Crna Gora može biti članica Evropske unije u planiranom roku, ali se postavlja pitanje da li to želi. U turbulentnim, sistemskim i vrijednosnim krizama, vrijeme je majstorsko rešeto, u kojem se pokazuje ko zaista čemu teži, ko se na što oslanja i ko u šta vjeruje. Bojim se da trenutno Crna Gora promoviše nekonzistentnu, izrazito transakcionu, materijalističku politiku, koja se ne bazira na principima vrijednosti. Kada politička elita dobije šansu da se pridruži Evropskoj uniji i ispuni određene kriterijume po lakšim oklnostima, a istovremeno se ogluši o procedure, zakone, Ustav, krši formu koja ne treba da se krši, šalje se signal da joj je EU prioritetna samo onoliko koliko će je održavati na vlasti, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" naTelevizije E profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković.
<h2>Pozicija Zapadnog Balkana&nbsp;</h2>
Pozicija Zapadnog Balkana u geopolitičkim previranjima predstavlja interesantnu studiju slučaja, a teren koji je podložan malignom uticaju trećih strana može biti pogodan za devijantno ponašanje i skretanje sa zacrtanog zapadnog i transatlantskog kursa, objašnjava profesor Vuković. Smatra da su signali koje Vašington šalje Zapadnom Blakanu nedvosmilseni.
- Prije svega milslim na Bosnu i Hercegovinu. Signali su sve učestaliji, sve nedvosmisleniji, sve precizniji i sve konkretniji. Vidimo da postoji određena vrsta kako nervoze, tako i razočarenja upravo onih koji su očekivali da će admnistracija američkog predsjednika Donalda Trampa biti neka vrsta slamke spasa, kako bi se zadržale autoritarne pozicije, prije svega u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, a možda i šire - kaže Vuković.
Dodaje da, ni na nivou principa, ne postoji podrška američke administracije autoritarnim režimima Zapadnog Balkana, iako se tako nešto očekivalo.
- Očekivanje je bilo da će američki izolacionizam, protekcionizam, etnonacionalizam potencijalno biti karika koja je nedostajala kako bi se održale i očuvale autoritarne vlasti na Zapadnom Balkanu. Zapadni Balkan trenutno nije prioritet, nije u ključnom fokusu, ne koristi se kao moneta za potkusurivanje. Mogu se primijetiti politike kontinuiteta, koje frustriraju upravo one aktere koji su očekivali da će mnogo više dobiti od promjene vlasti u Vašingtonu - ocijenio je Vuković.
<h2>Odnos Vašingtona prema Podgorici</h2>
Govoreći o odnosu nove američke administracije prema Crnoj Gori, Vuković kaže da je riječ o politici kontinuiteta, karakterističnoj za tradicionalne republikanske partije, bez većih odstupanja, drugačijih očekivanja ili novih principa.
- Samim tim, može se reći da ohrabruje upravo to što ništa novo nije dovedeno u prvi plan, a što bi moglo biti remetilačko ili stvorilo okolnosti neizvjesnosti. Najveće iznenađenje je upravo za one koji su imali mnogo drugačija očekivanja od Trampove administracije. Da li to znači da se ta očekivanja dugoročno neće ispuniti, veoma je teško predvidjeti. Ali, s obzirom na to da se, u ovom trenutku, Zapadni Balkan ne tretira kao korisna meta za potkusurivanje u transaltantskom odnosu, Zapadni Balkan se i dalje može oslanjati na podršku kako Brisela, tako i Vašingtona, koji su međusobno kompatibilni i konzistentni - smatra Vuković.
<h2>Crna Gora, susjedi, šanse i želje</h2>
Heterogena vlast u Crnoj Gori narušila je odnose sa susjedima – Hrvatskom, BiH, Kosovom, iako se, deklarativno, vodi dobrosusjedskom vanjskom politikom. Vuković objašnjava da to ne može voditi u eru stabilnosti i pouzdanosti.
- Crna Gora postaje slaba karika na Zapadnom Balkanu i nepouzdan partner. Treba postaviti stvari na svoje mjesto. Crna Gora i Hrvatska nijesu samo komšijske zemlje, koje su nekada bile u državnoj zajednici već su, prije svega, i vojni saveznici. Odraz je vlasti u Crnoj Gori to što odnosi sa Hrvastskom mogu biti narušeni do krajnjih granica. Jer, koristi im politički, to je ono čime mogu da hrane svoje glasačku bazu, opravdavaju nepopularne poteze. Skreće se tema sa egzistencijalnih, prioritetnih pitanja na ona koja nikada ne bi trebalo da budu otvorena. Tako se otvaraju teme koje ne zaslužuju pažnju, otvaraju motivi koji, zapravo, ne postoje. Riječ je o devijantnom, remetilačkom ponašanju koje krajnji cilj ima blokadu Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - istakao je Vuković.
Ne treba, kaže, zaboraviti da Crna Gora ima istorijsku šansu, a da su evropski zvaničnici pokazali jasnu političku volju o pitanju proširenja kao geopolitičkom i geostrateškom, a prvenstveno, političkom.
- Nije riječ o tehničkom pitanju. Vlast u Podgorici i dalje želi tako da ga tretira, ne želi da prihvati geopolitičke, geostrateške, političke odgovornosti i principe koji se nameću u ovom trenutku. Maskirajući formu tehničkih pitanja, prikrivaju suštinu da se njima ne žuri u Evropsku uniju, na onaj način na koji to od njih očekuje Brisel - objašnajva Vuković.
Smatra da je važno da se u procesu evropskih integracija potenciraju pojedinačni primjeri i doprinosi država koje teže zapadnoj agendi, a ne da se govori o paketu - Zapadni Balkan.
- Mislim da trenutne vlasti u Podgorici nerijetko insistiraju na tom narativu, u kojem se Crna Gora gura u kolektivni paket Zapadnog Balkana i traži se neka konzistentnost, do koje se nikada neće doći, jer je previše otvorenih i nerazriješenih pitanja, previše tinjajućih konflikata sa kojima ne mora Crna Gora da se nosi. Crna Gora je samostalna, suverena država koja ima svoj geopolitički pravac i mora ga se držati, unutar tog konfuznog mozaika. Poruka za elite u Crnoj Gori, koje dolaze sa različitih strana, je da prestanu sa insistiranjem kolektivnog odnosa prema zapadnim, istočnim ili drugim integracijama. Treba da se postave samostalno i autonomno i kažu čemu teže - poručuje Vuković.
<h2>EU i protesti u Srbiji</h2>
Vjeruje da Evropska unija nije do kraja definisala stratešku poziciju u odnosu na višemjesečne studnetske proteste u Srbiji. Podsjeća da je tek nedavno stigla jasna poruka od komesarke za proširnje Marte Kos, koja je rekla da Evropska unija od vlasti u Srbiji očekuje isto što i studenti. Vuković ukazuje i na to da u okviru samih protesta u Srbiji postoji, kako kaže, zbunjujuća antievropska retorika.
- Ta retorka odbacuje simboliku Evropske unije i pravi otklon od Zapada od kojeg, istovremeno, traži podršku. Ostaje da se vidi da li će u okviru protesta evropske poruke imati primat u odnosu na one etnonacionalističke, čija se koreografija nerijetko može vidjeti. Teško je u Srbiji zauzeti decidan stav, jer populacija u velikoj mjeri mora proći kroz jednu vrstu detoksikacije od etnonacionalističkog narativa, narativa autoviktimizacije, koji dominiraju srpskim javnim mnjenjem makar trideset godina unazad - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTBzsqrFz5Ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Crna Gora postaje slaba karika na Zapadnom Balkanu i nepouzdan partner

Crna Gora ide u dobrom pravcu. Njeno članstvo u Evropskoj uniji će predstavljati stabilizujući faktor za cijeli region - ocijenio je premijer Jermenije Nikolo Pašinjan na sastanku sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.
Oni su, kako je saopšteno iz Vlade, razgovarali o ključnim političkim i ekonomskim pitanjima s posebnim naglaskom na reformske procese i evropsku perspektivu Jermenije.
Pašinjan je istakao posvećenost Jermenije evropskom putu i reformskim potrebama, uz izražen interes za crnogorskim iskustvima, a Ivanović ga je, kako dodaju u Vladi, upoznao sa ključnim koracima koje Crna Gora preduzima u procesu evropskih integracija, naglasivši da će naredni period donijeti značajne prekretnice, uključujući i održavanje Međuvladine konferencije sa Evropskom unijom, na kojoj se očekuje potvrda novih uspjeha naše zemlje.
Osim razgovora o bilateralnoj saradnji, Ivanović i Pašinjan razmijenili su mišljenja o globalnim dešavanjima i regionalnim izazovima.
- Ivanović je pohvalio jermenske napore i preduzete korake na evropskom putu i izrazio spremnost Crne Gore da podijeli svoja pregovaračka znanja i ekspertize - naveli su u Vladi.
Sagovornici su se saglasili da će ova posjeta dodatno produbiti partnerstvo i otvoriti nova područja za zajedničko djelovanje.

1250x600

1084x550

Pašinjan: Crna Gora ide u dobrom pravcu, njeno članstvo u EU će biti stabilizujući faktor za region

Peti put poskupilo je gorivo u Crnoj Gori od 31. decembra 2024. godine. Od danas nove cijene goriva koje je u Crnoj Gori skuplje nego u Hrvatskoj koja ima bolji standard. Podsjetimo, gorivo je poskupilo dva puta u januaru i ovo je drugo poskupljenje u februaru. Iz Udruženja naftnih kompanija imaju svoju percepciju :“Crna Gora u odnosu na sve zemlje Balkanskog poluostrva zauzima srednje mjesto“ i dozu optimizma po pitanju snižavanja cijena. - U duhu mogućih i potencijalnih dogovora između Rusije i Amerike oko smirivanja geopolitičkih tenzija na svjetskom nivou, što bi svakako i u dugoročnom nivou trebalo da donese i da dovede do snižavanja cijena u nekom dužem vremenskom periodu - kaže za TVCG Draško Striković iz Udruženja naftnih kompanija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250225100216_a8ddb1adcdc802dcafddcc3686b44c34040e13ac5540c5cfeafb2041299dce3b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250225100216_a8ddb1adcdc802dcafddcc3686b44c34040e13ac5540c5cfeafb2041299dce3b" data-rendition-name="original" width="800" height="440" loading="lazy" alt="cijene goriva"> </figure>  Dok se to ne desi, građani Crne Gore rezervoare pune po cijenama koje su znatno niže u odnosu na Srbiju i Albaniju i to od 10 do 30 centi, dok je gorivo kod nas skuplje nego u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji za 10 do 20 centi, a po cent u odnosu na Hrvatsku. - Crna Gora je između evropskih razvijenih zemalja jedna od država koja ima najniže cijene. Kada poredimo i ostale zemlje koje nisu članice Evropske unije, Crna Gora u odnosu na sve ove zemlje Balkanskog poluostrva negdje zauzima to srednje mjesto - navodi Striković. Pozicija Crne Gore je nešto drugačija kada se uporedi koliko građani mogu kupiti goriva za jednu prosječnu platu u regionu. Najviše eurodizela u odnosu na primanja mogu točiti građani Hrvatske, a najmanje Srbije, dok za prosječnu zaradu, koja kod nas prelazi hiljadu eura, može se kupiti 700 litara eurodizela. - U zemljama regiona, Crna Gora se pozicionira u tom gornjem dijelu bolje razvijenih zemalja, dok kada poredimo sa ostalim zemljama članicama Evropske unije, cijene goriva su značajnije veće i prelaze čak u nekim zemljama i preko dva eura, ali su svakako tamo i prosječne zarade daleko veće nego što su u Crnoj Gori - kaže Striković. Prema podacima Poreske uprave, oko 140.000 ili 75 odsto radnika u Crnoj Gori ima platu ispod prosječne od 1.000 eura, a svaki četvrti zaposleni radi za minimalac. Pa je jasno da velika većina građana uz rast ostalih cijena mjesečno sve teže podmiruje troškove za gorivo.

Gorivo u Crnoj Gori skuplje nego u Hrvatskoj

Predsjednik vlade Kosova Aljbin Kurti ocijenio je danas u Sarajevu da postoje ozbiljne prijetnje stabilnosti na zapadnom Balkanu zbog ekspanzionističkih planova Srbije, ali i zbog agresije Rusije na Ukrajinu jer se taj sukob može preliti i na jugoistok Evrope.
Kurti je prvi kosovski premijer koji boravi u posjetu BiH i tokom dana odvojeno se sastao s članovima Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem, predsjednikom vlade Federacije BiH Nerminom Nikšićem i čelnikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem.
Nakon toga održao je predavanje o stanju u regionu na poziv nevladine organizacije Krug 99, a tom je prilikom ocijenio da je evropski put jedini izbor za sve zemlje regiona, ali prepreka na tom putu je ekspanzionistički i hegemonistički mentalitet Srbije za koju je kazao da je produžena ruka Rusije na Balkanu.
- Ulažemo u vojske jer još imamo lidere na Balkanu koji teže podjelama i teritorijalnoj ekspanziji - rekao je kosovski premijer koji smatra da Beograd zapravo strahuje od daljeg cijepanja Srbije, pa to pokušava da zaustavi tutorstvom nad Republikom Srpskom i šireći ideju tzv. srpskog svijeta što je, kako kaže Kurti, zapravo projekat velike Srbije.
Kosovski premijer je rekao da njegova zemlja ne prihvata nikakve ucjene iz Beograda, pa tako ni one koje su vezane za uspostavljanje zajednice srpskih opština jer je to dio cjelokupnog paketa koji podrazumijeva ukupnu normalizaciju odnosa između dvije države, a Beograd to uporno odbija.
- Kosovo ima abnormalne odnose sa Srbijom jer Srbija nije normalna država - kazao je Kurti.
Iako poziva na oprez, posebno zbog oružanih provokacija na Kosovu koje karakteriše kao čin terorizma iza kojeg stoji Srbija, Kurti kaže da je ipak optimista jer vjeruje da nema raspoloženja u masama za sukobe kakvih je bilo ranije, te poziva sve da osude politike koje potiču nasilje i mržnju.
Dolazak premijera Kosova u Sarajevo osudili su političari iz reda bosanskih Srba, a Milorada Dodika posebno je naljutilo to što je Kurti bio i u Predsjedništvu BiH.
- To je za nas neprihvatljivo, pogotovo da se koriste institucije BiH, to je čista zloporaba i potpuno neprimjereno - izjavio je Dodik ranije tokom dana.
Član Predsjedništva BiH Bećirović poručio mu je da nikome neće dopustiti da pomisli da može da disciplinuje čelnike BiH i određivati im s kim, gdje i kad mogu razgovarati.
- To neka trajno zaborave - kazao je Bećirović.

Kurti u Sarajevu: Ekspanzionizam Srbije i Rusije je prijetnja Balkanu

Portal N1 provjerio je koliko se trenutno kreću cijene kirije i kvadrata u Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu, kao i koje su to atraktivne lokacije na kojima su nekretnine najskuplje.
<h2>Ljubljana</h2>
Prosječna cijena kvadratnog metra stana za iznajmljivanje u Ljubljani iznosi 18,94 eura, pokazuju podaci sa sajta nepremicnine.net.
Tako jednosobni stanovi u prosjeku koštaju između 600 i 800 eura, dvosobni između 800 i 1.200 eura, a cijene trosobnih stanova kreću se između 1.000 i 1.400 eura.
Kvadratni metar pri kupovini stana u glavnom gradu Slovenije iznosi 4.370 eura (srednja vrijednost za 54 m2), navodi Gurs (Geodetska uprava Slovenije).
Indikativne cijene za kupovinu stana u Ljubljani iznose za jednosobni od 180.000 do 220.000 eura, dvosobni od 200.000 do 300.000 eura i trosobni od 250.000 do 400.000 eura.
Atraktivne lokacije za kupovinu u Ljubljani su centar grada, Trnovo i Rožna dolina.
<h2>Sarajevo</h2>
Prema pisanju Forbes, u Sarajevu ne može da se pronađe jednosoban stan za iznajmljlivanje jeftiniji od 180 eura.
Prosječna cijena za iznajmljivanje dvosobnog stana iznosi 230 do 1.000 eura.
Cijene kirije u Istočnom Sarajevu su porasle, pa je tako teško naći stan jeftiniji od 200 eura.
Cijene kvadrata za kupovinu stana u Sarajevu variraju u zavisnosti od toga da li je riječ o novogradnji, ali je odlučujuća lokacija.
Prosječna cena po kvadratu u novogradnji iznosi 1.750 eura.
Forbes je pisao o tome kako je stan u novogradnji od 40 kvadrata prodat za 3.500 eura po kvadratu u centru grada, dok je u starogradnji cijena kvadrata 1.500 eura po krvadratu.
Atraktivne lokacije u Sarajevu su centar grada, zatim opštine Novi Grad i Novo Sarajevo.
<h2>Podgorica</h2>
Cijene nekretnina za iznajmljivanje u glavnom gradu Crne Gore kreću se od 270 do 400 eura zavisno od veličine i dijela grada.
Najtraženije nekretnine su Preko Morače, u Central Pointu, Master kvartu, Siti kvartu. Tu su cijene uglavnom od 350 do 400 eura.
Forbes navodi da su cijene kirije jednosobnih stanovima od 350 do 450 eura na manje atraktivnim lokacijama, a na više atraktivnim od 450 pa čak i do 700 eura.
Najam dvosobnih stanova se kreće se od 550 do 800 eura na manje atraktivnim lokacijama, a na boljim od 700 do 2.000 eura.
Cijene rentiranja trosobnih stanova idu i do 3.500 eura.
Forbes navodi da je prema riječima predsjednika Udruženja agencija za nekretnine prosječna cijena kvadrata, po Monstatovoj statistici, iznosi 1.800 eura.
Kako prenose, prosječna cijena kvadrata ne odgovara realnom stanju na primorju jer u tom dijelu Crne Gore, osim u Ulcinju, nema jeftinijeg kvadrata od 2.000 eura.
Mnogo su traženiji veći stanovi na boljim lokacijama kao što su Gorica C, Preko Morače gdje je kvadrat generalno skuplji.
<h2>Zagreb </h2>
Forbes navodi da je prosječna cijena kvadrata u glavnom gradu Hrvatske 3.310 eura.
Kada je riječ o iznajmljivanju, stanovi od 50 kvadrata kreću se od 500 do 1.000 eura u zavisnosti od lokacije.
Stanovi u Gornjoj Dubravi, Pešcanici, Trešnjevki, Črnomercu kreću se od 500 do 750 eura, u Novom Zagrebu od 500 do 800 eura, dok se cijena mjesečne krije od 600 pa do 1.000 eura plaća na lokacijama kao što su Maksimir, Trešnjevka, Trnje, Gornji grad, Donji grad.
<h2>Beograd</h2>
Prema podacima agencije "4zida" prosječno oglašena cijena garsonjere u Beogradu iznosi oko 300 eura, za jednosoban stan je u prosjeku potrebno izdvojiti 390 eura, jednoiposoban 470 eura, a za stanove većih struktura cijene se kreću od 680 do više od 1.500 eura.
U Beogradu rijetko ne može da se kupi stan ispod cijene od 2.000 eura po kvadratu, a cijene idu do 10.000 eura. Prosječna cijena kvadrata stana koji se oglašava na portalu "4zida" trenutno iznosi 2.640 eura.
Cijene kvadrata najviše su skočile u Mirijevu i Jakovu u odnosu na prosječnu cijenu.
U Starom gradu prosječna cijena stanova je između 4.000 i 5.000 eura, u Mirijevu je kvadrat bio oko 1.800 eura, a sad je 2.500 eura.
Prosječna cijena u novogradnji je oko 3.000 eura po kvadratu, dok je prosječna starogradnja 2.300 do 2.400 eura.
U starogradnji najskuplji su mali stanovi (oko 35 kvadrata), jer ih ima malo u ponudi, a nalaze se u samom centru Beograda, pa kvadrat košta od 3.500 do 5.000 eura.
Atraktivne lokacije su Savski venac, Vračar, Novi Beograd, Stari grad.

Cijene stanova u Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Sarajevu i Ljubljani: Evo gdje su najskuplji kirija i kvadrat

Evropska unjija (EU) je sada zainteresovanija za proširenje, ali je istinska demokratizacija regiona pri dnu liste briselskih prioriteta, ocijenio je spoljnopolitički komentator iz Beograda Boško Jakšić.
Jakšić je u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M analizirao poruke predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen tokom posjete zemljama regiona. Jakšić je istakao da otvoreno pismo lidera srpske opozicije Dragana Đilasa u kom pita Fon der Lajen ''da li je stid kada izgovara hvalospjeve Vučićevoj Srbiji'', nije prvo koje ukazuje na probleme u toj zemlji.
- Nije to prvi put da evropski zvaničnici čuju ovakve kritike zbog popuštanja Vučićevoj autoritarnosti. Zaključio bih da je Evropska unjia sada zainteresovanija za proširenje, ali da je istinska demokratizacija regiona pri dnu liste briselskih prioriteta - kazao je Jakšić.
Jakšić je istakao da globalni tokovi idu u prilog desničarskoj politici, a cijenu te politike plaćaju građani čija podrška EU sve više blijedi.
- Globalni tokovi idu u prilog našim regionalnim autokratama, rusofilima, desničarima, kleronacionalistima i čitavoj toj formaciji koja diže glavu. Cijenu plaćaju ljudi i onda nije neočekivano da u takvom ambijentu podrška Evropskoj Uniji počinje da kopni, jer ljudi hoće da osjete neke direktne benefite približavanja članstvu u EU. Šta drugo u krajnjoj liniji znači izjava Fon der Lajen u Prištini da veliki uspjeh u proširenju nisu samo politički sporazumi i zajedničke vrijednosti, već i ekonomski prosperitet. To je poprilično jasan nagovještaj kalkulantskog pristupa u kome Unija namjerava da ostvari sopstvene, prije svega ekonomske interese u finansijskom suprostavljanju Kini i blokadi političkih ambicija Rusije. Zato se &nbsp;insistira na usklađivanju spoljnih i bezbjednosnih politika, a ne na jačanje vrijednosti liberalne demokratije koja je u krajnjoj liniji sve više ugrožena i unutar Unije - objašnjava Jakšić.
Jakšić se osvrnuo i na konstataciju da se kao glavni kritičari politike Brisela prema državama Zapadnog Balkana posljednjih godina pojavljuju ljudi koji su tri decenije najveći zagovornici evropeizacije regiona, a da su glavni partneri Brisela i Vašingtona oni za koje se provjereno zna da su se ideološki, politički, vrijednosno, s teškom mukom prekopčali na prozapadni narativ, kojima je parče Sibora draže od cijele EU i SAD.
- Kada je Angela Merkel napustila svoj položaj kancelarke, iskreno sam se ponadao da će to biti kraj politike stabilokratije. Insistiranje samo na stabilnosti i bezbjednosti i ignorisanje svih drugih vrijednosti demokratije. Međutim, sada stičem utisak da se ponovo javlja politika stabilokratije, da je to najvažnije i to opredjeljuje izbor partnera. Dakle, najvažnije je da vi garantujete da neće doći do konflikta u regionu, da ćete u krajnjoj liniji biti poslušni u ispunjavanju očekivanja koja dolaze iz Brisela, a sve drugo nije važno. Zbog toga imate pohvale Ursule von der Lajen određenim političarima sa Zapadnog Balkana koji su ili otvoreno proruski ili prikriveno proruski, ali u svakom slučaju njihovo iskreno mišljenje nije na strani Zapada - rekao je on.
Jakšić tvrdi da od dolaska Aleksandra Vučića na vlast u Srbiji traje prikazivanje zapadne politike kao „promašenog projekta“, što je ujedno stav Rusije.
- Pogledajte Srbiju, od dolaska Vučića na vlast traje apsolutno gađenje Zapada, NATO-a, EU kao promašenog projekta što je ponavljanje ruskih stavova. S druge strane imate istog tog predsjednika koji u posljednje vrijeme vrlo srdačno razgovara sa predsjednikom Francuske, kancelarom Njemačke, premijerima Poljske i Hrvatske. To je dio politike balansiranja ka svijetu koja treba da ima unutrašnje efekte, da ljudima pokaže kako imaju moćnog lidera koji je priznat u svijetu - istakao je Jakšić.
Jakšić je komentarisao izbor Tonina Picule za izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, navodeći da to što je Hrvat najviše iritira zvaničnike Srbije.
- Naravno da je taj deo biografije gospodina Picule ono što najviše iritira političara u Beogradu. I mi imamo izjavu Vučića koja jasno kaže: gospodin Picula će morati mnogo ljepše da govori o Srbiji, sa više poštovanja da govori o Srbiji da bi se kvalitikovo da dođe do mene. Prema tome on je jasno dao do znanja da će itekako otežavati posao izvjestiocu EP za Srbiju. Mnogo vremena će morati da prođe da se Vučić odluči da ga primi - rekao je Jakšić.
On smatra da će Ursula fon der Lajen i u drugom mandatu ćutati na otvoreno miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore.
- Ursula Fon der Lajen će nastaviti da ćuti na miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore. Jasno je da ona vodi kalkulantsku politiku, ona bi to vjerovatno nazvala pragmatičnom politikom. Fon der Lajen je svjesna da bi se time zamjerila predsjedniku Vučiću, a izgleda da je predsjednik Vučić jedan od najdražih u ovom trenutku i onda to ne treba očekivati - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Fon der Lajen će nastaviti da ćuti na miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore

Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije izvršne vlasti u regionu objavljuju najosnovnije informacije o radu, međutim javnost je uglavnom uskraćena za pristup ključnim informacijama - zaključeno je na trećem panelu regionalne konferencije „Proces kreiranja javnih politika: učešće, transparentnost, odgovornost“ koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Govoreći o transparentnosti institucija u Srbiji, predstavnica Partneri Srbija, Kristina Obrenović, navela je da istraživanja, izvještaji međunarodnih organizacija i stvarnost građana pokazuju da su institucije sve zatvorenije.
- Ove godine se u Srbiji obilježava 20 godina primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a čini nam se da ne možemo da istaknemo te šampione otvorenosti. Godinama unazad imamo listu pitanja na koja nemamo odgovore, a koja svakog dana postaje sve veća. Iako Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije objavljuju najosnovnije informacije, ipak izostaje pristup ključnim informacijama - rekla je Obrenović.
Ona je kazala da se u Srbiji sprovode javne rasprave, ali da, kako je ocijenila, imaju jako mali efekat.
- Izostaje momenat koji je mnogo važniji, a to su rane javne konsultacije. U fazi kada imamo nacrt zakona i javnu raspravu, to je već oblikovan zakon, oblikovan predlog. Tu javna rasprava može da doprinese samo nekim tehničkim izmjenama ili ako se javnost baš jako usprotivi nekom rješenju, moguće je da se nešto izmijeni. Zanemarivane ranih javnih konsultacija znači da zainteresovana javnost gubi priliku da utiče na strukturu, sadržaj i kvalitet zakona - istakla je Obrenović.
Ona je problematizovala lex specialis zakone koji se donose bez učešća javnosti, ukazujući da je donošenje tih zakona rasterećeno obaveznih aktivnosti koje prethode usvajanju regularnih zakona.
Ni u Bosni i Hercegovini se nije desio veći, vidljiviji napredak u pogledu transparentnosti rada institucija, ocijenila je predstavnica U.G. Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Amina Izmirlić Ćatović.
- Dio institucija, jako mali broj, uspio je da prepozna značaj otvorenosti i transparentnosti i unaprijedi rezultate, ali nikakva promjena na širem nivou se nije desila. I dalje imamo brojne institucije koje stagniraju, uz neke minimalne napretke ili je sve ostalo na niskom nivou otvorenosti - kazala je Izmirlić Ćatović.
Ona je pojasnila da institucije na državnom nivou odlikuje veća transparentnost, koja najčešće, kako je navela, zavisi od rukovodioca tih institucija.
- Institucije su otvorenije ako se krećemo ka višim organizacionim nivoima vlasti, ali neujednačenosti postoji unutar samih tih grupa institucija i možemo zaključiti da otvorenost zavisi samo od dobre volje osobe koja je na njihovomčelu. Ujedno, institucije na državnom nivou postigle su malo bolji napredak u odnosu na institucije sa entitetskog nivoa, pri čemu mislim na oba entiteta - rekla je Izmirlić Ćatović.
Kod određenih državnih institucija, navela je Izmirlić Ćatović, izostaju osnovne organizacione informacije, prepoznajući da bi se segmet budžetske transparentnosti i javnih nabavki mogao značajno unaprijediti.
Komentarišući proces javnih rasprava u Bosni i Hercegovini, Izmirlić Ćatović je kazala da, ukoliko je riječ o zakonima koji su političke prirode i za koje je već unaprijed odlučeno da će se usvojiti, navodeći kao primjer Zakon o agentima stranog uticaja u Republici Srpskoj, javne rasprave se samo formalno sprovode.
- U suštini, javne rasprave ne predstavljaju nikakvo sredstvo da se utiče na izmjenu zakona koji se obično usvajaju po hitnom postupku - ocijenila je Izmirlić Ćatović.
Prestavnica fondacije Metamorforzis iz Sjeverne Makedonije, Mila Josifovska Danilovska, navela je da je, u odnosu početak realizacije Regionalnog indeksa otvorenosti, zabilježen progres u stepenu transparentnosti izvršne i zakonodavne vlasti.
- Kada smo im prvi put ukazali na to koji su njihovi nedostaci u oblasti dobrog vladanja, usvojili su jedan strateški pristup rješavanja svih ovih problema. Naravno, nisu dospjeli neki najsjajniji nivo, ali na početku je Vlada obavezala sve institucije da objavljuju set od 21. informacije o njihovom radu. Zatim su uveli jednu alatku odgovornosti nosilaca javnih funkcija, gdje je za svakog funkcionera moguće vidjeti na koji način je potrošio novac. Ovo je funkcinisalo sve do 2021. godine - pojasnila je Josifovska Danilovska.
Komentarišući ostvarene rezultate ministarstava u Sjevernoj Makedoniji koji su bolji u odnosu na rezultate resora iz regiona, Josifovska Danilovska istakla je Strategiju transparentnosti kao djelimični razlog tog uspjeha, koja je, kako je objasnila, kreirana u konsultativnom procesu sa civilnim društvom i insituacijama.
- Ova Strategija se uglavnom temelji na principima Regionalnog indeksa otvorenosti, zato što je Metamorforzis to i finansijski i ekspertski podržao. Institucije su prepoznale vrijednost Indeksa. Cilj Strategije je unaprjeđenje ka aktivnoj transparentnosti, fiskalne transparnentnosti, pristupa informacija, digitalnih sposobnosti institucija kako bi se mogli neki procesi i automatizovati - objasnila je ona.

U regionu izostaju ključne informacije o radu vlada

Tokom avgusta ove godine, broj putnika na crnogorskim aerodromima bio je niži nego u isto vrijeme 2019. godine, pa je Crna Gora tako jedina država u regionu koja je prema tom parametru u minusu.
Naime, ove godine su podgorički i tivatski aerodrom opslužili ukupno 463.712 putnika, a u avgustu prije pet godina 470.384. Iskazano u procentima, riječ je o padu od -1,4 odsto.
<h2>Albanija nezaustavljivo raste</h2>
Zanimljivo je kako je država sa ubjedljivo najvećim rastom u Evropi susjedna Albanija. U odnosu na avgust 2019, ovog puta je tamo registrovano čak 193 odsto putnika više.
Prema podacima Airports Council International, slijede Kosovo (48,2 odsto), Bosna i Hercegovina (44,7), Moldavija (38), Poljska (25,5), Luksemburg (25,4), Srbija (20,9), Malta (19,4) i Grčka (18,7).
Što se naše regiona tiče, uz Albaniju, Kosovo, BiH, i Srbiju, u plusu su i Hrvatska (13,1) i Sjeverna Makedonija (5,8).
<h2>Najveći pad u Finskoj, Italija i Španija u plusu, Njemačka u minusu</h2>
Ne računajući Ukrajinu, u kojoj od početka ruske agresije nema putničkih letova, najveći pad imala je Finska (-27,4), a slijede Slovenija (-21,5), Švedska (-21,2) i Bugarska (-20,1).
Što se većih evropskih tržišta tiče, u odnosu na avgust 2019. ‘porasle’ su Italija (14,2 odsto), Španija (9) i Ujedinjeno Kraljevstvo (0,4), dok su u minusu Francuska (-0,9) i Njemačka (-13,4).
<h2>Za avgustovski minus "zaslužan" Tivat</h2>
Za minus Crne Gore "zaslužan" je tivatski aerodrom. Jer, dok je u avgustu 2019. kroz tu vazdušnu luku prošlo 292.748 putnika, ovog puta bilo ih je gotovo 70 hiljada manje – 225.306.
Podgorica, uprkos rekordnom avgustu, nije uspjela da nadomjesti taj zaostatak. U našem glavnom gradu u avgustu je bilo 238.406 putnika, a u istom mjesecu prije pet godina 177.636.

Crna Gora jedina u regiona bila u minusu: Albanija bilježi rekordan rast, brojke osjetno veće i na Kosovu i u BiH

Aerodromi Crne Gore nijesu na prodaju, i o njihovoj eventualnoj koncesiji treba da odluče građani na referendumu, zaključak je sa današnje konferencije koju je organizovala Unija slobodnih sindikata.
- Unija slobodnih sindikata Crne Gore još od početka godine vodi određenu kampanju na implementaciji rezolucije koja je donijeta sa rada 350 delegata na Četvrtom kongresu Unije slobodnih sindikata Crne Gore, a koja je nosila radni naziv Rezolucija o zaštiti privrednih subjekata od posebnog nacionalnog interesa. Upravo se Aerodromi Crne Gore nalaze možda na prioritetnoj listi tih preduzeća, te u okviru kampanje koju sada vodimo pod nazivom Nije sve na prodaju, pokušavamo da prikupimo 55.000 potpisa punoljetnih građana i građanki, da iskoristimo pravo na građansku inicijativu koje nam daje Ustav Crne Gore i da u okviru toga obavežemo Skupštinu da raspiše državni referendum sa jednim referendumskim pitanjem: da li ste za to da Vlada Crne Gore i Skupština donesu Zakon kojim će se garantovati da određena preduzeća – koja smo naveli u predlogu za raspisivanje referenduma – ostanu trajno u većinskom vlasništvu države- kazao je predsjednik USSCG Srđa Keković.
On je istakao da nijesu protiv privatno-javnog partnerstva.
- Ali generalno smatramo da subjekti od nacionalnog interesa moraju uvijek, u interesu građana i građanki Crne Gore, kao i budućih generacija, ostati u vlasništvu naše države- naveo je on.
Keković je kazao da u samoj inicijativi za davanje aerodroma pod koncesiju nijesu ispoštovani principi transparentnosti ni inkluzivnosti.
Predsjednik Sindikata saobraćajnih djelatnosti Veselin Partović kazao je da zaista čudi i odluka i namjera Vlade Crne Gore da ovako značajne kapacitete, koje su izgradile ranije generacije, otuđi iz državnog vlasništva i da ih da na upravljanje drugim entitetima.
- Ovih dana mogli smo da čujemo izjavu aktuelnog ministra saobraćaja, gospodina Filipa Radulovića, da je podjela i prodaja dijela Luke Bar bila velika greška, i da će Vlada učiniti sve da tu grešku ispravi. Međutim, ta greška je nepopravljiva. Zato ne smijemo dozvoliti da kroz 15 godina neki novi ministar saobraćaja u Vladi Crne Gore opet dođe do zaključka da je izdavanje Aerodroma pod koncesiju bila greška- istakao je on.
Predsjednik Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović izrazio je veliko nezadovoljstvo načinom na koji su i taj sindikat, ali i Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore, tretirale i bivša i sadašnja vlast.
- U smislu toga da zaposleni, koje se ovo pitanje najdirektnije tiče, nijesu imali priliku da iskažu svoje mišljenje, da učestvuju u javnim raspravama, da budu pozvani i da u okviru jednog transparentnog procesa iznesu svoj stav- istakao je on.
Kazao je da je neophodno da se sadašnja vlast, kao i svaka buduća, odnosi prema tom pitanju sa dužnom pažnjom.
- I da, koliko sjutra, organizuje i uspostavi socijalni dijalog na tu temu, da pokaže odgovornost kako bismo došli do konsenzusa o pitanju – da li treba dati aerodromsku koncesiju ili ne. Kada pričamo o aerodromima, odnosno o modelima koncesije generalno, pitanje je šta se tačno predlaže i zbog čega se takvo rješenje nameće- dodao je on.
Pozvao je sve odgovorne političke subjekte u Crnoj Gori da se obrate sindikatu.
- I da pokušamo da nađemo zajednički jezik, da naše argumente – zbog kojih smatramo da Aerodromi ne treba da idu u koncesiju, jer smo savršeno sposobni da ih razvijamo iz sopstvenih resursa – još jednom izložimo kao naš zahtjev, i nadamo se da će neko pokazati volju za dogovor. U suprotnom, ako nam se niko ne odazove po ovom pitanju, to ćemo smatrati potpunom neodgovornošću i odnosom koji je u suprotnosti sa nacionalnim interesima Crne Gore. Tada ćemo, koristeći sve institucionalne i vaninstitucionalne mehanizme borbe, nastojati da to spriječimo- poručio je Radulović.

Keković: Aerodromi, kao subjekti od nacionalnog interesa, moraju ostati u vlasništvu države

Najpoznatije univerzalne vrijednosti čovječanstva, kao što su disciplina, snaga, hrabrost, skromnost, finoća i na kraju prijateljstvo je nešto što će djeca sigurno usvojiti kroz džudo. Naučiće da pobijede sami sebe, svoj strah, naučiće se samokontroli, osjetiće svu slast pobjede, ali i svu gorčinu poraza, tako da su to neke stvari koje mogu da dobiju kroz džudo i džudo će ih sigurno spremiti i obučiti za budući život - kazao je proslavljeni crnogorski džudista Srđan Mrvaljević, u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E.
Prošlog vikenda, kaže Mrvaljević, klub ,,Ippon” je učestvovao na međunarodnom turniru ,,Trofej Beograda", jednom od jačih u regionu, i tom prilikom osvojili osam zlatnih, četiri srebrne i dvije bronzane medalje.
- Mogu reći da sam prezadovoljan ostvarenim rezultatima u generalnom plasmanu. Sa 13 takmičara bili smo 3. ispred su bili samo Zvezda i Partizan, ali oni su nastupili sa 50, 60 takmičara, što nije sigurno ravnopravna borba. Biti treći u generalnom plasmanu, sa tako malim brojem takmičara, na tako jakom turniru je sigurno nešto što nas ohrabruje, što nas motiviše da nastavimo dalje da radimo još jače i još više - rekao je Mrvaljević.
Odlazak na prestižno &nbsp;takmičenje, objašnjava Mrvaljević, predstavlja jednu vrstu pritiska na djecu, ali to je bogatstvo koje pruža borilački sport i način na koji se djeca uče da pobjede pritiske i strahove.
- Naravno da je vrlo stresno izaći na strunjaču, ring, oktagon, baviti se borilačkim sportom, ali isto tako to je jedna vrsta psihološke borbe, pripreme za život, jer moraju da savladaju strah &nbsp;i želja za pobjedom mora kod njih da bude mnogo jača od straha od poraza. To je ono što moraju da usvoje, sa čime moraju sami da se izbore i to je velika stvar u džudo borilačkom sportu. Uopšte nije bitno ko ti je mama, ko ti je tata, jednostavno kad izađeš sam si sa trenerom, moraš da daš sve od sebe i pobijediš - poručio je Mrvaljević.
Djevojčicama je zanimljiv džudo, kaže Mrvaljević, i dodaje da djevojčice nijesu slabije od dječaka, čak naprotiv disciplinovanije i fokusiranije.&nbsp;
- Djevojčice su zaista prave lavice, tako se i bore, i veliko je zadovoljstvo gledati ih, pogotovu što su sitnije i manekenske građe, a u stvari veoma borbene i veoma jake - naglasio je Mrvaljević.
Od 3 do 5 godina je škola sporta, objašnjava Mrvaljević, a posle toga se vrši tranzicija u džudo početnike, te smatra da djeca u što ranijem periodu trebaju da se dovode u sale i na terene.
- Djeca što ranije da krenu sa sportom, da usvoje neke od univerzalnih vrijednosti koje sport daje, to će im sjutra pomoći u tranziciji za budući život šta god da budu radili. &nbsp;Preporučio bih roditeljima da već od treće - &nbsp;četvrte godine aktivno isprate svoje dijete i da ih podrže u tome da počnu da se bave sportom. Džudo je najbolja moguća aplikacija uma i tijela, i sigurno najbolja platforma za razvoj djece, ali i odraslih. Najpoznatije univerzalne vrijednosti čovječanstva, kao što su disciplina, snaga, hrabrost, skromnost, finoća i na kraju prijateljstvo je nešto što djeca moraju veoma rano da usvoje, a to će sigurno učinitii kroz džudo. Naučiće da pobijede sami sebe, svoj strah, naučiće se samokontroli, osjetiće svu slast pobjede, ali i svu gorčinu poraza, tako da su to neke stvari koje mogu da dobiju kroz džudo i džudo će ih sigurno spremiti i obučiti za budući život - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević: Džudo je najbolja moguća aplikacija za razvoj uma i tijela

Polaganjem vijenaca na spomen-obilježja „12 ruža“ u Bijelom Polju i „Anđeli sa Lima“ u Gostunu, danas je obilježena 21. godišnjica od stravične saobraćajne nesreće u kojoj je život izgubilo 12 bugarskih đaka. Delegacija Opštine Bijelo Polje, predvođena predsjednicom Skupštine Selmom Omerović, te potpredsjednicima Nerminom Bećirovićem i Tufikom Bojadžićem, odala je počast stradalima u tragediji koja se dogodila 4. aprila 2004. godine u mjestu Gostun, nadomak granice sa Srbijom, kada je autobus s bugarskim učenicima sletio s puta u povratku sa ekskurzije. Komemoraciji su prisustvovali i ambasador Republike Bugarske u Crnoj Gori Stefan Dimitrov, ambasador Bugarske u Srbiji Petko Dojkov, kao i predsjednik Opštine Prijepolje Drago Popadić. Posebno je istaknuta uloga mještana okolnih sela, kao i pripadnika vatrogasnih jedinica iz Bijelog Polja i Prijepolja, koji su tog kobnog dana pokazali izuzetnu hrabrost i humanost. Zahvaljujući njihovom podvigu, iz autobusa potonulog u hladni Lim spašeno je 38 bugarskih đaka. Mještani i vatrogasci su, ne štedeći sebe, ulazili u ledenu rijeku i izvlačili djecu iz olupine autobusa. Ova tragedija, koja je duboko potresla i Crnu Goru i Bugarsku, ostavila je neizbrisiv trag u kolektivnom sjećanju građana Bijelog Polja, koji svake godine izražavaju saosjećanje i solidarnost sa porodicama nastradale djece. - Ovo nije samo dan tuge, već i podsjetnik na ljudskost, prijateljstvo i snagu zajedništva. Veze između Bijelog Polja i bugarskog grada Svištova, koje su nastale nakon ove tragedije, do danas su ostale snažne i pune poštovanja - poručeno je tokom obilježavanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130448_9553923c07249b463b60265a49e61a9fb4596eeae34e614adf3e69d969248735.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404130448_9553923c07249b463b60265a49e61a9fb4596eeae34e614adf3e69d969248735" data-rendition-name="original" width="1600" height="739" loading="lazy" alt="Obilježena godišnjica stradanja đaka u BP"></figure>

U Bijelom Polju obilježena 21. godišnjica stradanja bugarskih đaka

Suspendovani policajac Petar Lazović kategorično je negirao navode optužnice da je mučio Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020, a kako je to predstavljeno optužnicom.
- Razumijem pozadinu progona protiv mene. Hoće da kriminalizuju Sektor gdje sam radio i da se relativizuju uspješni rezultati rada. Za to smo dobili priznanje i od Evropske komisije. Paradoksalo je da oni koju su planirali najteža djela predstavljaju kao žrtve. Dolazimo u situaciju da je navodno bitnije mučenje koje se nije desilo, a ne ono što su oni planirali da urade - kazao je Lazović.
Namjera Tužilaštva, prema riječima Lazovića, nije bila da se utvrdi istina nego da se on optuži.
Dodao je da mu je "milije što je na optuženičkoj klupi nego da su se pod zemljom našli oni koju su navodno oštećeni iz ovog postupka planirali da ubiju.
- Niko ne pominje navodno oštećene, koja djela su planirali da izvrše i postupke koji se protiv njih vode - kazao je Lazovića.
Na pitanje advokata Borivoja Borovića kazao je da su u vozilu Mrvaljevića i Jovanovića pronašli oružje sa brušenim brojevima, kombinezone, rukavice, maske.
Na pitanje advokata Martinovića, Lazović je objasnio da je u odnosu na Mrvaljevića raspolagao podacima da je član jedne kriminalne grupe i da je spreman za izvršenje najtežih krivičnih djela.
Lazović je objasnio da su oni u Sektoru uvijek nosili fantomke prilikom privođenje.&nbsp;
- Nijesam skidao fantomku pred Jovanovićem - kazao je Lazović.
Objasnio je da svi u Sektoru kada postupaju obučeni su u istu ili sličnu garderobu, bez obilježja.
Unutrašnja kontrola je, kako kaže Lazović, pregledala snimke i utvrdila da nema prekoračenja ovlašćenja u postupanju.
Osim Lazovića na optužnici je i suspendovani policaja Jugoslav Raičević.
Optuženi Jugoslav Raičević kazao je da razumio optužnicu ali ne priznaje krivicu.
- Sud će vjerujem utvrditi da nijesam kriv - kazao je Raičević.
Raičević je kazao da je tog dana prvi put u životu vidio Jovana Mrvaljevića.
- Požalio nam se da ima zdravstveni problem i odveli smo ga u bolnicu. Postupili smo ljudski i pošteno &nbsp;- kazao je Raičević.
Nikada, kako je istakao, nikog nije mučio.
On je ispričao da je čuo da se protiv Mrvaljevića vode postupci za teška djela.
- On gleda da mi napakosti i diskredituje - naveo je Raičević.
Prije iznošenja odbrane, sud je odlučio je da je skaj materijal dokaz.
Sudija Ilija Radulović kazao je da se radi o digitalnoj ispravi i da se skaj komunikacije mogu koristiti kao dokaz.
Jedan od branilaca Lazović, advokat Nikola Martinović kazao je da je sud napravio korak naprijed saopštivši da se radi o digitalnoj ispravi.
Martinović je zatražio da im sud dostavi kompletnu Skaj komunikaciju.
Advokat Borivoja Borović koji zastupa takođe Lazovića istakao je da je sud donio preuranjenu nezakonitu odluku.
- Koristite elektronsku ispravu kao dokaz, kako to tvrdi tužilaštvo, iako ni u jednom prvostepenom sudskom postupku ta isprava nije korišćena kao dokaz - rekao je Borović.
Sudjenje se nastavlja 7.maja i tada će biti saslušani svjedoci.

Lazović: Milije mi je što sam na optuženičkoj klupi nego da je neko pod zemljom

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: region