Aljbin Kurti, predsjednik pokreta Samoopredjeljenje, koji je više od pet godina vodio Kosovo i čija je stranka na prošlim izborima dobila 42 odsto glasova, sa svojim stranačkim kolegom Glaukom Konjufcom nije uspio u dva pokušaja da formira parlamentarnu većinu. Predsiednica Vjosa Osmani raspustila je 20. novembra parlament u skladu sa Ustavom i odredila novi datum za vanredne parlamentarne izbore.
Time su sadašnji premijer Kurti i njegov stranački kolega Konjufca postali prvi u istoriji Kosova kojima je stranka doduše pobijedila na izborima, ali nije uspjela da obezbijedi većinu za formiranje vlade. Njihovo Samoopredjeljenje imalo je nakon izbora 48 poslanika u parlamentu, ali je za formiranje vlade potreban najmanje 61 glas. Kurti je 26. oktobra u prvom pokušaju propao s 56 glasova, a Konjufca pri drugom pokušaju 19. novembra takođe nije prešao granicu od 56 glasova.
<h2>Finansije paralisane, EU plan rasta na ledu</h2>
Bez nove vlade i sa raspuštenim parlamentom Kosovo ulazi u finansijsku krizu zbog neusvajanja budžeta za 2026.
U otvorenom pismu predsjednici Osmani krajem oktobra 21 organizacija civilnog društva upozorila je da bi nedonošenje novog budžeta paralisalo isplate nastavnicima, ljekarima, javnoj upravi, kao i socijalne dotacije za stotine hiljada građana u zemlji.&nbsp;
- Finansijska budućnost zemlje i dobrobit njenih građana ne smiju da postanu pijun političkih blokada. Vjerujemo da vaše iskustvo, vaš autoritet i vaša ujedinjujuća uloga kao predsjednice mogu da budu presudni kako bi se spriječila kriza koja bi pogodila mnoge porodice na Kosovu - stoji u pismu.
Predsjednica Vjosa Osmani ipak nije uspjela da uvjeri političke stranke na Kosovu da prije raspuštanja parlamenta barem usvoje budžet kako bi se spriječio finansijski kolaps.
Dugotrajna politička i institucionalna kriza blokirala je i ratifikaciju plana rasta Evropske unije. Plan obuhvata paket od šest milijardi eura iz finansijske pomoći i zajmova za usklađivanje ekonomija zemalja Zapadnog Balkana sa standardima EU. Kosovo bi u okviru plana moglo da dobije više od 880 miliona eura, ali zbog toga što sporazuma sa EU nije ratifikovao parlament, Kosovo do sada nije dobilo ni jedan jedini cent.
<h2>Nema spremnosti na kompromis</h2>
Ova situacija posljedica je toga što političke stranke na Kosovu nisu spremne na kompromis: tri najveće albanske stranke u parlamentu, koje su do sada bile u opoziciji – Demokratska stranka Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) – ni pod kojim uslovima ne žele da sarađuju sa Kurtijevom partijom.
Kurtijevo Samoopredjeljenje pak odbija da formira koaliciju sa Srpskom listom koju podržava vlada u Beogradu i koja ima devet poslanika u kosovskom parlamentu.
Donedavni predsjednik PDK Memlji Krasnići optužuje Kurtija za „nesposobnost i politiku blokade“. Događanja proteklih mjeseci, kaže, koštala su Kosovo „izolacije i podjela“, i bilo je to „gubljenje vremena“.
Kurti sada ponovo moli građane da mu daju glas na izborima u decembru. Novi termin za održavanje izbora – krajem godine, tokom praznika – on opisuje kao „praznik demokratije“ i sve birače poziva da izađu na izbore.
Ako rezultat tih izbora bude isti kao na prošlim, Kurti najavljuje nove izbore već u proljeće 2026, kada završava mandat sadašnje predsjednice Vjose Osmani.
<h2>Zastoj u dijalogu Beograd–Priština</h2>
Neuspješno formiranje nove kosovske vlade otežava i dijalog između Kosova i Srbije. Privremena vlada pod premijerom Kurtijem 2025. imala je nekoliko sastanaka u Briselu s izaslanikom EU za dijalog Peterom Sorensenom, ali ti sastanci su izazvali kritike opozicionih stranaka.
LDK i PDK izjavljuju da „bilo koji sporazum ili eventualna obaveza postignuta u ovoj fazi dijaloga sa Srbijom neće stvarati obaveze za Kosovo“. To mišljenje dijeli i Naim Jakaj, stručnjak za dijalog pri Kosovskom institutu za pravo (IKD).&nbsp;
- Ustavni četverogodišnji mandat ove vlade završio je 22. marta. Ona otada obavlja samo poslove privremene uprave, koji se ograničavaju na svakodnevnu administraciju javnih poslova - kaže Jakaj.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, privremena vlada nema ni političku podršku parlamenta, niti mandat za preduzimanje mjera koje stvaraju trajne posljedice za Kosovo, uključujući i međunarodne sporazume političke ili pravne prirode.
- Dijalog sa Srbijom je proces koji zahtijeva političke odluke na najvišem nivou i punu institucionalnu odgovornost – to je nešto što privremena vlada prema Ustavu i Zakonu o vladi ne može da ispuni - ukazuje Jakaj.
Na to da je dijalog zastao ukazao je i njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful tokom posjete Prištini 18. novembra. Rekao je da Njemačka podržava dijalog u kojem posreduje EU radi normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, ali da traži veće zalaganje obije strane.
- Važno je da politika međusobnih provokacija i stalnog kriznog upravljanja dođe kraju. Dijalog o normalizaciji mora se nastaviti u duhu međusobnog razumijevanja. To je naš kriterijum za ocjenjivanje vlada obeju zemalja, Kosova i Srbije - naglasio je Vadeful tokom posjete.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Duboka institucionalna kriza: Kosovo bez vlade, parlamenta i budžeta

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani potpisala je danas odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što u srijedu poslanici drugi put nijesu uspjeli da izaberu novu izvršnu vlast.
Potpisivanje uredbe o raspuštanju Skupštine dolazi i nakon što politički lideri nijesu uspjeli da postignu dogovor da poslanici danas pokušaju glasati o nekoliko važnih sporazuma za Kosovo, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- U skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, kao i nakon današnjeg prihvatanja odluke Skupštine Kosova u vezi s neuspjehom drugog mandatara u formiranju Vlade, predsjednica Kosova danas je raspustila deveti saziv Skupštine - navodi se u saopštenju Predsjedništva.
Predsjednik Demokratske partije Kosova, Bedri Hamza, rekao je da je tokom sastanka s Osmani tražio da izbori budu održani 21. decembra, uz obrazloženje da su Kosovu što prije potrebne institucij.
On je dodao da je druga spomenuta opcija za održavanje vanrednih izbora bila 28. decembar.
I predsjednik Alijanse za budućnost Kosova, Ramuš Haradinaj, rekao je da traži da izbori budu održani 21. decembra i da njegova stranka ide samostalno na nove izbore.
S druge strane, lider stranke Gukso, Faton Peci, kazao je da ta partija traži da se izbori održe 28. decembra, kako bi Centralna izborna komisija imala dovoljno vremena da se pripremi za izborni proces.
Vođa Socijaldemokratske inicijative, Fatmir Limaj, opisao je održavanje vanrednih izbora kao “lošu vijest”.
Limaj je rekao da stranke devet mjeseci nijesu uspjele da izgrade saradnju, dodajući da to pokazuje “nekompetentnost i nezrelost u načinu izgradnje države”.
On je, u vezi s datumom održavanja izbora, rekao da je 21. decembar najpoželjniji.
Sastanak je održan dan nakon što potpredsjednik Pokreta Samoopredjeljenje, Glauk Konjufca, nije uspio da obezbijedi potrebne glasove za formiranje nove Vlade 19. novembra.

Osmani potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, slijede vanredni izbori

Postoji li većina za izbor nove Vlade Kosova? Pitanje je na koje nema odgovora ni dan uoči isteka roka za njen izbor. Da li to znači da Kosovu predstoje novi izbori?
Dan D za drugo glasanje za izbor vlade se približava, a iz Samoopredjeljenja, koje je po drugi put dobilo šansu da formira vladu, nema naznaka da ima neophodnu većinu.
Najveće opozicione stranke – Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova, Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska inicijativa – jasno su stavile do znanja da neće podržati vladu koju bi predvodio mandatar Samoopredeljenja Gljauk Konjufca.
Sjednica za izglasavanje nove vlade trebalo bi da bude održana najkasnije sjutra.
Ukoliko ne dođe do izglasavanja nove vlade, Kosovo ostaje bez budžeta za narednu godinu.
- Ne mogu da predvidim šta će se desiti na sjednici, ali u slučaju da ona ne bude uspješna, neophodno je da razgovaramo o produženju budžeta do marta. Moramo da se pobrinemo da naši građani, a ne samo desetine hiljada državnih službenika, kao i mnoge usluge koje se plaćaju iz državnog budžeta, ne budu blokirane. Ovo bi bila kritična situacija - izjavila je kosovska predsjednica Vjosa Osmani.
Međutim, poznavaoci političkih prilika ističu da Samoopredjeljenje od početka nije bilo ni zainteresovano da formira vladu.
- Imam osjećaj da Samoopredjeljenje kalkuliše još od 9. februara pa nadalje, zato što nije doživjelo "satisfakciju" u broju glasova koju je dobila. Svaki korak koji je od tada pa do danas napravljen ide u smjeru izazivanja prijevremenih izbora - kaže analitičar Albinot Maloku.
U slučaju da Samoopredjeljenje sjutra ne obezbijedi većinu od 61 glasa, koliko je neophodno za uspješno izglasavanje vlade, prijevremeni izbori biće održani do kraja decembra.

Ukoliko se ne izglasa nova vlada, Kosovo ostaje bez budžeta za narednu godinu

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da je za Kosovo članstvo u NATO-u mnogo važnije i hitnije od integracija u Evropsku uniju.
- NATO vidim kao hitniji prioritet od evropskih integracija. EU će potrajati, čak i nakon što dobijemo status kandidata. Vjerujem da je NATO u ovom trenutku važniji za region. Za nas, biti u Alijansi znači biti bezbjedan- izjavila je Osmani u intervjuu iz Berlina za Politiko.
Ona je naglasila da Rusija kao interes na Balkanu ima destabilizaciju regiona, zbog čega je potrebna snažnija prisutnost Sjevernoatlantske alijanse.
- Vjerujem da je u strateškom interesu Alijanse da se proširi i na zapadni Balkan, posebno na Kosovo i Bosnu- navela je predsjednica Kosova, prenosi Telegrafi.
Osmani je izrazila uvjerenje da Kosovo već ispunjava osnovne kriterijume za ulazak u NATO.
- Naša vojska je izgrađena i obučena prema NATO standardima. Već postoji veliki stepen interoperabilnosti. Mi već trošimo više od dva posto budžeta na odbranu, što je kriterijum NATO-a. U roku od četiri godine planiramo da udvostručimo budžet za odbranu i dostignemo izdvajanja do četiri posto BDP-a- istakla je Osmani.
Kosovska predsjednica je naglasila da bi članstvo u NATO-u bilo ključna garancija bezbjednosti Kosova i stabilnosti regiona.&nbsp;

Osmani: Članstvo u NATO-u važnije za Kosovo od EU integracija

Jedinice KFOR-a i Kosovske policije pronašle su juče ukupno 10 upaljača sa fitiljima koji se koriste za detonaciju uređaja u blizini sela Gnježdane, u opštini Leposavić, saopštila je policija Kosova.
- Prijavljeno je da su jedinice KFOR-a i Policije Kosova donijele u policijsku stanicu deset upaljača-detonatora sa fitiljem, kablom, koje su pronašli u blizini sela, pored rijeke. Istražna jedinica je izašla na lice mjesta, a takođe je kontaktiran i državni tužilac. Slučaj je pod istragom od strane nadležnih jedinica- navela je policija u izvještaju.
Tehnički ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja izjavio da je pronalaženje upaljača preduprijedilo novi teroristički napad na sjeveru Kosova.

Leposavić: KFOR i policija pronašli 10 upaljača-detonatora

Kosovska ministarka trgovine i dva visoka službenika optuženi su za zloupotrebu službenog položaja u korist treće strane i odavanje državnih tajni u istrazi koja je potresla premijera Albina Kurtija, saopštilo je u srijedu tužilaštvo.
Rozeta Hajdari i još dvoje visokih službenika osumnjičeni su da su, u korist turskog biznismena koji je takođe optužen, omogućili sklapanje ugovora o kupovini nafte i pšenice vrijednih nekoliko miliona eura, i to po cijenama znatno iznad tržišnih.
Procijenjena šteta za kosovske javne finansije iznosi oko tri miliona eura, navelo je tužilaštvo. Prema optužnici, koju je prenio lokalni medij „Betimi për Drejtësi“ (Zakletva za pravdu), ugovori su se odnosili na kupovinu nafte iz Poljske i pšenice iz Turske tokom pandemije kovida-19.
Kosovo je, navodno, robu kupilo po cijenama koje su višestruko premašile tržišne, zaobilazeći postupak javnih nabavki, a pritom roba nikada nije ni isporučena.
Hajdari je reagovala na Fejsbuku, navodeći da će objaviti detaljnu izjavu kada dobije zvaničnu obavijest o optužnici. Dodala je da je ponosna na svoj rad koji je, prema njenim riječima, omogućio da Kosovo ima „rezerve osnovnih proizvoda u vrijeme kada smo bili ranjivi“.
Kosovski premijer Albin Kurti, koji je već bio na funkciji 2022. godine kada su ti ugovori potpisani, više je puta odbio da odgovori na pozive pravosuđa, koje želi da ga sasluša u vezi s ovom aferom.

Kosovska ministarka optužena za korupciju, napravila štetu od tri miliona eura

Tokom jula i avgusta 2025. godine, službenici mješovite patrole Stanice granične policije Rožaje i Odjeljenja bezbjednosti Rožaje evidentirali su sedam slučajeva upotrebe vatrenog oružja tzv. šenlučenja na teritoriji Republike Kosovo, u pograničnom području koje gravitira prema ski-centru Hajla-Štedim, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Šaranović je to saopštio odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Albina Ćemana o incidentima u kojima je došlo do pucnjave sa teritorije Kosova u pravcu objekata na crnogorskoj strani u zoni skijalista Hajla-Štedim.&nbsp;
- Ministarstvo unutrašnjih poslova bilježi incidente i povrede državne granice koji potiču sa teritorije Kosova. O ovim svim slučajevima pisanim putem obavještavalo je Ministarstvo vanjskih poslova, kako bi se navedena pitanja rješavala diplomatskim putem, uz sprovođenje mjera iz nadležnosti MUP-a i Uprave policije - kazao je Šaranović.
On je rekao da je 23. jula 2025. godine, iz pravca teritorije Republike Kosovo, pucano iz vatrenog oružja u objekat zadnje stanice ski-centra Hajla-Štedim.&nbsp;
- Uviđajem je utvrđeno da je pucano iz vatrenog oružja različitih kalibara i iz više pravaca, pri čemu je krov objekta pogođen sa ukupno 20 projektila. O događaju je blagovremeno obaviještena Granična policija Republike Kosovo, a predmetni incident još uvijek nije rasvijetljen - kazao je Šaranović.
Takođe, kako je rekao, 24. avgusta ove godine je došlo do povrede državne granice Crne Gore sa teritorije Kosova pucanjem iz vatrenog oružja, kada je sa tri projektila pogođena limena metalna konstrukcija zadnje stanice ski-centra u izgradnji. U momentu incidenta, kako je rekao, patrola Granične policije Crne Gore nalazila se u službenom vozilu neposredno ispod objekta.
- Na sastancima graničnih policija Crne Gore i Republike Kosovo, održanim 31. 7. 2025. godine u Prizrenu i 15. 8. 2025. godine u Rožajama, na nivou šefova graničnih policija obje države, sa posebnom pažnjom razmatrani su granični incidenti i povrede državne granice Crne Gore počinjene sa teritorije Kosova. Na tim sastancima dogovorene su konkretne aktivnosti usmjerene na održavanje stabilnog bezbjednosnog ambijenta u pograničnim područjima dvije države. U cilju sprečavanja svih oblika prekograničnog kriminala, dogovoreno je i povećanje broja zajedničkih patrola uz zajedničku državnu granicu - istakao je Šaranović.
On je istakao da Uprava policije planski intenzivira operativno prisustvo i realizuje patrolne djelatnosti pješačkim i motorizovanim patrolama i osmatranjem iz vazduha u cilju obezbjeđenja stabilnog bezbjednosnog ambijenta duž državne granice Crne Gore.
- Ministarstvo vanjskih poslova je povodom ovih događaja, 17. 9. 2025. godine, uputilo Verbalnu notu Ambasadi Republike Kosovo u Crnoj Gori kojom je ukazano na učestale povrede državne granice Crne Gore sa teritorije Republike Kosovo i očekivanje da će nadležni organi Republike Kosovo identifikovati i procesuirati počinioce ovog incidenta. Istom notom, MVP je podsjetilo na značaj sprovođenja zaključenih sporazuma: Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo, Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kosovo o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi–Kućište i Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kosovo o regulisanju režima pograničnog saobraćaja, koji su, nakon obostrane ratifikacije, stupili na snagu - naglasio je Šaranović.
Ministar je istakao i da je Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama, povodom povreda državne granice u julu i avgustu, formiralo dva predmeta protiv NN učinilaca, zbog krivičnih djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;
- Takođe, rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama navodi da su Uprava policije i službenici Stanice granične policije Rožaje, u saradnji sa Osnovnim tužilaštvom, kontinuirano uključeni u prikupljanje dokaza, dokumentovanje i nadzor lica osumnjičenih za počinjenje krivičnih djela koja se odnose na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, eksplozivnih materija i izazivanje opšte opasnosti. Sve aktivnosti sprovedene su u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Crne Gore, uz striktno poštovanje procedura vezanih za obezbjeđenje bezbjednosti službenika i građana, kao i očuvanje integriteta i dokaza. Službenici Uprave policije i Tužilaštva redovno izvještavaju nadležne organe Ministarstva unutrašnjih poslova o svim preduzetim mjerama i rezultatima, čime se omogućava koordinisana reakcija na granične incidente i povrede državne granice - rekao je Šaranović.
Pored toga, Šaranović kaže da su planirane su dodatne preventivne mjere koje uključuju pojačano prisustvo patrola na graničnim prelazima, motorizovane i pješačke patrole u pograničnom području, te korišćenje nadzornih sistema i dronova za praćenje teritorije u cilju smanjenja rizika od ponovljenih incidenata.
- Svi nadležni organi, uključujući MUP, Upravu policije, Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama i Ministarstvo vanjskih poslova, nastavljaju intenzivnu saradnju sa partnerskim organima Republike Kosovo. Koordinacija uključuje redovne sastanke, zajedničke patrole, razmjenu operativnih informacija, kao i preventivne aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje bezbjednosnog ambijenta u pograničnim područjima. Na ovaj način Crna Gora demonstrira posvećenost dosljednoj primjeni zakona, zaštiti državne granice i jačanju bilateralne saradnje sa Republikom Kosovo, uz stalnu implementaciju preventivnih i operativnih mjera koje imaju za cilj smanjenje rizika od budućih incidenata. - poručio je Šaranović.
<h2>"Nema imena do kojeg nećemo doći"</h2>
Šarnović je kazao da su službenici Uprave policije, angažovani na suzbijanju i sprečavanju krijumčarenja i distribucije opojnih droga, podnijeli 458 krivičnih prijava protiv 548 osoba (od kojih su 40 članova OKG), zbog počinjenih 507 krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga.
On je rekao da su službenici Uprave policije učestvovali su u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama, pri čemu je pronađeno preko 10 tona narkotika.
- U ovom periodu podnijeto je 1.649 prekršajnih prijava protiv 1.654 lica, za počinjenih 1.653 prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Broj zapljena opojnih droga u istom periodu iznosi 2.413, dok ukupna količina pronađene opojne droge iznosi 1,2 tone (1.218.164,91 grama) i 13.523 komada stabljika marihuane, te 8.961 komad farmaceutskih proizvoda i sintetičkih droga. Službenici Uprave policije i dalje učestvuju u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama, pri čemu je ukupno pronađeno preko 10 tona narkotika. - kazao je Šaranović odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Duška Stjepovića.
On je, pored ostalog, istakao hapšenje većeg broja osoba u okviru realizacije predmeta „General” zbog krijumačanjera 2,4 tone kokaina tokom 2020. i 2021. godine, iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, kao i realizaciju akcije „Vessel” usmjerenu na otkrivanje krijumčarenja 509 kilograma iste droge crnogorskim brodom „Budva”, koja je zaplijenjena u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine.
- Isplivali smo na površinu i pokazali da nema tog imena do kojeg nećemo doći. Svi koji su govorili da sprovoodimo politički veting ili se terete od strane nadležnih organa ili su već u pritvoru - rekao je Šaranović.
Šaranović je rekao da službenici Uprave policije koji su posljednjih 20 godina radili u Odsjeku za borbu protiv droga prednjače u ovim predmetima.
- Ubjedljiva većina policijskih službenika koji su procesuirani u slučajevima organizovanog kriminala su dugogodišnje starješine Odsjeka za borbu protiv droga. Mnogo je imena - od Bugarina, Milovića... - rekao je Šaranović.
<h2>Janović: Pogrešan red poteza</h2>
Šaranović, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Janovića o zapošljavanju budućih policajaca, uvjerava da Uprava policije obezbjeđuje visok stepen stručnosti i odgovornosti novih službenika, čime se, tvrdi, minimizuje rizik od eventualnih propusta u radu.
Janović je pitao Šaranovića smatra li da budući policijski službenici mogu da dobiju sva neophodna znanja i vještine koje se uobičajeno dobijaju tokom četvorogodišnjeg školovanja za samo nekoliko mjeseci?&nbsp;
- Ko će biti odgovoran ukoliko se ispostavi da dio njih ne poznaje dovoljno procedure, vještine ili zakonska ovlaćenja neophodna za vršenje poslova policijskog službenika - pitao je Janović.
Šaranović je u odgovoru naveo da je danas objavljena lista kandidata koji su ušli u finalnu fazu provjera Javnog poziva za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja u Upravi policije.
- Nakon navedenih provjera, Ministarstvo unutrašnjih poslova sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove javnog poziva, nakon čega slijede Provjera integriteta i profesionalnih kompetencija kandidata i Provjera znanja, sposobnosti i vještina kandidata - rekao je Šaranović.
Radi se, kako je rekao, o kandidatima koji imaju visoku stručnu spremu. Napomenuo je da će svi kandidati koji budu primljeni u Upravu policije, u okviru ovog posebnog postupka zapošljavanja, proći osnovnu policijsku obuku u saradnji sa Policijskom akademijom.
- Lica koja zasnuju radni odnos u skladu sa članom 133 Zakona o unutrašnjim poslovima, odnosno u posebnom postupku zapošljavanja, dužna su da u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa završe osnovnu policijsku obuku. Policijski službenici koji su zasnovali radni odnos u Policiji u skladu sa članom 133a ovog zakona zasnivaju radni odnos u zvanju policajac i dužni su da ostanu u radnom odnosu u tom policijskom zvanju najmanje tri godine - kazao je, pored ostalog, Šaranović.
Janović je upozorio na pogrešan redosljed poteza po kojem MUP prvo zapošljava policajce, a nakon toga ih šalje na obuku.
- Mi smo jedina država koja nekom daje ovlašćenja, pa ih onda obučava. Ti ljudi moraju da znaju kako da privedu nekog, kako da barataju oružjem. Oni se nazivaju policajcem, pa će tek onda da vrše obuku. Mislim da je to pogrešno - rekao je Janović, pitajući što se dešava sa policajcem.

Tamara Klikovac

Šaranović: Tokom jula i avgusta sedam pucnjava sa Kosova u pograničnom području Hajla-Štedim, u jednoj 20 projektila pogodilo krov stanice žičare

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani povjerila je večeras kandidatu Samoopredjeljenja Glauku Konjufci mandat za formiranje nove Vlade Kosova.
Osmani je na konferenciji za novinare u Prištini rekla da je odluku donijela „u skladu sa ranijim presudama“ Ustavnog suda iako su Demokratska partija Kosova (DPK), Demokratski savez Kosova (DSK) i Alijansa za budućnost Kosova (ABK) ranije najavili da neće podržati mandatara koga predloži pokret Samopredjeljenje.
Predsjednik ABK Ramuš Haradinaj izjavio je ranije danas da predsjednica Kosova Vjosa Osmani nema mandat da imenuje novog mandatara bez dokaza da da je obezbijedio potpise 61 poslanika.
- Neophodna većina se dokazuje isključivo potpisima poslanika koji su deponovani. U svakoj drugoj situaciji, predsjednica bi izvršila teško kršenje Ustava. Druga kandidatura okreta Samoopredjeljenje za formiranje Vlade samo je pokušaj da se nastavi zauzimanje državnih institucija, suprotno svim ustavnim i političkim normama. Ova farsa mora odmah da se okonča i zemlja treba da ide na vanredne izbore - napisao je Haradinaj na Fejsbuku.
Podršku kandidaturi Konjufce za mandatara dali su pojedini poslanici iz redova manjinskih nesrpskih stranaka.
Pokret Samoopredjeljenje predložio je danas bivšeg predsjednika Skupštine Kosova i prvog potpredsjednika stranke Glauka Konjufcu za novog mandatara za sastav Vlade.
Odluka o kandidaturi Konjufce za mandatara donijeta je danas na sjednici Glavnog odbora Samoopredjeljenja, nakon što predsjednik pokreta Aljbin Kurti u nedjelju nije uspio da obezbijedi dovoljan broj glasova da postane premijer.

Osmani povjerila mandat Konjufci za formiranje nove Vlade Kosova

Najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana ostvarila je Crna Gora, ocijenjeno je u redovnom godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
U izvještaju kojim su obuhvaćene države Zapadnog Balkana se navodi da je za Srbiju i Kosovo i dalje ključan dijalog o normalizaciji odnosa, koji je i dio pristupnih pregovora za obje države.
Srbija i dalje zaostaje kada je riječ o usklađenosti sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU jer nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. U izvještaju je ukazano i na sve veću polarizaciju u toj zemlji usljed talasa masovnih protesta koji traju već godinu dana.
Bosna i Hercegovina (BiH), kako se ocjenjuje, zaostaje u reformama usljed "političkih tenzija", kao i problema sa usvajanjem neustavnih zakona u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Inače, koalicija na državnom nivou u toj zemlji se raspala još u januaru, kada poslanici stranke bivšeg predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika nisu glasali za dva reformska zakona koji su trebali da zemlju približe EU.
U Srbiji i Bosni i Hercegovini, kako se navodi u izvještaju, postoje različiti rizici "zarobljavanja države" u kontekstu borbe protiv korupcije.
- Korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu proširenja moraju prioritetno da riješe - navodi se u izvještaju.
U izvještaju se navodi i generalna ocjena za sve države kandidatkinje da "proces proširenja sada ide brže nego u posljednjih 15 godina".
<h2>Pohvale Crnoj Gori</h2>
Crna Gora je, prema izvještaju Evropske komisije, najnaprednija u procesu pristupanja EU jer je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja.
Crna Gora je pregovore o članstvu sa EU počela prije 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja.
- Kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija dala je opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu ka pristupanju EU - piše u izvještaju.
Evropska komisija pohvalila je u izvještaju napredak Crne Gore u oblasti pravosuđa gdje su, kako se navodi, sprovedene "intenzivne faze reformi 2024. godine" na pravnom okviru koji treba da garantuje nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa.
Ove reforme, prema ocjeni EU, dale su "inicijalne pozitivne rezultate".
Crna Gora je preduzela prošle godine korake ka poboljšanju pravnog i institucionalnog okvira u oblasti borbe protiv korupcije, a takođe je, cijene u izvještaju, jedna od zemalja kandidatkinja u kojoj je zabilježen napredak u slobodi izražavanja, slobodi medija i pluralizmu.
Pomenut je i napredak u sprovođenju akcionih planova za Šengen, kao i u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Crnoj Gori su takođe odobrena sredstva u okviru Plana rasta, u okviru druge runde uslova plaćanja, kao priznanje za značajan napredak u reformama i ispunjenje 30 uslova iz Reformske agende.
Evropska unija ponudila je 2024. šest milijardi eura zemljama regiona u okviru takozvanog Plana rasta, kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju.
Crna Gora je jedna od zemalja koja je uključena u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA). To, kako se navodi u izvještaju, omogućava njihovim finansijskim institucijama da učestvuju u SEPA šemama plaćanja, što olakšava transfere u eurima i otvara put smanjenju troškova i vremenu obrade.
Primjena SEPA-e u Crnoj Gori počela je u oktobru, odnosno stupilo je na snagu jeftinije slanje i primanje novca iz i u Crnu Goru iz 40 država Evrope.
Crna Gora je takođe pozvana da se pridruži Konvenciji o zajedničkom tranzitu 1. novembra, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe.
<h2>Spor tempo sprovođenja reformi u Srbiji</h2>
Srbija je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.
Evropska komisija je ocijenila da su vlasti u Srbiji "nastavile da proglašavaju članstvo u EU svojim strateškim ciljem, ali je stvarni tempo sprovođenja reformi značajno usporen".
EU ukazuje da "Srbija treba da sprovede kredibilne reforme u svim oblastima", a posebno na polju usklađivanja sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
- Srbija takođe treba da preuzme mnogo veću odgovornost za proaktivnu i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja Srbije EU i treba da izbjegava anti-EU retoriku - navodi se u izvještaju.
Iz EU je u više navrata do sada poručeno da se očekuje veći stepen usklađivanja Srbije sa vanjskom politikom Unije, uključujući sankcije protiv Rusije.
Srbija je jedna od rijetkih zemalja u Evropi (uz Tursku i Bjelorusiju) koja se nije priključila sankcijama Evropske unije protiv Ruske Federacije, nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
- Stopa usklađenosti Srbije sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU ostaje niska - navodi se u izvještaju i dodaje da Srbija treba značajno da poboljša stopu usklađenosti kako bi napredovala na svom putu ka EU.
U izvještaju se navodi i da za EU predstavlja bezbjednosni rizik to što državljani Rusije u Srbiji ubrzano stiču pravo "na putovanje bez viza u EU" dodjeljivanjem srpskog državljanstva.
Izvještaj ukazuje na to i da je došlo do produbljivanja "polarizacije u srpskom društvu" usljed "masovnih studentskih i građanskih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine".
- (To) odražava razočaranje građana zbog korupcije i uočenog nedostatka odgovornosti i transparentnosti, zajedno sa slučajevima prekomjerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritiska na civilno društvo - piše u izvještaju.
U Srbiji godinu dana traju masovni antivladini protesti na kojima se traži odgovornost vlasti za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi.
Apostrofira se i to da se u Srbiji, tokom demonstracija, primjenjuju hapšenja i druge prisilne mjere koje "imaju zastrašujući efekat na civilno društvo".
To je, kako se ističe, pogoršano "verbalnim napadima i kampanjama blaćenja, uključujući i one od strane visokih zvaničnika".
Kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa, u izvještaju se navodi da su u određenoj mjeri "neprimjeren uticaj (vlasti) i pokušaji ograničavanja nezavisnosti pravosuđa potkopali vladavinu prava i demokratiju u Srbiji".
Srbija je, pored Turske i Gruzije, jedna od zemalja u kojima je došlo do pogoršanja "slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja".
Kada je riječ o dijalogu Srbije i Kosova, u izvještaju se navodi i da se očekuje da i Srbija i Kosovo ispune sve svoje obaveze koje proizilaze iz sporazuma.
Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasilo 2008. godine, ali ga zvanični Beograd ne priznaje. Dvije strane od 2011. godine posredstvom EU vode razgovore o normalizaciji odnosa.
- I za Kosovo i za Srbiju, napredak na njihovom putu ka EU i dalje zavisi od značajnog napretka u normalizaciji njihovih odnosa.. U odsustvu konstruktivnog angažovanja, obje strane rizikuju da propuste velike prilike - piše u izvještaju.
Srbija je, kako se navodi u izvještaju, jedna od zemalja koja je iskoristila dio novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
<h2>Zastoj u Bosni i Hercegovini</h2>
U izvještaju se navodi da se Bosna i Hercegovina (BiH) suočila sa "političkim tenzijama" i "zastojem u reformama".
- Entitet Republika Srpska usvojio je zakone kojima se podriva ustavni i pravni poredak i funkcionalnost državnih institucija. Ove zakone je ukinuo Ustavni sud. Nakon krivične osude potvrđene u žalbi, predsjednik entiteta Republika Srpska je smijenjen sa funkcije, a prijevremeni izbori su zakazani za 23. novembar - navodi se.
Inače, bh. entitet Republika Srpska nema predsjednika od avgusta, kada je potvrđena presuda Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku tog entiteta, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Osuđen je na godinu zatvora, a taj dio kazne je otkupio za oko 18.000 eura, kao i na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
- Reforma državnih institucija radi obezbjeđivanja funkcionalnosti i nediskriminacije moraće da se odvija u kontekstu predstojećih pregovora o pristupanju - piše u izvještaju.
U izvještaju se ukazuje i na kašnjenje BiH u usvajanju Reformske agende kako bi ta zemlja dobila novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
- Komisija je morala da smanji predloženu alokaciju (sredstava) za Bosnu i Hercegovinu u okviru Instrumenta za reforme i rast za 10 odsto - piše u izvještaju.
Vlasti u BiH su krajem septembra, pred istek roka, usvojile Reformsku agendu, spisak društvenih i ekonomskih reformi koje EU traži, da bi se dobila sredstva iz Plana rasta.
Bosna i Hercegovina je, uz Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, postigla punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Ipak, u izvještaju BiH je među državama u kojima je, kako se navodi, postignut ograničen napredak na polju nezavisnosti pravosuđa, a EU ističe i da je BiH među državama u kojima treba ojačati mehanizme i saradnju u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala.
Takođe, navodi se i da BiH još uvijek radi na svojoj aplikaciji za pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), kao i da ubrzava pripreme za pristup Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe.
<h2>Podjele otežavaju napredak Kosova</h2>
Napredak Kosova otežan je podjelama na domaćoj političkoj sceni i političkim zastojem nakon parlamentarnih izbora 9. februara, uprkos posvećenosti Kosova evropskom putu, uz visok nivo podrške javnosti, navodi se u izvještaju.
Kosovo, za razliku od drugih zemalja Zapadnog Balkana, nema status zemlje kandidatkinje, iako je podnijelo zahtjev za članstvo u decembru 2022. godine.
U dokumentu se spominje da je Kosovo dobrovoljno uskladilo svoju vanjsku politiku sa politikom Evropske unije, što signalizira jasnu posvećenost vrijednostima EU.
Između ostalog, u nacrtu izvještaja se pominje da je Evropska komisija preduzela prve korake ka postepenom ukidanju kaznenih mjera toj zemlji. Kosovo je kažnjeno mjerama EU ljeta 2023. godine jer je blok procijenio da kosovske vlasti nisu učinile dovoljno da spriječe nemire koji su izbili na sjeveru, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo.
- Sljedeći koraci će zavisiti od kontinuirane deeskalacije na sjeveru. Komisija ima za cilj da ukine finansijske mjere kada se izvrši uredan prelaz lokalne samouprave na sjeveru, nakon održavanja izbora - piše u izjveštaju.
Na lokalnim izborima održanim 12. oktobra, u četiri opštine sa većinskom srpskom populacijom na sjeveru - Sjevernoj Mitrovici, Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku - pobijedila je Srpska lista, najveća srpska stranka na Kosovu, koja uživa podršku zvaničnog Beograda.
Ovim opštinama upravljaju Albanci od 2022. godine, kada su srpski gradonačelnici podnijeli ostavke u kosovskim institucijama u znak protesta zbog nekoliko odluka koje je donijela kosovska vlada.
Od Kosova se zahtijeva da se angažuje u pronalaženju dugoročnih rješenja kako bi sve zajednice imale pristup osnovnim javnim uslugama, u skladu sa obavezama iz dijaloga sa Srbijom koji je počeo 2011. godine.
Dijalog na visokom nivou između Srbije i Kosova posljednji put je održan u septembru 2023. godine, dok su se na tehničkom nivou strane sastale nekoliko puta, ali bez postizanja bilo kakvog dogovora.
<h2>Očekivan dalji rad na reformama u Sjevernoj Makedoniji</h2>
Evropska komisija je u izvještaju ocijenila da Sjeverna Makedonija još uvijek nije usvojila neophodne ustavne izmjene sa ciljem uključivanja u Ustav građana koji nisu dio većinskog naroda, kao što su Bugari, na šta se ta zemlja obavezala.
- Vlasti su nastavile da rade na mapama puta o vladavini prava, reformi javne uprave i funkcionisanju demokratskih institucija, kao i na akcionom planu o zaštiti manjina - piše u izvještaju.
Sjeverna Makedonija, kako se navodi, treba da intenzivira napore za očuvanje vladavine prava, posebno zaštitu nezavisnosti i integriteta pravosuđa i pojača borbu protiv korupcije. U izvještaju se dodaje da je Sjeverna Makedonija među zemljama u kojima je ostvaren "ograničeni napredak" na polju pravosuđa.
Ova zemlja se, prema ocjeni Evropske komisije, u potpunosti uskladila sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Takođe, jedna je od država koja se pridružila Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe.
Evropska komisija je kao pozitivan pomak spomenula aktiviranje Savjeta za saradnju između vlade i civilnog društva u Sjevernoj Makedoniji i ocijenila da je ta zemlja postigla manji napredak na planu pluralizma, medijskih sloboda i slobode izražavanja.
Sjeverna Makedonija je jedna od država kojoj je Komisija odobrila dodatna sredstva u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan "kao priznanje za značajan napredak u reformama".
U izvještaju je naloženo da postojeći bilateralni sporazumi, uključujući Prespanski sporazum između Grčke i Sjeverne Makedonije i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji između Bugarske i Sjeverne Makedonije "moraju se sprovoditi u dobroj vjeri od strane svih strana".

Izvještaj EK: Najveći napredak Crne Gore, zaostajanje BiH i Srbije

Moramo imati na umu da su antibiotici drevni, stari stotinama miliona godina, jer ih najčešće izlučuju glivice tokom svog života, a neke čak stvaraju neke bakterije i izlučuju u svoju okolinu.&nbsp;
Stoga je i otpornost na antibiotike jednako drevna, i odraz je kontinuirane koevolucije malih molekula u prirodnim okruženjima i mikroba. Kada je davne 1928. godine Aleksandar Fleming otkrio penicilin u bolnici „Sveta Marija“ u Londonu, među ljekarima i istraživačima je zavladala euforija: postoji lijek koji uništava bakterije!!!&nbsp;
Znači li to da bakterijske infekcije idu u istoriju medicine i da se medicina može okrenuti drugim nerješenim izazovima? Bilo je i takvih stavova. Ali, sam Aleksandar Fleming je u svom govoru prilikom dodjele Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 1945, skrenuo pažnju da penicilin može postati neefikasan ako se ne bude pravilno primjenjivao!&nbsp;
To njegovo upozorenje je brzo palo u zaborav, a u periodu od 1940. do 1960. novi antibiotici su nicali kao gljive poslije kiše - bilo je to „zlatno doba antibiotika“.&nbsp;
Danas znamo da nas je ono skupo koštalo: hranilo je našu prepotentnost i učinilo nas suviše samouvjerenim, a time i neopreznim. Antibiotici su se koristili nemilosrdno, a pojava otpornosti bakterija na neki od antibiotika, činila nam se igrarijom, jer smo mi bili sposobni da pronađemo drugi, drugačiji, bolji antibiotik.&nbsp;
Nastavili smo trku sa bakterijama, smatrajući je unaprijed dobijenom, jer ako ćemo pravo – bakterije su vrlo prosti, mikroskopske veličine organizmi i nalaze se na dnu evolucijske ljestvice, a mi, ljudska rasa, smo na vrhu te iste ljestvice, kao najinteligentnija, pa samim tim i najmoćnija bića!&nbsp;
I gdje smo danas: u problemu smo MI, a ne bakterije!!! Danas se sve češće susrećemo sa bakterijama osjetljivim samo na neke, vrlo skupe antibiotike, a postoje i one koje su otporne na sve raspoložive antibiotike i ljekarima predstavljaju noćnu moru. Ljekari mogu samo da priželjkuju da se ne nađu u situaciji da im pomoć zatraži pacijent inficiran takvom otpornom bakterijom.&nbsp;
Kako su antibiotici, umjesto da unište bakterije, doprinijele njihovoj otpornosti na te ljekove? Zvuči nelogično, ali nije neobjašnjivo. Ispitivanja su otkrila bakterije otporne na antibiotike u najudaljenijim djelovima Antarktika i Arktika sa kojima ljudi nisu bili u dodiru.
&nbsp;O čemu se zapravo radi? U jednoj grupi bakterija prirodno osjetljivih na neki antibiotik, uvijek popstoje „crne ovce“: jedinke koje su izmjenjene mutacijama. Neke od tih „grešaka“ u razmnožavanju bakterija (mutacija) dese se na mjestu i na način da ta jedinka postane neosjetljiva na antiobiotik na koji su njene „sestre“ i dalje osjetljive.&nbsp;
Kao svaki organizam sa greškom, tako i ovakvi mikroorganizmi (bakterije) sa greškom su manje vitalne od njenih brojnijih „sestara“ prirodno osjetljivih na antibiotik, pa teže dolazi do hrane, vode, vitamina i drugog što joj je potrebno za rast i razmnožavanje. To znači da ove „zdrave“ jedinke, osjetljive ne antibiotike i brojnije, drže pod kontrolom ovu rezistentnu jedinku i ona ne može da se uspješno množi. Ali kada djelujemo antibiotikom, eliminišemo „zdravu“ populaciju bakterija, a onda one jedinke koje su otporne na antibiotike ostaju bez konkurencije, uspješno se razmnožavaju i postaju dominantna populacija.
Kad se dovoljno namnože u nekom okruženju one su te koje izazivaju infekcije, a ljekari su u problemu.&nbsp;
Nedavno je sprovedeno istraživanje u kojem je ispitivano prisustvo gena otpornosti na antibiotike kod bakterija koje su pohranjene u laboratorijskim zamrzivačima prije 10 i više godina. Otkriveni su geni otpornosti na antibiotike koji su tek danas počeli da se koriste! To znači da danas širom zemaljske kugle postoje negdje bakterije otporne na sve buduće antibiotike, koji će tek biti otkriveni i korišteni.
Koliko će brzo takve bakterije da se namnože i postanu dovoljno brojne da izazivaju infekcije kod ljudi, zavisi od toga koliko mnogo i koliko često ćemo koristiti antibiotike koji će potisnuti osjetljive bakterije.&nbsp;
Dakle, vrlo je objašnjivo kako je „zlatno doba“ antibiotika u kojem su neštedimice korišteni dovelo do eksplozije otpornosti bakterija na antibiotike. Ono što nam daje neku šansu u borbi sa otpornim bakterijama je saznanje da proces može biti reverzibilan: ako nema djelovanja antibiotika, rijetke preživjele bakterije, prirodno osjetljive na antibiotik, će se uspješnije od otpornih razmnožavati i brzo postati većina u populaciji bakterija i ponovo staviti pod kontrolu otporne jedinke!!!&nbsp;
Ali šta da radimo, kad bez antibiotika ne možemo? Možemo pametno (racionalno) koristiti antibiotike! Za razliku od bakterija, pamet imamo. Dokaz da je ovo uspješna strategija su skandinavske zemlje koje već tri decenije, i više, vode politiku racionalne upotrebe antibiotika i nemaju problem sa otpornošću bakterija.&nbsp;
Današnja istraživanja su usmjerena na utvrđivanje minimalnog trajanja antibiotske terapije koje će dati dobar ishod, pa su već u nekim protokolima liječenja infekcija dužine antibiotske terapije značajno skraćene.&nbsp;
Neke infekcije se sada liječe jednodnevnom antibiotskom terapijom, neke trodnevnom, neke petodnevnom, ali ima i onih za koje je neophodna dvonedeljna terapija itd.&nbsp;
Šta podrazumjeva pametna ili racionalna upotreba antibiotika: uzimanje antibiotika isključivo na recept – u dozi i trajanju terapije kako je ljekar propisao.&nbsp;
Ukoliko se ne budemo disciplinovali i vrlo ozbiljno shvatili problem s kojim smo danas suočeni, presjećićemo granu na kojoj sjedimo. U rješavanju problema otpornosti bakterija na antibiotike svako nosi teret sopstvene odgovornosti i toga moramo biti duboko svjesni!
Autorka je konsultant Ministarstva zdravlja za antimikrobnu rezistenciju

Kako i zašto bakterije postaju otporne na antibiotike?

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da Srbija ima suvereno pravo da učestvuje u vježbama sa kineskom vojskom, ali da bi se distancirao od odnosa predsjednika Aleksandra Vučića prema Kini jer je njeno ukupno djelovanje sporno.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), Rute je rekao da je NATO „prilično zabrinut u vezi sa onim što se dešava sa Kinom generalno“, navodeći povezanost te zemlje sa Rusijom, Sjevernom Korejom i Iranom.
- Što se tiče Srbije, ona može donijeti odluku da to radi. Ali, ne budimo naivni u vezi sa Kinom. Znamo da Kina sarađuje sa Rusima, Sjevernom Korejom, Iranom, da je stoga ono što se dešava u Indo-Pacifiku i ono što se dešava u evroatlantskoj oblasti sve više povezano i ispreplijeteno - kazao je Rute na pitanje da li je NATO zabrinut zbog učešća Srbije u vojnim vježbama sa Kinom.
Rute je ukazao da NATO ima dijalog sa Srbijom i da on lično ima direktan kontakt sa predsjednikom Vučićem.
- Suvereno je pravo Srbije da donese tu odluku. Ali, na kraju bih se zaista distancirao od onoga što predsjednik Vučić radi sa Kinom. To je naravno relevantno, ali postoji hitnije pitanje, a to je sama Kina - kazao je Rute.
Dodao je da je uvijek govorio da NATO nije tu samo da bi osigurao da su članice alijanse bezbjedne od Rusije, već od bilo koga.
- Moramo biti bezbjedni od svakoga ko nam želi zlo. I kada pogledamo ogromno gomilanje kineskih oružanih snaga, hajde da budemo zaista svjesni šta se tamo dešava - naveo je Rute, koji je u intervjuu pretežno govorio o naporima za okončanje rusko-ukrajinskog rata.
Srbija, koja je vojno neutralna zemlja, u julu je održala prvu zajedničku vojnu vježbu sa Kinom, uprkos upozorenjima iz Evropske unije. Desetodnevna vježba specijalnih jedinica dvije vojske održana je u kineskoj provinciji Hebej.
Srbija pod vođstvom Vučića jača odnose sa Kinom, iako je članstvo u Evropskoj uniji njen zvanični strateški cilj. Srbija je 2020. kupila od Kine šest novih bespilotnih letilica CH-92A. Dvije godine kasnije, Srbija je nabavila i raketni sistem protivvazdušne odbrane FK-3. Kasnije je nabavljena i nova kineska bespilotna letilica CH-95, ali nije zvanično saopšteno koliko je dronova tog tipa kupljeno, navodi RSE.
Upozorenja zbog saradnje sa Kinom u sferi odbrane, Srbiji su stizala i iz Vašingtona.

Rute: Srbija ima suvereno pravo na vojne vježbe sa Kinom, ali ne budimo naivni

Sud u Južnoj Koreji je daas osudio 33-godišnjeg muškarca na doživotni zatvor za organizovanje onlajn lanca ucjenjivanja, u okviru kojeg je seksualno eksploatisana ili zlostavljana 261 osoba, uključujući više od 10 maloljetnih koje je on silovao ili napao.
Sud u Seulu je saopštio da težina zločina, koje je Kim Nok-van počinio tokom četvorogodišnjeg perioda, opravdava njegovu "trajnu izolaciju od društva". Uz Kima, uhapšenog u januaru, sud je osudio i njegovih 10 saučesnika, na zatvorske kazne od dvije do četiri godine.
Na meti Kima su od avgusta 2020. bile žene koje su objavljivale seksualno sugestivan sadržaj na društvenim mrežama, kao i muškarci koji su pokušavali da se pridruže tajnim čet grupama na aplikaciji Telegram radi dijeljenja digitalno manipulisanih seksualnih slika poznanika.
Pod prijetnjom da će objaviti video zapise i slike sa njihovim likom, Kim ih je prisiljavao da regrutuju nove žrtve, formirajući piramidalni lanac ucjena, uz dijeljenje slika žrtava, pretežno maloljetnih, otkriveno je tokom sudskog procesa.
Kim je silovao ili napao 16 žrtava, uključujući 14 maloljetnih, i pravio video zapise tih zločina u 13 slučajeva. Napravio je oko 1.700 slika ili video zapisa uperenih protiv 70 žrtava, i dijelio ih je onlajn kako bi prijetio onima koji su odbili da sarađuju. Sud je naveo da je pokušao da ucijeni i neke od članova porodica žrtava i njihovih kolega sa posla.
Ostali osuđeni, među kojima je pet maloljetnika, znali su da će žrtve, koje su regrutovali uz prijetnju objavljivanjem video zapisa i slika, biti suočene sa istom seksualnom eksploatacijom koju su i oni pretrpjeli, ali su ipak izvršili ta djela kako bi spriječili kruženje sopstvenih slika, naveo je sud.
Otkrivanje Kimovih zločina nakon hapšenja u januaru šokiralo je južnokorejsku javnost i izazvalo zabrinutost zbog rastućeg rizika od seksualnog nasilja koje omogućavaju digitalne tehnologije.
Sud u Seulu je prije pet godina izrekao kaznu od 40 godina zatvora Čo Džu-binu, osuđenom da je putem ucjena primorao desetine žena, uključujući maloljetne, da snimaju seksualno eksplicitne video zapise radi prodaje.

Doživotni zatvor za Južnokorejca: Seksualno zlostavljao stotine ljudi

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja. Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje. A za jadac zna i onaj - koji zna.
24.11.
19:40h
Ne znam ko će u Apelacionom sudu zadužiti predmet u kojem se traži da se pritvor koji je produžen Vladanu Ivanoviću za još dva mjeseca - isključivo zbog uticaja na svjedoke, produži i zbog tačke 4. Koja se u prevodu zove - nikad u dom.
Znam jedno. Da te sudije treba da pogledaju dispozitiv naredbe o istrazi koja je Vladana poslala "tamo" i dispozitiv nove naredbe u kojoj on nije sam (ima ih još), a koji je spojen sa naredbom gdje Ivanović samuje. U toj prvoj pare uzima njegov blagajnik, u drugoj pare uzima Ubović, a Vlado prikriva stanove sa svojom firmom.
Svjedoci su isti.
Za sve okrivljene i pravna lica.
Koji treba svjedočkim iskazom, kako napisa sud, u rješenju o određivanju pritvora da pomognu finansijskom vještaku.
Tapetari.
Koju će dokumentaciju da vještače vještaci - vile znaju. Nje nema. Ona ne postoji. Postoji jedna skaj poruka trećeg lica.
A zašto sudije treba da pogledaju?
Da vide, pod jedan, zašto je pritvor uopšte određen, pod dva, kako se po prvi put u istoriji spajaju dvije različite radnje istog okrivljenog.
I pod tri, da se upitaju, što bi rekli mladi, "može li ovo".
Ima i pod 4 - vidjeće da se pritvor hoće pojačati jer je samo njegova dužina bitna. Ostalo nije.
Koliko me intelekt služi - opasna su vremena.
Kada se ovo traži i može.
Ili ja pojma nemam.
Što je vrlo moguće.
P.S: Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja.
Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje.
A za jadac zna i onaj - koji zna.

Tag: kosovo

Duboka institucionalna kriza: Kosovo bez vlade, parlamenta i budžeta

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Osmani potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, slijede vanredni izbori

Ukoliko se ne izglasa nova vlada, Kosovo ostaje bez budžeta za narednu godinu

Osmani: Članstvo u NATO-u važnije za Kosovo od EU integracija

Leposavić: KFOR i policija pronašli 10 upaljača-detonatora

Kosovska ministarka optužena za korupciju, napravila štetu od tri miliona eura

Šaranović: Tokom jula i avgusta sedam pucnjava sa Kosova u pograničnom području Hajla-Štedim, u jednoj 20 projektila pogodilo krov stanice žičare

Osmani povjerila mandat Konjufci za formiranje nove Vlade Kosova

Izvještaj EK: Najveći napredak Crne Gore, zaostajanje BiH i Srbije

Duboka institucionalna kriza: Kosovo bez vlade, parlamenta i budžeta

Kako i zašto bakterije postaju otporne na antibiotike?

Rute: Srbija ima suvereno pravo na vojne vježbe sa Kinom, ali ne budimo naivni

Doživotni zatvor za Južnokorejca: Seksualno zlostavljao stotine ljudi

PRATITE TVe UŽIVO