Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Protesti u Srbiji, kao i oni organizovani početkom godine u Crnoj Gori, iako inicijalno pokrenuti kao reakcija na tragedije, odražavaju šire nezadovoljstvo politikama koje vladaju, korupcijom i institucionalnom neefikasnošću, istaknuto je u PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O udruživanju mladih, uzrocima i refleksijama protesta, kao i njihovoj budućnosti, Željka Zvicer, saradnica na programima CGO-a, razgovarala je sa Hanom Rastoder, rediteljkom i studentskom aktivistkinjom iz Crne Gore i studentskim aktivistom iz Srbije Pavlom Cicvarićem.
Cicvarić proteste u Srbiji, pokrenute nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, ne vidi izolovano, već kao dio kontinuiranog nezadovoljstva građana te države prema vlasti u posljednjih pet godina.
- Proteklih nekoliko godina u Srbiji imamo jedan veliki protest protiv vlasti, koji oscilira po intenzitetu i mijenja temu, ali poenta je da u Srbiji postoji jedna pobuna, jedno nezadovoljstvo koje samo mijenja oblike - istakao je Cicvarić.
Kako su se raniji protesti gasili i gubili snagu, jedno od pitanja je i razlog opstanka aktuelne pobune. Cicvarić to dovodi u vezu sa stepenom represije koju vlast vrši nad građanima.
- Stepen nasilja od strane vlasti povećava se iz godine u godinu. Prije nekoliko godina veliki incident bi bio da se uhapsi neki student ili aktivista, a sada imate toliko hapšenja, toliko represija, da kada bi poredili Srbiju sada i prije pet godina - to nijesu iste Srbije. Možda je sada u onoj izreci da što više satiremo zvijer u ćošak, to će ona biti opasnija - naveo je Cicvarić.
Hana Rastoder, govoreći o protestima koje je predvodila neformalna studentska grupa Kamo Śutra nakon drugog masovnog ubistva na Cetinju, ističe da su se mladi u Crnoj Gori inspirisali primjerom svojih kolega iz Srbije i željom da odgovore na nepravde izazvane djelovanjem političara.
- Ljudi su izašli na ulice iz osjećaja povrijeđenosti, ali i bespomoćnosti pred neograničenom glupošću i nekompetentnošću naših političara &nbsp;i bezobraznom ambicijom koju su pokazali. Ovo nije problem samo trenutne vlasti, već decenijski obrazac u ovom dijelu Balkana - navela je Rastoder.
Međutim, protesti su naišli na izazove, uključujući pritiske i ograničenu podršku, što je dovelo do njihovog gašenja.
- Na protestima su se pojavljivali i pristalice bivše vlasti. Onda je počeo da se vrši pritisak na nas da se nekako jasno opredijelimo - gdje smo i čiji smo, koga podržavamo, uz koga mi to stojimo, ko nam smeta na protestima, ko nam ne smeta na protestima. I odjednom je to pitanje - čiji smo mi, kome pripadamo - postalo važnije za javnost, nego ono za šta smo se mi i borili - preuzimanje odgovornosti - objasnila je Rastoder.
Cicvarić smatra da odsustvo formalnog liderstva u studentskim protestima može biti prednost, ali i da bi veća koordinacija među grupama doprinijela učinkovitosti.
- Kada neki pokret nema lidera on je zaštićen u smislu da ne može da se blati i kompromituje jedna osoba. Ali, mislim da mora da postoji neki vid strukture ili komunikacije između različitih društvenih grupacija. Mi u Srbiji imamo jedan širok front koji nerijetko nema kontakt, odnosno grupacije unutar tog fronta nemaju kontakta jedni sa drugima - naglasio je Cicvarić.
Grupe koje čine pobunu su, podsjetio je, studenti, zborovi, civilni sektor i političke partije i vjeruje da će svi oni u jednom trenutku morati da se udruže.
- Kao neki vid koordinisanog šireg bunta koji će na kraju moći nenasilno da smijeni ovu vlast. Oni često izvlače iz konteksta šta mi pričamo i prozivaju nas da hoćemo da pravimo neke revolucije. Nema ovdje govora o revolucijama, ovdje ima govora samo o institucijama koji ne rade svoj posao i institucionalnim mirnim dolaskom na vlast - rekao je Cicvarić, ali nije mogao da govori o potencijalnom udruživanju u političku partiju ili pokret.
Oba sagovornika ističu da nenasilni karakter protesta povećava njihovu snagu, jer vlast ne zna kako da odgovori na mirne demonstracije, kao i da bi konačni potencijalni uspjeh protesta u Srbiji pozitivno uticao na čitav region.
Rastoder dodaje da iako studentski pokret u Crnoj Gori nije u potpunosti ostvario ciljeve, doprinio je promjeni svijesti građana.
- Nešto u kolektivnoj svijesti se jeste, makar malo, pomjerilo. I mislim da se upravo tih promjena naši političari boje. Promjene fokusa sa trivijalnih problema na one konkretne koje utiču na građane. Svaka vrsta protesta, svaka vrsta pokazivanja da mi možemo da stojimo zajedno pred njima, jeste njima razlog za strah - zaključila je Rastoder.
Ovaj PROUDCAST je realizovan u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, ADD, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva odgovornost sagovornika.

1250x600

Protesti u regiji pokazuju da mladi mogu da se suprotstave neodgovornim vlastima

Prema novom izvještaju Global Peace Index 2025 (GPI), globalni nivo mira se pogoršao u odnosu na prethodne godine. Naš region označen je kao bezbjedan, a Crna Gora zauzima 34. poziciju među 163 nezavisne države i teritorije
Ovaj izvještaj predstavlja najsveobuhvatniju analizu zasnovanu na podacima do sada o trendovima u miru, njegovoj ekonomskoj vrijednosti i tome kako razvijati mirna društva. Koristi 23 kvalitativna i kvantitativna indikatora za mjerenje stanja mira u tri domena: nivo društvene bezbjednosti i sigurnosti, obim tekućih domaćih i međunarodnih sukoba i stepen militarizacije.
Izvještaj otkriva da se globalni nivo mira lagano pogoršalo u odnosu na prethodne godine, i da su mnogi vodeći faktori koji prethode velikim sukobima viši nego što su bili od kraja Drugog svjetskog rata.
- Sve više zemalja povećava nivo militarizacije u kontekstu rastućih geopolitičkih tenzija, sve većih sukoba, raspada tradicionalnih saveza i rastuće ekonomske nesigurnosti. Trenutno postoji 59 aktivnih sukoba među državama, najviše od kraja Drugog svjetskog rata i tri više nego prethodne godine. Prošle godine, 17 zemalja je zabilježilo preko 1.000 smrtnih slučajeva u sukobima - navodi se.
Island ostaje najmirnija zemlja na svijetu, a tu poziciju drži od 2008. godine, s niskom stopom kriminala, slabom militarizacijom i visokom društvenom kohezivnošću.
Iza Islanda, u top 10 su: Irska, Novi Zeland, Austrija, Švajcarska, Singapur, Portugal, Danska, Slovenija i Finska.
S druge strane, na dnu liste, kao najmanje sigurne, nalaze se Rusija, Ukrajina, Sudan, Demokratska Republika Kongo i Jemen, zemlje obilježene ratovima i stalnom nestabilnošću.
Što se našeg regiona tiče, Srbija je jedina „žuta" i dijeli 64. mjesto sa Zambijom. Žuta zapravo označava neku „srednju" poziciju između zelene kojom su obojene zemlje s visokim indeksom mira, i crvene koja govori o rizičnim zemljama.
Slovenija se nalazi na visokom 9. mjestu, Hrvatska je na 19, Crna Gora na 34, Bosna i Hercegovina na 59 i Sjeverna Makedonija na 51. mjestu.

Globalna mapa mira: Crna Gora na 34. mjestu, Hrvatska najbolje rangirana u regionu

Crna Gora, iako mala, vodi politiku saradnje, a ne konkurentnosti - poručila je direktorica NTO Crne Gore Ana Tripković Marković koja je moderirala drugi, završni, panel foruma „Bridging Destinations: Montenegro 2025“ posvećen partnerstvima kao motoru globalnog rasta.
Direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić naglasio je da je avio-saobraćaj najvažniji most između zemalja i najavio nove linije: Madrid, Barselonu i dolazak British Airways-a. „Uz nove rute širi se sezona i otvaraju velika tržišta“, rekao je Tolić.
Predstavnik Air Montenegro Radisav Milošević istakao je da je 2025. uspješna godina: preko 470.000 putnika, očekivan prelazak 500.000, stabilan finansijski rezultat i planirano povećanje destinacija i rotacija u narednoj sezoni.
Generalni direktor Turkish Airlines-a u Crnoj Gori Mutalip Ilhan naglasio je rast interesovanja za Crnu Goru, posebno iz Kine:
- Crnu Goru ne treba predstavljati samo kao ljetnju destinaciju. Imate UNESCO nasljeđe, imate sadržaje - sada treba produžiti sezonu i promijeniti percepciju - naveo je on.
Direktorica TN Slovenska plaža Vesna Vujović poručila je da nove avio-linije otvaraju tržišta i za hotelski sektor, ali da je za produženje sezone neophodno razvijati sadržaje, ne samo povezanost.
Generalni direktor Adriatic Marinas David Margason istakao je potrebu za jačom komunikacijom između Vlade i privatnog sektora.
- Turizam se promijenio - sve je više rezidenata i dugoročnih boravaka. Moramo zajedno planirati kako bismo odgovorili novim trendovima - rekao je on.

Ključ uspjeha regiona je saradnja i jača povezanost

&nbsp;Pristup jedinstvenom tržištu Evropske unije (EU) mijenja život građana Zapadnog Balkana i jača perspektivu cijele Evrope, kazao je premijer Milojko Spajić nakon samita lidera regiona u Tirani.
On je rekao da je vrijeme da Zapadni Balkan “ugrabi svoju ulaznicu za evropsku budućnost”.
- Pristup jedinstvenom tržištu EU mijenja život građana ovog regiona i jača njegovu, ali i stabilnost i perspektivu cijele Evrope. Na Samitu u Tirani istakli smo da Crna Gora s ponosom predvodi proces proširenja Unije, na koji se čeka više od deceniju - napisao je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).&nbsp;
Kako je istakao, brže granice, Roming kao kod kuće, jednostavnija i jeftinija plaćanja za građane i biznis, veća digitalna dostupnost, benefiti su integracije i prilika za sve.
- Sa partnerima iz regiona i EU uspostavljamo nove instrumente povezanosti poput AI fabrika i Autoputa jedinstvenog tržišta, koji će našim kompanijama otvoriti evropske lance vrijednosti i privući investicije. Zajednički cilj - brži put ka punopravnom članstvu u EU - rekao je Spajić.

Spajić: Pristup jedinstvenom tržištu EU mijenja život građana regiona

Nacionalizam i zloupotreba vjere za političke ciljeve razaraju demokratske temelje regiona i udaljavaju ga od evropskih vrijednosti, a odgovori nijesu tako jednostavni kako to populisti pokušavaju predstaviti, poručeno prilikom zvaničnog otvaranja regionalnog plenuma „Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu“.&nbsp;
Regionalni plenum zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, ocijenio je da su teme ovogodišnjeg regionalnog plenuma - nacionalizam i klerikalizam - neka od ključnih pitanja vezanih za mir i stabilnost Zapadnog Balkana, perspektive pristupanja država regiona Evropskoj uniji (EU), ali da su relevantne za čitavu Evropu.&nbsp;
Istakao je da je nacionalizam suprotan patriotizmu i da nosi netoleranciju, podjele i negiranje „drugih“, &nbsp;kako na međunarodnom nivou, unutar EU i pojedinačnih društava.
- Nacionalizam jasno stoji na putu razvoja regiona, a zloupotreba vjere za političke svrhe nikada nije dovodila do mira - poručio je Felten, uz opasku da to vodi sužavanju prostora za građane jer država postaje plijen nekih nacionalnih ili vjerskih grupa.&nbsp;
Antifašistički, građanski i multietnički elementi, po njegovom mišljenju, najbolje su karakteristike crnogorskog nacionalnog identiteta.
- Društvena kohezija ove države zavisi od podržavanja i aktivnog branjenja tih karakteristika - naveo je on.
Posebno se osvrnuo na manipulaciju sa evropskim vrijednostima od protivnika EU integracija.
- Pogrešno predstavljanje vrijednosti EU postalo je oružje onih koji ne žele članstvo u EU - kazao je Felten, navodeći da je rezultat te propagande i manja podrška EU posljednjih mjeseci u Crnoj Gori. Istakao je da one koji demonizuju evropske vrijednosti treba pitati šta je pogrešno sa njima i zašto su protiv njih.
Zlokobni narativi su, cijeni on, često bazirani na klerikalizmu i nacionalizmu. Dodao je da civilno društvo mora biti glavni otpor protiv takvih zlokobnih pristupa.
Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, istakla je da naslov ovogodišnjeg plenuma nije samo dijagnoza stanja demokratije u regionu, već i poziv na djelovanje.
- Te pukotine nijesu apstraktne, one su u institucijama koje gube povjerenje građana, u obrazovanju koje se povlači pred mitovima, i u društvima u kojima strah i vjera u autoritet sve češće zamjenjuju kritičko mišljenje i slobodu. Demokratija na Balkanu ne puca zbog slabih zakona, već zbog slabih vrijednosti, i vrijeme je da ih ponovo učinimo snažnim - poručila je Uljarević.
Ilustrovala je to i kroz jedan primjer iz Crne Gore.
- Te pukotine su stvarne. To pokazuje i činjenica da naši organi reda i zakona, od avgusta, navodno ne mogu da pronađu bronzani spomenik ratnom zločincu visok dva metra. Javno ih ismijava najradikalniji dio SPC-a, koja danas drži ključne poluge moći u nominalno sekularnoj državi i sve to u interesu autokrate iz susjedne države, koji tako demonstrira koliko lako može da utiče na Crnu Goru - navela je Uljarević.
U osvrtu na Crnu Goru, istakla je i da se liderska pozicije ne može mjeriti samo kroz tehničke kriterijuma već inkorporiranjem evropskih vrijednosti koje društvo istinski živi.
Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Sead Turčalo, mišljenja je da je region izložen „opasnosti jednostavnosti“ zbog nacionalista i populista koji nude suviše jednostavne odgovore na vrlo složena pitanja.
- Ti jednostavni odgovori kreiraju pukotine u demokratiji, jer eliminišu sve što smatraju da je suvišno, a suvišan je i pluralizam mišljenja - naveo je Turčalo.
On je istakao da jednostavnost vode ka isključivosti, podsjećajući da su upravo ideologije isključivosti na ovom prostoru kreirali ratove i ratne zločine.&nbsp;
- Naš zadatak ne bi bio da popunimo te pukotine demokratije, nego da pogledamo kroz te pukotine, vidimo svjetlost, uspostavimo dijalog i kroz dijalog njegujemo plutralizam i pokušamo da dođemo do rješenja - rekao je Turčalo.
Kako je kazao, oni koji žele jednostavnost ne mogu odgovoriti na pluralizam i dijalog i „zato ne treba te pukotine zatvarati, već ih popunjavati dijalogom“.
&nbsp;Izvršni direktor ADD-a, Balša Božović, osvrnuo se na situaciju u Srbiji i tragediju u Novom Sadu.
- Anketna komisija koju su napravili profesori sa beogradskog i novosadskog univerziteta, pregledala je preko 500,000 dokumenata, istražila i utvrdila da je Vučić lično odgovoran za tu tragediju - rekao je Božović.
On je podsjetio da je iza Srbije teška decenija, 13 godina, vlasti aktuelnog režima Aleksandra Vučića.
- To može da se sublimira u Izvještaju Evropske komisije koji je skoro stigao - prekinute su evropske integracije, potpuno su zaustavljene. Srbija se pominje kao tačka destabilnosti, kao ruski partner na Zapadnom Balkanu i kao neko ko ide nasuprot vanjske i bezbjednosne politike EU - kazao je Božović.
Kako je naveo, za regionom je i nekoliko loših decenija sa sumornim bilansom velikosrpske politike i naporima nekih aktera da i danas pokušaju uspostaviti „Srpski svet“ kao evropeizaciji regiona.
Božović je, citirajući novinara Tomu Markovića, rekao da je „Ćacilend velika Srbija u malom“.
- Sve što je taj koncept trebalo da predstavlja 90-ih i što je danas, to je tamo. Tamo su pripadnici JSO-a, koji su pravili ratne zločine, ubili premijera Srbije Zorana Đinđića 2003. godine, tamo je šef zemunskog klana, koji je poznatiji kao škaljarski klan u Crnoj Gori. U Ćacilendu su optuženi za ratne zločine, silovatelji, kriminalci, batinaši - rekao je Božović.
To je, kaže, vrijednost koju Vučić baštini ispred svoje kancelarije pokušavajući da se suprostavi građanima i da region zarobi u antievropskom narativu.
- To je alternativa ako ne želite EU, taj ćacilend. Zato je suštinski važno da Crna Gora uđe u EU, jer će to pomoći unutrašnjim snagama u Srbiji da se izbore za demokratizaciju države - rekao je Božović.&nbsp;
Direktor kancelarije FES za Crnu Goru, Srbiju i Kancelarije za Sjevernu Makedoniju, Peter Hurelbrink, rekao je da je regionalni plenum tokom godina postao važna prilika za razmjenu mišljenja o najznačajnijim pitanjima sa kojima se suočavaju društva na Zapadnom Balkanu.
On je zahvalio partnerima – CGO-u, ADD-u i sarajevskom FPN-u na organizaciji plenuma.
- Nadam se da ćemo pružiti što više novih uvida, saradnje i rezultata - poručio je Hurelbrink.

Nacionalizam i zloupotreba vjere stoje na putu razvoja regiona

Medijski trendovi su isti gotovo svugdje u regionu i uglavnom ukazuju na veliki pritisak kojima su izloženi mediji - a posebno nezavisni - poručio je direktor Mreže za profesionalizaciju medija jugoistočne Evrope (SEENPM) Tihomir Loza na Međunarodnoj konferenciji „Naši mediji“ koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Ovaj dvodnevni događaj, u organizaciji sarajevskog Media centra i SEENPM-a, okupio je više od 70 medijskih profesionalaca i predstavnika organizacija civilnog društva posvećenih medijskim slobodama - koji su govorili o slobodi izražavanja, budućnosti novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, etičkim dilemama o korišćenju društvenih mreža i novih tehnologija, te poboljšanju saradnje između novinara, aktivista i građana. Pred nama je, kako je ukazao Loza, neizvjesna budućnost. - I zbog toga je još važnije da se organizacije civilnog društva povežu. Zato nam je drago da smo uspjeli ovaj događaj učiniti regionalnim, a do određene mjere i međunarodnim - dodao je on. I izvršna direktorica Fondacije Media centar Sarajevo Maida Muminović ukazala je da je svijet 2023. godine, kada su njihove partnerske organizacije kreirale projekat „Naši mediji“, bio drugačiji nego sada - kada nevladine organizacije koje se bave zaštitom slobode izražavanja i nezavisni mediji prolaze kroz period sve jačih pritisaka i neizvjesnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251012231048_28b6757051a916d10a5a69862cc982830fd54bd37d67faf55e615090a9b6125c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251012231048_28b6757051a916d10a5a69862cc982830fd54bd37d67faf55e615090a9b6125c" data-rendition-name="original" width="2408" height="1806" loading="lazy" alt="Muminović i Loza"> <figcaption>Muminović i Loza(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Na konferenciji smo se odlučili fokusirati na globalna pitanja koja imaju uticaj na našu regiju, kao i goruća pitanja na Zapadnom Balkanu, te na globalna dešavanja koja izazivaju strah u pogledu onoga što nam dolazi u oblasti ljudskih prava širom svijeta - rekla je Muminović. <h2>Niska primanja, žene teže dolaze do liderskih pozicija</h2> Tokom konferencije su predstavljeni i rezultati regionalnog istraživanja o budućnosti medija i uticaju profesionalnog novinarstva na demokratizaciju društva, a koji su pokazali da su novinari i novinarke u regiji i dalje izloženi pritiscima i prijetnjama, imaju niska primanja, te da žene zaposlene u medijima teško dolaze do liderskih pozicija. Zainteresovanost mladih ljudi za studiranje na komunikološkim smjerovima je, kako je ukazano, sve manja, a sa druge strane, broj medija raste iz godine u godinu. Pored društvenih i ekonomskih izazova s kojima se novinari i novinarke trenutno bore, ne samo u regiji, nego i širom svijeta, &nbsp;cenzure i pristrasnog izvještavanja o genocidu Gazi, zatvaranju pojedinih medijskih kuća i smanjivanju fondova za nezavisne medije, na konferenciji je istaknut i uticaj novih tehnologija. Dugogodišnja saradnica SEENPM-a i medijska stručnjakinja iz Beograda Snježana Milivojević je tako ocijenila da su nove tehnologije najveći izazov za medije, novinarstvo i javni interes u informacionom ekosistemu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251012231048_d36a0d81a26092b61b3ac459c201c480b182cffe504123df61ac74e794a7065b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251012231048_d36a0d81a26092b61b3ac459c201c480b182cffe504123df61ac74e794a7065b" data-rendition-name="original" width="2009" height="1507" loading="lazy" alt="Snježana Milivojević"> <figcaption>Snježana Milivojević(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Volim reći da, kao što nas kritički teoretičari uvijek podsjećaju: tehnologija ne mijenja svijet kada se prvi put pojavi, već kada je svi počnu koristiti. Navikli smo se na nju i ona je dio našeg svakodnevnog života - ukazala je Milivojević. Konferencija „Naši mediji“ je nastavak istoimenog regionalnog projekta koji se sprovodi od 2023. i u sklopu kojeg je sprovedeno istraživanje o budućnosti medija i novinarskim trendovima, a otvorena su i druga važna pitanja kao što su održivost nezavisnih medija, pritisci na slobodu izražavanja i lokalni medijski aktivizam građana i građanki na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Projekat „Naši mediji“ finansira Evropska unija, dok je konferenciju dodatno podržao Open Society Foundations Western Balkans (Fondacije za otvoreno društvo Zapadnog Balkana).

Anja Ivanović

Isti trendovi u regionu: Nezavisni mediji izloženi snažnim pritiscima i neizvjesnoj budućnosti

Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojem su snage vojske i policije bosanskih Srba ubile više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada zaštićene enklave pod zaštitom UN, i u regiionu su upriličene manifestacije s porukama solidarnosti, ali i zabilježene izjave koje svjedoče o dubokim političkim podjelama i negiranju pravno utvrđenih činjenica. <h2>Hrvatska: zvanična počast i političke nijanse</h2> Hrvatski sabor je u petak, 11. jula, minutom ćutanja odao počast žrtvama genocida.&nbsp; - Pozivam vas da minutom ćutanja odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici, s iskrenim saosjećanjem za sve članove njihovih porodica - rekao je potpredsjednik Sabora Furio Radin.&nbsp; U Splitu, Dubrovniku i drugim gradovima Hrvatske upriličeni su mimohodi sjećanja, uz prisustvo brojnih građana, predstavnika lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom godišnjice na društvenim mrežama, ali je izbjegao izraz „genocid“. - Prisjećamo se više od osam hiljada nevinih žrtava. Vrijeme prolazi, ali bol i patnja njihovih porodica ostaju - rekao je Milanović. Naveo je da „brutalni zločin“ u Srebrenici mora ostati trajno upamćen. Podsjetio je i na rezoluciju Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Međutim, ocijenio je da „međunarodna zajednica i dalje ne čini dovoljno da spriječi ponavljanje takvih zločina“. Za razliku od Milanovića, premijer Hrvatske Andrej Plenković je na komemoraciji u Potočarima jasno i bezrezervno osudio negiranje genocida.&nbsp; - Hrvatska i BiH bile su žrtve Miloševićevog režima. I hrvatske majke i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih - rekao je Plenković. Europoslanik iz Hrvatske Davor Ivo Štir ocijenio je da je genocid u Srebrenici rezultat kolektivnog neuspjeha međunarodne zajednice. U intervjuu za španski list El Periodico de Catalunya rekao je: „Srebrenica nije bila samo neuspjeh holandskih mirovnih snaga, već cijele međunarodne zajednice. Taj propust je omogućio genocid, a odgovornost ostaje u istorijskom pamćenju.“&nbsp; Štir je pozvao EU da u budućim kriznim situacijama, uključujući i Gazu, postupa s jasnom i čvrstom predanošću zaštiti civila i međunarodnog prava.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Memorijalni centar Potočari"> </figure>  - To znači prihvatiti činjenice i presude Međunarodnog suda pravde - naglasio je on. <h2>Vučić o „zločinu u Srebrenici"</h2> Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, ali je i ovoga puta izbegao izraz „genocid“. Na društvenoj mreži X napisao je: „Danas se navršava 30 godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“ Vučić je u intervjuima za srpske medije podsjetio na svoje prisustvo komemoraciji u Potočarima 2015. kada su ga pojedinci gađali kamenicama i flašama. Istakao je da je „ponosan što je odao poštovanje žrtvama“, te da je Srbija danas zemlja koja „nikome ne kleči“ i ne izvinjava se „svima i za sve“. <h2>Brnabić: „Genocid je počinjen nad Srbima u Drugom svjetskom ratu"</h2> Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić bila je još direktnija u negiranju pravne kvalifikacije zločina.&nbsp; - Apsolutno, ono što se desilo u Srebrenici nije genocid, što ne znači da nije užasan zločin koji nikada nije smio da se dogodi - rekla je Brnabić, dodavši da se „genocid desio nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata“.&nbsp; Organizacije za ljudska prava i međunarodni pravnici ovakve izjave ocjenjuju kao institucionalizovano poricanje genocida koje dodatno otežavaju regionalne procese pomirenja. Lider Pokreta slobodnih građana Srbije (PSG) Pavle Grbović bio je u petak, na čelu stranačke delegacije u Potočarima. Osvrnuo se na poruke govornika na komemoraciji. - Niko od njih nije govorio o "genocidnom narodu" i niko nas nije popreko gledao jer smo Srbi - istakao je, dodajući da je Srebrenica „najniža tačka“ srpske istorije i „najveći srpski poraz“. Bivši predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak ocijenio je da je izostanak zvaničnika Srbije na komemoraciji „ignorantski odnos“ prema žrtvama.&nbsp; - Srbija je mogla spriječiti genocid, a danas ga negira - rekao je on za N1.&nbsp; Izrazio je stid i bijes zbog toga što se komemoraciji prisustvuje privatno, a ne institucionalno. Najstrašnije je, po njegovim riječima, to što se „nikad više“ izgovara u trenutku dok se zločini vrše širom svijeta „od Palestine i Ukrajine do Afrike“. <h2>Sjećanje u Sandžaku</h2> U Novom Pazaru, gdje je 11. juli proglašen danom žalosti, godišnjica genocida obilježena je u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje je još 2005. donijelo odluku da se ovaj dan obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Zastave na institucijama u petak su bile spuštene na pola koplja, a tokom cijelog dana bile su na snazi mjere koje izražavaju pijetet prema žrtvama. U Potočarima su u petak bili i drugi zvaničnici, među kojima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti. Kurti je u Potočarima predvodio kosovsku delegaciju u kojoj je bila i vršiteljka dužnosti ministarke spoljnih poslova i dijaspore, Donika Gevalla-Švarc koja je ranije podsjetila da je Kosovo među prvim državama koje su primijenile rezoluciju UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. <h2>DNK kao neoborivi dokaz</h2> Predsjednik bh. Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović obratio se iz Potočara porukom da se genocid ne smije zaboraviti „jer zaborav vodi ka ponavljanju“.&nbsp; - Komemoracije se održavaju u desetinama država, a samo u Velikoj Britaniji na više od stotinu lokacija - rekao je Izetbegović.&nbsp; Naglasio je da svi koji su planirali i izvršili genocid moraju biti privedeni pravdi. Direktorka Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Katrine Bomberger naglasila je važnost DNK identifikacija u otkrivanju sudbine žrtava genocida. Prema njenim riječima, ICMP je razvio metodologiju upoređivanja DNK uzoraka iz tijela pronađenih u masovnim grobnicama s uzorcima iz porodica, čime su utvrđeni identiteti hiljada nestalih.&nbsp; - U Srebrenici su zločinci premještali tijela kako bi se prikrili tragovi, ali su naši nalazi povezali žrtve s mjestima egzekucije i sekundarnim grobnicama. Ti dokazi potvrđeni su pred domaćim i međunarodnim sudovima i osporavaju svaki pokušaj negiranja genocida - kazala je Bomberger. Komemoraciji u Potočarima 11. jula 2025. prisustvovalo je, prema procjenama bh. medija, 50 do 100 hiljada ljudi. Tokom ceremonije, koja je protekla bez incidenata, obavljena je kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava genocida.

Od podrške i solidarnosti do negiranja genocida

Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na Evropsku uniju, kako bi se izbjegla nestabilnost, poručio je na mreži &nbsp;X premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Plenković je rekao da je, na inicijativu Hrvatske, danas u Evropskom savjetu razgovarano o jugoistočnoj Evropi.
- Dva mandata u Evropskoj komisiji su prošla otkako se Hrvatska pridružila EU, a da pritom nije bilo daljih proširenja. U trenutnim složenim geopolitičkim okolnostima, neophodno je održati kontinuirani fokus EU i ostvariti napredak na evropskom putu zemalja u regionu, kako bi se izbjegla dalja nestabilnost i kriza - naveo je Plenković.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, ključno pitanje je, kako je rekao, usvajanje izborne reforme, radi ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda, kao i funkcionalnosti zemlje.
- Iskorak koji je BiH napravila otvaranjem pregovora o pristupanju trebalo bi da bude podsticaj političkim akterima da sprovedu reforme koje su važne za bolji život građana i ubrzanje procesa integracije - dodao je on.
Plenković je poručio da Hrvatska ostaje posvećena procesu proširenja, na osnovu sopstvenih zasluga.
- I nastaviće da igra vodeću ulogu u odnosima između EU i regiona - zaključio je hrvatski predsjednik.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejPlenkovic%2Fstatus%2F1938345754415841474%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938345754415841474%7Ctwgr%5Efa65c20b59eaa9d78f403b35a548c2784c1a5380%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Plenković: Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na EU kako bi se izbjegla nestabilnost

Države regiona donijele su odluku o evakuaciji osoblja ambasada iz Izraela i Irana zbog trenutne bezbjednosne situacije.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na vanrednoj sjednici donijelo odluku o privremenom zatvaranju ambasada BiH u Iranu i Izraelu.
Hrvatska je u srijedu najavila da će sprovesti evakuaciju svojih diplomata iz Izraela i Irana, i potvrdila da radi i na repatrijaciji hrvatskih državljana iz tih sukobima pogođenih područja, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je nakon sjednice Vlade kako je odlučeno da Hrvatska, poput drugih zemalja, evakuiše zaposlene u ambasadama u Teheranu i Tel Avivu.
On je naglasio da Hrvatska radi i na evakuaciji, odnosno repatrijaciji hrvatskih državljana iz Izraela i Irana.
Premijer Srbije Đuro Macut razgovarao je danas u Kairu sa ministrom vanjskih poslova, emigracija i dijaspore Egipta Badrom Abdelatijem, o hitnoj evakuaciji državljana Srbije koji se trenutno nalaze u Izraelu, a čiji broj prelazi 2,5 hiljade.
Macut je Abdelatiju zahvalio na punoj i bezuslovnoj podršci Egipta Srbiji u ovom kriznom trenutku, budući da je ta zemlja pomogla u svim neophodnim koracima kako bi se obezbjedila sigurna evakuacija građana Srbije koji se nalaze na teritoriji Izraela.
- Premijer Srbije zahvalio je na solidarnosti i prijateljstvu koje je Egipat pokazao - navodi se u saopštenju Vlade Srbije.
Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije saopštilo je da je iz Irana povuklo sve diplomatsko osoblje, uključujući i članove porodica zaposlenih u ambasadi u Teheranu.
U saopštenju se navodi da su sve konzularne usluge za građane u Iranu do daljnjeg obustavljene.
Sjeverna Makedonija evakuisala je prvu grupu od osmoro svojih državljana s teritorije Izraela, koji su u utorak uveče doputovali avionom u Skoplje.
Ministarstvo vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije u saopštenju je potvrdilo da je prva grupa makedonskih državljana koji su tražili evakuaciju s teritorije Izraela sigurno stigla na aerodrom u Skoplju.
Taj potez uslijedio je u jeku eskalacije vazdušnih i raketnih napada između Izraela i Irana.
Izraelske vlasti su saopštile da je od petka, od početka sukoba, u iranskim raketnim napadima ubijeno najmanje 24 ljudi, a stotine povrijeđeno.
U Iranu je, prema izvještajima iranskih medija, u izraelskim napadima ubijeno 585 ljudi, a više od 1,3 hiljade je ranjeno.

Države regiona evakuišu ambasade iz Izraela i Irana

Za predsjednicu Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge izabrana je prof. dr Andrijana Nikolić, saopšteno je iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Ona je izabrana većinom glasova na 428. sjednici Savjeta , održanoj 3. februara.
Sjednici Savjeta prisustvovali su članovi: dr Branko Bošković, prof. dr Andrijana Nikolić, Edin Koljenović, Dragoljub Duško Vuković i Niko Martinović.
- Savjet Agencije nastavlja da djeluje u okviru svojih zakonskih nadležnosti, sa ciljem unapređenja &nbsp;regulatornog okvira i dosljedne primjene principa slobode medija i profesionalnih standarda u oblasti &nbsp;audiovizuelnih medijskih usluga- poručuju u saopštenju.

Andrijana Nikolić nova predsjednica Savjeta AMU

Uprava za saobraćaj je tokom prošle godine realizovala je i započela jedan od najintenzivnijih investicionih ciklusa u putnoj infrastrukturi.
Iz Uprave je saopšteno da je izgrađeno i rekonstruisano oko 90 kilometara magistralnih i regionalnih puteva širom države.
&nbsp;- Kroz završene projekte unaprijeđena je bezbjednost, protočnost i kvalitet saobraćaja na ključnim pravcima, uključujući rekonstrukciju magistralnih puteva Nikšić – Kuside, Rožaje – Špiljani, odnosno dionice Rožaje – Most Zeleni, te Slijepač Most - Ribarevnine - Berane, kao i izgradnju magistralnog puta Cetinje – Čevo, kojim je formirana funkcionalna obilaznica oko Cetinja i rasterećen gradski saobraćaj- navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Uprave.
&nbsp;Takođe, završen je i put Vrulja – Mijakovići. Značajni radovi realizovani su na sjeveru Crne Gore kroz adaptaciju i rekonstrukciju puteva Andrijevica – Mateševo preko Trešnjevika, kao i Slijepač Most – Pavino Polje – Trlica.
&nbsp;Uprava za saobraćaj je tokom godine sanirala i više klizišta na kritičnim lokacijama Dobrakovo, Polica i Provalija, čime je uklonjen višegodišnji rizik po bezbjednost saobraćaja.
&nbsp;- Istovremeno, unaprijeđena je bezbjednost u tunelima ugradnjom nove rasvjete, uključujući tunel Mogren, dok je kroz investiciono presvlačenje obnovljen kolovoz na većem broju saobraćajnica širom Crne Gore- rekli su iz Uprave.
&nbsp;Posebna pažnja posvećena je i unapređenju saobraćajne signalizacije na 20 ključnih raskrsnica, kroz obnovu vertikalne i horizontalne signalizacije, postavljanje novih informativnih tabli i unapređenje sistema pasivne bezbjednosti.
&nbsp;Paralelno sa završenim investicijama, u prošloj godini započeti su radovi na nizu novih i strateških projekata.
&nbsp;Među njima se izdvajaju izgradnja Bulevara Vojislavljevića u Podgorici, rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, sanacija mosta Kruče na magistralnom putu Bar – Ulcinj, kao i rekonstrukcija puta Bioča – Petnjica i dionice Bijele Poljane – Riđani u Prijestonici Cetinje.
&nbsp;Nastavljeni su i ranije započeti projekti na izgradnji Bulevara Tivat – Jaz, te puteva Zaborje – Jasenovo Polje i Kamenicki most – Krute.
&nbsp;- Realizacijom ovih projekata Uprava za saobraćaj potvrđuje opredijeljenost ka dugoročnom razvoju saobraćajne infrastrukture, unapređenju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i jačanju regionalne povezanosti, sa jasnim ciljem – moderni, sigurni i funkcionalni putevi kao osnova ekonomskog razvoja, turizma i boljeg kvaliteta života građana- zaključuje se u saopštenju.

Uprava za saobraćaj: Tokom prošle godine izgrađeno i rekonstruisano oko 90 kilometara puteva širom Crne Gore

The entry of Serbian nationals Veljko Belivuk and Marko Miljković was an operational activity, and the lifting of the measure was justified given that three criminal offenses were prevented at the time. Had I been the one handling that case, I would have acted in exactly the same way. Former official Zoran Lazović never asked me to grant privileges to anyone. I never heard, nor did I have any operational knowledge, that Zoran Lazović and his son Petar had any links to criminal activities - former Acting Director of the Police Directorate Vesko Damjanović stated before the High Court.
He testified today at the trial of former senior police official Zoran Lazović, former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić and suspended prosecutor Saša Čađenović, whom the Special State Prosecutor’s Office (SDT) charges with subordinating their official positions to the „Kavač“ criminal clan, allegations they have denied in their defenses.
- Veljko Belivuk and Marko Miljković were persons of security interest, associated with the Grobari supporters’ group and also believed to cooperate with the „Kavač“ criminal clan. When they entered Montenegro in January 2021, we had no information about Ritopek, nor that they had illegally entered Montenegro six months earlier and committed criminal offenses - Damjanović said.
Regarding the entry of Miljković and Belivuk, he explained that he was informed by the head of the Herceg Novi Security Center or by one of the officers from Tivat.
Damjanović then, as he said, contacted the then Assistant Director of the Police Directorate Enis Baković, who informed him that the Boka Security Branch was undertaking certain activities.
- Zoran Lazović came to me and informed me in detail about the activities underway. They had information that a liquidation of Belivuk and Miljković was being planned, the second activity was aimed at preventing the murder of Slobodan Kašćelan, and the third at preventing the liquidation of Marko Ljubiša Kan in Budva - Damjanović said.
At that point, he stated, he told Lazović that Miljković and Belivuk should be kept under 24-hour surveillance to prevent them from being killed.
In response to a question from one of Lazović’s defense attorneys Zoran Piperović, the witness said that members of several organizational units participated in the Belivuk-Miljković operation.
- I believe that officers of the Criminal Police Sector, headed by Enis Baković, also participated in the operational activities related to the Belivuk and Miljković operation - Damjanović said while answering attorney Piperović’s question.
According to the witness, Baković should have known that his officers were involved in surveillance activities.
Damjanović reiterated that he had no information that Zoran or Petar Lazović had any involvement with organized criminal groups, including Radoje Zvicer, whom police identify as one of the leaders of the „Kavač“ criminal group.
The witness made this statement after attorney Piperović presented excerpts from the indictment.
In response to a question from attorney Nikola Martinović, Damjanović was categorical that there was no rulebook governing the placing of individuals under operational measures.
- As we placed them under measures, so we removed them - Damjanović said, adding that there was no regulation prescribing either the imposition or the lifting of such measures.
In these cases, he explained, no decision banning entry into the country was issued.
In response to a question from the defendant Lazović, the witness said that he informed him that Belivuk and Miljković were under 24-hour surveillance and that their contacts were being monitored.
After the conclusion of the testimony, prosecutor Šoškić stated that Damjanović had repeatedly said that the ban had been lifted and that his testimony was consistent with the testimony of the now-deceased S. Đ. and with the provisions of the Law on Foreigners.
In response, attorney Piperović pointed out that although the testimony was consistent with that of S. Đ, it was not consistent with two crucial matters.
- He does not agree with the operative part of the indictment at all, he is completely at odds with it. Where does the Law on Foreigners come from now, because if I read correctly, that law is not mentioned in the operative part of the indictment. Witness Damjanović confirmed what Zoran Lazović stated in his defense - Piperović said.
The attorney asked what purpose these and future witnesses serve, given that there are no legal consequences.
Attorney Stefan Jovanović stated that the „lifting of the ban on entry into Montenegro“ was an operational activity and that witness Damjanović had indicated it was a successful operation.
- The operational activity was not accompanied by a formal decision on a ban on entry - Jovanović said.
In addition to Damjanović, witness Nikola Žižić was also examined today. He has been employed in the Department for the Fight Against Crime since 2020. He was categorical that he had never heard, nor had anyone ever asked him, to ensure that a person was not prosecuted - neither Zoran Lazović nor Čađenović, and that he had never discussed cases with them.
The trial continues tomorrow with the examination of witnesses Jovanka Krunić and Milan Mrvaljević.

Damjanović: Had I been handling the Belivuk and Miljković case, I would have acted in exactly the same way

Pritvorenici Istražnog zatvora u Spužu najavljuju da će se njihove porodice i prijatelji okupljati u svim gradovima Crne Gore pa i ispred kapija UIKS-a, kao i ispred Višeg suda u Podgorici – sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi o kojima je upoznata javnost.
- Obavještavamo javnost da će se naše porodice i prijatelji okupljati u svim gradovima Crne Gore pa i ispred kapija UIKS-a, kao i ispred Višeg suda u Podgorici, ukoliko prvenstveno Ministarstvo pravde, kao i predsjednica Vrhovnog suda ne urade nešto po pitanju naših zahtjeva sa kojima ste već godinu dana upoznati - piše u njihovom saopštenju dostavljenom preko advokata Nikole Tomkovića.
Kako su naveli, ni brojni dopisi i štrajkova upozorenja nisu izazvali reakciju iinstitucija odgovornih za izuzetno loše stanje u inače prenatrpanom istražnom zatvoru.
- Uprkos brojnim dopisima Ministarstvu pravde i predsjedniku Višeg suda, i štrajkovima - nema adekvatne reakcije. Ovo je posljednji vapaj koji upućujemo jer i mi smo građani ove države, roditelji, sinovi, braća i mi imamo pravo na život i prava na pravično suđenje. Ukoliko nas niko ne čuje, ovo je jedino rješenje koje nam je preostalo - ističe se u saopštenju.
Kako napominju, godinu dana nailaze na “glasno ćutanje” svih institucija, NVO, političara…
- Ministar pravde se “pravi mrtav” vezano za nanogice (elektronski nadzor), iako mu se pismenim putem obratila predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić; jemstvo je mrtvo slovo na papiru, standardni odgovor je “nije dovoljno” - što je neustavan odgovor pogotovo kada neće da daju parametre koliko je dovoljno jemstvo kao sredstvo obezbjeđenja.
Ističu da je stanje u kojem se nalaze oni, kao pritvorena lica - sve gore.
- Osjećamo da smo prepušteni sami sebi, bez prava na život i prava na pravično suđenje. Stanje u kojem se nalazimo mi i naše porodice, kao u filmu Živka Nikolića “U ime naroda” slikovito je opisano. Jer, Specijalno državno tužilaštvo je država u državi i upravlja svim procesima u državi. Pozivamo sve NVO kao i političare da pročitaju izveštaj CPT-a o Crnoj Gori i sve će biti jasno. jer naši navodi su većinom demantovani u Crnoj Gori, tako da je ovaj izvještaj Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) relevantan, pa sami ocijenite. Još je u vrijeme obilaska komisije CPT-a zatvor bio 50 odsto sređeniji nego prije ili posle obilaska komisije. Komisija ne može da vjeruje da razgovaraju sa istim istim ljudima kao prije četiri godine, a ima ih koji borave i mnogo duže i da pritvori traju toliko dugo. Izvještaj CPT-a je i ogolio izvještaje naših institucija i dokazao da ih politika piše a ne struka i zaštitinici ljudskih prava. Najveći razlog je što SDT pravi organizacije kao “ugovor o djelu” na mjesečnom nivou i tako pravi statistiku od istih ljudi, vremenski period, iste poruke sa različitim tumačenjima - skreću pažnju pritvorenici u Spužu.
Pritvorenici smatraju da je krajnje vrijeme i nužno da se neko oglasi.
- Smatramo da je vrijeme da neko u Crnoj Gori reaguje, jer izvještaj CPT-a je alarm za crnogorsko društvo, ukoliko se i vi svi niste našli u sitaciji kao Dejan Knežević gdje se nedvosmisleno vidi ko i kako upravlja i vrši pritisak na nosioce funkcija. A ono čega se bojimo, a imamo i tih saznanja, da tužioci su ulazili i kod pojedinih sudija, što je nedopustivo, jer svjedoci smo da se uvodi praksa i improvizuju zahtjevi SDT-a, a sve suprotno Zakonu i Ustavu Crne Gore, kao i praksi Evropskog suda za ljudska prava i Suda pravde.
Pritvorenici apeluju na advokate da ih podrže i alarmiraju javnost.
- Pozivamo sve advokate koji su u predmetima pred crnogorskim sudovima i da upoznaju javnost u kakvoj smo situaciji mi i naše porodice i kakva je vaša uloga u predmetima pred sudovima i tako nam dokažite da nismo sami i prepušteni sami sebi, jer u vremenu ucjena - nećemo biti žrtvena jagnjad to vam garantujemo! - kaže se u saopštenju pritvorenika u Spužu koje su proslijedili preko advokata Nikole Tomkovića.

Tag: region