Nova vlast u Srbiji će se, osim Kosova, mnogo manje baviti komšijama: „Ova mladost je odrastala dok je svaka vlast na društvo prenosila strašnu frustraciju“

Nema sumnje da će nova vlast u Srbiji biti fokusirana na reforme unutar zemlje, što znači da će se mnogo manje baviti regionom, uz izuzetak Kosova - ocijenio je istoričar Milivoj Bešlin.

On je, tokom Cetinjskog foruma, ukazao da i unutar Studentskog pokreta, koji je porazio Aleksandra Vučića na izborima 25. oktobra, postoji priličan konsenzus o tom pitanju. 

- Ti mladi ljudi su odrastali i tokom Tadićevog režima i Koštunice - u vremenu kad je svaka vlast pravila ustupke oko Kosova i povlačila se - ko manje, ko više - a paradoksalno Vučić najviše - a istovremeno su to supstituisali jednom strašnom frustracijom koju su prenosili na društvo, jednom užasnom propagandom koja sve vrijeme nije prestajala niti se mijenjala kad je 2012. promijenjena vlast u Srbiji. Ti mladi ljudi su rasli pod teretom te jezive propagande. Mi stariji smo znali da je ona lažna i da bi trebalo da bude pokrivali za ustupke koja je svaka vlast u Srbiji morala da pravi - rekao je Bešlin.

Ta pokrivalica je za njih, kako je rekao, bila nešto što je politička realnost.

- Za sve druge u regionu mislim da će se lakše disati jer će to biti Srbija koja će biti okrenuta sebi i svojim reformama. Po svemu što znam, a znam nešto iznutra, pripremaju se ogromni i duboki rezovi, planira se ozbiljan reset države, društva, obrazovnih institucija, medijskog sektora itd. To bi mogao biti najveći reset u našem društvu od 1945. do danas - ocijenio je Bešlin odgovarajući na pitanje hoće li se odnos Srbije prema Crnoj Gori mijenjati ili je to dio društvenog konsenzusa koji će nadživjeti sve vlade, pa i onu Aleksandra Vučića.

Unutar toga, cijeni on, postojaće vrlo malo volje, vremena i mogućnosti da se bave regionom.

- I mislim da je to za sam region dobra vijest. Ako te reforme budu dovoljno duboke, uspješne i bude sprovedena lustracija i veting u sudstvu, tužilaštvu i policiji - to bi moglo značiti da bi Srbija mogla da bude pozitivan primjer drugima u regionu, što je nešto što jako dugo nijesmo vidjeli - dodao je istoričar.

NEMA SLOMA

Studentski pokret je, kako je kazao, jedna heterogena politička grupacija koja unutar sebe reflektuje svu složenost društva u Srbiji.

- Oni su tokom ove dvije prethodne godine, koliko je društvo živjelo permanentnu građansku neposlušnost, pokazali da Srbija ima demokratsko društvo i represivnu i autoritarnu državu i da stalno je borba između represivne i autoritarne države i društva koje ne pristaje na to - rekao je Bešlin.

A društvo je, kako je istakao, ovog puta zaista uspjelo da, na jedan čudan način i sa snažnom demokratskom kondicijom - koju je devedesetih vježbalo, efikasno prevaziđe unutrašnje razlike.

- Bili su ih svjesni, nijesu ih negirali. Naučili su da prevazilaze i žive sa tim razlikama. To je moglo da uspije dok je trajala borba protiv Vučića kao ključnog neprijatelja, a sad zaista ostaje pitanje što će se desiti nakon što vlada bude formirana - rekao je Bešlin.

To je, prema njegovoj ocjeni, jedna vrsta eksperimenta kako će sad izgledati situacija u kojoj nema političke partije koja vlada - nego je tu društveni pokret, odnosno akademska zajednica na vlasti.

- Na neki način je svrgnuta politička klasa koja nije na dobar način znala da artikuliše potrebe društva i sad imate akademsku zajednicu na vlasti. Naravno da se oni unutar sebe razlikuju u ideološkom smislu. Zanimljiv je to fenomen, svi su očekivali slom poslije Vučića a on se nije desio - nego danas gledamo kako se institucije u Srbiji bude. To je razlika u odnosu na 2000. godinu (nakon pada Slobodana Miloševića) kada je zaista bio slom - podvukao je Bešlin.

Sada se, kako je rekao, institucije ponovo javljaju pa djeluju po logici novog političkog legitimiteta - kreću da hapse, televizije se izvinjavaju za prethodne propagandne aktivnosti...

- To je novo u našem političkom životu i govori da se ni devedesete suštinski ne ponavljaju - dodao je Bešlin.

Anja IVANOVIĆ