<p>Portal N1 provjerio je koliko se trenutno kreću cijene kirije i kvadrata u Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu, kao i koje su to atraktivne lokacije na kojima su nekretnine najskuplje.</p>
<h2>Ljubljana</h2>
<p>Prosječna cijena kvadratnog metra stana za iznajmljivanje u Ljubljani iznosi 18,94 eura, pokazuju podaci sa sajta nepremicnine.net.</p>
<p>Tako jednosobni stanovi u prosjeku koštaju između 600 i 800 eura, dvosobni između 800 i 1.200 eura, a cijene trosobnih stanova kreću se između 1.000 i 1.400 eura.</p>
<p>Kvadratni metar pri kupovini stana u glavnom gradu Slovenije iznosi 4.370 eura (srednja vrijednost za 54 m2), navodi Gurs (Geodetska uprava Slovenije).</p>
<p>Indikativne cijene za kupovinu stana u Ljubljani iznose za jednosobni od 180.000 do 220.000 eura, dvosobni od 200.000 do 300.000 eura i trosobni od 250.000 do 400.000 eura.</p>
<p>Atraktivne lokacije za kupovinu u Ljubljani su centar grada, Trnovo i Rožna dolina.</p>
<h2>Sarajevo</h2>
<p>Prema pisanju Forbes, u Sarajevu ne može da se pronađe jednosoban stan za iznajmljlivanje jeftiniji od 180 eura.</p>
<p>Prosječna cijena za iznajmljivanje dvosobnog stana iznosi 230 do 1.000 eura.</p>
<p>Cijene kirije u Istočnom Sarajevu su porasle, pa je tako teško naći stan jeftiniji od 200 eura.</p>
<p>Cijene kvadrata za kupovinu stana u Sarajevu variraju u zavisnosti od toga da li je riječ o novogradnji, ali je odlučujuća lokacija.</p>
<p>Prosječna cena po kvadratu u novogradnji iznosi 1.750 eura.</p>
<p>Forbes je pisao o tome kako je stan u novogradnji od 40 kvadrata prodat za 3.500 eura po kvadratu u centru grada, dok je u starogradnji cijena kvadrata 1.500 eura po krvadratu.</p>
<p>Atraktivne lokacije u Sarajevu su centar grada, zatim opštine Novi Grad i Novo Sarajevo.</p>
<h2>Podgorica</h2>
<p>Cijene nekretnina za iznajmljivanje u glavnom gradu Crne Gore kreću se od 270 do 400 eura zavisno od veličine i dijela grada.</p>
<p>Najtraženije nekretnine su Preko Morače, u Central Pointu, Master kvartu, Siti kvartu. Tu su cijene uglavnom od 350 do 400 eura.</p>
<p>Forbes navodi da su cijene kirije jednosobnih stanovima od 350 do 450 eura na manje atraktivnim lokacijama, a na više atraktivnim od 450 pa čak i do 700 eura.</p>
<p>Najam dvosobnih stanova se kreće se od 550 do 800 eura na manje atraktivnim lokacijama, a na boljim od 700 do 2.000 eura.</p>
<p>Cijene rentiranja trosobnih stanova idu i do 3.500 eura.</p>
<p>Forbes navodi da je prema riječima predsjednika Udruženja agencija za nekretnine prosječna cijena kvadrata, po Monstatovoj statistici, iznosi 1.800 eura.</p>
<p>Kako prenose, prosječna cijena kvadrata ne odgovara realnom stanju na primorju jer u tom dijelu Crne Gore, osim u Ulcinju, nema jeftinijeg kvadrata od 2.000 eura.</p>
<p>Mnogo su traženiji veći stanovi na boljim lokacijama kao što su Gorica C, Preko Morače gdje je kvadrat generalno skuplji.</p>
<h2>Zagreb </h2>
<p>Forbes navodi da je prosječna cijena kvadrata u glavnom gradu Hrvatske 3.310 eura.</p>
<p>Kada je riječ o iznajmljivanju, stanovi od 50 kvadrata kreću se od 500 do 1.000 eura u zavisnosti od lokacije.</p>
<p>Stanovi u Gornjoj Dubravi, Pešcanici, Trešnjevki, Črnomercu kreću se od 500 do 750 eura, u Novom Zagrebu od 500 do 800 eura, dok se cijena mjesečne krije od 600 pa do 1.000 eura plaća na lokacijama kao što su Maksimir, Trešnjevka, Trnje, Gornji grad, Donji grad.</p>
<h2>Beograd</h2>
<p>Prema podacima agencije "4zida" prosječno oglašena cijena garsonjere u Beogradu iznosi oko 300 eura, za jednosoban stan je u prosjeku potrebno izdvojiti 390 eura, jednoiposoban 470 eura, a za stanove većih struktura cijene se kreću od 680 do više od 1.500 eura.</p>
<p>U Beogradu rijetko ne može da se kupi stan ispod cijene od 2.000 eura po kvadratu, a cijene idu do 10.000 eura. Prosječna cijena kvadrata stana koji se oglašava na portalu "4zida" trenutno iznosi 2.640 eura.</p>
<p>Cijene kvadrata najviše su skočile u Mirijevu i Jakovu u odnosu na prosječnu cijenu.</p>
<p>U Starom gradu prosječna cijena stanova je između 4.000 i 5.000 eura, u Mirijevu je kvadrat bio oko 1.800 eura, a sad je 2.500 eura.</p>
<p>Prosječna cijena u novogradnji je oko 3.000 eura po kvadratu, dok je prosječna starogradnja 2.300 do 2.400 eura.</p>
<p>U starogradnji najskuplji su mali stanovi (oko 35 kvadrata), jer ih ima malo u ponudi, a nalaze se u samom centru Beograda, pa kvadrat košta od 3.500 do 5.000 eura.</p>
<p>Atraktivne lokacije su Savski venac, Vračar, Novi Beograd, Stari grad.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Cijene stanova u Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Sarajevu i Ljubljani: Evo gdje su najskuplji kirija i kvadrat

<p>Evropska unjija (EU) je sada zainteresovanija za proširenje, ali je istinska demokratizacija regiona pri dnu liste briselskih prioriteta, ocijenio je spoljnopolitički komentator iz Beograda <b>Boško Jakšić.</b></p>
<p>Jakšić je u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M analizirao poruke predsjednice Evropske komisije <b>Ursule fon der Lajen</b> tokom posjete zemljama regiona. Jakšić je istakao da otvoreno pismo lidera srpske opozicije <b>Dragana Đilasa </b>u kom pita Fon der Lajen ''da li je stid kada izgovara hvalospjeve Vučićevoj Srbiji'', nije prvo koje ukazuje na probleme u toj zemlji.</p>
<p>- Nije to prvi put da evropski zvaničnici čuju ovakve kritike zbog popuštanja Vučićevoj autoritarnosti. Zaključio bih da je Evropska unjia sada zainteresovanija za proširenje, ali da je istinska demokratizacija regiona pri dnu liste briselskih prioriteta - kazao je Jakšić.</p>
<p>Jakšić je istakao da globalni tokovi idu u prilog desničarskoj politici, a cijenu te politike plaćaju građani čija podrška EU sve više blijedi.</p>
<p>- Globalni tokovi idu u prilog našim regionalnim autokratama, rusofilima, desničarima, kleronacionalistima i čitavoj toj formaciji koja diže glavu. Cijenu plaćaju ljudi i onda nije neočekivano da u takvom ambijentu podrška Evropskoj Uniji počinje da kopni, jer ljudi hoće da osjete neke direktne benefite približavanja članstvu u EU. Šta drugo u krajnjoj liniji znači izjava Fon der Lajen u Prištini da veliki uspjeh u proširenju nisu samo politički sporazumi i zajedničke vrijednosti, već i ekonomski prosperitet. To je poprilično jasan nagovještaj kalkulantskog pristupa u kome Unija namjerava da ostvari sopstvene, prije svega ekonomske interese u finansijskom suprostavljanju Kini i blokadi političkih ambicija Rusije. Zato se &nbsp;insistira na usklađivanju spoljnih i bezbjednosnih politika, a ne na jačanje vrijednosti liberalne demokratije koja je u krajnjoj liniji sve više ugrožena i unutar Unije - objašnjava Jakšić.</p>
<p>Jakšić se osvrnuo i na konstataciju da se kao glavni kritičari politike Brisela prema državama Zapadnog Balkana posljednjih godina pojavljuju ljudi koji su tri decenije najveći zagovornici evropeizacije regiona, a da su glavni partneri Brisela i Vašingtona oni za koje se provjereno zna da su se ideološki, politički, vrijednosno, s teškom mukom prekopčali na prozapadni narativ, kojima je parče Sibora draže od cijele EU i SAD.</p>
<p>- Kada je <b>Angela Merkel </b>napustila svoj položaj kancelarke, iskreno sam se ponadao da će to biti kraj politike stabilokratije. Insistiranje samo na stabilnosti i bezbjednosti i ignorisanje svih drugih vrijednosti demokratije. Međutim, sada stičem utisak da se ponovo javlja politika stabilokratije, da je to najvažnije i to opredjeljuje izbor partnera. Dakle, najvažnije je da vi garantujete da neće doći do konflikta u regionu, da ćete u krajnjoj liniji biti poslušni u ispunjavanju očekivanja koja dolaze iz Brisela, a sve drugo nije važno. Zbog toga imate pohvale Ursule von der Lajen određenim političarima sa Zapadnog Balkana koji su ili otvoreno proruski ili prikriveno proruski, ali u svakom slučaju njihovo iskreno mišljenje nije na strani Zapada - rekao je on.</p>
<p>Jakšić tvrdi da od dolaska<b> Aleksandra Vučića</b> na vlast u Srbiji traje prikazivanje zapadne politike kao „promašenog projekta“, što je ujedno stav Rusije.</p>
<p>- Pogledajte Srbiju, od dolaska Vučića na vlast traje apsolutno gađenje Zapada, NATO-a, EU kao promašenog projekta što je ponavljanje ruskih stavova. S druge strane imate istog tog predsjednika koji u posljednje vrijeme vrlo srdačno razgovara sa predsjednikom Francuske, kancelarom Njemačke, premijerima Poljske i Hrvatske. To je dio politike balansiranja ka svijetu koja treba da ima unutrašnje efekte, da ljudima pokaže kako imaju moćnog lidera koji je priznat u svijetu - istakao je Jakšić.</p>
<p>Jakšić je komentarisao izbor <b>Tonina Picule </b>za izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, navodeći da to što je Hrvat najviše iritira zvaničnike Srbije.</p>
<p>- Naravno da je taj deo biografije gospodina Picule ono što najviše iritira političara u Beogradu. I mi imamo izjavu Vučića koja jasno kaže: gospodin Picula će morati mnogo ljepše da govori o Srbiji, sa više poštovanja da govori o Srbiji da bi se kvalitikovo da dođe do mene. Prema tome on je jasno dao do znanja da će itekako otežavati posao izvjestiocu EP za Srbiju. Mnogo vremena će morati da prođe da se Vučić odluči da ga primi - rekao je Jakšić.</p>
<p>On smatra da će Ursula fon der Lajen i u drugom mandatu ćutati na otvoreno miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore.</p>
<p>- Ursula Fon der Lajen će nastaviti da ćuti na miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore. Jasno je da ona vodi kalkulantsku politiku, ona bi to vjerovatno nazvala pragmatičnom politikom. Fon der Lajen je svjesna da bi se time zamjerila predsjedniku Vučiću, a izgleda da je predsjednik Vučić jedan od najdražih u ovom trenutku i onda to ne treba očekivati - zaključio je Jakšić.</p>

Jakšić: Fon der Lajen će nastaviti da ćuti na miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore

<p>Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije izvršne vlasti u regionu objavljuju najosnovnije informacije o radu, međutim javnost je uglavnom uskraćena za pristup ključnim informacijama - zaključeno je na trećem panelu regionalne konferencije „Proces kreiranja javnih politika: učešće, transparentnost, odgovornost“ koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).</p>
<p>Govoreći o transparentnosti institucija u Srbiji, predstavnica Partneri Srbija, Kristina Obrenović, navela je da istraživanja, izvještaji međunarodnih organizacija i stvarnost građana pokazuju da su institucije sve zatvorenije.</p>
<p>- Ove godine se u Srbiji obilježava 20 godina primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a čini nam se da ne možemo da istaknemo te šampione otvorenosti. Godinama unazad imamo listu pitanja na koja nemamo odgovore, a koja svakog dana postaje sve veća. Iako Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije objavljuju najosnovnije informacije, ipak izostaje pristup ključnim informacijama - rekla je Obrenović.</p>
<p>Ona je kazala da se u Srbiji sprovode javne rasprave, ali da, kako je ocijenila, imaju jako mali efekat.</p>
<p>- Izostaje momenat koji je mnogo važniji, a to su rane javne konsultacije. U fazi kada imamo nacrt zakona i javnu raspravu, to je već oblikovan zakon, oblikovan predlog. Tu javna rasprava može da doprinese samo nekim tehničkim izmjenama ili ako se javnost baš jako usprotivi nekom rješenju, moguće je da se nešto izmijeni. Zanemarivane ranih javnih konsultacija znači da zainteresovana javnost gubi priliku da utiče na strukturu, sadržaj i kvalitet zakona - istakla je Obrenović.</p>
<p>Ona je problematizovala lex specialis zakone koji se donose bez učešća javnosti, ukazujući da je donošenje tih zakona rasterećeno obaveznih aktivnosti koje prethode usvajanju regularnih zakona.</p>
<p>Ni u Bosni i Hercegovini se nije desio veći, vidljiviji napredak u pogledu transparentnosti rada institucija, ocijenila je predstavnica U.G. Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Amina Izmirlić Ćatović.</p>
<p>- Dio institucija, jako mali broj, uspio je da prepozna značaj otvorenosti i transparentnosti i unaprijedi rezultate, ali nikakva promjena na širem nivou se nije desila. I dalje imamo brojne institucije koje stagniraju, uz neke minimalne napretke ili je sve ostalo na niskom nivou otvorenosti - kazala je Izmirlić Ćatović.</p>
<p>Ona je pojasnila da institucije na državnom nivou odlikuje veća transparentnost, koja najčešće, kako je navela, zavisi od rukovodioca tih institucija.</p>
<p>- Institucije su otvorenije ako se krećemo ka višim organizacionim nivoima vlasti, ali neujednačenosti postoji unutar samih tih grupa institucija i možemo zaključiti da otvorenost zavisi samo od dobre volje osobe koja je na njihovomčelu. Ujedno, institucije na državnom nivou postigle su malo bolji napredak u odnosu na institucije sa entitetskog nivoa, pri čemu mislim na oba entiteta - rekla je Izmirlić Ćatović.</p>
<p>Kod određenih državnih institucija, navela je Izmirlić Ćatović, izostaju osnovne organizacione informacije, prepoznajući da bi se segmet budžetske transparentnosti i javnih nabavki mogao značajno unaprijediti.</p>
<p>Komentarišući proces javnih rasprava u Bosni i Hercegovini, Izmirlić Ćatović je kazala da, ukoliko je riječ o zakonima koji su političke prirode i za koje je već unaprijed odlučeno da će se usvojiti, navodeći kao primjer Zakon o agentima stranog uticaja u Republici Srpskoj, javne rasprave se samo formalno sprovode.</p>
<p>- U suštini, javne rasprave ne predstavljaju nikakvo sredstvo da se utiče na izmjenu zakona koji se obično usvajaju po hitnom postupku - ocijenila je Izmirlić Ćatović.</p>
<p>Prestavnica fondacije Metamorforzis iz Sjeverne Makedonije, Mila Josifovska Danilovska, navela je da je, u odnosu početak realizacije Regionalnog indeksa otvorenosti, zabilježen progres u stepenu transparentnosti izvršne i zakonodavne vlasti.</p>
<p>- Kada smo im prvi put ukazali na to koji su njihovi nedostaci u oblasti dobrog vladanja, usvojili su jedan strateški pristup rješavanja svih ovih problema. Naravno, nisu dospjeli neki najsjajniji nivo, ali na početku je Vlada obavezala sve institucije da objavljuju set od 21. informacije o njihovom radu. Zatim su uveli jednu alatku odgovornosti nosilaca javnih funkcija, gdje je za svakog funkcionera moguće vidjeti na koji način je potrošio novac. Ovo je funkcinisalo sve do 2021. godine - pojasnila je Josifovska Danilovska.</p>
<p>Komentarišući ostvarene rezultate ministarstava u Sjevernoj Makedoniji koji su bolji u odnosu na rezultate resora iz regiona, Josifovska Danilovska istakla je Strategiju transparentnosti kao djelimični razlog tog uspjeha, koja je, kako je objasnila, kreirana u konsultativnom procesu sa civilnim društvom i insituacijama.</p>
<p>- Ova Strategija se uglavnom temelji na principima Regionalnog indeksa otvorenosti, zato što je Metamorforzis to i finansijski i ekspertski podržao. Institucije su prepoznale vrijednost Indeksa. Cilj Strategije je unaprjeđenje ka aktivnoj transparentnosti, fiskalne transparnentnosti, pristupa informacija, digitalnih sposobnosti institucija kako bi se mogli neki procesi i automatizovati - objasnila je ona.</p>

U regionu izostaju ključne informacije o radu vlada

<p>Tokom avgusta ove godine, broj putnika na crnogorskim aerodromima bio je niži nego u isto vrijeme 2019. godine, pa je Crna Gora tako jedina država u regionu koja je prema tom parametru u minusu.</p>
<p>Naime, ove godine su podgorički i tivatski aerodrom opslužili ukupno 463.712 putnika, a u avgustu prije pet godina 470.384. Iskazano u procentima, riječ je o padu od -1,4 odsto.</p>
<h2>Albanija nezaustavljivo raste</h2>
<p>Zanimljivo je kako je država sa ubjedljivo najvećim rastom u Evropi susjedna Albanija. U odnosu na avgust 2019, ovog puta je tamo registrovano čak 193 odsto putnika više.</p>
<p>Prema podacima Airports Council International, slijede Kosovo (48,2 odsto), Bosna i Hercegovina (44,7), Moldavija (38), Poljska (25,5), Luksemburg (25,4), Srbija (20,9), Malta (19,4) i Grčka (18,7).</p>
<p>Što se naše regiona tiče, uz Albaniju, Kosovo, BiH, i Srbiju, u plusu su i Hrvatska (13,1) i Sjeverna Makedonija (5,8).</p>
<h2>Najveći pad u Finskoj, Italija i Španija u plusu, Njemačka u minusu</h2>
<p>Ne računajući Ukrajinu, u kojoj od početka ruske agresije nema putničkih letova, najveći pad imala je Finska (-27,4), a slijede Slovenija (-21,5), Švedska (-21,2) i Bugarska (-20,1).</p>
<p>Što se većih evropskih tržišta tiče, u odnosu na avgust 2019. ‘porasle’ su Italija (14,2 odsto), Španija (9) i Ujedinjeno Kraljevstvo (0,4), dok su u minusu Francuska (-0,9) i Njemačka (-13,4).</p>
<h2>Za avgustovski minus "zaslužan" Tivat</h2>
<p>Za minus Crne Gore "zaslužan" je tivatski aerodrom. Jer, dok je u avgustu 2019. kroz tu vazdušnu luku prošlo 292.748 putnika, ovog puta bilo ih je gotovo 70 hiljada manje – 225.306.</p>
<p>Podgorica, uprkos rekordnom avgustu, nije uspjela da nadomjesti taj zaostatak. U našem glavnom gradu u avgustu je bilo 238.406 putnika, a u istom mjesecu prije pet godina 177.636.</p>

Crna Gora jedina u regiona bila u minusu: Albanija bilježi rekordan rast, brojke osjetno veće i na Kosovu i u BiH

<p>U Crnoj Gori sjutra će biti oblačno sa kišom, mjestimično sa pljuskovima i grmljavinom, a ponegdje se očekuju obilne padavine.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kasno popodne, usljed naglog pada temperature, u sjevernim predjelima kiša će postepeno preći u snijeg i susnježicu.<br/>
<br/>
Krajem dana padavine će slabiti, a tokom noći u većem dijelu države i prestati.<br/>
<br/>
Vjetar će biti južnih smjerova, pojačan i jak, na udare olujne, ponegdje i orkanske jačine, krajem dana će slabiti i skrenuti na sjeverni, mjestimično umjeren do pojačan.<br/>
<br/>
Jutarnja temperatura od nula do 16, najviša dnevna od osam do 19 stepeni</p>

Sjutra oblačno sa kišom

<p>Rusija je testirala novu raketu srednjeg dometa u novom napadu na Ukrajinu, objavio je ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b>.<br/>
<br/>
On je upozorio da bi Moskva mogla da upotrijebi tu raketu protiv država koje su Kijevu dozvolile da koristi njihove rakete za udare na Rusiju.<br/>
<br/>
Putin je, u obraćanju naciji, rekao da je današnji ruski napad na Ukrajinu bio odgovor na ovosedmične ukrajinske udare na rusku teritoriju američkim i britanskim projektilima, piše AP.<br/>
<br/>
On je kazao je da će Rusija izdavati upozorenja ako bude izvodila više udara novom raketom na Ukrajinu, kako bi omogućila civilima da se evakuišu, prenosi Radio Slobodna Evropa.<br/>
<br/>
Putin je upozorio da američki sistemi protivvazduhoplovne odbrane neće biti sposobni da presretnu te ruske projektile.<br/>
<br/>
Kijev je ranije danas objavio da je Rusija upotrijebila interkontinentalnu balističku raketu (ICBM) u napadu na ukrajinski grad Dnjepar.<br/>
<br/>
Neimenovani američki zvaničnici rekli su da je inicijalna analiza Sjedinjenih Država ukazala da je Rusija u tom napadu upotrijebila balističku raketu srednjeg dometa, a ne interkontinentalnu.<br/>
<br/>
Lokalni zvaničnici su izvijestili da su u napadu na Dnjepar ranjene dvije osobe i da su oštećeni industrijski objekat i rehabilitacioni centar za osobe sa invaliditetom.<br/>
<br/>
Napad na Dnjepar je izveden u sedmici u kojoj su tenzije u više navrata rasle, nakon što je Vašington ublažio ograničenja Kijevu za upotrebu američkih raketa većeg dometa u napadima na teritoriju Rusije, dok je Putin smanjio prag za upotrebu nuklearnog oružja.</p>

Putin: Rusija testirala novu raketu srednjeg dometa u napadu na Ukrajinu

<p>Crnogorski bokser <b>Matija Roganović </b>osvojio je zlatnu medalju na Balkanskom prvenstvu u Loznici.<br/>
<br/>
Junior Nikšića savladao je večeras u finalnom meču kategorije do 75 kilograma Rumuna Andreu Iovčua.<br/>
<br/>
Do pobjede u finalu došao je podijeljenom odlukom sudija.<br/>
<br/>
Iovču je bronzani sa posljednjeg prvenstva Evrope.<br/>
<br/>
Roganović je u polufinalu savladao reprezentativa Grčke jednoglasnom odlukom sudija.<br/>
<br/>
Za zlato boriće se i njegov brat Miloš Roganović u kategoriji mladih.<br/>
<br/>
U Loznici predvodi ih trener Boško Drašković.<br/>
<br/>
Na Balkanskom prvenstvu učestvuje oko 300 boksera u tri starosne kategorije iz svih država Balkana, kao i Ukrajine, Mađarske i Austrije, kojima je nastup dozvolila Evropska bokserska konfederacija, pod čijim se patronatom održava šampionat u Loznici.</p>

Roganović prvak Balkana

<p>Minsitarstvo kulture i medija najoštrije je večeras osudilo prijetnje koje su jutros stigle na email adresu Portala ETV .&nbsp;</p>
<p>- Ono što možemo ocjeniti pozitivnim pomakom je promptna reakcija Odjeljenja za visokotehnološki kriminal i reakcija tužilaštva, prema obvezujućem uputstvu koje je izdao VDT Marković. Ovaj slučaj pokazuje da institucije djeluju brzo i efikasno, što nam daje nadu da će autor ovih sramnih poruka biti identifikovan i procesuiran u najskorijem roku - navodi se u saopštenju MKM.</p>
<p>Oni su pozvali sve građane i javne aktere da se uzdrže od retorike mržnje i nasilja, te da doprinesu stvaranju atmosfere u kojoj novinari mogu raditi slobodno i bez straha.</p>
<p>- Izražavamo punu solidarnost sa zaposlenima Portala ETV i poručujem svim novinarima da će uvijek imati podršku institucija u zaštiti svojih prava i sigurnosti - zaključuju u saopštenju iz ministarstva kulture i medija.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-prijetnje-upucene-portalu-etv-kvalifikovalo-kao-ugrozavanje-sigurnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MKM: Nadamo se da će autor sramnih poruka upućenih Portalu ETV biti identifikovan i procesuiran u najskorijem roku

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: region