Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i njegova supruga Milena bili su gosti predsjednika Republike Austrije Aleksandera Van der Belena i prve dame na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije.
Kako je navedeno u saopštenju, prisustvo ovom tradicionalnom događaju dodatno potvrđuje snažne i prijateljske odnose Crne Gore i Austrije.
Milatović je, kako se dodaje, zahvalio Van der Belenu na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci evropskom putu Crne Gore.
- 2026. godina će biti godina završetka ključnih obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - poručio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: 2026. godina završetka ključnih obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je novogodišnju video poruku građankama i građanima u zemlji i dijaspori, u kojoj je poručio da će 2026. biti godina u kojoj se mora djelovati odlučno i odgovorno.
- Na kraju godine svako od nas se osvrne unazad i pogleda šta je urađeno, kako smo živjeli i šta smo izdržali. Ali isto tako moramo da se zapitamo šta još dugujemo jedni drugima. Dugujemo pošten odnos, dugujemo istinu i dugujemo rezultate - naveo je on u novogodišnjoj poruci.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1qip4i-rr3k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je konstatovao da je iza nas godina izazova, ističući da se jasno vidjela jedna stvar - da Crna Gora može i mora bolje.&nbsp;
- U 2026. godini završavamo posao. To znači da ekonomija mora da radi za ljude, tako da se boljitak vidi u svakodnevnom životu, u sigurnijoj plati, u stabilnosti porodice i u osjećaju da se pošten rad isplati. To znači i da se zna gdje ide svaki euro javnog novca, i da se posao dobija po znanju, marljivosti i rezultatu - istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, završavanje posla znači i snažne institucije, institucije koje rade po zakonu i u interesu građana, i koje jačaju povjerenje u pravdu i u državu. Samo takve institucije, poručuje Milatović, mogu biti temelj stabilnog i uređenog društva.
- Pred nama je godina u kojoj obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, jubilej koji nas obavezuje ne simbolično, već kroz konkretne rezultate, da obnovljenu državnost ispunimo snažnim institucijama, istinskom demokratijom i pravednim društvom. Zato moramo da vratimo moć građanima kroz otvorene izborne liste, da biraju ljude kojima vjeruju, imenom i prezimenom, a ne partijske simbole - dodao je on.
Završavaju posao, kaže on, i kroz razgovor sa građanima.
- Ne iz zatvorenih kancelarija, već na terenu, u svakom naselju, selu i gradu, da slušamo, razgovaramo i zajedno nalazimo rješenja - naveo je Milatović.
U novogodišnjoj čestitki predsjednik se obrati i omladima, poručujući da Crna Gora ima mjesta za njihovo znanje, energiju i ideje.
- Naša je obaveza da vam ovdje damo šansu da ostanete, radite i uspijete. Sa istim poštovanjem obraćam se i našim penzionerima, koji su ovu zemlju gradili i čije iskustvo i dostojanstvo ostaju temelj našeg društva - naglasio je on.
Konstatuje i da je evropski put naš izbor jer znači uređeniju državu i sigurniji život.&nbsp;
- To je put na kojem jačamo institucije, otvaramo više dobrih prilika i gradimo pravnu sigurnost - kazao je Milatović.
Cilj, navodi on, ostaje jasan -Crna Gora kao punopravna članica Evropske unije do 2028. godine. Zato, kaže, nastavljaju diplomatsku ofanzivu.&nbsp;
- Crna Gora će u 2026. godini biti mjesto ozbiljnih susreta sa evropskim partnerima, gdje ćemo biti dobar domaćin, graditi povjerenje i potvrđivati da smo spremni da preuzmemo odgovornost buduće članice. Pred nama su reforme koje nijesu lake, ali su neophodne i za koje su potrebni rad, strpljenje i zajednički napor. Nova godina je prilika da se okupimo oko zajedničkog cilja i da ga pretvorimo u rezultate - naglasio je on.
Predsjednik poručuje da u 2026. godini Crna Gora treba da se prepoznaje po radu, redu i dostojanstvu.
- Svima vama želim dobro zdravlje, mir i svaku porodičnu i ličnu sreću. Srećna Nova godina. Živjela Crna Gora - poručio je Milatović.

Milatović u novogodišnjoj poruci: Ekonomija koja radi za ljude, snažne institucije i EU do 2028.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović nagovijestio je da će formirati političku partiju, navodeći da je državi potrebna nova snaga “koja će okupiti poštene i kredibilne ljude koji hoće da rade, a ne da obećavaju i nude izgovore”.
MIlatović &nbsp;je u intervjuu “Vijestima” rekao da već godinama zagovara ideju jakog centra i da je uvijek partner svima koji iskreno baštine vrijednosti evropske, demokratske, građanske i reformske Crne Gore, lišene društvenih podjela i nestabilnosti.
On je ocijenio da se “utisak njegovih neistomišljenika” o njegovoj sujeti ne može izjednačiti sa “mišljenjem građana”.
Govoreći o odnosu sa premijerom Milojkom Spajićem, sa kojim je osnovao Pokret Evropa sad (PES) 2022. godine, pa izašao iz njega 2024, Milatović je kazao da se institucionalna komunikacija odvija zvaničnim kanalima i preko kabineta, a da imaju i direktne kontakte “kada to zahtijevaju okolnosti”.
On je najavio da će uskoro opet imati važan razgovor sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, sa kojim je razgovarao telefonom nakon što ta država umalo sredinom decembra nije blokirala zatvaranje dva poglavlja, ali i “sa još jednim evropskim liderom kako bi ubrzali proces pristupanja Crne Gore EU”.
Milatović je i da je da se odnosi sa Hrvatskom, koja je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) vode ozbiljno i državnički, ali da smatra nekonstruktivnim stav pojedinih hrvatskih ministara koji, “najvjerovantnije radi sticanja političkih poena kod kuće, u kontinuitetu iznose nove zahtjeve crnogorskoj strani i podgrijavaju tenzije u odnosu na neka od otvorenih pitanja između dvije države”.
On smatra da je pitanje uvođenja srpskog jezika kao službenog u Ustav Crne Gore legitimno, ali “da se ovo pitanje periodično aktuelizuje kako bi određeni politički akteri prikrili nedostatak vidljivih rezultata”.
Govoreći o novom trvenju u Vojsci Crne Gore i Savjetu za odbranu i bezbjednost, Milatović kazao da njegovo insistiranje na poštovanju Ustava i zakona u svim segmentima funkcionisanja Vojske je “ključno za očuvanje njenog integriteta i ugleda”.

Milatović nagovijestio formiranje partije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio je na današnjoj sjednici Skupštine da se za sudiju Ustavnog suda Crne Gore izabere Predrag Krstonijević.
Predsjednik Milatović je u Skupštini Crne Gore rekao da je 1. jula 2025. godine raspisao javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Nakon okončanja javnog poziva, u skladu sa zakonom, 26. avgusta 2025. godine utvrdio je listu prijavljenih kandidata.
 Milatović je rekao da su se na javni poziv prijavili su se sljedeći kandidati: Maja Šćepanović, Mira Kontić, Nikola Golubović, Siniša Bjeković, Nataša Radonjić, Elvis Duraković i Predrag Krstonijević.
Svi kandidati ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda, a predsjednik je obavio razgovore sa njima.
Odlučio je da za sudiju Ustavnog suda Skupštini Crne Gore predloži sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- Predrag Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Pravničku karijeru započeo je kao pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima, nakon čega je radio kao advokat u periodu od 2010. do 2013. godine. Funkciju sudije Osnovnog suda u Kotoru obavljao je do 2022. godine, a od 2022. godine je sudija Višeg suda u Podgorici - kazao je Milatović.

Milatović predložio Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović oglasio se na mreži X povodom jutrošnjih dešavanja u Botunu, poručujući da se dogodilo upravo ono na šta je, kako navodi, mjesecima upozoravao.
Milatović je kazao da je umjesto hapšenja “okorelih kriminalaca koji su ovu državu ojadili i unesrećili”, javnost jutros svjedočila privođenju starijih građana i žena “koji samo zahtijevaju da se i njihov glas čuje”.
On je poručio da predstavnici aktuelne vlasti danas postupaju suprotno obećanjima koja su davali mještanima Botuna i Zete dok su bili u opoziciji.
Na kraju, Milatović je pozvao sve aktere na suzdržanost i nastavak dijaloga.

Milatović o dešavanjima u Botunu: Umjesto kriminalaca, hapse se stariji ljudi koji traže da se njihov glas čuje

Uvjeren sam da će Siniša Bjeković kroz profesionalan i nepristrasan rad u okviru svog predstojećeg mandata dodatno osnažiti ulogu institucije Zaštitnika - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na mreži Iks čestitajući Bjekoviću novi mandat ombudsmana.
Odluku Skupštine da imenuje Bjekovića, kako navodi na mreži Iks (X), pozdravlja kao važan korak ka jačanju institucionalne zaštite ljudskih prava i sloboda, povjerenja građana u institucije, kao i ukupne demokratske stabilnosti Crne Gore.
- Posebno očekujem snažan fokus na zaštitu najranjivijih grupa, borbu protiv diskriminacije, unapređenje položaja djece i mladih, te jačanje kulture poštovanja ljudskih prava u svim segmentima društva - naveo je Milatović.
Očekuje, kako dodaje, i punu saradnju svih državnih organa sa institucijom Zaštitnika, kao i otvoren dijalog sa civilnim društvom, medijima i međunarodnim partnerima, kako bi se preporuke i nalazi ove institucije dosljedno uvažavali i sprovodili u praksi.
- Čestitam Bjekoviću na izboru i želim mu uspješan mandat, u interesu svih građanki i građana Crne Gore - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F2005010124989927782%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao Bjekoviću: Uvjeren sam da će dodatno osnažiti ulogu institucije Zaštitnika

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 23. decembra uputio zvanično podsjećanje Skupštini Crne Gore na prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Krstonijević, ukazujući na potrebu hitnog postupanja - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, ovaj prijedlog uputio 3. decembra Skupštini Crne Gore, a do danas se nije našao na dnevnom redu Skupštine Crne Gore, zbog čega je i poslao podsjećanje.
- Ustavni sud Crne Gore je 26. juna obavijestio predsjednika Crne Gore da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ističe mandat 27. decembra. Postupajući po tom obavještenju, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, predsjednik Crne Gore je sproveo zakonom propisani postupak za izbor sudije koji će stupiti na dužnost nakon isteka njenog mandata - istaknuto je u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako se navodi, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović poziva Skupštinu da se što prije izjasni o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević

Neobjašnjivo je i prosto nevjerovatno sa koliko nedostatka odgovornosti i ozbiljnosti se sa najviših i najodgovornijih funkcija u državi postupa u tako važnoj oblasti kao što su odbrana i bezbjednost, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vucinic-u-nadgornjavanju-milatovica-i-krapovica-najvise-stete-trpi-vojska">kazao je za Pobjedu</a> nekadašnji ministar odbrane i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić, a povodom novog sukoba unutar šireg sastava Savjeta za bezbjednost i odbranu, konkretno predsjednika države Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića.
Najviše kolektivno tijelo koje komanduje snagama u državi u srijedu je ponovo završilo svoj rad vrlo brzo nakon početka. Iako je sastanak inicirao šef države Milatović kako bi se, navodno, bavili redovnim temama poput unapređenja u vojsci te slanja vojnika u NATO misije, stvarni povod bio je drugačiji. Naime, komandant Mornarice Vojske Crne Gore komodor Darko Vuković pismom se žalio predsjedniku države da mu nije dozvoljen ulazak u Ministarstvo odbrane na glavni ulaz, te da ga ministar odbrane ponižava na sastancima, da bi zatim bio udaljen sa dužnosti uz asistenciju vojne policije.
Tim povodom oglasio se načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Miodrag Vuksanović, koji je naveo da je postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti protiv Vukovića pokrenut „zbog grubog kršenja načela subordinacije, jednostarješinstva i obaveze izvršavanja naređenja“, te da je udaljenje iz službe bilo „u skladu sa Ustavom i zakonima“. Milatović je odluku o udaljenju, pak, ocijenio nezakonitom i „nastavkom odmazde i bahatog odnosa ministra Krapovića prema VCG i njenim oficirima“. Takođe je optužio ministra vojnog da pokušava da potčini VCG političkim interesima, ističući da Vojska mora ostati iznad politike. No, Krapović nije reagovao na optužbe, već je reakcija stigla od Vuksanovića koji ih je odbacio, te naglasio da je „VCG depolitizovana institucija i da su sve odluke donošene u skladu sa zakonom“.
Mediji su naveli da je Savjet za odbranu i bezbjednost u proširenom sastavu trebalo da raspravlja i o zakonitosti pojedinih ranijih odluka Krapovića, poput imenovanja pukovnika Milana Bigovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata Ministarstva odbrane.
<h2>SUKOB</h2>
Sve to samo je nastavak sukoba unutar Savjeta koji već godinu i po traju među članovima ovog tijela, a čija je pozadina prilično politički „obojena“. Naime, Vuković je imenovan za komandanta Mornarice VCG u junu prošle godine kao kadar blizak Milatoviću, dok je Vuksanović, koga je podržavao Krapović, postavljen na čelo Generalštaba. Te pozicije su bile rezultat dugog pokušaja dolaska do kompromisa zbog ranijih mimoilaženja predsjednika i ministra oko smjene tadašnjeg načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića. Zvanično, Krapović je smjene pravdao podmlađivanjem kadra, dok se Milatović tome javno protivio. Njihovom sukobu dodatno su doprinosili premijer Milojko Spajić (PES) i šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) koji su mahom podržavali ministra odbrane, pa čak i opstruirali sjednice Savjeta u njegovu korist.
Da je sukob Milatovića i Krapovića stigao na novi, može se reći i lični nivo, pokazuje i jučerašnje obavještenje predsjednika Milatovića o zakazivanju nastavka sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za sljedeći utorak, naglašavajući da će prisustvovati „samo članovi Savjeta“. Pozivajući se na član 131 Ustava, precizirao je da najviše tijelo odbrane čine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade, te da „predsjednik Crne Gore ujedno i predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost“.
- Takođe, u skladu sa članom 130 Ustava Crne Gore, Savjet donosi odluke o komandovanju VCG, dok je u skladu sa članom 38 Zakona o Vojsci Crne Gore ministar odbrane dužan da obezbjeđuje izvršavanje ovih odluka – stoji u najavi naredne sjednice Savjeta.
<h2>Komentar</h2>
Nekadašnji ministar odbrane i direktor ANB Boro Vučinić za Pobjedu je kazao da bi bilo dobro da prekinuta sjednica „dobije neki mnogo bolji epilog od ovog prethodnog“. Takođe, ukazuje da je za nama samo još jedna u nizu turbulentnih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost „koja je, u stvari, samo potvrda loše situacije koja već dugo traje u odbrambeno-bezbjednosnom sektoru“.
- Neobjašnjivo je i prosto nevjerovatno sa koliko nedostatka odgovornosti i ozbiljnosti se sa najviših i najodgovornijih funkcija u državi postupa u tako važnoj oblasti kao što su odbrana i bezbjednost. Ovo je još teže razumjeti u kontekstu veoma delikatnih globalnih bezbjednosnih prilika, posebno u našoj regiji koja je - može se slobodno reći - najranjiviji dio prostora evropskog kontinenta. Ovakve stvari sada najmanje trebaju Crnoj Gori, kao članici NATO i zemlji koja je, zahvaljujući složenim geopolitičkim i bezbjednosnim prilikama - naročito u ovom dijelu Evrope - gotovo izvjesno skori član Evropske unije – istakao je on.
Vučinić je podsjetio da je proteklih godina bilo dosta loših primjera i praksi u sistemu bezbjednosti i odbrane.
- Mnogo bi bilo bolje da se konačno stavila tačka na konstantne turbulencije u VCG, nego što sada imamo novu predstavu za javnost, manifestovanu kroz obračun koji smo nedavno vidjeli na najvišem nivou između predsjednika države i ministra odbrane. Nažalost, ovo se dominantno prelama preko institucije koja treba da bude temelj odbrane države i mjesto da se na ovako visokom nivou pokaže primjer harmoničnog, ustavnog i zakonskog funkcionisanja – dodao je on.
U aktuelnoj situaciji smatra da je ponovo riječ o „klasičnom natezanju oko komandne pozicije u VCG između presjednika i ministra“. Uz to, konstantno je prisutno nastojanje da se „vojska kao nepolitička institucija počini i smjesti u partijski okvir“.
- U tom nadgornjavanju predsjednika države i ministra odbrane, prirodno je da najviše štete trpi sama VCG, a zatim i sami građani, koji su zatečeni onim što se svako malo događa u sistemu odbrane i bezbjednosti čija je svrha da ih zaštiti u slučaju potencijalne spoljne ugroženosti. Logično, i cijela država trpi štetu. Umjesto da se pokaže zrelost i odgovornost za stanje u ovoj važnoj oblasti, nastavlja se nadgornjavanje oko toga čija je zadnja u lancu komandovanja VCG – naveo je Vučinić.
Ovakvom stanju, kako je dodao, dodatno doprinosi „krhka partijsko-politička platforma samog presjednika države“, koja održava njegovu političku moć. Takva pozicija Milatovića očigledno otvara prostor drugom subjektu vladajuće većine - Demokratama, „da ne mare mnogo za ustavne ingerencije presjednika države“.
- Sadašnja situacija je dosta mučna i zbog smjene komodora Vukovića koji je, sjetimo se, prije pola godine bio kandidovan za načelnika Generalštaba VCG od strane presjednika Milatovića. To je sada očigledno bio samo povod za novi sukob na najvišem nivou. Sličnu situaciju smo imali i sa prethodnim načelnikom Generalštaba, generalom Lazarevićem koji je tokom obavljanja dužnosti imao probleme upravo zbog nastojanja presjednika da ga zaštiti. Bitna je, takođe, situacija sa Školskim brodom „Jadran“ i odnosima sa susjednom Hrvatskom, a koji su sada očekivano ponovo dobili na aktuelnosti u procesu pridruživanja EU – potcrtao je sagovornik Pobjede.
No, to nije sve, jer prema riječima Vučinića, ima još dosta drugih loših primjera...
Proizvod ovakvih odnosa jeste remećenje unutrašnje stabilnosti kroz sukobe vezane za VCG, a to se dalje može odraziti i na ona pregovaračka poglavlja vezana za bezbjednost – uključujući i Poglavlje 31.
- Ovako neodgovoran i neozbiljan, svađalački način bavljenja državnom politikom kojoj, nažalost, i domaća i strana javnost u kontinuitetu svjedoči, stiže u trenutku kada nam na evropskom putu to najmanje treba. Sve ovo što se radi ne doprinosi onome što je naš evropski put i što bi trebalo da bude naš odgovor na ponuđenu evropsku poziciju skorog članstva. To je dosta neodgovoran pristup u procesu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, posebno ovog koje se tiče uloge sistema bezbjednosti i odbrane i stabilnosti same države – pojasnio je Vučinić.
Ipak, izražava nadu da „naši evropski partneri razumiju naše unutrašnje prilike“, te da će shvatiti da ove neozbiljnosti ipak neće stvoriti toliko otpora i izazvati blokadu na evropskom putu.
- Ali, ako nastavimo da se ovako ponašamo, ne treba očekivati previše razumijevanja od onih saveznika koje ćemo sjutra imati u EU, sa kojima treba da dijelimo evropske vrijednosti i treba da budemo na zajedničkoj platformi politike EU – zaključio je Vučinić za Pobjedu.
Prema dosadašnjoj praksi, sazivanje sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu na kojoj će biti samo trojica predsjednika predstavlja mač sa dvije oštrice za Milatovića. Jer, čak i ako se svi pojave na sastanku, pitanje je da li će Spajić i Mandić podržati stavove predsjednika države – tim prije što su do sada najčešće odlučivali u korist njegovog „protivnika“, Krapovića.
<h2>Nesuglasice rješavati institucionalno, ne preko medija</h2>
Penzionisani admiral Dragan Samardžić kratko je komentarisao previranja u Savjetu za bezbjednost i odbranu riječima da „unutrašnji sukobi u bezbjednosnom sektoru uvijek slabe institucije“.
- Nesuglasice se moraju rješavati institucionalno, a ne preko medija, jer cijenu takvih sporova rijetko plaćaju oni koji ih iniciraju. U sukobima u kojima učestvuju političari i profesionalci iz sistema bezbjednosti, po pravilu deblji kraj izvuku upravo profesionalci. Krajnje je vrijeme da se bezbjednosne institucije zaštite od političkih obračuna i da se sačuva dostojanstvo uniforme – istakao je Samardžić.

Vučinić: Neobjašnjiva neodgovornost sa najodgovornijih funkcija, u nadgornjavanju Milatovića i Krapovića najviše trpi Vojska

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je predsjednik Jakov Milatović zakazao nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za utorak u 10 časova. Na sjednici će, kako je precizirano, prisustvovati isključivo članovi Savjeta.
U saopštenju se podsjeća da, prema članu 131 Ustava Crne Gore, Savjet za odbranu i bezbjednost čine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade, te da je predsjednik države ujedno i predsjednik Savjeta.
Takođe, shodno članu 130 Ustava, Savjet donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore, dok je članom 38 Zakona o vojsci propisano da je ministar odbrane dužan da obezbijedi njihovo izvršavanje.

Milatović zakazao nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posjetio je danas JU Dom starih „Podgorica“, gdje je razgovarao i družio se sa korisnicima ustanove. Tom prilikom poručio je da je „dostojanstvo starijih mjera zrelosti društva“ i izrazio želju da se u Crnoj Gori starost doživljava kao vrijeme mira, sigurnosti i poštovanja. Milatović je obišao i Rosandu Koviljanić, čuvenu jugoslovensku spikerku i prvu korisnicu Doma, kao i najstariju korisnicu Branku Đukić, koja je ove godine napunila 102 godine. Kroz srdačne razgovore, predsjednik je istakao koliko su njihove životne priče značajne i koliko je važno da im se u starosti pruži pažnja, briga i toplina.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225131256_f17428a1845f4bb9be66ef47f98d7aaf049066f1f5866c4e437ba775902ccca9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225131256_f17428a1845f4bb9be66ef47f98d7aaf049066f1f5866c4e437ba775902ccca9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Domu starih Podgorica"><figcaption>Milatović u Domu starih Podgorica(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption></figure>  U razgovoru sa direktoricom Doma Jelenom Šofranac i zaposlenima, predsjednik Milatović zahvalio je na posvećenosti i humanom radu koji svakodnevno obavljaju. Direktorica Šofranac istakla je da je Dom mjesto sigurnosti i brige za starije, ali i da je jedan od najvećih izazova obezbijediti dovoljno medicinskog i stručnog kadra, kako bi se kvalitet njege i dalje unapređivao.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225131256_964d83b2ef126425ad5ef6f3df0b216116a4d1740b336428ea9dbff6331ed733.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251225131256_964d83b2ef126425ad5ef6f3df0b216116a4d1740b336428ea9dbff6331ed733" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Posjeta Milatovića Domu starih"><figcaption>Posjeta Milatovića Domu starih(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption></figure>  Ona je zahvalila predsjedniku na posjeti “koja je priznanje i dodatni podstrek za dalji napredak”. Kabinet predsjednika obezbijedio je Domu kolica za osobe sa invaliditetom, kao i simbolične sadnice ruzmarina i lavande za uređenje vrta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225131256_176bddeab39d40063b76846ecebe249977847e83502e87e0c14a1f367b64908a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251225131256_176bddeab39d40063b76846ecebe249977847e83502e87e0c14a1f367b64908a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Posjeta Milatovića Domu starih"><figcaption>Posjeta Milatovića Domu starih(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption></figure>  - Želimo da starost u Crnoj Gori bude dostojanstvena i sigurna - poručio je Milatović. Tokom posjete, Milatović je zahvalio i na poklonu: slici koju je oslikao korisnik Doma i knjizi korisnika o životu u ovoj ustanovi.

Milatović posjetio Dom starih „Podgorica“: Starost mora biti sigurna i dostojanstvena

Svečana dodjela Povelje „Ivan Crnojević“ biće upriličena u Vladinom domu, u subotu, 4. januara, sa početkom u 12 časova, povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje.
Najviše priznanje Prijestonice tom prilikom biće uručeno docentu dr Mihailu Vukmiroviću i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, za doprinos razvoju nauke, kulture i afirmaciji crnogorskog identiteta, najavljeno je iz press sužbe Prijestonice.

Dodjela Povelje „Ivan Crnojević“ FCJK i Jovanu Vukmiroviću 4. januara u Vladinom domu

.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je da aktuelni ministar za digitalnu transformaciju Mihailo Fedorov postane novi ministar odbrane Ukrajine.
- Predložio sam da Mihailo Fedorov postane novi ministar odbrane Ukrajine. Mihailo je duboko uključen u pitanja vezana za liniju dronova, veoma efikasno radi na digitalizaciji javnih usluga i procesa - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi Unian.
Prema njegovim riječima, uskoro će biti objavljeno imenovanje i novog šefa ukrajinske Spoljne obaveštajne službe.
- Danas je počelo značajno unutrašnje resetovanje, promjene usmjerene ka tome da Ukrajina bude otpornija.. Prošle godine, državne institucije su pokazale i dobre rezultate koje treba ojačati i probleme koji se ne mogu prenijeti u novu godinu - &nbsp;dodao je Zelenski.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski imenovao je dosadašnjeg šefa Spoljne obavještajne službe (FISU) Olega Ivaščenka za novog načelnika Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane (DIU), objavili su ukrajinski mediji.
- Od danas će Oleg Ivaščenko nastaviti da služi našoj državi i sa poziciji ukrajinske vojne obavještajne službe obavljati zadatke ograničavanja ruskog vojnog potencijala - &nbsp;naveo je Zelenski, prenose mediji.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika za medije Dmitro Litvin objasnio je da će Ivaščenko voditi DIU i da su formalne procedure u toku.
Ovaj potez dolazi nakon predloga Zelenskog da sadašnji šef DIO Kirilo Budanov vodi Kancelariju predsednika, što je Budanov prihvatio.
Ivaščenkovo imenovanje označava povratak u vojnu obavještajnu službu nakon nešto više od godinu dana vođenja Spoljne obavještajne službe.
Zelenski ga je imenovao na tu funkciju u martu 2024. godine, nakon što je Ivaščenko služio kao prvi zamenik načelnika DIU i pomoćnik vrhovnog komandanta Oružanih snaga za obavještajna pitanja.
Prije nedavnog imenovanja u Spoljnu obavještajnu službu, Ivaščenko je proveo devet godina kao prvi zamenik načelnika DIU. Istovremeno je služio kao zamenik načelnika Generalštaba za obavještajna pitanja, a zatim kao pomoćnik vrhovnog komandanta za obavjštajna pitanja.

Zelenski: Mihail Fedorov će biti novi ministar odbrane Ukrajine

Češka opozicija zatražila je smijenjivanje predsjednika donjeg doma parlamenta, lidera radikalnih nacionalista Tomija Okamure.
To su tražili zato što je u novogodišnjem obraćanju Česima 1. januara izvrijeđao predsjednicu Evropske komisije da je pomahnitala, EU da juri ka trećem svjetskom ratu a predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da je na čelu hunte koja krade pare češkim penzionerima da sebi postavi zlatne klozete.
Treći najviši zvaničnik Češke u novogodišnjem obraćanju poručio je da je u Češkoj sada konačno vlada koja zastupa građane koje ne interesuje šta radi sumanuta aktivistkinja Greta ili kako je kazao "isto tako pomahnitala" predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Ne može da se kupuje oružje za novac naših penzionera ili hendikepiranih sugradjana i šalje u apsolutno besmisleni rat. Ne mogu pare naših gradjana da se dijele samo zato što to želi ratna propaganda - &nbsp;poručio je Okamura iako nikakve pare iz budžeta više ne idu za oružje Ukrajini, a Češka je zahvaljujući kompenzacijama od saveznika u NATO i EU zaradila stotine miliona eura na tome što je poklonila Ukrajini stare tenkove i drugo oružje iz magacina spremne da se rashoduje.
Evropsku uniju i Zapad Okamura je optužio da želi da zaradjuje tako što će Češkoj isporučivati neefikasno oružje koje će Rusi uništiti i prije nego što stigne na front, prenosi N1.rs.
- Novac teče na sve strane i svako u tom biznisu nešto štrpne. Zapadne firme i vlade i ukrajinski lopovi oko hunte Zelenskog koji sebi prave klozete od zlata. Neka kradu ali više ne od naših para. Takva zemlja da ne bude u EU - kazao je Okamura.
Lider stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD) izrazio je nadu da će Češka sa koalicionom vladom na čelu sa premijerom, tajkunom agro sektora i hemijske industrije Andrejom Babišom, izaći iz kako je kazao "briselog voza koji vodi direktno u treći svetski rat".
- Ako nam posle rata dodju ukrajinski veterani koji su navikli da bez razmišljanja ubijaju to bi bila sledeća katastrofa kakvu proživljavaju svakodnevno gradjani zapadnih zemalja zato što imaju pseudoliberalne vlade. Ne vidim nijedan razlog zašto za tuđe ratove i kolonijalizam treba mi da plaćamo - &nbsp;kazao je Okamura.
Češka opozicija žestoko je danas kritikovala Okamurino novogodišnje obraćanje i zatražila je od vlade i Babiša da se ograde od tako primitivnog vređanja, posebno napadnute zemlje koja je u ratu i logično je da će u njoj pored demokratski izabranog rukovodstva glas imati i armija.
- Babiš može da se pretvara da je prozapadni premijer koji pomaže Ukrajini. Ali u zamjenu za imunitet pred krivičnim gonjenjem omogućio je da se na čelo Poslaničkog doma instalira takva kreatura kao što je Tomio Okamura. Njegove izjave koje zavrijeđuju osudu odgovornost su cijele vlade i nažalost sramota su za celu Češku - &nbsp;poručio je bivši ministar unutrašnjih poslova Vit Rakušan.
Predsjednik Senata češkog parlamenta Miloš Vistrčil rekao je da je cijelo obraćanje puno uvreda, laži bez vodjenja računa o bezbjednosti Češke.
Obraćanje je osudio i predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk koji je naglasio da su Ukrajinci neizmjerno zahvalni za svu pomoć koju im Česi od početka agresije Rusije na Ukrajinu pružaju i da smatra da Okamurine reči nisu ni stav vlade ni Čeha.
- Uvjeren sam da će najoštriju ocijenu Okamurinim rečima dati upravo sami Česi i naravno istorija u kojoj teško da će ostati pomen njegovog imena. A sigurno ćemo još saznati da li je bio korisni idiot (Kremlja) ili agent ruske službe FSB - &nbsp;poručio je Stefančuk na društvenim mrežama.
Na izborima 3. i 4. oktobra Okamurina SPD izgubila je čak polovinu poslanika iz prethodnog saziva a ostalo joj je tvrdo radikalno nacionalističko jezgro i svega 7,78 odsto glasova, iako je računala na dvocifren rezultat.
SPD je međutim, važan koalicioni partner u vladi populističke Akcije nezadovoljnih gradjana (ANO), jer Babišova stranka nije osvojila očekivani broj glasova da sama sastavi većinsku ili efikasnu manjinsku vladu.
Okamura je za ulazak svoje SPD, a za sebe funkciju šefa donjeg doma parlamenta morao da se odrekne svih obećanja biračima kao što je prestanak podrške Ukrajini, deportovanje ukrajinskih izbjeglica, referendum o izlasku Češke iz EU i NATO, obećanje jeftinog gasa iz Rusije.
Veliki gnijev tvrdog biračkog jezgra i bunt protiv Okamure i rukovodstva na društvenim mrežama izazvala je krajem decembra izjava novog ministra odbrane koga je postavila SPD da je Rusija agresor i da će Češka nastaviti da koordinira isporuke artiljerijske municije Ukrajini.
Za to inače ne idu sredstva iz češkog budžeta već municiju iz trećih zemalja, pa i Srbije, plaćaju razvijene zapadne zemlje iz incijative Municija za Ukrajinu.
Okamura je odmah zabranio ministru da primi poziv da poseti Ukrajinu i da daje izjave medijima a prema ocenama analitičara i novogodišnjem obraćanjem, koje nema nikakav uticaj na korake Babiša i vlade, Okamura nastoji da umiri svoje birače da ih nije izdao.
Prema ocijenama analitičara bilo kakve ograde premijera od Okamurinih ispada ili smijenjivanje mogu da se očekuju tek posle glasanja o povjerenju vladi 13. januara i nakon što parlament bude glasao o tome da li će Babišu i Okamuri ukinuti imunitet i predati ih krivičnom gonjenju.
Babiša čeka kraj suđenja za mahinacije sa dva miliona eura dotacija iz evropske kase za farmu i konferencijski centar "Rodino gnezdo", a Okamuru krivično gonjenje i sušenje za zločin iz mržnje zbog serije rasističkih ksenofobnih plakata u predizbornoj kampanji protiv stranaca i Roma.

Češka: Opozicija traži smjenu predsjednika parlamenta zbog vrijeđanja Fon der Lajen i Zelenskog

Predsjednik Austrije Aleksander van der Belen pozvao je na obnavljanje evropskog patriotizma i istakao značaj vjerovanja u evropsku ideju.
- Važno je da nastavimo da vjerujemo u evropsku ideju. Naša Evropa je mjesto kojem mnogi, mnogi ljudi zavide. Ne dozvolimo nikome da loše govori o ovoj Evropi- rekao je Van der Belen sinoć, u novogodišnjem obraćanju naciji.
On je rekao da to zahtijeva jedinstvo i ukazao da spolja postoji želja za podjelama u Evropi, radi ekonomske i političke dominacije nad njom, „na pravi imperijalni način“.
- Mnogo je lakše dominirati pojedinačnim malim državama nego unijom država poput Evropske unije (EU), sa više od 450 miliona ljudi- naveo je predsjednik Austrije.
Evropa, prema njegovim riječima, „može da pokaže svijetu da postoji drugi put između zakona džungle i čisto kapitalističkih interesa“.
- Taj put ozbiljno shvata vladavinu prava, individualnu slobodu i rodnu ravnopravnost, uravnotežuje interese i nikoga ne ostavlja u gladi ili beskućništvu- dodao je.
Van der Belen je kazao i da je vrijeme da EU, kao jedna od najvećih svjetskih ekonomija, spozna sopstvenu snagu i pregovaračku moć.
- Evropa mora postati suverena u svojim odbrambenim sposobnostima. Države Evrope mogle bi da posluže kao model svim narodima svijeta, kao primjer da je moguće živjeti zajedno u miru. U tom smislu, evropske zvijezde nastavljaju da sijaju i pružaju smjernice kada negdje drugdje padne mrak- rekao je Van der Belen.

Predsjednik Austrije pozvao na obnavljanje evropskog patriotizma

Cijene dionica na svjetskim berzama prošle godine su u prosjeku porasle oko 20 odsto, vrijednost zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dolar je oslabio prema korpi valuta više od devet odsto, a cijene nafte oko 20 odsto.&nbsp;
Cijene dionica na berzama prošle godine su snažno ojačale, bez obzira na to što rast najvećih svjetskih ekonomija nije bio posebno impresivan i što je Vašington uveo carine na sav uvoz u SAD, prenosi SEEbiz.
MSCI indeks svih svjetskih berzi, koji obuhvaća dionice više od 2,5 hiljade kompanija, porastao je prošle godine 21 odsto i krajem godine dostigao rekordni nivo od 1.024 boda.
Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 odsto, S&amp;P 500 oko 16,4 odsto, a Nasdaq 20,4 odsto.
U aprilu je S&amp;P 500 indeks bio na ivici tržišta medvjeda, jer je pao gotovo 20 odsto ispod rekordnog nivoa, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD. To je uzdrmalo svjetske berze, jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i EU.
Situacija se postupno smirila, Vašington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta tema je vremenom pala u drugi plan.
Od maja do kraja godine berzanski indeksi su snažno porasli, najviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja vještačke inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.
Posljednjih mjeseci tehnološki sektor je vrlo nestabilan, jer se ulagači boje da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.
Podršku najvećoj svjetskoj berzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.
Zbog slabosti tržišta rada Fed je od septembra do decembra kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0,25 procentnih bodova. Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja započela u oktobru 2022.
Evropske berze takođe su snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica ojačao je 16,6 odsto i dostigao je rekordne nivoe, iznad 590 bodova.
Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 odsto. Slijedio je italijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 odsto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.
Njemački DAX indeks porastao je oko 23 odsto, zahvaljujući podsticajnim mjerama Vlade, od fiskalnih podsticaja do ulaganja u infrastrukturu.
Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 odsto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10,5 odsto, zbog političke krize te rasta budžetskog deficita i javnog duga.
Na evropskim berzama najveći dobitnik je prošle godine bio finansijski sektor, s rastom od 67 odsto, zahvaljujući relativno stabilnom poboljšanju ekonomije, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Evropske centralne banke.
Snažno je, 56.5 odsto, porastao i odbrambeni sektor, jer su članice EU najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle godine je porastao 27 odsto, najviše od 2017. godine, uglabnom zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju.
Južnokorejski Kospi indeks skočio je 76 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18 odsto, a u Hong Kongu 28 odsto. Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 odsto.
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle godine je pala 9,4 odsto, najviše od 2017. godine. To je posljedica smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Feda s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na centralnu banku.

Svjetske berze lani solidno rasle

Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Najmanje jedna osoba poginula je danas u sniježnom nevremenu koje je pogodilo Roterdam.
Došlo je do niza saobraćajki, dok je na aerodromu Schiphol otkazano oko 450 letova.
U Roterdamu je 22-godišnji muškarac poginuo kada je njegov automobil udario u stub vijadukta, prenio je <a href="https://www.dutchnews.nl/2026/01/one-man-dies-drivers-warned-of-icy-road-conditions-at-weekend/" target="_blank">Dutcnews</a>. Služba Hitne pomoći pokušala je da reanimira muškarca, ali on nije preživio.
Pored Roterdama, zabilježene su i nezgode na autoputovima, gdje je bilo prevrnutih vozila, kao i onih koja su izletjela sa ceste.
Meteorolozi očekuju nastavak sniježnih padavina i jakih vjetrova.

Nevrijeme izazvalo haos u Holandiji: Stradao muškarac, otkazane stotine letova

Nagrada me dodatno motiviše da nastavim da radim još jače i da se svakog dana trudim da budem bolja - poručila je kapitenka ekipe Budućnost Bemaks Zorana Radonjić koja je izabrana za najbolju košarkašicu u Crnoj Gori za 2025. godinu.
Ona je u intervjuu za Primorski.me poručila da je ova nagrada za nju ima posebnu vrijednost.
- Jer dolazi nakon godine koja je bila puna izazova, rada i velikih emocija. Doživljavam je kao krunu svega što sam prošla tokom sezone, ali i kao priznanje svima koji su bili uz mene na tom putu, trenerima, saigračicama, porodici i ljudima koji su vjerovali u mene i naš zajednički cilj - kaže Zorana.
Ona ističe da je godina bila veoma zahtjevna, ali i izuzetno bogata iskustvom.
- U reprezentaciji je svaka utakmica posebna, jer nositi dres Crne Gore znači igrati sa velikom odgovornošću i ponosom. Imale smo važne mečeve koji su tražili maksimum, i vjerujem da smo pokazale karakter, zajedništvo i napredak kao ekipa. Na klupskom nivou, sezona je bila duga i fizički zahtjevna, ali ispunjena dobrim rezultatima i velikim zalaganjem cijelog tima. Ponosna sam na način na koji smo se borile tokom cijele godine, bez obzira na prepreke, jer smo pokazale stabilnost, odgovornost i timski duh, i tako došli do pobjede i osvajanja WABA lige - navela je ona.
Finalne utakmice ostale su joj u sjećanju.
- Najviše će mi ostati u sjećanju emocije nakon teških pobjeda i trenuci kada vidiš da se sav rad sa treninga prenese na teren. Posebno mjesto zauzimaju utakmice u finalu, jer taj osjećaj pun ponosa i odgovornosti je nešto što se ne može opisati riječima. Takođe, pamtiću i podršku saigračica i ljudi oko mene, jer je upravo to zajedništvo ono što ovu godinu čini posebnom i nezaboravnom - istakla je Radonjić.

Tag: jakov-milatovic