasa za listu u cjelini, savremeni modeli uvode otvorene liste, omogućavajući biraču da svojim glasom opredijeli konkretne kandidate koje želi da vidi kao svoje predstavnike. Riječ je o preferencijalnom glasanju, koje je već primijenjeno, između ostalog, i prilikom izbora poslanika u Evropski parlament, u skladu sa Zakonom o izborima poslanika u Evropski parlament - pojašnjava Drašković.
Konstatuje da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo nesumnjivo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Takva reforma zahtijeva vrijeme i ozbiljnu pripremu, kako normativnu, tako i tehničku. Neophodno je prilagoditi postojeću zakonsku i podzakonsku regulativu – od pitanja naziva i proglašenja izbornih lista, preko njihovog utvrđivanja, pa sve do uređenja brojnih drugih aspekata važnih za organizaciju i sprovođenje izbornog procesa - kaže Drašković.
Ipak, ocjenjuje da se posebno složeno pitanje odnosi na sistem preračunavanja izbornih rezultata, odnosno na način utvrđivanja broja mandata koje će pojedine liste osvojiti i raspodjele tih mandata prema broju preferencijalnih glasova koje su dobili pojedinačni kandidati.
- U takvom sistemu, mandat bi pripao kandidatima sa liste koji su ostvarili najveću podršku birača. Otvoreno ostaje i pitanje dinamike i rokova u kojima bi se sve neophodne pripreme mogle sprovesti. Takođe, još nije sasvim izvjesno da li su, i u kojoj mjeri, političke partije – a prije svega nosioci vlasti i lideri parlamentarne većine – zaista spremni da prihvate ovako duboku promjenu. Određena doza opreza prema novim rješenjima uvijek je prisutna i u određenoj mjeri razumljiva. Ipak, snažniji i dugotrajniji otpor uvođenju otvorenih lista teško bi se mogao opravdati sa stanovišta daljeg unapređenja demokratičnosti izbornog procesa - zaključuje Drašković.

Drašković: Izbor sudija nije politička trgovina, već ustavna obaveza

Mir i sloboda su najskuplje vrijednosti koje imamo, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 110 godina od Mojkovačke bitke.
Milatović je na Fejsbuku objavio da za njega taj datum ima i duboko lično značenje.&nbsp;
- Moj pradjed bio je učesnik Mojkovačke bitke, jedan od onih ljudi koji su, u snijegu i studeni, stali u odbranu časti, slobode i savezništva - naveo je Milatović.
Zato, kako je kazao, Mojkovačka bitka za njega nije samo dio istorijskog, već i porodičnog sjećanja.&nbsp;
- Ta žrtva nas danas obavezuje da pamtimo bez podjela, sa pijetetom i odgovornošću, svjesni da su mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo - poručio je Milatović.

Milatović: Mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo

Put reformi nije bio jednostavan, ali je bio nužan, a podrška Sjedinjenih Američkih Država na tom putu bila je od posebnog značaja - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na sastanku sa odlazećom ambasadorkom Sjedinjuenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je na ovom sastanku, kom je prisustvovao i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, kazao da zahvaljujući podršc SAD njihovoj posvećenosti danas imamo sektor bezbjednosti koji je pouzdan partner kolektivne bezbjednosti.
- Upravo je u tom periodu dodatno osnaženo strateško partnerstvo dvije države, naročito u oblasti bezbjednosti. Reformski procesi bili su zasnovani na izboru profesionalnog menadžmenta u policiji, jačanju zaštitnih mehanizama za njen nezavisan i zakonit rad, kao i unapređenju sistema provjere integriteta policijskih službenika, što je rezultiralo snažnijim, slobodnijim i profesionalnijim institucijama - istakao je Šaranović.
Rajnke je istakla da je saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije bila intenzivna i sadržajna, kroz brojne zajedničke projekte, donacije i obuke. 
- Reforma policije je složen proces, ali Crna Gora se kreće tim teškim putem s profesionalnošću i uspješnim rezultatima koji jačaju institucionalne standarde - kazala je Rajnke, naglasivši da princip vladavine prava mora biti jasan i jednak za sve.
Šćepanović je istakao je da je podrška američke ambasade tokom mandata Rajnke imala važnu ulogu u izgradnji stabilnog i održivog policijskog sistema. 
- Iako pojedinac može imati snagu i autoritet, bez funkcionalnog i posvećenog tima nije moguće ostvariti suštinske i trajne promjene. Upravo kroz zajednički rad gradimo povjerenje, kako unutar Crne Gore, tako i u međunarodnom okruženju, a naš kolektiv povezuje zajednička vrijednost - snažna, jasna i dosljedna posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala, koja predstavlja temelj našeg djelovanja i cilj kojem zajednički težimo - poručio je Šćepanović

Šaranović i Šćepanović sa Rajnke: Podrška SAD-a bila ključna u jačanju bezbjednosnih institucija

Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande - kazao je poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Miodrag Laković.
On je, odgovarajući na mreži Iks (X) Đorđiju Kustudić koji je napisao da je vrijeme da on, Janović i ostali razumni i građanski orjentisani funkcioneri PES-a javno osudite ovakve šovinističke ispade koji polako prelaze u obrazac ponašanja, istakao da je saglasan.
- I nije teško, uopšte. Ja se gnušam šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande. I to osuđujem u svakoj prilici - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2013625508433404084&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca

Bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen je izjavio da Evropa treba snažno da odgovori ekonomskim mjerama ukoliko Vašington uvede carine članicama alijanse koje su uputile vojnike na Grenland.
Rasmusen je ocijenio da insistiranje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland postane dio SAD predstavlja najveći izazov za NATO od formiranja alijanse 1949. godine, javlja Rojters.
- Ulog je budućnost NATO. Vrijeme laskanja Trampu je prošlo. To ne funkcioniše. Činjenica je da Tramp poštuje samo snagu i silu. I jedinstvo. To je ono što bi Evropa sada trebalo da demonstrira - rekao je Rasmusen u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma.
Rasmusen je naveo da bi trebalo da bude unaprijeđen sporazum između Vašingtona i Kopenhagena iz 1951. godine, kojim bi se dozvolilo da u bazama SAD na Grenlandu bude ojačano prisustvo NATO.
Prema riječima Rasmusena, trebalo bi napraviti sporazum o investicijama, kako bi se američkim i evropskim firmama olakšalo da iskopavaju minerale na Grenlandu i spriječile kineska i ruska ulaganja u kritične sektore na ostrvu.

Rasmusen: Vrijeme laskanja Trampu je prošlo, Evropa treba snažno da odgovori

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

Tag: jakov-milatovic