Policija Kosova je saopštila da je u zgradi Pošte Kosova u Zvečanu eksplodirala ručna bomba, dok je druga detonirana.
Zamjenik direktora policije Kosova za region sjever Veton Eljšani je za Radio Slobodna Evropa rekao da nema povrijeđenih, ali da je pričinjena materijalna šteta.
Znak Pošte Kosova u Zvečanu na ovom objektu je postavljen prošle nedjelje. Do maja 2024. u njemu je funkcionisala Banka Poštanska štedionica, koja je radila u sistemu Srbije.
Isti znak Pošte Kosova je postavljan i u drugim opštinama sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, u objektima gdje su funkcionisale ekspoziture Banke Poštanska štedionice.
Kosovske vlasti su ovu banku, Poštu Srbije i druge institucije koje rade u si sistemu Srbije zatvorile uz obrazloženje da su nelegalne, odnosno da nisu imale dozvolu za rad. To je naišlo na nezadovoljstvo lokalne srpske zajednice ali i kritike međunarodne zajednice.
Prošle godine je takođe bačeno nekoliko eksplozivnih naprava na kosovske institucije u opštinama na sjeveru Kosova, dok su kosovske vlasti ocijenile da "kriminalni i teroristički napadi" imaju za cilj zastrašivanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bačena ručna bomba na Poštu Kosova u Zvečanu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u intervjuu KoSSevu da bi Priština trebalo da bude predvidljiva i da ne povlači jednostrane poteze, a da bi Beograd trebalo da uspostavi odgovornost za događaje na sjeveru Kosova iz 2023. godine.&nbsp;
Ubijeđen je, kako je rekao, da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to želi i nema nikakve sumnje da će raditi na tome.
Umjereno optimističan, s obzirom na napetosti u regionu, glavni je utisak generalnog sekretara NATO-a nakon posjete Bosni i Hercegovini i Kosovu.&nbsp;
KFOR je, kako je rekao, povećao broj trupa kako bi se dodatno starao o svima na Kosovu a to uključuje i Srbe.&nbsp;
Ponavlja da KBS ne može na sjever bez dozvole ove misije NATO-a, a da Kosovska policija mora da ih obavijesti o svojim akcijama na sjeveru.
- Imam odnose sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani i premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem, a naravno i sa Aleksandrom Vučićem. Radimo zajedno već godinama i uvijek smo dobro sarađivali i zaista se radujem što će me posjetiti, nadam se sljedeće nedelje, u Briselu. Naravno, u svojim porukama prema svima njima trudiću se da budem što pravičniji, jer na kraju nema smisla da izdvajam nekog sa kim bih volio više da sarađujem. Ono što treba da postignemo ovdje je da smanjimo napetosti - poručio je Rute.
Objasnio je da kada razgovara sa kosovskim vođstvom traži im da budu što predvidljiviji, a da je u razgovaru sa Vučićem jasan da mora da se utvrdi odgovornost za ono što se desilo 2023. godine.
- Inače, znam da on to želi. Nemam nikakve sumnje da će raditi na tome. No, to pritiskam, pritiskam kod Kurtija i Osmani, potrebna nam je predvidljivost. Ponavljam, i da budemo što nepristrasniji - rekao je generalni sekretar NATO-a, precizirajući da pod događajima iz 2023. misli na Banjsku, ali i na napad na trupe Kfora, kada je povrijeđeno više od 90 vojnika.
Kada je u pitanju diverzija na kanalu Ibar-Lepenac, Rute poručuje da je važno da lideri ne upiru uzajamno prst u onog drugog i da se utvrde činjenice, a one još nisu utvrđene. Sa druge strane, priznaje da voli da radi sa Vučićem, Kurtijem, Osmani i predsjedništvom BiH.
Govoreći o situaciji u Ukrajini, Rute se nada miru, kako bi se prestalo sa ubijanjem na obje strane. Tvrdi da je samo Donald Tramp mogao da tamo pokrene stvari sa mrtve tačke.
- SAD su jasno postavile svoje dvije crvene linije u vezi sa Ukrajinom – ne žele da njihove trupe budu u Ukrajini, ali i da ova zemlja postane članica NATO-a - kazao je Rute.

1250x600

1084x550

Rute: Od Vučića očekujem da uspostavi odgovornost za događaje na sjeveru Kosova 2023.

Kosovski premijer Aljbin Kurti optužio je Srbiju da se direktno miješala u parlamentarne izbore na Kosovu 9. februara i da utiče na izbore srpskih i poslanika drugih manjina.
- Državni aparat Srbije uložio je izuzetne napore da nanese štetu rivalskim srpskim entitetima, posebno Stranci slobode, pravde i opstanka i Srpskoj demokratskoj stranci, kao i biračima subjekata iz drugih zajednica, uglavnom Roma i Aškalija - rekao je Kurti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Stranku za slobodu, pravdu i opstanak predvodi Nenad Rašić, koji je ministar u Kurtijevoj vladi, imenovanoj nakon smjene vodeće srpske stranke sa podrškom Beograda, Srpske liste, iz kosovskih institucija.
Rašić je, govoreći sa Kurtijem na konferenciji u Prištini, kazao da vlasti Srbije koriste kosovske Srbe kao mehanizam upravljanja, ali i kao element destruktivnosti.
- Ne žele da imamo punu integraciju i harmoničan život na Kosovu, već upravo suprotno - rekao je Rašić.
Kurti je kazao da su se pojedini predstavnici gotovo svih drugih srpskih političkih subjekata povukli iz trke nakon prijetnji koje su dobili.
On je naveo da su ti slučajevi zabilježeni u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, ali i u ostalih šest opština na jugu zemlje.
- Za većinu ovih slučajeva naše institucije imaju dokaze koje, zarad privatnosti i sigurnosti građana Srbije, nije korisno iznositi u javnost - rekao je Kurti.
Posmatračka misija Evropske unije (EU) je u predstavljanju svojih preliminarnih nalaza o izborima 9. februara istakla da se Srbija umiješala u izbore pritiskom na srpske birače na Kosovu.
Njemačka je takođe optužila Srbiju za miješanje u izbore na Kosovu.
Prema podacima Centralne izborne komisije Kosova, Srpska lista, koja uživa podršku zvaničnog Beograda, dobila je više od 38 hiljada glasova, dok je Rašićeva stranka dobila oko četiri hiljade glasova.
Ustav Kosova garantuje srpskoj zajednici deset od 120 mjesta u Skupštini i još deset drugim nevećinskim zajednicama.
Kurti je optužio Srbiju za hibridnu intervenciju, kroz finansijske mamce i uslovljavanje, ucjene, zastrašivanja i prijetnje da bi se birači natjerali da glasaju za Srpsku listu.
On je naveo “da su kosovske vlasti identifikovale sedam instanci ili državnih aktera, prvi je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, drugi glavni terorista Milan Radoičić, šef Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković, Srpska obavještajna agencija (BIA), srpski mediji pod kontrolom Vlade, Srpska lista i nelegalne srpske strukture”.
- Predsjednik Srbije je sam pozvao sve srpske državne i nedržavne aktere da se uključe u kosovske izbore. U tom cilju izvršnu ulogu imao je glavni terorista Milan Radoičić, odnosno čovjek koji je dobio zaduženje za Kosovo od predsjednika Srbije - rekao je Kurti.
Kurti je kazao da je Srbija koristila najmanje deset metoda da se umiješa u izbore, kao što su finansijski mamci kroz obezbjeđivanje mjesečne isplate od oko 170 eura za sve punoljetne osobe, prijetnje gubitkom finansijskih beneficija, podjele među rivalima Srpske liste, ucjene i pritiske da se ne podrže drugi subjekti osim Srpske liste, između ostalog.

Kurti: Imamo dokaze da se Srbija miješala u izbore na Kosovu

Izvjestilac za Kosovo u Evropskom parlamentu Riho Teras pripremio je godišnji Nacrt izvještaja o situaciji na Kosovu i napretku zemlje ka Evropskoj uniji, koji će biti predstavljen 20. februara na sjednici Spoljnopolitičkog komiteta Evropskog parlamenta, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kako navode, u Nacrtu izvještaja je istaknuta posvećenost Kosova EU integracijama, te naglašeno da je budućnost Kosova u EU i da su napori da se zemlja izvuče iz sive zone u interesu i Kosova i Brisela.
- Podržava se i zahtjev Kosova za članstvo u EU, te se pozivaju zemlje članice koje nisu priznale Kosovo da to učine bez daljeg odlaganja- stoji u Izvještaju.
U dokumentu, koji je Teras napisao nakon konsultacija sa partnerima i uzimajući u obzir nalaze Evropske komisije, ističe se "značajan napredak u oblasti pravde, bezbjednosti i sloboda, borbe protiv organizovanog kriminala i funkcionisanja tržišne ekonomije", ali se izražava žaljenje zbog ograničenog napretka u polju vladavine prava.
U Nacrtu izvještaja se od Evropske unije ponovo traži da ukine sankcije prema Kosovu, koje je uvela u junu 2023. godine zbog tenzija na sjeveru zemlje, u kojem većinsko stanovništvo čine Srbi.
Te sankcije uključuju zamrzavanje nekoliko fondova EU i obustavljanje sastanaka na visokom nivou sa zvaničnicima Kosova.
- Pozivamo na hitno ukidanje mjera EU protiv Kosova, koje više nisu opravdane i koje protivrječe pokazanoj posvećenosti Kosova evropskim vrijednostima i njegovom prilagođavanju sa politikama EU- navodi se u dokumentu.
Evropski parlament takođe podržava zahtjev Kosova za članstvo u Savjetu Evrope i plan za pridruživanje NATO-ovom programu Partnerstvo za mir.
U Nacrtu izvještaja se izražava zabrinutost zbog nezadovoljavajuće situacije na Kosovu u vezi sa korupcijom i zahtjeva da, pored zakonskih reformi, budu vidljivi i rezultati u istragama i u slučajevima kažnjavanja.
Takođe, izražena je ozbiljna zabrinutost zbog sistemskih slabosti pravosudnog sistema na Kosovu, posebno u pogledu nezavisnosti i poštovanja podjele vlasti.
- Ponavljamo našu zabrinutost zbog kašnjenja u sudskim predmetima i kritika vladinih zvaničnika prema odlukama u pojedinačnim slučajevima- navodi se u Nacrtu izveštaja.
Izražava se i zabrinutost za bezbjednosnu situaciju na sjeveru Kosova, posebno nakon oružanog napada na Banjsku u septembru 2023. godine i napada na kanal Ibar-Lepenac u novembru 2024. godine.
U Nacrtu izvještaja se poziva da se počinioci ovih nasilnih djela privedu pravdi. Izražava se žaljenje jer Srbija nije privela pravdi "vođe terorističkog napada u Banjskoj, među kojima je i bivši potpredsjednik Srpske liste, Milan Radoičić".
Što se tiče stanja u medijima, u Nacrtu izvještaja se pominje postojanje pluralističkog okruženja i ističe uloga Nezavisne komisije za medije, čija autonomija "mora biti snažno zaštićena".
U Nacrtu se poziva na veću transparentnost u pogledu vlasništva i finansiranja medija, uz ozbiljnu zabrinutost zbog slučajeva napada na novinare.
U dokumentu se takođe izražava podrška procesu dijaloga u cilju normalizacije odnosa između Kosova i Srbije i pozdravlja imenovanje Petera Sorensena na mesto specijalnog izaslanika EU za dijalog.
Nakon predstavljanje Nacrta u Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta, poslanici će imati mogućnost da ulože amandmane na njega.
Zatim će se o njima prvo glasati u Komitetu, a nakon toga Izvještaj će biti usvojen kao rezolucija Evropskog parlamenta.

Evropski parlament traži ukidanje sankcija Kosovu

Predsjednik Sjedinjenih američkih država (SAD) Donald Tramp čestitao je predsjednici Kosova Vjosi Osmani 17. godišnjicu proglašenja nezavisnosti.
- Veze između naših naroda su jake i radujemo se njihovom širenju, posebno kroz povećanje mogućnosti ulaganja, kako bismo donijeli veći prosperitet našim zemljama. Sjedinjene Države će nastaviti da rade sa Kosovom na jačanju demokratskih institucija i promovisanju ekonomskog rasta kroz stabilno i pošteno poslovno okruženje - navodi se u čestitki američkog predsjednika.
Tramp je naglasio značaj dalje integracije Kosova u evroatlantsku zajednicu i pozitivno ocijenio nepokolebljivu podršku Kosova Ukrajini, suočenoj sa ruskom agresijom.
Predsjednik SAD je dodao da je Dan nezavisnosti Kosova trenutak za razmišljanje o dosadašnjim dostignućima i za gledanje u još svjetliju budućnost.

Tramp čestitao Dan nezavisnosti Kosova: Naše veze su jake, radujemo se njihovom širenju

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je ukaze o postavljenju Nebojše Đokovića na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Srbiji i Bernarda Čobaja na Kosovu.
Ambasadori Đoković i Čobaj postavljeni su na prijedlog Vlade, uz pozitivno mišljenje Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore.
- Postavljenje ambasadora u Srbiji i Kosovu doprinijeće daljem razvitku bilateralnih odnosa sa Crnom Gorom, dobrosusjedske saradnje kao i napretku regiona Zapadnog Balkana u cjelini - poručili su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović potpisao ukaze: Đoković ambasador u Srbiji, Čobaj na Kosovu

Pokret Samoopredjeljenje na čijem čelu je premijer Kosova Aljbin Kurti vodi s 40,83 odsto ili 339.350 glasova osvojenih na parlamentarnim izborima održanim u nedjelju, pokazuju podaci Centralne izborne komisija (CIK) Kosova na obrađenih 99,17 odsto biračkih mjesta.
U ovo brojanje nisu uključeni uslovni glasovi osoba s posebnim potrebama i glasovi iz inostranstva koji će naknadno da budu prebrojani.
Druga stranka po broju glasova je Demokratska partija Kosova s 22,15 odsto ili 184.087 glasa, a slijedi Demokratski savez Kosova s 17,59 odsto ili 146.241 osvojenih glasova.
Koalicija Alijansa za budućnost Kosova-Socijaldemokratska inicijativa Nisma i drugi partneri osvojila je 7,47 odsto ili 62.066 glasova.
Srpska lista, glavna stranka kosovskih Srba koja uživa podršku Beograda, osvojila je 4,43 odsto ili 36.784 glasova.
Aktuelni premijer Kosova Aljbin Kurti proglasio je pobjedu na izborima rano u ponedjeljak, 10. februara.
Svojim simpatizerima i okupljenima na glavnom trgu u Prištini je poručio da ćemo "nastaviti dobra djela koja smo započeli u posljednje četiri godine i uradićemo još mnogo drugih".
Demokratska partija Kosova je izrazila zadovoljstvo izbornim rezultatom, nazvavši ga "velikim rezultatom".
Šef Demokratskog saveza Kosova Lumir Abdidžiku ocijenio je rezultat izbora kao "demokratski rezultat".
S druge strane, Srpska lista, koja se takmičila s pet drugih stranaka iz srpske zajednice, saopštila je da je osvojila svih deset zagarantovanih mandata za srpsku zajednicu u Skupštini Kosova.
Ova stranka od izbora 2014. godine i u svim narednim izbornim procesima je osvojila sve zagarantovane mandate za srpsku zajednicu u Skupštini i bila je dio izvršne vlasti, osim u prethodnom mandatu koji je vodio dosadašnji premijer Kurti.
Politički stručnjaci ocjenjuju da ovaj preliminarni rezultati stvaraju nejasnoće u vezi s novim sastavom Skupštine Kosova, ali i nove izvršne vlasti.
Pokret Samoopredjeljenje je tokom kampanje odbacio mogućnost formiranja postizbornih koalicija s aktuelnim opozicionim strankama.
Izbori 9. februara bili su prvi redovni izbori koje je Kosovo održalo od proglašenja nezavisnosti.
Posmatrači su rekli da su izbori protekli mirno, uz određene nepravilnosti, ali bez većih incidenata.
Izlaznost je bila 40,59 odsto s više od 1,9 miliona birača s pravom glasa.
Za ove izbore je unapred glasala i dijaspora, poštom, ali i fizički u nekim diplomatskim predstavništvima Kosova u svijetu.
U trci za novi sastav od 120 mjesta u Skupštini Kosova, instituciji koja će potom birati novu izvršnu vlast, bilo je 28 političkih subjekata i jedan nezavisni kandidat.

Obrađeno 99,17 odsto biračkih mjesta na Kosovu: Kurtijev pokret vodi sa 40,83 odsto glasova

Prema prvim izlaznim anketama pokret Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija osvojio je 40,3 odsto glasova na današnjim parlamentarnim izborima na Kosovu.
Sa druge strane, Demokratska partija Kosova ima 21,4 procenata glasova, a Demokratski savez Kosova 19,3.
Koalicija okupljena oko Alijanse za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja ima 7,2 odsto.
Izlaznu anketu objavila je RTV Dukađini i veća odstupanja su moguća.

Prve izlazne ankete: Kurtijeva stranka osvojila 40,3 odsto glasova

Birališta na Kosovu, gdje su danas održani parlamentarni izbori, zatvorena su u 19 sati.
Prema podacima Centralne izborne komisije u Prištini, pravo glasa ima 2.075.868 birača, od kojih je 104.924 registrirano za glasanje izvan mjesta prebivališta.
Na izborima učestvuje 28 političkih subjekata sa 1.280 kandidata, koji će se nadmetati za 120 zastupničkih mjesta, od čega je 10 rezervisano za predstavnike Srba.

Zatvorena birališa na Kosovu

Centralna izborna komisija Kosova (CIK) je objavila da je na parlamentarnim izborima na Kosovu do 15 sati zabilježena izlaznost od 17,36 odsto od ukupnog broja upisanih u glasačke registre.
Prema izvještaju CIK od 1,970,944 upisanih glasača do 15 sati je glasalo 342.104 građana.
Na izborima učestvuje 28 političkih subjekata, od čega 20 političkih partija, pet koalicija, dve građanske inicijative i jedan nezavisni kandidat.

Kosovo: Do 15 sati glasalo svega 17,4 odsto birača

Evropa ne smije popustiti pred velikim društvenim mrežama kojima širenje dezinformacija donosi profit i globalnim akterima koji dezinformacije koriste kao sredstvo uticaja, poručeno je sa CDT-ove konferencije „Budućnost borbe protiv dezinformacija: Pravila igre ili igra bez pravila“, posvećenoj provjeri činjenica.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević ocijenila je da fakt-čekeri sve češće postaju mete jer pokušavaju počistiti prostor u kojem se informacije sve rjeđe koriste za razumijevanje i u kojem dezinformacije dominiraju.
Ona je podsjetila da se velike društvene mreže povlače iz programa za provjeru činjenica a da se nova američka administracija distancira od onoga što je podrška fakt-čekingu.
- Globalni akteri poput Rusije sistemski koriste dezinformacije kao sredstvo vanjskog uticaja i unutrašnje kontrole. Fakt-čeking postaje često rizičan ali suštinski važan - rekla je Kovačević.
Direktorica Faktografa, hrvatske fakt-čeking platforme, Ana Brakus, navodi da je u trenucima nekih novih direktiva i regulativa koje je usvajala EU postojalo očekivanje i nadanje da će one biti korisne prvenstveno za građane EU i da će postati primjer dobre prakse i da će se njihovom implementacijom situacija poboljšati.
- Budući da su promjene koje su nastupile proteklih nekoliko mjeseci tektonske, čini mi se da smo nažalost ponovo postali samo jedan čip na pregovaračkom stolu i da je pitanje fakt-čekinga i slobode medija postalo samo još jedno od pregovaračkih alata - rekla je Brakus i dodala da se primjećuje da cijela fakt-čeking zajednica izuzetno zagovarara da se sprovedu mjere predviđene evropskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA) i da se implementiraju na najbolji mogući načn.
Iako taj akt, kako kaže nije savršen, postoje razlozi zašto se EU odlučila na te poteze. 
- Dugo vremena su se pokušavali pronaći blaži načini rješavanja dezinformacija, bilo je puno dijaloga. Međutim, čini se da kod velikih platformi nije postojala iskrena volja da se taj problem riješi na najbolji način po korisnike i nažalost to je dovelo do toga da se ponešto mora primjenjivati snažnije. Situacija u kojoj se nalazimo trenutno je takva da izuzetno veliki uticaj na informisanje i razmišljanje, pa čak i ponašanje ljudi u regionu i na kontinentu, imaju ljudi u čijem su vlasništvu društvene mreže i one su prepuštene potpunom rasulu - kazala je Brakus.
Brakus dodaje da je EU shvatila da treba ulagati više u slobodne medije, kvalitetno izvještavanje, sisteme preko kojih građani mogu dolaziti do ispravnih informacija.
- Ali, EU nije poznata po tome da je brza. Nadam se da će se to promijeniti, jer vremena nema previše - poručila je ona.
Direktor Udruženja građana i građanki „Zašto ne?“, koja je osnivač bosanskog Raskrinkavanja, Darko Brkan, kazao je da promjene koje su se desile u Americi i ostatku svijeta nisu bile neočekivane.
- Vlasnici platformi su bili i dio kampanje, znali smo da će se to desiti. Platforme su tu isključivo radi profita - rekao je Brkan i dodao da Fejsbukov program za provjeru činjenica nije ukinut u Evropi već samo u Americi jer postoji DSA i i da se kompanija Meta boji od gubitka novca.
Brkan smatra da borba protiv dezinformacija nije u rukama fakt-čekera, niti onih koji se bave medijskom pismenošću, već u rukama velikih platformi, kojima širenje dezinformacija donosi profit. Smatra da DSA legislativa ne može pomoći mnogo, ukoliko ne budu postojale i lokalne inicijative koje su njen dio.
- Sa inicijativom DSA počelo se razgovarati o tome da je širenje dezinformacija globalni problem. Samim tim se diskurs promijenilo. Ranije je bilo sve u rukama fakt-čekera i onih koji se bave medijskom pismenošću, a suštinski nijesmo mi ti koji to mogu da zaustave. Mi možemo donekle “stavljati vreće na nasip” ali mi ih ne možemo spriječiti i zato je važno govoriti o ulogama platformi. Platfome ne žele da se bore protiv dezinformacija, jer im to smanjuje profit. Ne treba se zanositi da će bilo koja platforma biti za borbu protiv dezinformacija, osim ako ta borba bude donosila novac, tada bi se platforme sigurno uključile u to”, rekao je Brkan.
Brkan vjeruje da je problem dezinformacija regionalni i da se ne može puno postići, ako mjere nijesu dio DSA paketa. 
- Lokalnim praksama se mogu tretirati dezinformacije, ali lokalne legislative, ako bi htjele da naprave slične efekte kao DSA bi morale ući u restrikitvne mjere, koje bi bile ono što se trenutno spočitava DSA, a to je cenzura. Ako bi lokalna legislativa išla tim putem napravila bi medveđu uslugu. Kako regulisati nešto gdje nemamo poluge kao EU, mi moramo ići metodama poput blokiranja Tik toka u Albaniji, što opet nijesu dugotrajna rješenja - stav je Brkana.
Ipak, pomak predstavlja, smatra on, što se danas u regionu veći broj ljudi bavi dezinformacijama, nego što je to bio slučaj prije par godina. 
- Prije par godina, postojalo je svega par ljudi sa kojima se o tome moglo razgovarati. To je dobar pomak, da postoji neki broj ljudi koji to radi i da ima neku ulogu svrhu i moć. Kako će se to razvijati, iz te perspektive sam optimističan, a ključna stvar je kako će EU reagovati na sve ovo i da li ćemo biti oružje u ratu protiv svega što se dešava ili uteg na stolu kojim će neko da trguje i to je ključno pitanje - zaključio je Brkan.
Kovačević je podsjetila je i da je Crna Gora zatvorila poglavlje informaciono društvo i mediji, ali da nam zakonodavstvo i dalje kasni za EU.
- Urađeno je usklađivanje sa direktivom iz 2018. i potpuno je ignorisano da se u Evropi desila digitalna revolucija - rekla je Kovačević.
Brkan je ocijenio da civilno društo, mora biti otvorenije prema ostalim organizacijama i napraviti širu koaliciju, umjesto zadržavanja u uskom krugu ljudi koji se bavi fakt-čekingom.
Brakus je kazala da META pokušava da balansira i razmišlja se - na koji način zadovoljiti administraciju u SAD, a na koji ostatak svijeta.
- Kao kod META-e, tako i kod Gugla, najveći broj korisnika je van SAD. EU će morati da izabere do čega joj je stalo i šta joj je bitno. Ne postoji jasna politika u ovom trenutku, previše stvari se dešava u isto vrijeme, svako vuče na svoju stranu. U zemljama regiona se ne dešava ništa novo, približavamo se trenutku gdje njihovo nečinjenje neće prolaziti bez investicija nekih drugih strana. Svijet se mijenja i nekakva borba za prevlast se vodi na svim područjima - poručila je Brakus.

CDT:Evropa ne smije popustiti pred dezinformacijama i onima koji od njih zarađuju

Zvanična Budimpešta čini sve kako bi blokirala ulazak Ukrajine u Evropsku uniju. Kao razloge ističe navodno ugnjetavanje mađarske nacionalne manjine u Ukrajini, zastrašivanje sopstvenih građana te činjenicu da će se ulaskom zemlje poput Ukrajine u Evropsku uniju značajno pogoršati konkurentski položaj mađarskih poljoprivrednika i smanjiti životni standard u Mađarskoj. Pored toga, izmišljaju se i druga, naizgled problematična pitanja. Međutim, pravi cilj svega je sprječavanje Ukrajine da se pridruži geopolitički važnoj asocijaciji evropskih zemalja – Evropskoj uniji. Moguće je da je ovaj zadatak vladi Viktora Orbána postavio zvanični Kremlj.
Budimpešta, nažalost, pokazuje punu posvećenost agresivnoj politici Moskve i što više lobira za interese Rusije među zemljama EU, dok istovremeno navodno štiti svoje interese. Orbanova vlada plaši Mađare tvrdnjama da će Mađarska biti primorana da postane donator, te da će se sredstva EU slivati u Ukrajinu, dok Brisel zagovara zajedničko zaduživanje, što bi, prema Budimpešti, dovelo do finansijske nestabilnosti.
Međutim, važno je podsjetiti da se budžet EU formira na osnovu doprinosa jakih ekonomija, a ne pojedinačnih zemalja. Ukrajina će dobiti sredstva proporcionalna svom doprinosu ekonomiji bloka. Osim toga, sredstva uložena u Ukrajinu vratiće se putem zajedničkog tržišta, jer će ukrajinske kompanije i građani trošiti ta sredstva u zemljama EU. Brisel ima mehanizme za regulaciju budžeta i kontrolu rashoda. EU je već investirala u zaostale ekonomije, što se pokazalo isplativim – na primjer, Španija i Portugal nekada su primali značajnu pomoć, a danas se uspješno razvijaju. Finansiranje Ukrajine takođe predstavlja stratešku investiciju, a ne dobrotvornu akciju.
Vlada Viktora Orbána osmislila je i propagandni trik da će ulazak Ukrajine u EU negativno uticati na mađarsku poljoprivredu. Orban tvrdi da će mađarski poljoprivrednici izgubiti subvencije jer će novac EU biti preusmjeren u Kijev. Međutim, Ukrajina izvozi proizvode koji su neophodni EU, što će pomoći u stabilizaciji cijena hrane i zaštiti poljoprivrednika od fluktuacija na globalnom tržištu. Ukrajina je već integrisana u poljoprivredno tržište EU. Osim toga, diverzifikacija zaliha hrane povećaće sigurnost snabdijevanja hranom u EU i pomoći joj da postane nezavisna od ruske ucjene hranom.
Argumenti Budimpešte da se u Ukrajini koriste genetski modifikovani proizvodi i zabranjene hemikalije takođe su neutemeljeni. Ukrajina već koristi evropske prehrambene standarde. Ukrajinski proizvodi se godinama isporučuju u EU i uvijek su prolazili neophodnu sertifikaciju. Ukrajinski farmeri koji izvoze u EU u potpunosti poštuju međunarodne standarde i redovno prolaze kontrole kvaliteta svojih proizvoda. Stoga su ukrajinski proizvodi veoma traženi u Evropi.
Još jedan neistinit argument koji se širi iz Budimpešte odnosi se na navodni bezbjednosni rizik za Evropu. Mađarska propaganda pokušava Ukrajinu prikazati kao centar organizovanog kriminala, sugerišući da bi oružje moglo pasti u pogrešne ruke. Međutim, zvanični podaci pokazuju drugačiju sliku. Europol navodi da je stopa kriminala među ukrajinskim izbjeglicama minimalna. S druge strane, upravo Orbanovi saveznici iz Rusije koriste kriminalne mreže za krijumčarenje oružja. Kijev blisko sarađuje s nadležnim vlastima u Briselu u borbi protiv svih oblika krijumčarenja, posebno oružja.
Podsjetimo se da je Budimpešta tokom devedesetih godina bila evropski centar trgovine drogom, prostitucije i kriminalnih aktivnosti mnogih bandi, posebno iz Rusije. Pristupanje Mađarske EU 2004. godine djelimično je pomoglo u smanjenju kriminala. Stoga su optužbe Budimpešte na račun Ukrajine potpuno neosnovane i tendenciozne.
Kabinet Viktora Orbána nije zaboravio da pomene temu jeftine ukrajinske radne snage, koja bi, navodno, mogla sniziti plate i ugroziti radna mjesta i penzije. Međutim, ukrajinski radnici u EU popunjavaju upražnjena radna mjesta koja Evropljani ne žele da preuzmu, posebno u oblastima građevinarstva, logistike i brige o starijim osobama. EU ima mehanizme za regulisanje migracije radne snage kako bi se izbjegle neravnoteže. Ukrajinci ne samo da otvaraju svoja preduzeća u EU i zapošljavaju ljude, već su i poslodavci. Nedavno iskustvo Poljske i Njemačke jasno je pokazalo da su ukrajinski radni migranti značajno doprinijeli ekonomskom rastu ovih zemalja.
Ukrajinski radni migranti plaćaju poreze u raznim državama EU, a evropska ekonomija ima koristi od dodatnih kvalifikovanih radnika. Stoga će ulazak Ukrajine u EU dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. Dakle, probleme na tržištu rada u Mađarskoj ne uzrokuju Ukrajinci, već neuspješna populistička politika vlade Viktora Orbána. Ne zaboravimo da je slobodno kretanje radne snage jedan od temeljnih principa EU, koji donosi koristi svima.
Još jedan lažni narativ tima Viktora Orbána odnosi se na navodnu zdravstvenu prijetnju za građane Evrope, jer, kako tvrde, u Ukrajini ne postoje obavezne vakcinacije. U stvarnosti, u Ukrajini je obavezna vakcinacija na snazi, a nivo imunizacije protiv ključnih bolesti ne razlikuje se od mnogih zemalja EU. Štaviše, stopa vakcinacije u Ukrajini viša je nego, na primjer, u Bugarskoj i Rumuniji. Ministarstvo zdravlja Ukrajine aktivno sarađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), Dječijim fondom Ujedinjenih nacija (UNICEF) i Evropskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti. Čak i u ratnim uslovima, pristup lijekovima u Ukrajini ostaje na visokom nivou.
Dakle, u pokušaju da kompromituje Kijev, ruska propaganda koristi temu vakcinacije kako bi diskreditovala Ukrajinu. Međutim, takve tvrdnje su netačne. Evropske zemlje imaju mehanizme za kontrolu epidemiološke situacije u EU, a Ukrajina ih dosljedno poštuje. Takođe, Ukrajina postepeno prelazi na standarde zdravstvene zaštite EU. Vrijedi napomenuti da je EU već prihvatila milione ukrajinskih izbjeglica, što nije izazvalo nikakvu medicinsku krizu.
Još jedan mađarski lažni narativ jeste da će brzi ulazak Ukrajine u EU ugroziti isplatu 13. penzije. Nijedna država koja je pristupila EU nije izazvala penzionu krizu, a Ukrajina neće biti izuzetak. Penzioni sistem Mađarske zavisi isključivo od ekonomske politike njene vlade, a ne od Ukrajine. Ulazak Ukrajine u EU ne znači automatski pristup ukrajinskih građana penzionim fondovima EU. Štaviše, Ukrajinci koji rade u EU već plaćaju poreze, koji djelimično idu u socijalna davanja, uključujući i penzije. Penzione reforme u Ukrajini takođe idu u pravcu usklađivanja sa evropskim standardima.
U stvarnosti, najveća prijetnja penzionim sistemima EU nije ulazak Ukrajine, već demografska kriza i starenje stanovništva. Ukrajinci će zapravo povećati radnu snagu u EU, što će doprinijeti stabilnosti penzionih fondova. Pritom, 13. penzija u Mađarskoj je populistička mjera vlade Viktora Orbana, bez čvrste ekonomske osnove. Vlada time manipuliše strahom građana od gubitka penzija, umjesto da rješava stvarne ekonomske izazove.
Mađarska vlada će uskoro poslati građanima ankete o članstvu Ukrajine u EU, uz informativni list u kojem širi dezinformacije o Ukrajini. Dokument sadrži listu od sedam navodnih ključnih rizika koje bi ulazak Ukrajine mogao donijeti Mađarskoj i poziva građane da ih pažljivo razmotre prije donošenja odluke. Iako je sprovođenje ovakvog istraživanja unutrašnja stvar Mađarske, proširenje EU ostaje prioritet Evropske komisije. Nijedna evropska država nije sprovodila ovakvo istraživanje prilikom pristupanja Mađarske EU. Mnogi su tada imali slične strahove, ali je princip evropske solidarnosti prevagnuo.
Portparol Evropske komisije Markus Lammert izjavio je na brifingu u Briselu da Ukrajina pripada evropskoj porodici. Zato je EU u junu 2024. godine započela pristupne pregovore s Ukrajinom. Ukrajina je jasno pokazala svoju odlučnost da postane članica EU, sprovodeći ključne reforme dok se istovremeno brani od agresije Rusije. Kako je naglasio portparol, proširenje EU je danas, više nego ikada, geostrateška investicija u dugoročni mir, stabilnost, sigurnost i prosperitet Evrope.
Bez sigurnosti Ukrajine, ne može biti ni evropske sigurnosti. Proširenje EU donosi koristi i novim i postojećim članicama. U ovom ključnom trenutku za Evropu, nema mjesta oklijevanju.

Orban širi dezinformacije kako bi blokirao ulazak Ukrajine u EU

Neurohirurzi Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) uspješno su izveli operativni zahvat na tumoru mozga uz upotrebu sistema za neuronavigaciju.
Kako je saopšteno iz te zdravstvene ustanove, ovu operativnu proceduru, koja ujedno predstavlja prvi ovakav operativni zahvat u crnogorkom zdravstvenom sistemu, uspješno je izveo sturčni tim neurohirurga Klinike za neurohirurgiju KCCG, dr Arsenije Radunović, dr Ivana Jovanović i dr Luka Borovinić, dok je anesteziju vodila dr Ljubica Radunović.
- Anestetičar je bio Dejan Mikulić a instrumentarke Dajana Koprivica i Tatjana Kasalica. Tehničku podršku našim ljekarima za primjenu navedenog aparata pružio je Aleksandar Alurović iz Beograda - navode iz KCCG.
Ističu da se pacijent, kod koga je ranije postavljena dijagnoza malignog tumora mozga, odlično oporavlja, bez postoperativnog neurološkog deficita.
- Ova zahtjevna neurohirurška operativna procedura uspješno je realizovana zahvaljujući nedavno nabavljenom vrijednom medicinskom aparatu za neuronavigaciju koji je predviđen da se koristi pri neurohirurškim operacijama, prevashodno na mozgu, ali i ortopedskim operacijama na kičmenom stubu - dodaju u saopštenju.
Iz Kliničkog objašnjavaju da se radi o aparatu koji pruža mogućnost veoma preciznog lociranja tumora u mozgu, prije i za vrijeme operacije, što hirurgu koji izvodi intervenciju značajno pomaže pri orjentaciji i omogućava da se operacija uradi bezbjednije.
- Na ovaj način se smanjuje mogućnost negativnog postoperativnog rezultata u vidu nastanka neurološkog deficita ili ostalih komplikacija - ističu.
Takođe, uz pomoć ovog aparata, operacija se može unaprijed veoma precizno isplanirati, tako da se izvodi mnogo tačnije uz precizan i manje invazivan pristup, što se tokom same intervencije kontinuirano može provjeravati.
- Ovo naročito važi pri operacijama dubokih promjena u mozgu, koje inače predstavljaju poseban izazov u neurohirurgiji. Aparat omogućava i precizno izvođenje ciljanih biopsija promjena u mozgu, što obezbeđuje naknadno dobijanje Ph verifikacije bolesti i postavljanje tačne dijagnoze, nakon čega je dalje moguće sprovesti onkološko liječenje kod malignih tumora mozga, ili napraviti plan za druge vrste daljeg liječenja - kazali su u saopštenju.
Kako dalje navode, važno je naglasiti da smo godinama unazad, u ovakvim ili sličnim situacijama, bili prinuđeni da pacijente sa ovim problemima upućujemo na liječenje u inostranstvo, tako da je sada, uz pomoć ove opreme, otvorena mogućnost da se ti pacijenti uspješno i bezbjedno zbrinjavaju u Klinici za neurohirurgiju KCCG.
- Sve navedeno jasno govori da benefite imaju i pacijenti i crnogorski zdravstveni sistem - zaključuju iz KCCG-a.

KCCG: Urađena neurohirurška operacija tumora na mozgu uz upotrebu sistema za neuronavigaciju

Specijalno državno tužilaštvo je (SDT) predalo je optužnicu protiv okrivljenih Emila Tuzovića, Stefana Đukića Mandića, Gorana Milašinovića, Milana Brajovića, Ivana Čarapića i Milovana Sekulovića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Protiv okrivljenih Tuzovića, Đukića Mandića i Brajovića predata je optužnica i za krivično djelo teško ubistvo, okrivljenih Milašinovića, Čarapića i Sekulovića za teško ubistvo pomaganjem, a protiv Brajovića i Sekulovića i za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Kako je saopšteno iz SDT-a, optužnica je podignuta zbog sumnje da su okrivljeni, u drugoj polovini 2019. godine, postali pripadnici kriminalne organizacije, koju su, u Crnoj Gori, organizovali pokojni Mile Radulović zvani Kapetan i Alen Kožar, radi izvršenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo.
- Pa su, sprovodeći kriminalni plan organizatora da se liše života oštećeni F.M. i V.G, državljani Srbije, pripadnici suprostavljene kriminalne organizacije, izvršavali povjerene im zadatke u okviru određene im uloge, što je dovelo do lišenja života oštećenih iz bezobzirne osvete, na svirep način i iz koristoljublja - navedeno je u saopštenju SDT-a.
U optužnici je predloženo da se okrivljenima Brajoviću, Milašinovću i Sekuloviću produži pritvor, dok je u odnosu na okrivljene Tuzovića, Đukića Mandića i Čarapića, kojima je određen pritvor i za kojima su raspisane međunarodne potjernice, predloženo da im se sudi u odsustvu.

Podignuta optužnica protiv šest osoba za ubistvo dvojice državljana Srbije

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: kosovo