Od početka rata u Pojasu Gaze, Izrael je potrošio desetine milijardi dolara na vojne operacije koje su ostavile razorne posljedice po palestinsku teritoriju i predstavljaju značajan teret za izraelsku ekonomiju.
Prema procjenama, ukupna ekonomska šteta rata iznosi oko 112 milijardi dolara. Bivši vojni ekonomski savjetnik izraelske vojske, Gil Pinhas, procijenio je početkom 2025. godine da je rat Izrael koštao oko 48 milijardi dolara.
Istovremeno, Filip Lazarini, šef UNRWA-e, naveo je da je tokom pojedinih faza sukoba u prosjeku dnevno stradalo oko 100 Palestinaca.
Precizni podaci o iznosu potrošenom isključivo na municiju nijesu javno dostupni, što je uobičajena praksa kada su u pitanju vojni budžeti. Pinhas je naveo da je Izrael od početka rata izdvojio 108 milijardi dolara za municiju i naoružanje, iako sav nabavljeni materijal nije iskorišćen.
Dio troškova odnosi se i na nabavku oružja od domaćih proizvođača, što je ublažilo negativne posljedice rata po izraelsku ekonomiju kroz podsticanje vojne industrije.
Značajan dio ukupnih troškova povezan je sa mobilizacijom velikog broja vojnika. Od oko 465.000 izraelskih rezervista, više od 300.000 bilo je raspoređeno tokom prve godine rata, uz dodatnih 170.000 aktivnih vojnika.
Prema podacima izraelskog Ministarstva finansija, oko 22,3 milijarde dolara potrošeno je samo na rezervne snage, dok su troškovi održavanja stalne vojske u 2025. godini procijenjeni na 4,9 milijardi dolara.
Prema izvještaju Univerziteta Braun o troškovima ratova za 2025. godinu, od 7. oktobra 2023. godine Sjedinjene Američke Države pružile su Izraelu oko 21,7 milijardi dolara vojne pomoći.
Uz to, američke operacije podrške Izraelu u Jemenu, Iranu i širem regionu koštale su između 9,65 i 12,07 milijardi dolara, čime se ukupna američka izdvajanja povećavaju na između 31,35 i 33,77 milijardi dolara.
Dok vojni troškovi nastavljaju da rastu, procjene obnove razorene teritorije takođe su izuzetno visoke. Prema podacima Ujedinjenih nacija, obnova Pojasa Gaze mogla bi koštati oko 70 milijardi dolara i trajati decenijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Izrael je na rat u Gazi potrošio 112 milijardi dolara, za obnovu enklave biće potrebne decenije

Sjedinjene Američke Države su platile oko 160 miliona dolara od više od četiri milijarde dolara koje duguju UN-u, rekao je u četvrtak portparol Ujedinjenih nacija dok je predsjednik Donald Tramp bio domaćin prvog sastanka svoje inicijative " Odbora za mir " za koju stručnjaci kažu da bi mogla potkopati Ujedinjene nacije.
- Prošle sedmice smo primili oko 160 miliona dolara od Sjedinjenih Američkih Država kao djelimičnu uplatu njihovih zaostalih obaveza za redovni budžet UN-a - rekao je portparol UN-a u saopštenju.
Tramp je tokom svojih komentara na otvaranju sastanka "Odbora za mir" rekao da će Vašington dati Ujedinjenim nacijama (UN) novac za njihovo jačanje.
SAD su najveći doprinositelj budžetu UN-a, ali pod Trampovom administracijom odbijaju vršiti obavezne uplate u redovne i mirovne budžete, te smanjuju dobrovoljno finansiranje agencija UN-a iz njihovih vlastitih budžeta. Vašington se povukao iz desetina agencija UN-a.
Zvaničnici UN-a kažu da su SAD dugovale 2,19 milijardi dolara redovnom budžetu UN-a od početka februara, što je više od 95 odsto ukupnog iznosa koji duguju zemlje širom svijeta. SAD takođe duguju dodatnih 2,4 milijarde dolara za trenutne i prošle mirovne misije i 43,6 miliona dolara za tribunale UN-a.

Vašington uplatio UN-u 160 miliona dolara od ukupno četiri milijarde duga

Milioni dosijea povezanih sa seksualnim prijestupnikom Džefrijem Epstinom ukazuju na postojanje "globalnog kriminalnog poduhvata" koji je izvršavao djela koja ispunjavaju zakonski prag zločina protiv čovječnosti.
Ovu informaciju je potvrdio panel nezavisnih stručnjaka koje je imenovalo Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava.
Stručnjaci su rekli da su zločini opisani u dokumentima koje je objavilo američko Ministarstvo pravosuđa počinjeni u kontekstu rasizma, korupcije i ekstremne mizoginije. Zločini, rekli su, pokazuju dehumanizaciju žena i djevojčica.
- Razmjere, priroda, sistematski karakter i transnacionalni doseg ovih zločina nad ženama i djevojčicama su toliko ozbiljni da bi neki od njih mogli razumno dostići zakonski prag zločina protiv čovječnosti - naveli su u saopštenju.
Stručnjaci su rekli da navodi sadržani u dosijeima zahtijevaju nezavisnu, temeljitu i nepristrasnu istragu, te da bi trebalo pokrenuti istrage o tome kako je moguće da se takvi zločini čine tako dugo.
Zakon, koji je Kongres odobrio uz široku dvostranačku podršku u novembru, zahtijeva da svi dosijei vezani za Epstina budu javni.
Stručnjaci UN-a takođe su izrazili zabrinutost zbog ozbiljnih propusta u poštovanju propisa i lošeg redigovanja koje je otkrilo osjetljive informacije o žrtvama. U dokumentima koji su do sada objavljeni identifikovano je više od 1.200 žrtava.
Objavljivanje dokumenata otkrilo je Epstinove veze s mnogim istaknutim ljudima iz politike, finansija, akademske zajednice i biznisa, i prije i nakon što se 2008. godine izjasnio krivim za optužbe za prostituciju, uključujući podvođenje maloljetne djevojčice.

Stručnjaci UN: Epstinova djela dostižu prag zločina protiv čovječnosti

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je države članice da se ta organizacija suočava s opasnošću od "neizbježnog finansijskog kolapsa", ukazujući na neplaćene članarine i budžetsko pravilo prema kojem UN mora vratiti sav neutrošeni novac, piše Rojters.
- Kriza se produžava, ugrožava sprovođenje programa i dovodi nas u opasnost od finansijskog kolapsa, a situacija će se u skoroj budućnosti dodatno pogoršati - naveo je generalni sekretar u pismu koje je 28. januara uputio ambasadorima država članica.
Ujedinjene nacije suočavaju se s ozbiljnom finansijskom krizom nakon što su Sjedinjene Američke Države, kao najveći donator tog globalnog tijela, smanjile dobrovoljno finansiranje agencija UN-a, te odbile da izvrše obavezna plaćanja u redovni i mirovni budžet organizacije.
U pismu je Gutereš naveo da su "odluke o nepoštivanju procijenjenih doprinosa, kojima se finansira veći dio odobrenog redovnog budžeta, sada i formalno objavljene". Nije precizirao na koju državu ili države se to odnosi, dok glasnogovornik UN-a u tom trenutku nije bio dostupan za komentar.
- Ili sve države članice u potpunosti i na vrijeme ispunjavaju svoje obaveze plaćanja, ili države članice moraju temeljito revidirati finansijska pravila UN-a kako bi se spriječio neizbježan finansijski kolaps - upozorio je Gutereš, dodajući da bi organizaciji novac mogao ponestati već do jula.

Gutereš: UN prijeti neizbježan finansijski kolaps

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Pravnici UN-a upozoravaju: Američka pomorska blokada Venezuele je nezakonita oružana agresija

Savjetnica za ljudska prava Ujedinjenih nacija Anet Lanting kazala je da su UN zabrinute zbog tužilačkog progona šest crnogorskih medija. &nbsp;
-Pratimo slučaj i nastavićemo to da radimo – napisala je lanting u odgovoru na Non pejper glavnih urednika šest crnogorskih medija koji su targetirani u Naredbi za sprovođenje istrage da su dio mreže malignog medijskog uticaja koju je formirao biznismen Aleksandar Mijajlović. &nbsp;
Skandaloznim aktom Specijalnog državnog tužilaštva targetirani su Televizija E, Portal ETV, Portal Analitika, M Portal, Portal Standara i Antena M. Glavni urednici medija su informisali međunarodnu javnost Non pejperom da su ,,meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo, dovodeći u kontekst organizovane kriminalne grupe. &nbsp;
Iz Ujedinjenih nacija da su njihova tijela zabilježila ,,progres Crne Gore ali i da su zabrinuti zbog slučaja progona medija”. Zato su i dali preporuke Crnoj Gori u ovom slučaju. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
- Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;
 
 
&nbsp;

Draško Đuranović

UN: Pratimo slučaj i zabrinuti smo zbog tužilačkog progona medija

Savjetnica za ljudska prava u Kancelariji rezidentnog koordinatora Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Anjet Lanting, odgovarajući na Non pejper šest crnogorskih medija u kome se ističe da su meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kazala je da prate ovaj slučaj i uopšte stanje slobode medija u Crnoj Gori.
Crnogorski mediji – Televizija E, Portal Standard, Portal Analitika, Portal ETV, Antena M i M portal, su, pozivajući se na član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje slobodu izražavanja, informisali međunarodnu javnost da su bez pravnog osnova žestoko targetirani i da su meta progona SDT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.9342%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftargetiranjem-kritickih-medija-sdt-krsi-clan-10-evropske-konvencije-o-ljudskim-pravima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Lanting je, u odgovoru ovim medijima, istakla da tijela Ujedinjenih nacija za ljudska prava bilježe napredak kada je riječ o slobodi medija, ali i da izražavaju zabrinutosti i upućuju preporuke Crnoj Gori u tom pogledu.&nbsp;
- Kao i prethodnih godina, i u 2025. godini Komitet UN za ljudska prava objavio je izvještaj u martu, a isto je učinio i visoki komesar UN za ljudska prava u svojoj završnoj izjavi 19. maja. Volker Turk je pohvalio napredak Crne Gore, ali izrazio zabrinutost zbog govora mržnje i podjela | Ujedinjene nacije u Crnoj Gori - podjsetila je Lanting u odgovoru.
Ona je podsjetila da je povodom Dana slobode medija, 3. maja ove godine, takođe istakla značaj slobode izražavanja i bezbjednosti novinara u intervjuu za TVCG.
- Nastavićemo da pratimo ovaj slučaj, kao i druge incidente i trendove u vezi sa slobodom medija - poručila je Lanting.
U Non pejperu upućenom međunarodnoj javnosti se kontatuje da je u tužilačkom predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, vlasnika agencije za oglašavanje Montemedia, politički targetirano šest medija, prepoznatih prema kritičkom odnosu prema vlasti.&nbsp;
Uredništvo tih medija u dokumentu ističe da, iako je sloboda izražavanja garantovana Ustavom, Zakonom o medijima i Zakonom o elektronskim medijima, u praksi, u posljednjih pet godina sve češće svjedočimo pojavama targetiranja i diskreditacije novinara i redakcija, što prijeti potkopavanju osnovnih demokratskih principa i obeshrabruje profesionalno novinarstvo.
Napominje se da se upravo iz tužilačke naredbe o istrazi konstatuje da su targetirani mediji razmjenjivali u prosjeku jednu poruku mjesečno, a da je Specijalno državno tužilaštvo osumnjičilo medije da su bili mreža uticaja za teško krivično djelo - ,,rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne sigurnosti- kako je zapisano u Naredbi o istrazi, koju je Specijalno državno tužilaštvo učinilo javnom, ali tek nakon što je detalje iz nje objavio koncern Vijesti, odnosno dnevne novine i portal. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
- Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;

Lanting o Non pejperu šest crnogorskih glasila: Pratimo ovaj slučaj i druge trendove u vezi sa slobodom medija

Visoki predstavnik Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) Volker Turk saopštio je da njegova kancelarija „jedva preživljava“ zbog velikog smanjenja finansiranja od globalnih donatora, dok istovremeno rastu kršenja ljudskih prava i potrebe u područjima pogođenim ratom.
- Naši resursi su smanjeni, zajedno sa finansiranjem organizacija za ljudska prava – uključujući one na lokalnom nivou – širom svijeta. Jedva preživljavamo- rekao je Turk novinarima.
OHCHR ima 90 miliona dolara manje nego što mu je potrebno ove godine, što je dovelo do otpuštanja 300 zaposlenih, a to direktno utiče na rad kancelarije, naveo je Turk.
<h3>Tramp povukao Ameriku iz članstva</h3>
- Ključni posao morao je biti smanjen, uključujući rad u Kolumbiji, Demokratskoj Republici Kongo, Mjanmaru, Tunisu i drugim državama – u trenutku kada potrebe rastu- kazao je Turk.
Dodao je da su smanjene posjete državama koje obavljaju posebni izvjestioci Ujedinjenih nacija, koji su nezavisni stručnjaci, kao i istražne misije tijela zaduženih za utvrđivanje činjenica. Takođe, dijalozi sa državama o njihovom usklađivanju sa ugovorima UN-a o ljudskim pravima morali su biti odloženi.
- Sve to ima širok domino-efekat na međunarodne i nacionalne napore u zaštiti ljudskih prava- naglasio je Turk.
Sjedinjene Američke Države, do sada najveći donator UN-a, povukle su se iz članstva u OHCHR-u ove godine odlukom administracije predsjednika Donalda Trampa.

Ljudska prava u krizi: UN trpi zbog smanjenih donacija i Trampovog povlačenja iz članstva

Nasilje nad ženama i djevojčicama nije neizbježno. Ono se može i mora spriječiti - poručila je rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso povodom početka kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama".
Za okončanje nasilja su, prema njenim riječima, potrebni hrabrost, posvećenost i saradnja cijelog društva - institucija, pravosuđa, škola, tehnoloških kompanija i zajednica. &nbsp;
- Zajedno možemo izgraditi Crnu Goru u kojoj su žene i djevojčice bezbjedne, poštovane i osnažene, svuda i svakog dana - kazala je Tiso.
Nasilje nad ženama i djevojčicama je, kako se navodi u saopštenju UN-a, jedno od najrasprostranjenijih kršenja ljudskih prava koje pogađa zajednice širom svijeta.&nbsp;
- U Evropi je tokom 2023. godine skoro 2.300 žena i djevojčica ubijeno od partnera ili člana porodice. Zabrinjava i podatak da je 37 miliona žena u Evropi doživjelo silovanje ili &nbsp;seksualno nasilje u djetinjstvu. U Crnoj Gori svaka treća žena je doživjela neki oblik seksualnog uznemiravanja od svoje 15. godine. Posljedice nasilja nad ženama prevazilaze individualnu patnju - ono razara porodice, dijeli društvo i usporava napredak. Razmjere problema zahtijevaju hitnu, zajedničku akciju - ističu u saopštenju.&nbsp;
Ovogodišnja kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“ poziva na snažnije zakone, pouzdanije podatke i zajednički odgovor cijelog društva, kako bi se nasilje u svim oblicima - oflajn i onlajn - spriječilo i trajno okončalo.
- Neophodno je osigurati da jači zakoni donose jaču odgovornost, a da su pravosudni sistemi fokusirani na &nbsp;zaštitu žrtava. Potrebno je unaprijediti kvalitet podataka kako bi se jasno razumjeli obim i uzroci nasilja. Kroz obrazovanje i kulturu moramo mijenjati nasilne i diskriminatorne norme i predrasude, odbaciti okrivljavanje žrtava i aktivno uključiti muškarce i dječake kao saveznike. Neophodno je obezbijediti potpunu zaštitu i podršku svim ženama i djevojčicama - posebno onim najugroženijima, uključujući žene sa invaliditetom, Romkinje i Egipćanke, LGBTQ+ žene i migrantkinje - navodi se u saopštenju.
Okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama odgovornost je svih nas. Zato u Ujedinjenim nacijama pozivaju Vladu da obezbijedi adekvatno finansiranje, striktnu primjenu zakona, ulaganje u sveobuhvatne strategije prevencije i u servise zaštite, uključujući krizne centre i modele poput Barnahus pristupa.
Pozivaju institucije da jačaju kapacitete socijalnih službi, pravosuđa, policije, zdravstvenih i obrazovnih radnika, kao i specijalizovanih jedinica za sajber kriminal, kako bi se žrtvama obezbijedila puna zaštita, pravda i bezbjedni kanali prijave.
U UN-u pozivaju tehnološke kompanije da obezbijede sigurnost i odgovornost na digitalnim platformama, a muškarce i dječake da budu saveznici u borbi protiv nasilja nad ženama.
- Nulta tolerancija znači nulto opravdanje za nasilje. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti budućnost u kojoj svaka žena i djevojčica živi bez nasilja - zaključili su u UN-u.

Tiso: Nasilje nad ženama i djevojčicama se može i mora spriječiti

Opstanak Pojasa Gaze je doveden u pitanje, upozorile su danas Ujedinjene nacije u izvještaju, pozivajući međunarodnu zajednicu da razvije "sveobuhvatni plan oporavka" i da interveniše bez odlaganja i na koordinisan način.
Izraelske vojne operacije u Gazi "ugrozile su sve stubove opstanka", od hrane i skloništa do zdravstvene zaštite, "potkopale upravljanje i gurnule" palestinsku teritoriju "u vještački stvoren ponor", navodi izvještaj Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD).
- S obzirom na nemilosrdno i sistematsko uništavanje koje je pretrpjela, postoje ozbiljne sumnje u sposobnost teritorije Pojasa Gaze da se obnovi kao životno mjesto i društvo - dodaje se u izvještaju.
Rat u Gazi je pokrenut napadom koji je palestinski islamistički pokret Hamas pokrenuo protiv Izraela 7. oktobra 2023. godine. Tada je poginuo 1.221 Izraelac, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim informacijama.
Više od 69.756 Palestinaca je ubijeno u izraelskoj vojnoj kampanji odmazde, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje kontroliše Hamas.
Ti podaci, koje UN smatraju pouzdanim, ne preciziraju broj ubijenih boraca, ali ukazuju da više od polovine mrtvih čine djeca i žene.
Prema izvještaju UNCTAD-a, izraelske vojne operacije su gurnule Gazu "iz stanja nerazvijenosti u stanje potpune propasti".
UN procjenjuje da će za obnovu palestinske teritorije biti potrebno približno 70 milijardi dolara.
- Čak i u optimističnom scenariju, u kojem rast dostiže dvocifren broj i strana pomoć pristiže, biće potrebno nekoliko decenija da Gaza povrati kvalitet života od prije oktobra 2023. godine - naglašava se u izvještaju.
UNCTAD poziva na sprovođenje "sveobuhvatnog plana oporavka" koji kombinuje "koordinisanu međunarodnu pomoć, obnavljanje fiskalnih transfera" iz Izraela u Gazu, kao i mjere za ublažavanje ograničenja u trgovini, putovanjima i investicijama.
Ta agencija UN poziva na uspostavljanje, u sklopu tog okvira, univerzalnog osnovnog dohotka u Gazi kako bi se obezbijedila egzistencija svih stanovnika, u obliku "obnovljivog i bezuslovnog" programa novčane pomoći koji bi se isplaćivao mjesečno.
UNCTAD napominje da su na okupiranoj Zapadnoj obali "nasilje, ubrzano širenje naselja i ograničenja mobilnosti radne snage" odgovorni za najgori ekonomski pad otkako je agencija počela da vodi evidenciju 1972. godine.

UN zabrinute za opstanak Pojasa Gaze: "Ozbiljne sumnje u sposobnost da se obnovi kao mjesto za život"

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je danas da Rusija koristi zimu kao ratno oružje.
- Rusija koristi zimu kao ratno oružje. Otpornost Ukrajine je izuzetna. A evropska solidarnost ostaje jača nego ikad. Obnavljamo ukrajinsku elektroenergetsku mrežu i jačamo njenu zaštitu. Podržavamo Ukrajinu ove zime - napisala je predsjednica EK na platformi Iks (X), uoči četvrte godišnjice od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Ove zime, ruski napadi na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu ostavili su stotine hiljada domova bez grijanja, vode i struje, na temperaturama koje su ponekad padale i ispod minus 20 stepeni Celzijusa.
Ti napadi su posebno pogađali Kijev, gdje je čak polovina glavnog grada Ukrajina ostajala bez električne energije.

Ursula fon der Lajen: Rusija koristi zimu kao oružje rata

Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama određeno je zadržavanje do 72 sata osumnjičenima za krivično djelo nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu B. Š, J. U. i J. V.
Kako je ranije Portal Analitika izvijestio, dvojica osumnjičenih su pitomci Policijske akademije u Danilovgradu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftuca-na-putu-berane-kolasin-zbog-nasilnickog-ponasanja-uhapsena-dvojica-pitomaca-policijske-akademije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Osumnjičeni su 20. februara oko 16 sati na regionalnom putu Berane - Kolašin, u mjestu Lubnice, opština Berane, zajednički vršenjem nasilja prema oštećenima E. C. i A. K. i drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozili spokojstvo građana i teže remetili javni red i mir - navode iz ODT-a.&nbsp;
Navode da je osumnjičeni B. Š. zaustavio vozilo kojim je upravljao, tako što je pretekao vozilo kojim je upravljao oštećeni E. C. i prepriječio saobraćajnu traku u namjeri da njegovo vozilo zaustavi.&nbsp;
Dodaju da su nakon toga su iz vozila izašli osumnjičeni i oštećenom E. C. zadali više udaraca pesnicama u predjelu glave.&nbsp;
Nakon toga su osumnjičeni došli do oštećenog A. K, a potom i njemu pesnicama i nogama zadali više udaraca u predjelu glave i tijela.&nbsp;
- Usljed čega su oštećeni zadobili lake tjelesne povrede - navode iz ODT-a.&nbsp;
Osumnjičenima je određeno zadržavanje zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke.
- U daljem toku postupka će biti preduzete neophodne mjere i radnje sa ciljem donošenja odluke u ovim predmetima - navode iz ODT-a.&nbsp;

Pitomcima Policijske akademije i još jednoj osobi određeno zadržavanje: Prepriječili put, pa pesnicama i nogama tukli dvije osobe

Najmanje petoro ljudi poginulo je u seriji lavina koje su zahvatile zapadnu Austriju, saopštila je vlada pokrajine Tirol.
&nbsp;U saopštenju se navodi da su intenzivne sniježne padavine tokom protekle sedmice dovela do nagomilavanja snijega u visini do 1,5 metra.
&nbsp;Kombinacija sniježnih padavina, jakog vjetra i slabog sniježnog sloja stvorila je uslove koji su bili posebno pogodni za lavine, prenosi Asošiejted pres.
Policija Tirola saopštila je da su petorica skijaša van staza bili zatečeni u lavini širokoj oko 450 metara, koja je pala u petak popodne u oblasti St. Anton am Arlberg, na visini od oko dvije hiljade metara.
Među poginulima su bili Amerikanac i Poljak, dok je 21-godišnji Austrijanac preminuo od povreda nakon što je prevezen u bolnicu.
Brojni članovi spasilačkih timova, ambulantno osoblje, vatrogasci i psi tragači angažovani su u spasilačkoj akciji, prenosi Tanjug.
U petak ujutro, u skijaškom centru Nauders-Bergkastel jugoistočno od ovog područja, 42-godišnji njemački državljanin i njegov 16-godišnji sin bili su zatečeni lavinom, ali je mladi preživio, dok je njegov otac poginuo.
U Klesterleu, u susjednoj pokrajini Vorarlberg, tridesetdevetogodišnji švajcarski snouborder je poginuo u lavini van ski staze.
Kancelarija guvernera Tirola saopštila je da je u petak prijavljeno skoro tri desetine lavina, a tokom poslednje sedmice zabilježeno je više od 200 incidenata.
Iz te kancelarije su upozorili da se vremenski uslovi neće poboljšati ni u nedjelju i da vrijeme ostaje nestabilno.

Najmanje petoro poginulih u seriji lavina u Austriji

Napadač plavskog Jezera Đorđe Maksimović sa deset golova zauzima prvo mjesto na listi strijelaca Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige, u takmičenju za Trofej Radija Crne Gore.
Golgeter Mornara Balša Sekulić postigao je osam, dok su se po šest puta u strijelce upisali golgeter Petrovca Adnan Bašić i Savo Arambašić iz Petrovca.
Po gol manje imaju Asmir Kajević iz Dečića, Andrija Ražnatović iz Sutjeske, Balša Mrvaljević iz Mladosti, Ognjen Rolović iz Jezera, Stefan Denković iz Mornara, Trimor Seljimi iz Dečića i Žarko Popović iz Petrovca.
Prvi trofej Radija Crne Gore, u sezoni 2013/14, osvojio je Stefan Mugoša u dresu Mladosti.&nbsp;
U narednih 11 godina zaslužili su ga golgeteri Sutjeske Goran Vujović, Igor Ivanović, Marko Ćetković, Božo Marković i Tajron Konrad, igrači Mladosti Marko Šćepanović i Zoran Petrović, napadač Zete Nikola Krstović, Adnan Bašić iz Petrovca i Žarko Korać iz Jedinstva.

Tag: ujedinjene-nacije