U petoj godini Vučićeve vladavine Crnom Gorom, treća litijaška vlada povukla je potez koji se brzo razbio o granitno snažan otpor demokratskog, građanskog društva, evropske i antifašističke Crne Gore. Spajićeva vlada je 19. juna uskratila pravo na upis prve godine studija Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK), ali se nekoliko sati kasnije, posle masivnog odgovora društva, predomislila i promenila odluku. U srazu Harvarda i Trampa, jasno je da će pamet trijumfovati nad glupošću; u sukobu Vučića sa univerzitetima u Srbiji, odlazeći autokrata nema načina da pobedi. Ohrabrene delovanjem svojih uzora i gospodara, Vučićeve marionete u Crnoj Gori, naivno su pomislile da je došlo vreme obračuna sa najtvrđom tačkom identitetskog otpora i akademske kritičke misli u Crnoj Gori.
 Poslednji udar na FCJK simbolički je prekretna tačka. To nije samo pokušaj gašenja istaknute visokoškolske institucije. To je obračun sa svim onim što ovaj fakultet predstavlja u savremenoj Crnoj Gori. FCJK je za nešto više od decenije postojanja postao središnja i najprepoznatljivija visokoškolska i naučnoistraživačka institucija filološke i kulturološke montenegristike. Ali i mnogo više od toga: naučnim skupovima (Cetinjski forum i Cetinjski filološki dani), stotinama naučnih publikacija, časopisom (Lingua Montenegrina) koji je za kratko vreme došao na vodeće svetske liste, ovaj se fakultet pokazao dinamičnijim, kompetentnijim i vibrantnijim, a suštinski neuporediv sa bilo kojom visokoškolskom institucijom u Crnoj Gori.
Ipak, razlozi stalnih udara i pokušaja gašenja FCJK daleko su od naučnih. Naime, u epohi tri litijaške vlade i njihovog podsticanja i grupisanja svih anticrnogorskih snaga, institucije su ili razorene ili obesmišljene i zarobljene – pretvorene u ispostave BIA i Vučićevih marionetskih struktura. Društveni angažman FCJK nadrastao je akademske okvire, pozicioniravši se kao nepokoreni grad i najtvrđi orah, svojevrsni bedem odbrane kulturnih i identitetskih temelja evropske i građanske Crne Gore. Na ovu su tvrđavu ministri Spajićevog kabineta juče kratkotrajno i tragikomično neuspešno jurišali. 
Posle pokušaja prisvajanja crnogorske prošlosti (istorija, tradicija, nekropole) i budućnosti (blokada evropskih integracija) prešlo se na jezik kojim se udara na oba elementa. Dalekosežni cilj je stavljanje van legislativnih, a konačno i ustavnih okvira crnogorskog jezika. Ne diže Vučićev Pircio Biroli (vojvoda Mandić) histeriju zbog “neravnopravnosti” srpskog jezika sa ciljem da ovaj ravnopravni jezik postane još ravnopravniji, već da bi se van zakona stavio onaj koji ga jedino zanima – crnogorski. Prvi korak u tome cilju jeste zabrana rada središnje tačke akademske montenegristike – FCJK. Bez crnogorskog jezika kao temelja identiteta, denacionalizacija i asimilacija Crnogoraca išla bi brže i lakše, smatraju inspiratori toga projekta. Zbog toga se njihovi ekstremistički mediji mržnje od četvrtka uveče nalaze u stanju potpune histerije. 
Poraz koji su Vučićevi namesnici Crne Gore doživeli i nesposobnost da makar 24 sata istraju na pogrešnim odlukama, neće im pomoći u budućnosti. Do sada, uprkos intencijama, nisu uspeli da sruše nijedan identitetski stub države Crne Gore, nisu uspeli da poremete nijedan spoljnopolitički ugaoni kamen, nisu uspeli da razruše ustavne temelje države, nisu uspeli da izmene ključne unutrašnjopolitičke prioritete, nisu uspeli da na popisu realizuju identitetski inženjering, nisu razorili i zaorali vrh Lovćena, nisu eutanazirali procrnogorske političke strukture, nisu ukinuli crnogorske medije koji, iako svedeni na desetak procenata medijskog sadržaja, uspevaju da održe dominantnim narativ o građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. A vreme ističe. I beogradskom gospodaru i nedoraslim namesnicima u Crnoj Gori. Svaki njihov mali poraz je korak bliže onom konačnom – istorijskom. Neminovnom!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Tvrd je orah FCJK

Nakon subote i najvećeg protesta, barem u ovom vijeku, na kojem se u Beogradu okupilo nekoliko stotina hiljada građana Srbije, Aleksandar Vučić odlučio je da reaguje pojačavanjem represije, kaže u Drugačijoj radio vezi na Anteni M istaknuti srpski istoričar dr Milivoj Bešlin.
Bešlin kaže da je predsjednik Srbije upotrijebio terorističke metode prema vlastitim građanima.
- Upotreba "zvučnog" ili "energetskog" topa, o čemu se god radilo, ali i sve ono što je viđeno, u subotu, na ulicama Beograda govori da je režim upotrijebio opasna sredstva protiv mirnih građana - kaže Bešlin i ukazuje na još jednu bitnu činjenicu - više se sa demonstrantima ne obračunavaju Vučićevi "lojalisti" u civilu, nego državni organi.&nbsp;
Zato ocjenjuje da Srbija ulazi u "opasnu fazu masovne upotrebe sile".
- Što znači da smo na jednom novom nivou, ne samo spremnost režima da koristi nasilje nego mogućnosti da to nasilje sprovede - istakao je Bešlin.
Na pitanje treba li pridavati značaj očiglednom distanciranju Ivice Dačića i SPS od Vučića, naročito vidnom na temi (ne)postojanja "zvučnog topa" u arsenalu srpske policije, Bešlin odgovara potvrdno.
- &nbsp;Prvo, Dačić je na takvoj poziciji u Vladi da još uvijek ima značajnu moć. Ako ne da sprovede neke stvari, barem da ih zaustavi. S druge strane, Dačić je predsjednik partije koja, iako nema naročito veliki broj poslanika, što bi moglo da dovede do toga da se, uz još neke nedovoljno lojalne subjekte, u samom parlamentu, koliko god bio obesmišljen i sveden na kulise, dese nekakve promjene koje bi institucionalno kanališu ovu najdublju političku i društvenu krizu u Srbiji u 21. vijeku - naglasio je Bešlin.
<h2>Slika o Srbiji uskoro će u Evropskoj uniji postati jasnija</h2>
Komentarišući opasku da bi se po saopštenju nakon jučerašnjeg susreta Vučića i Marte Kos, moglo zaključiti kako predsjednika Srbije polako napušta najlojalniji koalicioni partner, ali ga ne napušta Brisel, Bešlin napominje da ne znamo o čemu su njih dvoje govorili, pa ni da li je bilo riječi o upotrebi nasilja protiv građana. Saglasan je da zvanično saopštenje evropske komesarke "nije ohrabrujuće".
- Mi, ipak, znamo da se politika EU ne formira baš u Briselu. I da ljudi sa kojima je Vučić juče razgovarao nijesu posebno uticajni u kreiranju politike, prije svega velikih evropskih država, prema Srbiji - naglasio je Bešlin.
On smatra ohrabrujućim što su najuticajnija zapadna glasila počela da pišu o zbivanjima na subotnjem protestu a onda i uopšte o dešavanjima u Srbiji. To će, ocjenjuje, neminovno dovesti do veće zainteresovanosti zapadnog javnog mnjenja, a onda, zakonomjerno, i vlada zapadnih država za prilike u Srbiji.
- Još uvijek gledamo neku nejasnu sliku koja ide iz Evrope ali mislim da će se pod uticajem medija, javnog mnjenja i budućih događaja u Srbiji koji, očito, zahvaljujući režimu idu ka nekakvoj radikalizaciji, gledati neki malo drugačiji odnos Evrope prema situaciji u Srbiji. Zato kažem da, uz dužno poštovanje, ne bih pridavao preveliki značaj držanju gospođe Kos. Ajmo da sačekamo formiranje nove vlade Njemačke. U ovom trenutku evropski državnički potencijal ja vidim u trouglu Tusk- Starmer-Merc - kazao je Bešlin.
<h2>"Vladavina vreća sa novcem"</h2>
Odnos predsjednika Francuske Emanuela Makrona prema Srbiji Bešlin ocjenjuje kao "nepolitički", dominantno zasnovan na interesu. S tim u vezi, komentarišući odnos Trampove administracije prema Vučiću, sagovornik Antene M primjećuje da se predsjednik Srbije sada osjeća "samouvjerenije" jer vjeruje da barem ne rizikuje kaznu ukoliko posegne za nedemokratskim sredstvima. Na primjeru Milorada Dodika, međutim, pokazalo se da su takva očekivanja neutemeljena.
Podsjećajući na posjetu Trampovog sina Beogradu, uoči subotnjeg protesta, Bešlin kaže da se Vučić uzda u te biznis veze, ali ističe da je vrijednost ti "duboko koruptivnih" poslova koji se pominju oko 100 miliona dolara.
- Da li je to dovoljno da skrene pažnju Trampove administracije na Vučića, u smislu nekakvog savezništva, zaštite ili političke podrške... ja nijesam siguran. Ovo je, kako se to nekada u Francuskoj govorilo između dvije revolucije, "vladavina vreća sa novcem", dakle ovo je vladavina oligarhije koja ima mnogo novca. Ali, da budem banalan, ja prosto nijesam siguran da Vučić ima dovoljno novca u ovom trenutku da kupi naklonost Trampove administracije - kazao je Bešlin.
<h2>Još jedni lažni izbori ne dolaze u obzir</h2>
Dr Milivoj Bešlin komentarisao je i dešavanja nakon subotnjeg protesta i saglasan je da su se oni prethodnih nekoliko dana "kapilarno" proširili Srbijom.
- Svjedočimo fascinantnoj, istorijskoj pojavi u srpskom društvu. To je zaista najšira društvena pobuna koja u ovom trenutku još uvijek nema jasnu političku artikulaciju - rekao je Bešlin.
On podsjeća da u toj pobuni učestvuju i prosvjetari, advokati i brojni drugi esnafi. Naglašava pitanje "kondicije" da se izdrži ovakva građanska neposlušnost, jer režim preduzima sve jače mjere represije. Protesti, to pokazuju i istraživanja, kako kaže Bešlin, "delegitimišu režim". No, iako bi to bilo logično, uporedo sa delegitimizacijom režima, navodi on, ne ide porast podrške opoziciji.
- Kod nas se dešava politička entropija, jedan paradoks koji je meni teško objašnjiv, a to je da se sa režimom istovremeno delegitimiše i opozicija - istakao je Bešlin.
Zato je "pitanje od milion dolara", naglašava Bešlin, kako politički artikulisati tu najširu društvenu pobunu? U takvim okolnostima, zaključuje Bešlin, izbori koje bi organizovao režim nijesu način da se kriza riješi.
- Izbori pod njegovim (Vučićevim) izborima, još jedni lažni izbori ne dolaze u obzir. I mislim da je to svima prilično jasno - zaključio je Bešlin.

Bešlin: Masovna represija Vučića, ne vjerujem da ima dovoljno novca da kupi naklonost Trampove administracije

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, očekivao je za svoju ratnohučkaku i kriminalnu aktivnost podršku nove američke administracije, ne samo da je nije dobio, nego je državni sekretar Marko Rubio njegove aktivnosti ocijenio kao nedopustive i nelegalne. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju "24 Sata" na Televiziji E kazao istoričar Milivoj Bešlin.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je kako djelovanje predsjednika Milorada Dodika podriva institucije države Bosne i Hercegovine (BiH) i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost.
Posljednji događaji u BiH, kaže Bešlin, su vrlo ozbiljni i vrlo opasni i to je najveća kriza u toj državi od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Prvi put imamo situaciju da jedna strana, nekadašnja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma najdirektnije ruši taj sporazum, odnosno ruši Ustav Bosne i Hercegovine, i koristi se nasiljem, koje nije više samo retoričko. Retoričko nasilje je postalo uobičajeno za Dodikov režim i njega lično, a ovoga puta je to nasilje i faktičko, jer on zaista prijeti ne samo stabilnosti, nego i miru, ne samo Bosni i Hercegovini, nego i širem regionu - rekao je Bešlin.
Smatra da je važno da predstavnici međunarodne zajednice i Vijeće za implementaciju mira u BiH budu proaktivni u situaciji u kojoj jedna strana otvoreno ruši državu.
- Dodik, u ovom trenutku, ima samo retoričku podršku od režima u Kremlju, i ima, ne samo retoričku, nego i faktičku podršku od Vučićevog režima, i od dijelova vlasti u Podgorici, prije svega od predsjednika Skupštine Crne Gore. U ovom trenutku Vučić je podijeljen, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zbog najveće političke krize sa kojom se suočava od dolaska na vlast 2012.godine - kaže Bešlin.
Vučić bi, dodaje on, rado krizu iz svoje države izvezao negdje u region i pomjerio fokus sa nezadovoljstva građana Srbije, zbog kriminala i korupcije u Srbiji, na ,,poznata nacionalna pitanja”, tako što bi otvorio srpsko pitanje negdje u regionu.&nbsp;
- Ali, sa druge strane, Vučić nije toliko naivan, on zna da prvo za to ne samo da nema podršku bilo gdje u svijetu, nego zna ono sa čim sam, i predstavnici njegovog režima, vrlo vješto manipuliše, te će otvoreno iznositi političke neistine da je Srbija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Srbija nije nikakav garant, kao ni Hrvatska, Dejtonskog mirovnog sporazuma, Srbija i Hrvatska su bile ‘95.godine potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma kao učesnice u ratu, učesnice u sukobu, i one su po toj osnovi potpisale sporazum, i taj potpis ne znači da su one garanti - istakao je Bešlin.
U Srbiji se, podjeća on, događa najveća politička kriza, od 2000.godine i smjene autoritativnog režima Slobodana Miloševića. Stotine hiljada građana Srbije je svakodnevno na ulici u različitim protestima.
- &nbsp;Riječ je o jednoj svojevrsnoj revoluciji odozdo, i riječ je o jednoj najširoj građanskoj neposlušnosti, o društvenoj pobuni koja postoji u srpskoj istoriji. &nbsp;U ovom trenutku ne postoji jasna politička artikulacija, jer ljudi vrlo solidarno, masovno staju uz studente. To i sva istraživanja govore, studenti su jedini legitiman faktor danas u Srbiji. Velika solidarnost postoji sa prosvjetarima. Prosvjetni radnici, koji saada ostaju bez plata i kojima se prijeti, pokazali su zapanjujuću i nevjerovatnu hrabrost i mislim da su od svih društvenih subjekata koji su ovoj građanskoj neposlušnosti danas aktivni, preuzeli najveći rizik na sebe - rekao je Bešlin.
Ipak, kako kaže, gledajući tu najširu pobunu u istoriji, fascinantnu građansku neposlušnost, još se ne vidi kakva će biti politička artikulacija toga. Povremeno se, dodaje on, organizuju probe za neki generalni štrajk, ogroman broj ljudi se pridruži tome, no, ključni izazov je u ovom trenutku kako će se to dalje politički &nbsp;artikulisati.
Govoreći o kontra protestima studenata koji kampuju ispred Predsjedništva Srbije i traže da se vrate na fakultete. Bešlin kaže da ne postoji nikakva suprotstavljena studentska grupa koja bi se protivila studentskim zahtjevima, već su solidarni, ne samo studenti već i ogroman dio cjelokupnog društva.&nbsp;
- Pokazuje se novo horizontalno i vertikalno povezivanje u srpskom društvu. To ne može da se razruši ničim, iako je u pitanju još jedna režimska prevara, a koristili su različite metode i mehanizme kako bi razbili studentski protest, počelo je sa prijetnjama, pa su sa prijetnji prešli na nasilje, gaženje, prebijanje, te je nakon toga režim pokušao da pacifukuje svoj odnos prema studentima i uzeo novi metod, optuživao opoziciju i civilni sektor da su neprijatelji, dok je prema studentima zauzeo bivalentni pristup…Stvarnim studentima u protestu ne pada na pamet nikakva vrsta sporazuma, dijaloga, sa jednim ovakvim režimom, koji se na brutalan način odnosi ne samo prema političkim protivnicima, kritičarima, nego da brutalan način zlostavlja i zloupotrebljava vlastite članove - zaključio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLjW1Lpr8DuE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Opasna dešavanja u BiH, Dodik ima retoričku podršku Kremlja, Vučić bi rado krizu iz svoje države izvezao u region

Demokrate Alekse Bečića su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija, koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, pokušaji kompromitacije, su brutalna i strašna propaganda, koja se u nekom trenutku mora pretvori i nekakvo fizičko nasilje - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E istoričar Milivoj Bešlin.
On ističe da je jugoslovensko društvo bilo inspirator nekih najbolje organizovanih studentskih protesta, ili studentskih revolucija, tridesetih godina 20. vijeka, na Beogradskom univerzitetu. To je, kaže, neraskidivo povezano Crnom Gorom, jer je veliki broj lidera tih protesta, u sklopu revolucionarnog omladinskog studentskog pokreta, bio upravo iz Crne Gore - od Milovana Đilasa, Veljka Vlahovića i tako dalje… Istorijat studentskih borbi za bolje društvo je dug.
- Tridesetih godina prošlog vijeka događale su se brutalne stvari. Student, ubijen četvrtog aprila 1936. godine, bio je Žarko Marinović, sa Cetinja, iz Crne Gore. Po njemu je kasnije u čitavoj Jugoslaviji obilježen Dan studenata. Obračuni su bili brutalni, postojala je studentska policija, otvarani su prvi logori, poput onog u Višegradu (1935) za studente, prije svega, Beogradskog univerziteta, koji su bili neposlušni. Tu je i čuvena ‘68. godina kada su u čitavoj Jugoslaviji, na svim univerzitetima, održani studentski protesti. Da ne govorim od devedesetim… Ogroman protest beogradskih studenata desio se ‘91, potom ‘92. godine, a možda i najpoznatiji, istorijski, četvoromjesečni studentski protest u Srbiji bio je ‘96. i ‘97. godine, zbog krađe rezultata na izborima na kojima je opozicija pobijedila. Svi ti protesti, buntovi, demonstracije, duboko su mijenjali naše društvo, mlade generacije su izlazile sa novom vizijom društva - podsjeća Bešlin.
<h2>Vijek studentskih protesta</h2>
Istoričar ističe i da mladi nijesu samo mijenjali društvo, već i sebe, što je obilježilo čitave njihove živote. Mnogi od njih, pogotovo tridesetih godina, završavali su kao komadanti, koji su se borili za svoje ideale tokom Drugog svjetskog rata, a potom postajali visoki državni i politički funkcioneri.
- Ljudi iz ‘68. godine, koji su bili vođe protesta, uglavnom su kasnije premrežili jugoslovensko društvo kroz kulturu i umjetnost, a kasnije, kad je došlo do političke pluralizacije ‘90, i čitavu političku scenu. Uticaj studentskih protesta uvijek je bio snažan - ističe Bešlin.
Smatra da studenti jesu bili samostalni, ali u sjenci nekakve političke strukture.
- Studentski pokret ‘30. djelovao je pod okriljem zabranjene ilegalne Komunističke partije Jugoslavije. Studenti ‘90. u Srbiji djelimično su bili u sjenci političkih struktura ili koalicije Zajedno, ili široke opozicione koalicije 9. marta ‘91. godine - podsjeća Bešlin.
Napominje da se aktulenim studentskim protestima i Crnoj Gori, i Srbiji, dešava presedan.
- Prvi put se dešava, što je presedan u našoj istoriji, da studenti i u Srbiji, i u Crnoj Gori, idu ispred političkih struktura. U Srbiji, prije svega, zato što je opozicija pod nemogućim represivnim i autoritarnim režimom, potpuno razbijena i potisnuta. Opozicija je prvi put sad u potpunoj sjenci studenata. Studneti prednjače, oni vode ovaj protest, oni su formirali zahtjeve i pozivaju na široke demonstracije, poput onih na Slaviji - kaže Bešlin.
Smatra da se u Crnoj Gori dešava isto. Studenti su neprikosnovene vođe protesta, s tim što je, kako kaže, opozicija, za razliku od Srbije, značajno snažnija.
- Zbog prirode zahtjeva, mislim da je mnogo logičnije što se u Crnoj Gori pojavljuje studentski pokret kao inicijator protesta, a ne opozicija. To je nešto što vidim kao specifikum. Mlada generacija je izašla na svjetlost dana i bukvalno, bez floskule, uzela stvar u svoje ruke - uvjeren je Bešlin.
<h2>Od verblanog do stvarnog nasilja</h2>
Društvo pokušava da drži korak sa studentima i štiti ih, kao što je to slučaj u Srbiji, jer su, ističe Bešlin, studneti ozbiljno ugroženi od različitih režimskih provokatora. Objašnjava da nasilje najprije kreće od riječi, a kada već postoji u govoru, kao što je to slučaj u retorici političara u Crnoj Gori, postaće i stvarno.
- Verbalno nasilje će da eskalira, kao što se desilo u Srbiji. Najprije su počela targetiranja studenata, onih koje je režim u Srbiji pokušavao da označi kao tobožnje lidere, iako je činjenica da su studentski zahtjevi univerzalni. U međuvremenu, studentska organizacija postala je toliko fraktalna, da režim nema koga da targetira, ne postoje lideri koje bi mogli da potkupe, ne postoji način da ih zaplaše, i ostaje im neselektivno nasilje. Režim poseza za suludim akcijama, kao što je, nažalost, ona u kojoj je povrijeđena studentkinja iz Beograda. Vidjeli smo i da je pristalica režima posezao nož na studente Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. To je primjer kako od riječi kreće nasilje, a zeleno svjetlo za nasilje u Srbiji dao je predsjednik Aleksandar Vučić porukom - da onaj ko blokira ulicu može biti žrtva nasilja - podvlači Bešlin.
Smatra da se retorika režima i u Beogradu, i u Podgorici, u odnosu prema studentima u mnogo tačaka poklapa.
- Činjenica je da kad razgrnete njihovu evropsku pozlatu možete da vidite da se režim, kad je u krizi, zapravo razotkriva po svojim metodama, po retorici, razotkriva svoju suštinu, a to je stara radikalska, ekstremno desničarska militantna i nasilnička politička organizacija. Slično je i u Crnoj Gori. Kad odbacite ekonomske ideje i evropsku retoriku, i kad dođe do krize, režim u Podgorici dođe do svoje suštine. A suština je, zapravo, šešeljevski govor i predsjednika Skupštine (Andrije Mandića), i njegove političke partije. To smo mogli da vidimo u saopštenju te partije u vezi sa situacijom u podgoričkoj Gimnaziji (slučaj seksulanog uznemiravanja bivše učenice), kao i zaista brutalnim i jezivim saopštenjima i targetiranjima Bečićevih Demokrata, koje su možda, danas, u tom retoričkom smislu i najopsanija politička organizacija koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, ta vrsta pokušaja kompromitacije, je zaista jedna tako brutalna i strašna propaganda, koja neminovno mora da se u nekom trenutku pretvori i u nekakvo fizičko nasilje - smatra Bešlin.
U osnovi desničarskih i ultranacionalističkih režima je da se, kako kaže, neće libiti da upotrijebe nasilje. Dodaje da se autoritarni sistem u Crnoj Gori poziva na trideseto avgustovski zavjet i želi da vlast postane nepromjenjiva.
- Kroz političku artikulaciju protesta mora se pokazati da je vlast smjenjiva, pa će samim tim i postati odgovorna. U ovom trenutka oba režima (Beograd i Podgorica) duboko su neodgovorna. Svako pozivanje na vlastitu odgovornost tumače potpuno brutalno, kao na nekakvo neprijateljstvo, pozivaju na linč onih dijelova društva i studente koji ih pozivaju na odgovornost. To je karakteristika svake autokratije i u tom smislu ovi protesti moraju dobiti političku artikulaciju, kako bi se pokazalo da vlast mora da bude smjenjiva, pa samim tim i odgovorna - zaključio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxEuxgTbPVCM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Demokrate su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija

Bitku protiv studenata još niko nije dobio i neće je ni ovi dobiti, kako god da se ovo završi na kratki rok - ocijenio je istoričar Milivoj Bešlin.
- Vas će ovi protesti obilježiti za cio život i mogu samo sa žaljenjem da konstatujem da pripadam onim generacijama kada nije bilo ozbiljnog studentskog bunta - rekao je Bešlin.
On je na predavanju studentima o istorijatu studentskih protesta u blokiranoj zgradi Rektorata Novosadskog univerziteta rekao da sadašnji protest ne bi poredio sa prethodnim studentskim buntovima, ali je dodao da sadašnji studentski bunt jeste na tragu njihove istorije i njihove tradicije u borbi za više slobode i bolje društvo.
- Isto kao što je Aleksandar Vučić na tragu autoritaraca, a ostaće crnim slovima upisan u našu istoriju - kazao je Bešlin.
On je rekao da je studentski pokret iz tridesetih godina 20. vijeka bio revolucionaran.
- Stradali su, borili se, ratovali, izveli revoluciju, vladali zemljom… Svoje snove nisu ostvarili odmah, morali su ratom da se za njih izbore - naveo je Bešlin.
Dodao je da studentski pokret iz 1968. nije dovodio u pitanje sistem, već su studenti htjeli da se i oni pitaju, htjeli su više pravde i jednakosti u socijalizmu.
Bešlin je kazao da su zahtjevi studentskih protesta iz devedesetih godina prošlog vijeka bili za liberalnu demokratiju i njen korpus vrijednosti.
Prema njegovim riječima, lideri studentskih protesta iz tridesetih godina 20. vijeka završili su kao komandanti i funkcioneri, oni iz 1968. kao aktivisti i liberalni lideri partija, dok su vođe protesta iz devedesetih završili uglavnom kao tajkuni i političari.

Bešlin: Bitku protiv studenata nikada niko nije dobio, neće ni ovi sada

Ruska crkva je vjekovima bila moćni ideološko-politički aparat svakog režima u Kremlju i najčešće se kroz istoriju nije previše trudila da ostavi drugačiji utisak. I danas je ruska državna crkva lišena čak i privida hrišćanskih vrlina i svojim ekstremnim stavovima, pozivima na istrebljenje Ukrajinaca, predstavlja samo propagandnu osnovu i polugu za učvršćenje legitimiteta kriminalnog režima ruskog predsjednika Vladimira Putina – ocijenio je u intervjuu za Portal ETV istoričar i viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu Milivoj Bešlin.
Naš sagovornik je, komentarišući izjavu patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila, koji je 29. novembra na plenarnoj sjednici 26. Svjetskog ruskog narodnog sabora kazao da „nema potrebe raspirivati strah oko nuklearnog oružja jer se hrišćani ne boje smaka svijeta“, naveo da ovakve izjave služe tome da normalizuju rat i ubijanje, da normalizuju prisustvo smrti i svijest o bezvrijednosti ljudskog života u svakom domu u Rusiji. Ipak, kako ističe, nacije i nacionalizmi pokretači su ratova, religije su u drugom ili trećem planu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fruski-patrijarh-o-nuklearnom-oruzju-hriscani-se-ne-boje-smaka-svijeta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Portal ETV: Kako komentarišete izjavu ruskog patrijarha, posebno u svjetlu činjenice da je predsjednik Rusije Vladimir Putin ažurirao nuklearnu politiku te zemlje nakon što je administracija Sjedinjenih Američkih Država, na čelu sa odlazećim predsjednikom Džoom Bajdenom, nedavno dovzolila Ukrajini da ispaljuje rakete dugog dometa na teritoriju Rusije?
BEŠLIN: Kontinuitet ruske istorije predstavlja povezanost crkve i države, odnosno, vladara. Osim u vrijeme Lenjina i prvim godinama Staljinove vladavine, sve prije i poslije toga, crkva je predstavljala ili potporni stub ili jednu od glavnih pesnica samodržačkog režima, bilo da je riječ o apsolutističkoj monarhiji ili totalitarnoj republici. Ruska crkva je vjekovima bila moćni ideološko-politički aparat svakog režima u Kremlju i najčešće se kroz istoriju nije previše trudila da ostavi drugačiji utisak. I danas je ruska državna crkva lišena čak i privida hrišćanskih vrlina i svojim ekstremnim stavovima, pozivima na istrebljenje Ukrajinaca, predstavlja samo propagandnu osnovu i polugu za učvršćenje legitimiteta Putinovog kriminalnog režima. Dakle, sa jedne strane crkva ima zadatak da legitimiše vlast, da poziva ugnjetene i represirane građane na poslušnost, dok sa druge strane, njen je zadatak da normalizuje stanje rata i da stvori privid da desetine hiljada besmislenih pogibija tokom agresije na susjednu Ukrajinu imaju neki viši cilj i smisao. U tom kontekstu, možemo reći da je uloga ruske državne crkve najdirektnije saučesništvo u činjenju, slavljenju i opravdavanju zločina, kao i u stvaranju ideološke i legitimacijske osnove za režim koji je agresivne ratove protiv susjeda, ksenofobiju i mržnju učinio ne samo mogućim nego i konstantnim modusom jedne tragične i u suštini terorističke politike.&nbsp;
PORTAL ETV: Može li se ovakva izjava o hrišćanskom prihvatanju smrti tumačiti i kao eventualna priprema za upotrebu nuklearnog oružja, u kontekstu opravdavanja takve odluke u očima ruskog vjerujućeg naroda?
&nbsp;BEŠLIN: Ova i slične izjave ruskog patrijarha i drugih crkvenih velikodostojnika služe tome da normalizuju rat i ubijanje, da normalizuju prisustvo smrti i svijest o bezvrijednosti ljudskog života u svakom domu u Rusiji. U tom kontekstu, u pravu ste, to može biti i mentalna i psihološka priprema za upotrebu nuklearnog oružja i strašne posljedice koje bi to moglo da izazove. Već sama činjenica da se o tome svakodnevno priča u ruskim propagandnim medijima, a trenutno samo takvi postoje... Da o tome govore najviši državni činovnici i crkveni velikodostojnici, znači da se građani Rusije pripremaju na najgore. I da moraju biti spremni da krajnje iracionalne i ubilačke poteze svoga režima prihvate ćutke i mirno kao neminovnost, „višu silu“ i zauzmu prema tome stav kao da je riječ o prirodnoj nepogodi. Što je više saučesnika u zločinima nad Ukrajinom, među običnim Rusima, to će režim biti uspješniji i legitimniji. Propagandna djelatnost crkve je tu nezamjenjiva. I takva crkva je odavno napustila svoju tradicionalnu ulogu i prešla, čak i po njihovim kanonima, u čistu etnofiletističku jeres ili etnoreligijsko, odnosno, nacional-političko djelovanje.
PORTAL ETV: Nije prvi, a sigurno ni posljednji put, da se religija koristi kao svojevrstan štit i opravdanje za eventualnu ovozemaljsku patnju i krvoproliće. Religija se, kroz istoriju, vrlo često upotrebljavala kao prva linija odbrane u rukama političara. Ipak, bilo bi razumno pretpostaviti da u 21. vijeku, uzimajući u obzir izučavanje istorije i prepoznavanje matrica, ovakvi uticaji ne bi mogli biti dalekosežni.&nbsp;
Kakvo mišljenje imate Vi o ovome? Koliko smo daleko odmakli od takvih trendova u ovom globalizujućem i prividno naprednom svijetu, uzimajući u obzir da „tradicionalnost“ ipak diktira iz sjenke, o čemu, barem na površini, svjedoče društvena istraživanja o religioznosti mladih, a i politička kretanja na tlu evropskog kontinenta?
BEŠLIN: Ne bi trebalo da nas zavara tehničko-tehonološki progres. Imamo daleko više mogućnosti i to neslućenih u odnosu na naše pretke, ali ljudski mozak, društveni karakter i etički principi nisu se puno promijenili, niti su evoluirali u odnosu na ranija vremena. Kada je riječ o političkoj orijentaciji i društvenoj svijesti – one su vrlo često išle i retrogradnim putanjama. Pogledajte stepen (de)sekularizacije ili stepen vakcinacije u Crnoj Gori, odnos prema pravu žene da odlučuju o svom tijelu ili neke druge vrijednosne orijentacije građana Crne Gore, pa ćete vidjeti jednu brzometnu regresiju posljednjih četiri, pet godina. Možemo da uzmemo kao primjer i Avganistan i položaj žena ili kritičkih glasova nakon povratka talibana na vlast. Da ne pominjem Iran... Svako može danas da pronađe na internetu slike Teherana prije Homeinijeve islamske revolucije 1979. i današnje slike, bezmalo, pola vijeka kasnije. Uostalom, kako izgleda vlast organizovane religije kao političkog faktora u Iranu mogli smo da vidimo prije dvije godine u prvoj ženskoj pobuni koju je režim zvjerski i u krvi ugušio. Naposljetku, tek ćemo vidjeti kako će, kada je riječ o „tradicionalnim“ vrijednostima, izgledati najrazvijenija zemlja na svijetu – SAD nakon januara sljedeće godine.&nbsp;
<blockquote>&nbsp;Ipak, totalitarni i autoritarni režimi, neki novi fašizam u 21. vijeku, nasuprot ovim idealima, brutalno manipulišu i negiraju sve principe humanosti, otvoreno zagovarajući nuklearne obračune, obećavajući smak svijeta i uništenje ljudske civilizacije. Takvi varvarski i monstruozni režimi biće najcrnjim slovima upisani u istoriju čovječanstva i najviše će štete donijeti narodima i društvima koje drže u ropstvu</blockquote>
PORTAL ETV: Ruski patrijah kaže da je „lakše manipulisati osobom lišenom duhovnog svijeta“. Kakvo Vi mišljenje imate o ovome, ako pođemo od tačke odvajanja duhovnosti i religioznosti, kao i zapažanja da je, možda ironično, lakše manipulisati religijskom dogmom?
BEŠLIN: Ljudima odanim dogmi najlakše je manipulisati. Racionalnoj osobi, onoj koja sumnja i kritički misli o svijetu oko sebe, zaista, nije lako podvaliti propagandu i tezu bez argumenta. To je ključna razlika između nauke i religijske dogmatike, kao i razlog zbog čega ne može postojati „vjeronauka“. Ili je vjera ili je nauka – one se isključuju. Religijska dogma podrazumijeva slijepo vjerovanje, poslušnost, dok nauka podrazumijeva, na prvom mjestu, sumnju i odbacivanje bilo kakvog apriorističkog vjerovanja. Zbog toga religijska dogma, kao i ideologija, unaprijed ima gotove odgovore na sva pitanja, a prije svega ona egzistencijalna, dok nauka u svojoj sumnji za odgovorima traga i lišena je zaokruženih sistema i gotovih modela. Naposljetku, znači li to da ako neko ne vjeruje u instituciju ruske ili srpske državne crkve, mora nužno biti lišen svake duhovnosti?! Naravno da ne! Duhovnost, ona istinska i iskrena teško da stanuje pod zlatnim kupolama Hrama Hrista Spasitelja u Moskvi ili Hrama Svetog Save u Beogradu. Tamo stanuju moć, sila i razmetljiva raskoš. I za mene ključno pitanje: kako je moguće da najviše zločina prema civilima i bližnjima čine oni koji se najviše pozivaju na crkvene poglavare i institucije?
PORTAL ETV: Ako pođemo od pretpostavke da je obrazovanje i informisanost vid otpora religijskom fundamentalizmu, kako gledate na ove izjave posebno u jednom autoritativnom društvu i državi, kao što je Rusija?
BEŠLIN: Autoritarnost je vjekovna ruska tradicija. Konstantni su pokušaji stvaranja države bez društva, odnosno države koja bi bila podudarna sa društvom, a to je osnovni princip svakog, pa i ruskog apsolutizma i totalitarnosti. U takvom sistemu, osim cara ili predsjednika – samodržca, svi drugi su potčinjeni službenici, pa je to i patrijarh državne crkve. Nema suštinske razlike između državnih službenika koji stoje na čelu različitih institucija. Uloga im je ista, jedinu distinkciju predstavlja to što nose različite „uniforme“, zavisno od pozicije na koju su postavljeni. Uloga im je dvostruka: jačanje autoriteta cara/predsjednika samodržca i apologija svemoći države nad građaninom, pojedincem. I dok su SAD nastale na principu stabilnih institucija, ravnoteže i podjele vlasti (checks and balances) i prevladavanju racionalizma, odnosno, zdravog razuma (common sense), u Rusiji je vjekovima prevladavalo iracionalno i odsustvo institucija koje su mijenjali snažni pojedinci. Da bi takav sistem opstajao, bilo da je kapitalistički ili socijalistički, morali ste interes pojedinca ili najuže političke grupe da uvijate u „duhovnost“ i podvrgnete određenim magijskim radnjama. U takvim okolnostima, informisanost i obrazovanje, koje podrazumijeva kritičko mišljenje, padali su kao žrtva potrebe da se iracionalni i na pojedincu zasnovani sistem održava.
PORTAL ETV: Koje primjere iz istorije, bliske ili dalje, biste Vi izdvojili kao paralelu ovome čemu svjedočimo danas, ako znamo da je za vrijeme Drugog svjetskog rata Katolička crkva bila važna karika za približavanje Hitlerove politike stanovništvu, ili ako se na primjer sukob između Izraela i Palestine, ali i Libana, posmatra kroz prizmu religija – judaizma i islama.
BEŠLIN: Ako bismo se vraćali u prošlost, religijski obrazac je bio uzročnik ogromnog broja ratova, prije svega u evropskoj istoriji. Religija je, prije nacije, bila osnovno sredstvo identifikacije, ali i političke legitimacije, zbog čega su ljudi bili spremni da masovno žrtvuju i svoje i živote drugih ljudi. Nesumnjivo je jedan od najgorih ratova u istoriji našeg kontinenta Tridesetogodišnji rat (1618-1648) koji je bio dominantno vjerski rat koji je u pojedinim djelovima srednje i zapadne Evrope ostavio pravu pustoš. Od 19. vijeka i istorijske pojave nacija, kao fenomena „sekularne religije“, crkve i vjerske organizacije gube političku lagitimaciju i dotadašnji značaj. Organizovana religija seli se sve više u sferu privatnosti, jer su moderna društva 19. i 20. vijeka prolazila kroz intenzivnu sekularizaciju. Čak i značaj globalno moćne katoličke crkve nije bio presudan u Drugom svjetskom ratu, iako taj primjer, s pravom navodite, jer je papa Pije XII, nerijetko nazivan i „Hitlerovim papom“, imao kontroverznu ulogu u dešavanjima tokom „totalnog rata“ od 1939. do 1945. da bi nakon rata upravo katolička crkva, organizacijom „pacovskih kanala“ učestvovala u skrivanju ratnih zločinaca. S druge strane, aktueni krvavi sukobi i zločini u Gazi, djelo su prije svega suprotstavljenih nacionalizama, a ne nužno religija. Uostalom, aktuelni rat u Ukrajini, izazvan ruskom agresijom, vode dvije najveće pravoslavne zemlje na svijetu. Takođe, aktuelni rat u Siriji uglavnom se, uz učešće Turske, vodi između muslimana. Tako da i dalje možemo reći da su nacije i nacionalizmi, kao ključni fenomeni političke legitimacije, pokretači ratova, dok su religije u drugom ili trećem planu.
PORTAL ETV: Kako običan pojedinac može da opstane u svijetu u kom je njegov uticaj podređen potrebama i interesima „viših sila“, a uloga u progresivnim društvenim promjenama svedena na minimum? Što misao da se „hrišćani ne boje smaka svijeta“ može donijeti običnom građaninu u svijetu neizvjesnosti?
BEŠLIN: Sekularizacija kao emancipatorski projekat moderne civilizacije, nosi i ideju individualizma i humanizma, kao ključnih elemenata oslobađanja ljudskog duha. Ne bi smio da postoji viši cilj od ljudskog života i njegove slobode, blagostanja i lične sreće. Danas smo neznatno bliže, nego prije 100 ili 200 godina, ostvarenju navedenih ideala, zapisanih u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina (1789) u Francuskoj revoluciji, američkoj Deklaraciji o nezavosnosti (1776), kao i Opštoj deklaraciji o pravima čovjeka u UN (1948). Ipak, totalitarni i autoritarni režimi, neki novi fašizam u 21. vijeku, nasuprot ovim idealima, brutalno manipulišu i negiraju sve principe humanosti, otvoreno zagovarajući nuklearne obračune, obećavajući smak svijeta i uništenje ljudske civilizacije. Takvi varvarski i monstruozni režimi biće najcrnjim slovima upisani u istoriju čovječanstva i najviše će štete donijeti narodima i društvima koje drže u ropstvu.&nbsp;

Jasmina Beharovic

Bešlin: Izjava Kirila da se „hrišćani ne boje smaka svijeta“ služi da normalizuje rat i bezvrijednost ljudskog života u svakom domu u Rusiji

Rezultati popisa u Crnoj Gori su u granicama očekivanih i gotovo da se ne razlikuju od onih dobijenih 2003. i 2011. godine, a crnogorsko društvo je uprkos strašnim pritiscima i političkih i intelektualnih krugova potpomognutih iz Beograda, kojima se nastojalo promijeniti nacionalno biće te države, pokazalo žilavost i očuvalo građanski karakter zemlje - ocijenio je istoričar iz Novog Sada Milivoj Bešlin.
Bešlin je za portal Simptom rekao da je uoči popisa slika uslovno dvije strane (prosrspske i procrnogorske) bila sve - samo ne ravnopravna i da je sve pretezalo na onu “prosrpsku” stranu.
- Ali se dobijeni rezultati mogu protumačiti kao njihov fijasko - ocijenio je on.
Poručio je da su rezultati posljednjeg popisa maltene istovjetni kao i prethodni iz 2003. i 2011. godine.
- Ako uzmemo ovaj današnji rezultat popisa iz 2023, on je istovjetan kao onaj iz 2003, a ako iz popisne grupe izuzmemo one koji nijesu državljani Crne Gore, a tamo žive, dobijate rezultate praktično prepisane kao one iz 2011. Tako da, uprkos dobro osmišljenoj, jako dobro plaćenoj propagandi od režima u Beogradu - preko 90 odsto medijskog sadržaja na ovaj ili onaj način kontroliše zvanični Beograd - dakle, uprkos ogromnom novcu i bilbordima, kampanjama, spotovima, koja je išla kapilarno i kroz Crkvu i kroz vladajuće strukture u Crnoj Gori, gotovo da nije došlo do promjene nacionalne strukture Crne Gore - naveo je Bešlin, dodajući da su medijsko-politički krugovi iz Beograda doživjeli popriličan fijasko u odnosu na neka očekivanja koja su imali.
On podsjeća da su nacionalistički krugovi u Beogradu i srpski nacionalistički krugovi u Crnoj Gori gromopucateljno najavljivali da će srpski jezik imati preko 50 odsto govornika - to je, kaže, i bio jedan od ciljeva - kao i to da se može očekivati da Srba ima više nego Crnogoraca.
- Ništa se od toga nije ostvarilo, i konstatovati se može da i pored toga što je samo jedna strana imala kampanju - procrnogorska nije imala ni mogućnosti ni sredstva za vlastitu kampanju (sve je svedeno na nekolike Fejsbuk i Tviter profile itd). Crna Gora je očito i popisom pokazala da je ne samo suverena država nego i jedno vrlo nacionalno pluralno društvo, kompaktno, ujedno heterogeno, i da je to ono što čini samu srž Crne Gore i predstavlja njenu specifičnost. U pitanju je takoreći jedan od najboljih evropskih modela na Balkanu koji ta država živi nezavisno od promjene vlasti koja se desila 2020. godine - ističe sagovornik Simptoma.
Prema njegovim riječima iz popisa u popis se vidi jedan kontinuitet u izjašnjavanju crnogorskog stanovništva, a popisi od prije - iz devedesetih, osamdesetih i ranije - se ne mogu uzimati kao relevantni.
- Ne mogu se uzimati kao relevantni zbog činjenice da je karakter i “Crnogorstva” i “Srpstva” bio drugačiji u vrijeme bivše SFR Jugoslavije i socijalizma nego što je to danas - zaključio je novosadski istoričar Milivoj Bešlin.

Bešlin: Crnogorsko društvo pokazalo žilavost i očuvalo građanski karakter uprkos pritiscima Beograda

U njemačkom gradu Giesenu danas poslijepodne došlo je do pucnjave u kojoj su, prema prvim informacijama, povrijeđene tri osobe. Incident se dogodio oko 15:10 sati u jednoj sportskoj kladionici na trgu Marktplatz, a napadač je u bijegu, piše njemački Bild.
Iz lokalne policije potvrdili su da nema opasnosti za građane, iako je počinitelj još uvijek na slobodi.
<h3>Velika policijska akcija</h3>
Policija je odmah po dojavi blokirala sve prilaze trgu, a na terenu su jake policijske snage. Pozadina napada zasad nije poznata. Iako se još utvrđuje težina povreda, portparol policije potvrdio je kako nema smrtno stradalih.&nbsp;
- Nema mrtvih. O stepenu povreda trenutno ne mogu ništa reći- izjavio je.
Prema neslužbenim informacijama, u napadu je korišteno vatreno oružje, najvjerovatnije pištolj ili revolver. Potraga za napadačem je u toku.&nbsp;
- Na terenu u brojne policijske snage- dodao je portparol policije.
Bild prenosi da je napadač poznat policiji.

Njemačka: Troje ranjeno u pucnjavi kladionici

Francuzi sada bar znaju da Emanuel Makron ne želi ni raspuštanje skupštine ni sopstvenu ostavku, time što je ponovo povjerio formiranje vlade premijeru u ostavci Sebastijanu Lekornijeu, iako su još početkom nedjelje mnogi već pisali političke oproštaje od Makronovog bliskog saradnika, piše Dojče vele.
- Pitao sam se da li u ovoj zemlji još postoji neki degolista- pohvalio je lider socijalista Olivije For svog političkog protivnika u ponedjeljak na mreži Iks. Lekornije je upravo – samo nekoliko sati nakon što je u Jelisejskoj palati predstavio svoj kabinet &nbsp;– podnio ostavku.
- Jedan je postojao, i upravo je dao ostavku sa dostojanstvom i čašću- napisao je For o premijeru sa najkraćim stažom u Petoj republici.
<h1>Makronov posljednji adut?</h1>
Ponovno imenovanje istog čovjeka sada osujetilo je sve ambicije Socijalističke partije (PS) da konačno preuzme funkciju premijera. Otkao je Makron raspisao prijevremene parlamentarne izbore tokom ljeta 2024, nijedna politička snaga u Narodnoj skupštini nema većinu. Međutim, savez koji se predstavio kao NFP – Novi narodni front – &nbsp;sastavljen od socijalista, komunista, zelenih i ljevičarskih populista iz „Nepokorene Francuske" (La France Insoumise, LFI), ima više poslaničkih mjesta nego dva preostala velika bloka – desničarski Nacionalni savez (RN) Marin Le Pen i Žordana Bardele, kao i predsjednički blok proširen konzervativnim republikancima (LR).
Makron je do sada uvijek birao premijere iz svojih redova. Međutim, i Mišel Barnije i Fransoa Bajro su pali u parlamentu. Da li je, dakle, vrijeme za kohabitaciju – saradnju predsjednika s opozicionim blokom? I dok je savez s ljevičarskim populistima unaprijed isključen, djelovalo je da je ipak moguć dogovor sa socijalistima.
<h1>Lekornijeva nemoguća misija</h1>
U petak je Makron pozvao lidere stranaka – nije pozvao šefove krajnje ljevice i desnice – u Jelisejsku palatu kako bi se pronašlo rješenje za političku blokadu. Već naredne nedjelje budžet za 2026. mora biti podnijet parlamentu kako bi se ispoštovali ustavni rokovi. Kreditne agencije i poslovni krugovi su već zabrinuti zbog visokog javnog duga i političkih previranja, jer je u pitanju stabilnost Francuske.
Napetost je posebno velika u vezi sa pitanjima oko kojih je Francuska godinama oštro podijeljena – socijalna politika, starosna granica za penziju i budžetska disciplina. Za razliku od Njemačke, gdje su kompromisi dio političke svakodnevice, u Francuskoj ne postoji tradicija širokih koalicionih vlada. Mjere štednje koje su prethodne vlade planirale za narednu godinu za socijaliste idu predaleko, dok Makron striktno odbacuje ideju o povlačenju ili suspenziji nepopularne penzione reforme.
<h1>Socijalisti kao ključ</h1>
Socijalisti, čiji bi glasovi mogli odlučiti sudbinu nove vlade, sada vrše dodatni pritisak na premijera. Ako Lekorni odbije da „odmah i u potpunosti suspenduje“ penzionu reformu, parlament će ga oboriti, rekao je u subotu ujutro generalni sekretar socijalista Pjer Žuve za agenciju AFP. U svom ekspozeu, premijer mora takođe da obeća da više neće koristiti član 49.3, koji omogućava usvajanje budžeta bez glasanja u parlamentu. „Ako se to ne dogodi“, rekao je Žuve, „poslanici će mu izglasati nepovjerenje“.
Posmatrači govore o političkom plesu na ivici. Lekorni ne smije da potpuno uvrijedi ljevicu – ali istovremeno ne smije da pokaže slabost pred predsjedničkim taborom. - Naznačio je da bi mogao suspendovati penzionu reformu, kojom se starosna granica za odlazak u penziju postepeno podiže sa 62 na 64 godine, ukoliko dobije podršku ili toleranciju sa lijeve strane- analizira Jakob Ros iz Njemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP) – što bi, kako dodaje ekspert za Francusku, bio „fatalan signal“.
<h1>Le Pen osjeća svoju šansu</h1>
I dalje nije poznato kako će izgledati Lekornijev drugi kabinet. Pritisak na premijera i predsjednika je ogroman – i to ne samo sa lijeve strane. Proteklih dana, nekoliko bliskih Makronovih saveznika se distanciralo od predsjednika. Bivši premijer Eduar Filip, čija stranka Horizonti trenutno ima ministre, čak je pozvao Makrona da podnese ostavku. Ministar unutrašnjih poslova Bruno Retajo, koji je i lider republikanaca, već je najavio da neće biti dio nove vlade. I drugi ministri razmišljaju o povlačenju.
Marin le Pen posmatra političku dramu sa bezbjedne distance. Na 131. nacionalnom kongresu vatrogasaca u provinciji, pokazuje bliskost s narodom, hvali mlade regrute i traži bolje opremanje oružanih snaga.
Za lidera Nacionalnog saveza Žordana Bardelu, Makron je „izolovaniji i otuđeniji nego ikada“. Novu vladu naziva „lošom šalom, demokratskom sramotom i poniženjem za Francuze“.
Na mreži Iks Bardela najavljuje da će pokušati da obori kabinet što je prije moguće. Le Pen i Bardela traže nove izbore – ili predsjednikovu ostavku.
<h1>Političko pozorište</h1>
- Večeras smatram svoju misiju završenom- izjavio je Sebastijan Lekornije u srijedu uveče pred milionskim auditorijumom u udarnom TV terminu. Prema mišljenju brojnih posmatrača, njegov povratak samo odlaže neizbježne izbore. On tu ulogu započinje bez ikakvog entuzijazma.&nbsp;
Prihvatam iz osjećaja dužnosti misiju koju mi je predsjednik povjerio, objavio je novi premijer ubrzo nakon ponovnog imenovanja. To je „težak, ali moguć put“.
Mnogi Francuzi više ne mogu da shvate ozbiljno političku predstavu. Povjerenje u institucije, kaže ekspert za Francusku Ros, ozbiljno je narušeno. Ova politička iscrpljenost vidi se i u anketama: Nacionalni savez bi u ovom trenutku osvojio oko 35 odsto glasova u prvom krugu eventualnih prijevremenih parlamentarnih izbora – ostavljajući iza sebe i lijevi savez i Makronov blok.
Sve više građana je šokirano haosom u Parizu i traži odgovornost. Prema najnovijim istraživanjima, skoro dvije trećine Francuza sada želi Makronovu ostavku. Ali on to isključuje. Navodno je u petak u Jelisejskoj palati rekao šefovima stranaka da će na dužnosti ostati cijeli mandat, do proljeća 2027.

DW: Makron izolovan, Le Pen u usponu - može li Lekornije preživjeti glasanje o povjerenju?

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani povjerila je danas mandat vođi pokreta Samoopredjeljenje Albinu Kurtiju za sastavljanje nove vlade, osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora.
Predsjedništvo Kosova objavilo je na Facebooku da je Osmani 11. oktobra potpisala uredbu o dodjeli mandata Kurtiju, koji je trenutno vršilac dužnosti premijera.
Odluka je uslijedila nakon što je dan ranije konstituisana Skupština Kosova izborom petog, posljednjeg potpredsjednika iz redova srpske manjine.
- Ova odluka donesena je nakon službenog prijedloga stranke Pokret Samoopredjeljenje, koja je osvojila najveći broj poslaničkih mjesta u Skupštini na temelju rezultata izbora održanih 9. februara ove godine- saopštio je Predsjedništvo Kosova.
Prema ustavu, Kurti ima 15 dana da Skupštini predstavi sastav i program nove vlade.
Međutim, Kurti bi mogao imati poteškoća s osiguravanjem većine od najmanje 61 glasa u Skupštini od ukupno 120 poslanik za svoj treći mandat, budući da je njegova stranka Samoopredjeljenje na izborima osvojila 48 mjesta

Osmani povjerila Kurtiju mandat za sastavljanje nove vlade

Negatori genocida, čuvari tradicije zločina, sljedbenici Vladimira Putina, promoteri revizionizma i grobari istine, u koordinisanoj medijskoj telenoveli brane ambasadorku U.S.A. od Darka Šukovića i Antene M, napisao je na mreži X istoričar i profesor na Univerzitetu Crne Gore, Adnan Prekić.
- Savršen okvir za sve paradokse savremene Crne Gore- naveo je on.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdnanPrekic%2Fstatus%2F1977000740045701506%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1977000740045701506%7Ctwgr%5E150f039a594c050d151d888220c05075e379efec%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Prekić: Negatori genocida, čuvari tradicije zločina, sljedbenici Putina i grobari istine brane ambasadorku USA od Darka Šukovića i Antene M

Selektivno postupanje Specijalnog državnog tužilaštva - jedino se tom rečenicom može tumačiti jučerašnje izjašnjenje portparola Vukasa Radonjića Televiziji Vijesti koji je – govoreći o akciji hapšenja šest osoba, među kojima i biznismena Aleksandra Mijajlovića - targetiralo i sedam crnogorskih medija da su bili pod uticajem kriminalne organizacije. Koja je bila usmjerena na, kako je hladnokrvno utvrdio Radonjić, mijenjanje izborne volje građana i narušavanje ustavnog uređenja?! ,,OSNOVANA SUMNJA“ ZA – SVE I SVAŠTA -Slučaj koji se vodi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića ukazuje na njegovu blisku saradnju sa nekadašnjom vlašću, poslanicima i policajcima, zasnovan je na elektronskim dokazima, koji su prikupljeni u skorijem periodu, i koji nedvosmisleno ukazuju na to da počinjena krivična djela koja se odnose na narušavanje ustavnog uređenja i državne bezbjednosti – kazao je glasnogovornik SDT-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010231040_058aa7455b0a114b1540be42bc7e2501f12a40c7f0f753bc7f36281cae660a4f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251010231040_058aa7455b0a114b1540be42bc7e2501f12a40c7f0f753bc7f36281cae660a4f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TUŽILAČKA KONSTRUKCIJA: Naredba o sprovođenju istrage "> <figcaption>TUŽILAČKA KONSTRUKCIJA: Naredba o sprovođenju istrage(Photo: Ilustracija: B.PAVIĆEVIĆ )</figcaption> </figure>  I sve je to osnovana sumnja, kako piše u Naredbi o sprovođenju istrage, ,,koja proizilazi iz sadržine komunikacije ostvarene putem eletronskog uređaja – mobilnog telefona marke Samsung, model S24”, koji je izuzet od Mijajlovića 19. februara 2024. Ako je vjerovati spisima Specijalnog državog tužilaštva, oni su - pretragom Mijajlovićevog telefona - došli do zaključka o postojanju kriminalne organizacije koja je formirana u periodu od 2018. do 2024. godine i koja je imala za cilj da naruši ustavno uređenje i državnu bezbjednost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010231044_9300bbb234b0f3f7771dc4ab5e42646457b472b0814168aaa4469eea12f98dcb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251010231044_9300bbb234b0f3f7771dc4ab5e42646457b472b0814168aaa4469eea12f98dcb" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="OPTUŽBE: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>OPTUŽBE: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ozbiljne optužbe se temelje na – telefonskim porukama, a pri tom nema ni naznake da su članovi šestočlane grupe upošte komunicirali međusobno, ili da su govorili o pripremi promjene izborne volje?! SELEKTIVNO TUŽILAŠTVO I dok se napominje da su tek nedavno dobili indicije o namjeri rušenja ustavnog poretka, iz Specijalnog državnog tužilaštva uporno izbjegavaju da reaguje u slučajevima Skaj prepiski iz 2020. godine kada su otkrivene partijske konekcije nekih članica aktuelne vlasti sa pripadnicima organizovanog kriminala. Dio dokaza o učešću kriminalnih grupa u prekrajanju izborne volje isplivao je kada se saznalo o akciji koju je Specijalno državno tužilaštvo sprovelo protiv Nikšićanina Radomana Bobana Baćovića i još četiri člana njegove kriminalne grupe. Prve sumnje da postoji politička pozadina hapšenja ljudi optuženih za šverc droge je tajming saopštenja: iako su Baćović i ekipa uhapšeni 11. aprila, dva dana prije izbora u Nikšiću, policija je vijest saopštila – čak pet dana nakon hapšenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010231044_43493082a0a73871f6be3acf0dd20e6f7d33187807d83273bc9c0b2e0de8d081.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251010231044_43493082a0a73871f6be3acf0dd20e6f7d33187807d83273bc9c0b2e0de8d081" data-rendition-name="original" width="805" height="431" loading="lazy" alt="OPASNE VEZE: Skaj prepiska o podršci Demokratama za parlamentarne izbore 2020. godine "> <figcaption>OPASNE VEZE: Skaj prepiska o podršci Demokratama za parlamentarne izbore 2020. godine(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Zašto je policija krila vijest dok ne prođu izbori u Nikšiću? Postalo je jasno tek kada su objavljeni detalji Naredbe o sprovođenju istrage. ŠKALJARCI I DEMOKRATE -Da je Vujošević 2. septembra 2020. poslao fotografiju stranice očigledno sa društvene mreže na kojoj je vidljivo da piše "Igor Vujošević, SRBSKA ČAST", "Nakon 30 godina CRNA GORA JE OPET SLOBODNA ZEMLJA!!! ŽIVJELO PRAVOSLAVLJE!!! NAPOKON ON JE PAO!!!" – piše u Naredbi Specijalnog tužilaštva.&nbsp; Uz dodatnu poruku - ,,Ja ovo izbacio pod punim imenom". Vujošević je 8. februara 2021. godine poslao fotografiju članske karte političke partije ,,Demokratska Crna Gora - Demokrate" iz koje se utvrđuje da je član te političke partije upravo on - Igor Vujošević iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010231044_fbdcd88734b5625578001d0e71585ff2ec66740b9d172d6c985096d8ccbe7c68.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251010231044_fbdcd88734b5625578001d0e71585ff2ec66740b9d172d6c985096d8ccbe7c68" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PO VOLJI ČELNIKA DEMOKRATA: Bečić, Šaranović, Šćepanović"> <figcaption>PO VOLJI ČELNIKA DEMOKRATA: Bečić, Šaranović, Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ne mora se dodatno objašnjavati: prepiska jasno pokazuje da je član Baćovićeve kriminalne grupe – Igor Vujošević – bio ponosni, otvoreni aktivista Demokrata Alekse Bečića! I da se time u Skaj porukama hvalio svom šefu Radomanu Bobanu Baćoviću. ZNAČAJNO ĆUTANJE I da su sve to imali u fiokama šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, kao i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. Vrlo čudno ćutanje. Tim prije što je Radovan Boban Baćović odavno u policijskim dosjeima, ne samo kao bezbjednosno interesantna osoba, već i kao čovjek koji ima konekcije sa režimom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Njegova ekipa je ordinirala u Nikšiću, ne samo za avgustovske parlamentarne izbore 2020. već i za lokalne izbore u Nikšiću naredne 2021. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010231048_31569614c0118ebf931ef1812b17e02867f54125d59ddf09f540160d7f85779c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251010231048_31569614c0118ebf931ef1812b17e02867f54125d59ddf09f540160d7f85779c" data-rendition-name="original" width="800" height="400" loading="lazy" alt="DO SADA NEVIĐENI PROGON MEDIJA: Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>DO SADA NEVIĐENI PROGON MEDIJA: Predrag Šuković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A da je Boban Baćović čovjek Srpske napredne stranke i da je Vučićeva ekipa značajno pomagala partijama aktuelne parlamentarne većine to nije tajna ni za širu javnost, kamoli za Specijalno državno tužilaštvo koje raspolaže Skaj prepiskama koje je dostavio francuski Europol. Uostalom, priča o vezama pripadanika kriminalnih grupa sa Demokratama prirodno se naslanja na već ostvarene komunikacije sa ,,škaljarcima” Jovana Vukotića. Detalje prepiske objavio je portal Standard februara prošle godine. U jednoj od presretnutih Skaj komunikacija Vladan Radoman se interesuje za stanje na Cetinju pred izbore i daje uputstva za animiranje građana da glasaju za Demokrate. ,,Škaljarac” obavještava sagovornika da šalje po 50 eura da se da svakom ,,kome je muka da se digne taj dan”. Dodaje da treba glasati protiv DPS-a i da se može dati i po 100 eura. A samo dan pred izbore, 29. avgusta 2020. godine Radoman se dopisivao posredstvom kriptovane komunikacije sa vođom ,,škaljaraca” Jovanom Vukotićem. I tada ga, bez ikakvog zazora i uz dozu ponosa, informiše da je ,,tokom posljednjih deset dana sakupio jedno 300 glasova za Bečića“.&nbsp; Upravo prije dva dana mediji su objavili da je Specijalno državno tužilaštvo podnijelo optužnicu protiv kriminalne grupe koju je, prema mišljenju tužilaštva formirao Radomir Boban Baćović a koja se teretit za šverc narkotika. O Skaj komunikaciji koja je već dvije godine u posjedu Specijalnog državnog tužilaštva, a koja otkriva čvrste konekcije članova Demokrata sa visokopozicioniranim članovima škaljarskog klana – od Nikšića, Cetinja i Budve 2020. i 2021 godine – Specijano državno tužilaštvo se ne izjašnjava. Niti je do sada saslušan, ni kao svjedok ni su svojstvu građanina, ijedan funkcioner Demokrata. O urušavanju ustavnog poretka ili narušavanju nacionalne bezbjednosti nije bilo pomena. Je li to politika dvojnih standarda Specijalnog državnog tužilaštva ili, ipak, treba vjerovati da veze pripadnika mafijaških klanova i pripadnika partija vlasti nijesu opasnost po državu? Ili je, zaista, Aleksandar Mijajlović i pet navodnih članova kriminalne organizacije zaista najveća opasnost za ustavni poredak Crne Gore.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

SLUČAJEVI (NE)PRAVDE: Dvojni standardi SDT-a

Iz policije su prije sat vremena saopštili da je advokat Damir Lekić uhapšen, nakon što se u Osnovnom sudu potukao sa službenim licem. Tim povodom, advokat Lekić se obratio javnosti otvorenim pismom, u kojem demantuje da se tukao i da je bio uhapšen.
Njegovo reagovanje prenosimo integralno.
- Vidim da je medijima u posljednje vrijeme zabavno a i zanimljivo da pišu o meni na osnovu određenih policijskih i drugih obavještenja u negativnom kontekstu i o nekim negativnim i neprovjerenim stvarima. Svakako hvala im na tome što za mene ostavljaju prostora na svojim stranicama pa čak i u negativnom kontekstu. Nema što, svaka čast i na tome. 
 
Samo ne bih iskreno volio da se od mene, moje ličnosti, postupanja i mojih dešavanja prave serije u smislu “španskih sapunica” u više epizoda, koje će se eventualno emitovati u budućnosti, a čitaoci ih nestrpljivo očekivati. 
 
Moram da saopštim razočarenje. Danas se nisam tukao ni sa kim. Ni sa policajcem, ni sa bilo kojim službenikom Osnovnog suda u Podgorici, niti bilo kojeg drugog suda, pa ni sa arhivarom. Inace ne samo danas nego nikad se nisam tukao u životu ni sa kim pa ni sa ovom kategorijim lica, niti bi se iskreno mogu reći i umio potući sa bilo kim. 
 
Toliko o tome, ne bih više ovome pridavao značaj, al evo svi me zovu zabrinuto na telefon da me pitaju da li sam dobro i jesam li uhapšen i šta se dešava, a ja zbog osoba koje me cijene i koje mi misle i žele dobro, a i zbog ovih drugih, prosto ovu priliku koristim da saopštim da sam dobro i da je sve ok i da ovaj demant pišem iz teretane i spa centra u kojima se relaksiram vec treći sat. Lakše mi je nego svakom posebno da odgovaram na telefon. 
 
Opet Srdačan pozdrav za policiju i njihova saopštenja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapseni-advokar-damir-lekic-i-arhivar-u-osnovnom-sudu-policija-saopstila-da-su-se-potukli-u-holu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lekić: Nijesam se tukao, nijesam uhapšen, demant pišem iz teretane gdje sam već treći sat

Poslanici Pokreta Evropa sad, Gordan Stojović i Miloš Pižurica, poslanici stranke premijera Milojka Spajića, podnijeli su prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš koji je usvojen 2011. godine. Između ostaloga, traže da se iz čl. 1 postojećeg zakona briše riječ „nasilna” u formulaciji o aneksiji iz 1918. godine! „Jedna od KLJUČNIH IZMJENA”, navode potpisnici, „odnosi se na brisanje termina ‘NASILNE’ iz čl. 1 zakona, što nije usmjereno na reviziju istorijskih činjenica, već na prevazilaženje negativnih konotacija i smanjenja polarizacije društva koje je korišćenja ovoga termina do sada izazivalo”. „Termin ‘nasilna aneksija’ nosi duplo značenje”, tvrde poslanici PES-a, „jer je sama aneksija po definiciji čin koji podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa dodatno naglašavanje ‘nasilna’ postaje suvišno”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251011161044_bac083ce83af2dddb7e82be67ed6e6ee79e71a50a42bb2c865b37b76b171ab0d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251011161044_bac083ce83af2dddb7e82be67ed6e6ee79e71a50a42bb2c865b37b76b171ab0d" data-rendition-name="original" width="902" height="826" loading="lazy" alt="pes dokument"> </figure>  U propratnom aktu, juče, 10. oktobra dostavljenom Andriji Mandiću, a „radi stavljanja u skupštinsku proceduru”, poslanici PES dodaju: „Ovim se želi promovisati dijalog i pomirenje društvu, uz očuvanje poštovanja prema zajedničkoj istorijskoj baštini”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251011161048_1a8d099573f8815decc11f9f5996952103adad5e3864f89aae4ff3ac6f4bd799.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251011161048_1a8d099573f8815decc11f9f5996952103adad5e3864f89aae4ff3ac6f4bd799" data-rendition-name="original" width="646" height="606" loading="lazy" alt="pes dokument"> </figure>  * * * U vezi ovoga pokušaja režimske koalicije Spajić-Mandić da ozakone svoje falsifikate i potru istorijske činjenice o tragediji 1918. — o krvavom srpskom uništenju države Crnogoraca, dinastije Petrovića-Njegoša i sv. autokefalne Mitropolije osnovane još u epohi Crnojevića — napominjemo: - čl. 1 postojećeg Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš glasi: „Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović Njegoš, ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović Njegoš, koja je detronizovana protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru, aktom NASILNE aneksije države iz 1918. godine”. - aneksija nikako ne podrazumijeva nasilje, kako tvrde Spajićevi poslanici — primjeri, lako za svakoga provjerljivi: - nenasilna aneksija (Anschluss) suverene države Austrije od strane nacističke Njemačke iz 1938. godine; - ili nenasilna njemačka aneksija iz iste godine dijelova teritorije suverene Čehoslovačke (Sudetska oblast); - bez nasilja su bile i aneksije suverenih država Estonije, Litvanije i Latvije iz avgusta 1940. od strane SSSR-a, etc; - na drugoj strani, o masovnim razmjerama sistematskog okupacionog nasilja koje je Kraljevina Srbija sa svojom vojskom, žandarmerijom, policijom i plaćeničkim bandama domaćih izdajnika od 1918. počinila nad crnogorskim narodom — anektiravši Kraljevinu Crnu Goru, detronizujući slavnu dinastiju Petrović-Njegoš i ukidajuću autokefalnu Mitropoliju cetinjsku - Crnogorsku pravoslavnu crkvu — svjedoče: kako izvještaji onovremenih stranih misija s terena Crne Gore, docnije objavjenih hiljade dokumenata iz arhivskih izvora, tako i službeni izvještaj crnogorske kraljevske vlade u egzilu štampan 1921. u formatu knjige sa poimeničnim žrtavama, mjestom, vremenom i preciznim opisima samo nekih (do sredine 1920. godine) od niza srpskih zvjerstava, pod preciznim naslovom: „Nekoliko stranica iz KRVAVOG albuma Karađorđevića: dokumenta o ZLOČINIMA Srbijanaca u Crnoj Gori”.

Brišu ‘nasilna’ u aneksiji 1918. – PES sa vojvodom falsifikuje istoriju

Kompanija “Bemax” podnijela je protiv poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića tužbu &nbsp;zbog povreda ugleda kompanije.&nbsp;
Naime, kompanija je tužbu podnijela zbog neistinitih optužbi koje je na ranijoj sjednici Skupštine Crne Gore iznio pomenuti poslanik.&nbsp;
U tužbenom zahtjevu, kompanija "Bemax" traži 50.000 eura odštete jer je, kako se navodi, zbog izlaganja Bogdanovića u parlamentu ta kompanija pretrpjela nemjerljivu poslovnu štetu.
Da je podnijeta tužba potvrdio je i Bogdanović.

Tag: milivoj-beslin