<article>Na Kosovu i Metohiji danas se održavaju lokalni izbori koje su raspisale privremene prištinske institucije.Biračka mjesta su otvorena u 7 sati, a birači će moći da iskoriste svoje pravo i glasaju do 19 časova.Na izborima učestvuju 93 politička subjekta, od čega 32 političke stranke, dvije koalicije, 32 građanske inicijative i 27 nezavisnih kandidata.Izborna kampanja počela je 13. septembra i završava se neposredno prije otvaranja biračkih mesta, u 6.59.Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) u Prištini, ukupan broj građana sa pravom glasa je 2.069.098, od kojih na Kosovu i Metohiji 2.025.105, a van Kosova i Metohije 43.993.Izbori će biti organizovani u 938 biračkih centara sa ukupno 2.625 biračkih mjesta, od čega 910 biračkih centara za redovno glasanje sa 2.571 biračkim mjestom i 38 biračkih centara za uslovno glasanje sa 54 biračka mjesta.Građani mogu da glasaju sa ličnom kartom, vozačkom dozvolom ili pasošem izdatim od privremenih institucija u Prištini.Na glasačkim mjestima dobijaće se dva listića: jedan žute boje, koji je za izbor predsjednika opštine i drugi plavi, na kome će biti nazivi političkih subjekata koji učestvuju na izborima za skupštine opština.</article>

Na Kosovu i Metohiji danas se održavaju lokalni izbori koje su raspisale privremene prištinske institucije.
Biračka mjesta su otvorena u 7 sati, a birači će moći da iskoriste svoje pravo i glasaju do 19 časova.
Na izborima učestvuju 93 politička subjekta, od čega 32 političke stranke, dvije koalicije, 32 građanske inicijative i 27 nezavisnih kandidata.
Izborna kampanja počela je 13. septembra i završava se neposredno prije otvaranja biračkih mesta, u 6.59.
Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) u Prištini, ukupan broj građana sa pravom glasa je 2.069.098, od kojih na Kosovu i Metohiji 2.025.105, a van Kosova i Metohije 43.993.
Izbori će biti organizovani u 938 biračkih centara sa ukupno 2.625 biračkih mjesta, od čega 910 biračkih centara za redovno glasanje sa 2.571 biračkim mjestom i 38 biračkih centara za uslovno glasanje sa 54 biračka mjesta.
Građani mogu da glasaju sa ličnom kartom, vozačkom dozvolom ili pasošem izdatim od privremenih institucija u Prištini.
Na glasačkim mjestima dobijaće se dva listića: jedan žute boje, koji je za izbor predsjednika opštine i drugi plavi, na kome će biti nazivi političkih subjekata koji učestvuju na izborima za skupštine opština.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kosovo

Lokalni izbori

Svijet

Lokalni izbori na Kosovu i Metohiji, biračka mjesta otvorena do 19 časova

Berlinski proces podržava nužne reforme u Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Srbiji, kako bi ih približio Evropskoj uniji. Ali nezadovoljstvo u tim zemljama raste.
Oblačan jesenji dan u Belfastu, u zamku Hilsboro iz 18. vijeka, koji je zvanična kraljevska rezidencija u Sjevernoj Irskoj i sjedište državnog sekretara za Sjevernu Irsku. To je istorijsko mjesto gdje su 1998. godine vođeni pregovori između Velike Britanije i Republike Irske, koji su doveli do potpisivanja Sporazuma na Veliki petak. Taj dokument stavio je tačku na decenijski krvavi sukob između protestanata i katolika u Sjevernoj Irskoj.
Ovo simbolično mjesto, prema zamisli britanskih domaćina, trebalo je da tokom dvodnevnog samita ministara vanjskih poslova zapadnobalkanskih država posebno istakne značaj pomirenja.
<h3>Nova dinamika pristupnog procesa do 2029.</h3>
Britanska ministarka vanjskih poslova Ivet Kuper na otvaranju skupa istakla je da je stabilnost regiona u interesu čitave Evrope: 
 „Znamo da bezbjednost Zapadnog Balkana ima direktan uticaj na bezbjednost Evrope, pa i nas ovdje, u Velikoj Britaniji.“
Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful naglasio je da Evropska unija ima obavezu da ponudi jasnu perspektivu zemljama regiona. Dodao je da je za proces približavanja potreban novi zamah: 
 „Građani počinju da gube povjerenje u skoriji ulazak u Evropsku uniju“, kazao je šef njemačke diplomatije, dodajući da postoje realni izgledi da se do 2029. godine razvije nova dinamika pristupnog procesa.
Istovremeno je upozorio da bi dalje odlaganje nosilo sa sobom ozbiljne geopolitičke rizike: 
 „To sebi ne možemo priuštiti, jer u suprotnom prijeti opasnost od povratka starim neprijateljstvima, kao i od jačanja uticaja Rusije i Kine.“
<h3>Neispunjeno solunsko obećanje</h3>
Još na samitu Evropske unije u Solunu 2003. godine, zemljama jugoistočne Evrope obećano je punopravno članstvo. Nakon krvavog raspada Jugoslavije devedesetih godina, regionu je trebalo ponuditi evropsku perspektivu.
Ipak, samo su Slovenija i Hrvatska postale članice EU, dok se ostale zemlje i dalje nalaze u različitim fazama pristupnog procesa. Trenutno najdalje su odmakle Albanija i Crna Gora.
<h3>Berlinski proces – „koalicija voljnih“</h3>
Berlinski proces je 2014. pokrenula tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, sa ciljem da pomogne zapadnobalkanskim državama u pripremama za članstvo u Evropskoj uniji, ali i da podstakne njihovu međusobnu saradnju.
Riječ je o neformalnom okviru u kojem, pored zemalja regiona i Velike Britanije, učestvuje i nekoliko članica EU. 
 „To je svojevrsna koalicija voljnih, koja omogućava veću fleksibilnost jer ne zavisi od jednoglasnog odlučivanja 27 članica EU – čime se proces često blokira“, objašnjava Frauke Zebas iz Njemačkog društva za spoljnopolitička pitanja (DGAP) u razgovoru za DW.
<h3>Blokade, konflikti i unutrašnji problemi</h3>
Pojedine članice EU, vođene sopstvenim interesima, znale su da blokiraju proces pristupanja nekih zapadnobalkanskih država. Spor oko imena između Atine i Skoplja riješen je tek 2019. Prespanskim sporazumom, kojim je zemlja dobila naziv Sjeverna Makedonija.
Ipak, i unutar samih zemalja regiona postoje ozbiljni problemi koji pristupnu perspektivu suočavaju sa političkim, ekonomskim i institucionalnim izazovima – od korupcije i slabosti u vladavini prava do neriješenih bilateralnih sukoba, poput onog između Srbije i Kosova.
Pored toga, region pogađa odliv mozgova – sve veći broj mladih napušta svoje zemlje, tražeći bolju budućnost u državama Evropske unije.
<h3>Rastući uticaj Rusije i Kine</h3>
Odugovlačenje evropskog puta učinilo je region privlačnim za druge globalne aktere, prije svega Rusiju i Kinu. 
 „Ti akteri koriste prazan prostor koji su ostavili EU i SAD povlačenjem iz regiona“, objašnjava Zebas.
Navodi i konkretan primjer: 
 „Srbija je 2023. godine potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom, što nije u skladu sa proklamovanim ciljem članstva u EU. Posebno zabrinjava saradnja srpske i ruske obavještajne službe, kao i izdavanje srpskih pasoša ruskim državljanima bliskim Kremlju, čime im se omogućava ulazak u šengensku zonu“, navodi Zebas.
Moskva, dodaje ona, koristi veliku zavisnost Beograda od ruskih isporuka gasa i nafte. Tradicionalno prijateljstvo Srbije i Rusije ogleda se i u tzv. politici ljuljaške zvaničnog Beograda – zemlja koja bi, kao kandidat za članstvo u EU, trebalo da usklađuje svoju spoljnu politiku sa evropskom, i dalje odbija da uvede sankcije Rusiji nakon agresije na Ukrajinu.
<h3>Bezbjednosna i migraciona pitanja u fokusu</h3>
Bezbjednosna pitanja bila su među glavnim temama samita u Belfastu. 
 Oko pet miliona eura biće izdvojeno za jačanje otpornosti na sajber napade i razmjenu iskustava u borbi protiv dezinformacija. Dodatnih 11,5 miliona eura namijenjeno je podršci programima na Zapadnom Balkanu koji se bave suzbijanjem ilegalnih migracija.
To su mali, ali značajni koraci kojima Evropa želi da pokaže da nije zaboravila Zapadni Balkan.
U okviru Berlinskog procesa, šefovi država i vlada zemalja učesnica sastaće se 22. oktobra u Londonu.

Zapadni Balkan na čekanju – između nade i frustracije

Porazom od Albanije u Leskovcu (0:1), fudbaleri Srbije izgubili su sve šanse da se nađu na Svjetskom prvenstvu.
To je ujedno bio i kraj misije Dragana Stojkovića na klupi "orlova".
Poslije meča, podnio je ostavku,a ekipu će u utorak protiv Andore voditi dosadašnji pomoćnik Goran Đorović.
TV Arena sport je objavila i da se već zna novi selector. U pitanju je Veljko Paunović. On se prije nekoliko dana rastao sa španskim Ovijedom i slobodan je.
Paunović je 2015. godine sa omladinskom reprezentacijom Srbije postao prvak svijeta. Uveo je protekle sezone Ovijedo u špansku elitu nakon 24 godine. Poslije lošeg starta u La ligi - samo šest bodova u prvih osam kola - napustio je ekipu.
Prije dolaska u Španiju sa promjenljivim uspjehom radio je u Meksiku (Tigres i Gvadalaharu), SAD-u (Čikago Fajer) i Engleskoj (Reding).

Našli zamjenu za Piksija: Paunović novi selektor Srbije

Portparol kineskog Ministarstva trgovine saopštio je da Kina želi da „uspostavi mehanizam dijaloga o kontroli izvoza“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, radi „bezbjednosti i stabilnosti globalnih lanaca snabdijevanja“.
Peking je ove sedmice prekinuo krhko trgovinsko primirje sa Vašingtonom, najavljujući sveobuhvatna ograničenja na izvoz proizvoda koji sadrže i najmanje tragove kineskih rijetkih minerala. Američki predsjednik Donald Tramp burno je reagovao, zaprijetivši odmazdom kroz uvođenje carina od 100 odsto i novih ograničenja na izvoz ključnog softvera. Takođe je poručio da „nema razloga“ za susret sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, planiran kasnije ovog mjeseca.
Kako piše Politico, ova odluka predstavlja novu, do sada najtežu eskalaciju napetosti između dvije najveće svjetske ekonomije, koja bi mogla poništiti višemjesečne napore na stabilizaciji odnosa. Podsjetimo, SAD i Kina su već ovog proljeća međusobno uvele trocifrene carine.
Kinesko Ministarstvo trgovine objavilo je u četvrtak najopsežniji set mjera kontrole izvoza rijetkih minerala do sada. Novi propisi omogućavaju Pekingu da ograniči ne samo pošiljke sirovina i magneta, već i gotovih uređaja koji ih sadrže – od ajfona i električnih vozila do senzora borbenih aviona.
„Kina pokazuje svoju moć i želi dokazati da može postati ključna tačka uskog grla globalne trgovine“, izjavio je Everet Ajsenstat, bivši zamjenik direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta Bijele kuće tokom Trampovog prvog mandata. Zbog važnosti kineskih minerala za svjetsku industriju, nova pravila Kini zapravo daju mogućnost veta nad velikim dijelom globalne proizvodnje. U praksi, Peking dobija alat kojim može paralizovati čitave industrijske lance snabdijevanja.
Nakon Trampove najave odmazde, američke berze reagovale su naglim padom – indeks S&amp;P 500 opao je za više od dva odsto, što je najveći dnevni pad od aprila. Bivši američki zvaničnici ocjenjuju kineski potez kao „sofisticiranu demonstraciju sile“, kojom Peking testira Trampovu spremnost na strateško razmišljanje.
„Mi igramo šah na dvije dimenzije, dok Peking igra na četiri“, izjavila je Liza Tobin, bivša direktorka za Kinu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost. Jedan visoki funkcioner Bijele kuće rekao je za Politico, pod uslovom anonimnosti, da „predsjednik lično diktira spoljnu politiku“ i da „istorija pokazuje kako više ljudi u timu ne znači nužno i bolje rezultate“.
Tramp i Si trebalo je da se sastanu krajem mjeseca na marginama azijsko-pacifičkog samita u Južnoj Koreji, u pokušaju da se odnosi stabilizuju prije roka 10. novembra, kada je planiran novi krug carina. Međutim, sve je izvjesnije da će taj susret biti otkazan.
Kreg Singlton iz Fondacije za odbranu demokratija kaže da je riječ o scenariju „u kojem se kinesko samopouzdanje sudara sa američkim nestrpljenjem“. Dodaje da će dalji razvoj situacije – eskalacija ili smirivanje tenzija – zavisiti od reakcija Pekinga u narednim danima.
Nove kineske zabrane obuhvataju i ograničenja na izvoz tehnologija koje se koriste u preradi rijetkih minerala, poput rudarenja i topljenja, dok se kineskim državljanima zabranjuje pružanje „značajne pomoći“ sličnim operacijama u inostranstvu.
„Ovo je kao da su nam prislonili pištolj na glavu“, izjavio je za Politico Džefri Gerc, bivši direktor za međunarodnu ekonomiju u Savjetu za nacionalnu bezbjednost tokom Bajdenove administracije. „Kina ne kaže da će sve prekinuti odmah, ali jasno stavlja do znanja da to može učiniti kad god poželi – i to postaje njen pregovarački adut.“
Tramp je još u februaru naložio povećanje domaće proizvodnje minerala, ali stručnjaci upozoravaju da će biti potrebne godine da SAD razviju sopstvene kapacitete. „Ovaj problem traje već 20 godina, a ljudi ni ne shvataju koliko zavisimo od Kine“, izjavio je jedan američki industrijski izvor za Politico. Bredli Martin iz RAND korporacije dodaje: „Kina računa na to da mi nećemo moći brzo reagovati – i da će neravnoteža ranjivosti potrajati godinama.“
Uprkos zaoštravanju retorike, Peking ipak pokazuje interesovanje za smirivanje tenzija. Portparol kineskog Ministarstva trgovine izjavio je da Kina želi „uspostaviti mehanizam dijaloga o kontroli izvoza“ sa SAD-om, u cilju „bezbjednosti i stabilnosti globalnih lanaca snabdijevanja“.
Mark Buš, profesor na Univerzitetu Džordžtaun i bivši savjetnik američke administracije, ocijenio je da „Kina zapravo nudi kombinaciju mrkve i štapa“. „Ona sugeriše da želi stabilne lance snabdijevanja – ali pod uslovima koji joj daju kontrolu.“
Tramp je, pak, u petak uveče ostavio otvorenu mogućnost susreta sa Sijem i nagovijestio da bi početak novih carina, planiran za 1. novembar, mogao biti „manevarski prostor“ za dogovor. U suprotnom, upozorio je, američka ekonomija mogla bi osjetiti ozbiljne posljedice, s obzirom na stalnu zavisnost od kineskog uvoza industrijskih materijala i potrošačke robe.

Kina udara gdje najviše boli: Evo kojim proizvodima prijeti totalna blokada

Desetak minuta prije početka utakmice Splita i Partizana na parket Gripa izašao je trener gostiju Željko Obradović. Trofejni srpski stručnjak dočekan je uz veliki pljesak s tribina.&nbsp;
Kako je to izgledalo, pogledajte u videu:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fdalmatinskiportal.hr%2Fsport%2Fvideo--pogledajte-kako-su-gripe-docekale-trenera-partizana%2F250280&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

VIDEO: Pogledajte kako su Gripe dočekale trenera Partizana

Poslanici Pokreta Evropa sad, Gordan Stojović i Miloš Pižurica, poslanici stranke premijera Milojka Spajića, podnijeli su prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš koji je usvojen 2011. godine. Između ostaloga, traže da se iz čl. 1 postojećeg zakona briše riječ „nasilna” u formulaciji o aneksiji iz 1918. godine! „Jedna od KLJUČNIH IZMJENA”, navode potpisnici, „odnosi se na brisanje termina ‘NASILNE’ iz čl. 1 zakona, što nije usmjereno na reviziju istorijskih činjenica, već na prevazilaženje negativnih konotacija i smanjenja polarizacije društva koje je korišćenja ovoga termina do sada izazivalo”. „Termin ‘nasilna aneksija’ nosi duplo značenje”, tvrde poslanici PES-a, „jer je sama aneksija po definiciji čin koji podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa dodatno naglašavanje ‘nasilna’ postaje suvišno”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251011161044_bac083ce83af2dddb7e82be67ed6e6ee79e71a50a42bb2c865b37b76b171ab0d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251011161044_bac083ce83af2dddb7e82be67ed6e6ee79e71a50a42bb2c865b37b76b171ab0d" data-rendition-name="original" width="902" height="826" loading="lazy" alt="pes dokument"> </figure>  U propratnom aktu, juče, 10. oktobra dostavljenom Andriji Mandiću, a „radi stavljanja u skupštinsku proceduru”, poslanici PES dodaju: „Ovim se želi promovisati dijalog i pomirenje društvu, uz očuvanje poštovanja prema zajedničkoj istorijskoj baštini”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251011161048_1a8d099573f8815decc11f9f5996952103adad5e3864f89aae4ff3ac6f4bd799.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251011161048_1a8d099573f8815decc11f9f5996952103adad5e3864f89aae4ff3ac6f4bd799" data-rendition-name="original" width="646" height="606" loading="lazy" alt="pes dokument"> </figure>  * * * U vezi ovoga pokušaja režimske koalicije Spajić-Mandić da ozakone svoje falsifikate i potru istorijske činjenice o tragediji 1918. — o krvavom srpskom uništenju države Crnogoraca, dinastije Petrovića-Njegoša i sv. autokefalne Mitropolije osnovane još u epohi Crnojevića — napominjemo: - čl. 1 postojećeg Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš glasi: „Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović Njegoš, ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović Njegoš, koja je detronizovana protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru, aktom NASILNE aneksije države iz 1918. godine”. - aneksija nikako ne podrazumijeva nasilje, kako tvrde Spajićevi poslanici — primjeri, lako za svakoga provjerljivi: - nenasilna aneksija (Anschluss) suverene države Austrije od strane nacističke Njemačke iz 1938. godine; - ili nenasilna njemačka aneksija iz iste godine dijelova teritorije suverene Čehoslovačke (Sudetska oblast); - bez nasilja su bile i aneksije suverenih država Estonije, Litvanije i Latvije iz avgusta 1940. od strane SSSR-a, etc; - na drugoj strani, o masovnim razmjerama sistematskog okupacionog nasilja koje je Kraljevina Srbija sa svojom vojskom, žandarmerijom, policijom i plaćeničkim bandama domaćih izdajnika od 1918. počinila nad crnogorskim narodom — anektiravši Kraljevinu Crnu Goru, detronizujući slavnu dinastiju Petrović-Njegoš i ukidajuću autokefalnu Mitropoliju cetinjsku - Crnogorsku pravoslavnu crkvu — svjedoče: kako izvještaji onovremenih stranih misija s terena Crne Gore, docnije objavjenih hiljade dokumenata iz arhivskih izvora, tako i službeni izvještaj crnogorske kraljevske vlade u egzilu štampan 1921. u formatu knjige sa poimeničnim žrtavama, mjestom, vremenom i preciznim opisima samo nekih (do sredine 1920. godine) od niza srpskih zvjerstava, pod preciznim naslovom: „Nekoliko stranica iz KRVAVOG albuma Karađorđevića: dokumenta o ZLOČINIMA Srbijanaca u Crnoj Gori”.

Brišu ‘nasilna’ u aneksiji 1918. – PES sa vojvodom falsifikuje istoriju

Odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada, Žaklina Oštir, reagovala je povodom, kako navodi, uvredljivih objava bot-profila povezanog sa odbornicom Demokratskog fronta. - Bot-profil odbornice DF-a u Skupštini Glavnog grada na najogavniji način vrijeđa političku konkurenciju, a posebno žene. Hoće li se sada Jelena Borovinić Bojović oglasiti i zaštititi ženska prava, ili to čini samo na inostranim konferencijama gdje dobija dnevnice? - poručila je Oštir u objavi na mreži X.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251011101044_ca5a50f0a22586f813078a6e1f697c26dfed3fb7f4c394b81999c2b467cfdc75.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251011101044_ca5a50f0a22586f813078a6e1f697c26dfed3fb7f4c394b81999c2b467cfdc75" data-rendition-name="original" width="1170" height="645" loading="lazy" alt="bot"> </figure>  &nbsp;

Oštir: Bot profil odbornice DF-a na najogavniji način vrijeđa političku konkurenciju i žene, hoće li reagovati Borovinić Bojović?

U slučaju Vladana Ivanovića nema ništa novo, nikakav dokaz niti indicija, da bi on bio priveden i zadržan, a posebno je indikativno što su ga saslušavala tri tužioca, što nije praksa - rekao je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata, na Televiziji E, advokat Zoran Piperović koji dodaje da, po njemu, ovo hapšenje ima za svrhu održavanje tenzije oko slučaja Aleksandra Mijajlovića.
Iako je advokat Piperović sinoć oko 22 sata uložio žalbu na rješenje o zadržavanju do 72 sata njegovom branjeniku Vladanu Ivanoviću još nije dobio odgovor od Višeg suda. Prema zakonu sud bi trebalo u roku od 8 sati da odgovor na žalbu.&nbsp;
Vlasnik građevinske kompanije Master inženjering Vladan Ivanović juče je priveden po nalogu SDT-a u okviru novu istrage koju je otvorilo to tužilaštvo zbog sumnje u pranje novca.
Njegov advokat podsjeća da je on priveden i prije dvije godine, te da tužilaštvo to može da uradi kad postoji nešto novo, što u slučaju njegovog branjenika ne stoji.
- Novina je kako je organizovano, prije je tu bilo riječi o Tamari Zvicer i Ivanović Vladu, a sada je uključen njen suprug, da bi se vezala nadležnost Vladova za SDT kroz formu da je već u nekoliko optužnica SDT- a Radoje Zvicer procesuiran kao organizator kriminalne grupe, pa ako je i on sada u ovoj konstrukciji onda i Vlado potpada pod ingerenciju SDT-a- kazao je Piperović.
Ističe da, ne da nema ništa novo, nego je sve što je već jednom SDT kontrolisao &nbsp;isto- ista priča, isti svjedoci, ista fabrika koja radi namještaj, koji su Ivanovićevi poslovni prijatelji.
&nbsp;- Ja sam mislio da će se to završiti tako što će Vlado dati izjavu i otići kući. Međutim, bilo mi je neuobičajeno da su u kancelariji tri tužioca, da postavljaju pitanja sva tri tužioca, &nbsp;Šoškić, Vučinić i &nbsp;Turković i da su sve troje potpisali rješenje o zadržavanju - rekao je Piperović.
Ivanović je, kazao je Piperović, na sva pitanja odgovorio decidno i jasno.
Advokat ističe da je, dok je čitana krivična prijava, upitao tužioca Vučinića zašto nije dobio dokaz za, kako se navodi- fakat, da je Ivanović uzeo pare od Zvicera.
Na to mu je rečeno da taj zaključak proizilazi iz krivične prijave, što po Piperoviću, uopšte nije tačno.
Piperović naglašava da ne postoji dokaz niti zrno sumnje ni indicije da je Vladan Ivanović uzeo pare od Zvicera da ih opere, iako tako stoji u krivičnoj prijavi, koja je, po njegovom mišljenju, proizvoljna konstrukcija tužilaca.
U prijavi se ne kaže kako je trebalo da opere te pare- da li kroz nekretninu, ili ih je pustio u promet- u prijavi nema ništa.
Očito da ova krivična prijava nije rezultat pravne borbe već politički motivisanog procesa, a ako nema pravnih motiva, naglašava advokat, šta je pravi motiv može se samo nagađati.&nbsp;
- Meni ovo kao građaninu liči na bacanje prašine da bi se održala tenzija predmeta Aleksandra Mijajlovića, koja polako blijedi jer je toliko tupava, da će da izblijedi za nekoliko dana. Tu se nešto radi oko ekipe koju oni smatraju maltene jednom ekipom, to je Bemax, Master inženjering, ljudi koji to vode, da je to u fokusu- mišljenje je advokata.
Dodaje da, možemo da nagađamo zbog čega je to tako, pa da odemo do broja ubistava koja se događaju, možemo do mnogo toga da dođemo da bi se priča rasplinula na petu stranu,&nbsp;
- Ovo govorim kao građanin, a ne kao advokat. Kao branilac, kao profesionalac tvrdim da niko ne zna zašto je Vlado ovog trenutka uhapšen u ,,betonjerci” CB Podgorica- istakao je Piperović.
Na uloženu žalbu o zadržavanju, podsjeća advokat, još uvijek nema odgovora, ali želi da vidi razloge zašto se ona ne usvaja.&nbsp;
- Ja sam dobio obavještenje da će Vlado biti saslušan sjutra u 10 sati i naravno određen je sudija Šćepanović. Možda sam ja pomalo nekolegijalan u mom rigidnom odnosu prema tom čovjeku, ali je potpuno evidentno da SPO čeka da Šćepanović bude dežuran i da se njemu ti ljudi privedu…Da su istražne sudije u Višem sudu neko od četvoro krivičara iz Nikšića koji sude prvi stepen, dakle istražne sudije, ne bi se ovo dešavalo, vjerujte. Da je Bašović i dalje na poslu, da je Radomir Ivanović i dalje na poslu ne bi ovo prolazilo - rekao je Piperović.
Podsjećamo, Vrhovni sud je donio odluku o povredi zakona u korist Zvicera, što znači nediranje preobražajno onog što je već utvrđeno- ne vuče pravne posljedice. Oni to vuku i sve i da je tako sve u vezi sa odlukom Vrhovnog suda, to i dalje nema nikakve veze sa Vladanom Ivanovićem i faktom koji se tvrdi da je on uzeo keš da proda četiri stana Radoja Zvicera.
Tri tužioca su nova koncepcija, mišljenja je advokat, jer izgleda jedan tužilac nije dovoljan.
- To je veoma neuobičajeno, sve troje su ga ispitivali, dozvoljeno je to, ali to se nije desilo makar otkad ja radim ovaj posao da troje tužilaca potpisuje rješenje o zadržavanju- kazao je Piperović.
Dodaje da se to možda radi i da bi se dalo na značaju nečemu čega nema- onda je najbolje uvesti baš troje tužilaca, predstavljajući da je to toliko teško, toliko komplikovano da ne može jedan.
- To je dokaz da nešto nije regularno i da se nešto pokriva, šta se pokriva ne znamo, da je neuobičajeno jeste, ili ono u čemu ja nemam pravo da učestvujem u komentarima, ko zna da li neko nekome tu nešto vjeruje, ili ne vjeruje. Ograđujem se, ne tvrdim ništa, ne prejudiciram ništa, nemam nikakva saznanja, ali tri tužioca u slučaju pranja novca koji je već raspravljen, malo neuobičajeno, ali ako misle da će time da utvrde istinu, za šta i ja navijam da se utvrdi istina, onda u redu - zaključio je Piperović.
Podsjetio je da je sudija Šćepanović odredio pritvor i Zoranu Lazoviću, nakon posjete dva muškarca u trenerkama, policajci, u ponoć kada je Lazović doveden u Viši sud, pa se advokat pita kako je moguće da policija naredi sudiji za istragu kome i kako da odredi pritvor, te problematizuje &nbsp;ćutanje izvršne i sudske vlasti na takvo ponašanje koje bi svugdje u svijetu bilo skandalozno i nezamislivo.
- Da li ovo što ja govorim ili što su prenijeli mediji, gledaju ambasadori Kvinte i kažu li: ''Čekajte, vi hoćete da uđete u Evropsku uniju a vama policija ulazi Palatu pravde i diriguje kome će da ude određen pritvor. Zamislite da se tako nešto desi u Njemačkoj. Meni je frapantno da na ovo ćute, ne samo ambasade već i predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti- kazao je Piperović.
Kod optužnice Zorana Lazovića, navodi Piperović, Vijeće je naložilo tužiocu Šoškiću da dostavi u optužnici naredbu da je određenim licima zabranjen ulazak u Crnu Goru kao što je tvrdio, jer toga nema. On je to onda vratio, ali je znao da će da bude potvrđena. Piperović ističe da ovaj primjer pokazuje do kog je nivoa u pojedinim segmentima doveden Viši sud u Podgorici, gdje sve prolazi, što je velika opasnost za društvo kojem se šalje ružna poruka.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1ZKQ-WqXo30&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Piperović: U slučaju Ivanovića nema novih dokaza, ovo je bacanje prašine da se održi tenzija oko slučaja Mijajlovića koji blijedi

Advokat Zoran Piperović sinoć oko 22 sata uručio je žalbu na rješenje o zadržavanju do 72 sata njegovom branjeniku Vladanu Ivanoviću.
Podsjetimo, vlasnik građevinske kompanije „Master inženjering“, Ivanović juče je priveden po nalogu SDT-a, u okviru nove istrage koju je otvorilo to Tužilaštvo zbog sumnje u pranje novca.
Njemu je, nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, određeno zadržavanje do 72 sata.
Njegov advokat Piperović uložio je žalbu na rješenje o zadržavanju, ali do sada, nakon 16 sati nema odgovora na žalbu od strane podgoričkog Višeg suda.
Prema zakonu, sud bi trebalo da u roku od četiri sata da odgovor na žalbu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvladanu-ivanovicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lokalni izbori na Kosovu i Metohiji, biračka mjesta otvorena do 19 časova

Tagovi

Zapadni Balkan na čekanju – između nade i frustracije

Našli zamjenu za Piksija: Paunović novi selektor Srbije

Kina udara gdje najviše boli: Evo kojim proizvodima prijeti totalna blokada

VIDEO: Pogledajte kako su Gripe dočekale trenera Partizana

PRATITE TVe UŽIVO