Četvrti dan 19. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja koji se u sajamskom prostoru TC Big Fashion održava od 7. do 13. maja okupio je značajan broj istaknutih regionalnih pisaca koji su se publici predstavili tokom književnog programa.&nbsp; Bosansko-hercegovački glumac, pilot i pisac Feđa Štukan je ovom prilikom ispričao kako je nastajala njegova prva knjiga, autobiografija „Blank“ - brutalno iskrena ispovijest o ratnom Sarajevu, zavisnosti, borbi za ideale i putu od autodestrukcije do Hollywooda.&nbsp; - Iskreno nisam želio da napišem ništa, a zatim to što sam napisao nisam htio da objavim jer sam mislio: "Zašto bi ljudi trebali znati ovo uopšte, 90 posto tih stvari ne znaju moji roditelji, ne znaju moji najbliži prijatelji". To je ono što me odvraćalo od toga kada me prijatelj nagovarao da izdam knjigu. Rekao sam mu: "Ne želim da ovo iko vidi, tebi sam pokazao zato što si mi prijatelj". Bio sam oprezan jer sam mislio da mi neće više biti prijatelj nakon čitanja toga. Pogrešnu sam sliku imao o tome, jer na kraju je ispalo da je to super potez bio - naveo je Štukan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511090512_4fbca7017d94a249209339f8fcc56a5de73cdf7fed39dd51db3ec5904d9c3552.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511090512_4fbca7017d94a249209339f8fcc56a5de73cdf7fed39dd51db3ec5904d9c3552" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Podgorički sajam knjiga"> <figcaption>Podgorički sajam knjiga(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Ovom prilikom se osvrnuo i na predstavu „Blank“ Kokana Mladenovića koja adaptira roman i na scenu postavlja autorovu životnu priču.&nbsp; - Kokan ima divan način scenskih prilagođavanja realnosti sceni gdje uvijek dovlači stvari do takve tanke granice sa tim da to ne postaje banalno i patetično, s tim da tačno pogodi emociju iz knjige, a da to što se dešava na sceni apsolutno nema veze sa onim što piše u knjizi. Uglavnom je to rokerski koreo-mjuzikl sa njegovim scenskim sredstvima koja znaju tako da izazovu emociju precizno. Mislio sam da je sve to stavljeno u fajl gdje treba da stoji i da je sve to već proživljeno, da ne mogu više da plačem nad tim. Ali onda se desi da sjedim na sceni i pokušavam da pratim predstavu muzikom i znam šta scene trebaju da govore i ja se rastavim sa dušom. Sakrio sam se negdje iza klavijature i slomio sam se potpuno - naveo je Štukan.&nbsp; Juče je na Sajmu upriličena i promocija djela Vladimira Kecmanovića „Oganj i kelija“ - poeme o Svetom Vasiliju Ostroškom. - Prvi i drugi put, nekada kada sam pokušao da napišem roman i sada kada sam napisao poemu motiv je bio isti, a bio je religiozne i umjetničke prirode jer su te dvije stvari kada pišeš o svecu neodvojive. U oba slučaja sam bio u jednom posebnom stanju života, samo što ta stanja nisu bila ista, ali su podsticajna za ovakvu vrstu teme. Kelija je u ovoj knjizi centralno mjesto gdje se svetac izdvojio od svijeta, a samim tim od svjetovnog vremena koje je varljivo i u suštinskom smislu privid. Izmjestivši se od svijeta i vremena, u mojoj viziji, svetac je kroz tren uspostavio dodir sa vječnošću. Kompozicija cijele knjige se okreće oko kelije. Hronlogija u knjizi se apsolutno ne poštuje jer je ideja da ovozemaljska hronologija suštinski nije bitna. U pitanju je kelijski trenutak oko kog se ovozemaljsko vrijeme okreće - naveo je Kecmanović.&nbsp; Autor romana „Najtrezniji čovek na svetu“, Matija Pavićević zahvalio je organizatorima sajma na pozivu da se predstavi podgoričkoj publici.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511090512_f4eed81e6c4c199496cd595ffdb530b4d1628ba8761699a393de9afa25ed988d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511090512_f4eed81e6c4c199496cd595ffdb530b4d1628ba8761699a393de9afa25ed988d" data-rendition-name="original" width="1805" height="1080" loading="lazy" alt="Podgorički sajam knjiga"> </figure>  - U trenutku pisanja nemam uopšte želju da pričam u ime bilo koga drugog, pogotovo ne mladih ljudi zao što mislim da su mladi ljudi i više nego sposobni sami da se izraze i kažu šta osjećaju, samo kada bi neko bio voljan da ih sasluša. Moja namjera ni u jednom trenutku nije bila da napišem generacijsku knjigu, nego intimnu, individualnu priču koja samim tim što dolazi iz duše ljudi mogu da se povežu sa njom i mislim da je to jedini pravi način da dođe do te neke povezanosti. Da sam sjeo sa željom da napišem generacijski roman, mislim da bi to bio totalni promašaj - ispričao je Pavićević.&nbsp; Poseban segmenat jučerašnjeg dana posvećen je promociji romana „Republika Ćopić“ autora Vuleta Žurića.&nbsp; - Povod je bio 100 godina od rođenja Ćopića, tada sam napisao radio dramu za Radio Beograd. Građe je bilo mnogo, a nedovoljno prostora i zahvaljujući Vladimiru Kecmanoviću smo se dogovorili da povodom stogodišnjice Branka Ćopića ipak napišem roman. Kada pišete o nečijem životu, morate da nađete šta vas to privlači i otvara vrata prema pripovijedanju. Prvo sam mislio da pišem neki kvazi krimić, da pođem od Ćopićevog samoubistva i poruke koja je pronađena pri dnu druge fioke njegovog stola, ali sam shvatio da to može da napiše bilo ko. Onda sam shvatio da ne moram da pišem roman o Ćopiću, već roman iz Ćopića. Probao da prevarim čitaoca da u nekom trenutku kad počne da čita roman pomisli da je to neka vrsta izmišljenog, pronađenog Ćopićevog rukopisa - ispričao je Žurić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511090512_3060251f4dcb996b213ff899ea656d507a5e5a0ac182b197a76aa12a5fccccee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511090512_3060251f4dcb996b213ff899ea656d507a5e5a0ac182b197a76aa12a5fccccee" data-rendition-name="original" width="1669" height="1080" loading="lazy" alt="Podgorički sajam knjiga"> </figure>  Jučerašnji sajamski dan između ostalog su obilježili i promocija i potpisivanje knjige Nebojše Medojevića „Krah elite i države“, promocija knjige priča Milana Ružića „Priče i ožiljci“, promocija zbornika dokumenata „Izvještaji Mitra Bakića“ i promocija romana za djecu i mlade „Princeza sa tavana“ Aleksandre Mihajlović.&nbsp; Danas, 11. maja, na sajmu će u okviru bogatog programa između ostalog biti upriličeni predstavljanje projekta Nikšić: Evropska prijestonica kulture, promocija novog izdanja Kurana, promocija knjige „Sabrana djela Branimira Šćepanovića“, promocija romana „Martin udio“ Sanje Savić Milosavljević, promocija knjige priča Ljubice Arsić „Ti i ja smo bili par“, veče humora i satire sa Draganom Koprivicom i Milanom Kneževićem, kao i predstava „Na pragu“ u kojoj igra Biljana Todorović.&nbsp; Radno vrijeme Sajma je od 11 do 21:30 sati, cijena ulaznice je kao i prošle godine dva eura, dok je u okviru grupnih posjeta jedan euro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Štukanova brutalna iskrena ispovijest o ratnom Sarajevu, zavisnosti, borbi za ideale...

Ne dijelimo samo probleme, već i rješenja - bila je poruka koja je dominirala tokom intenzivnog programa višednevne obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao od 5. do 8. maja, u Podgorici, okupljajući predstavnike 12 nevladinih organizacija iz Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije čiji su projekti podržani na konkursu u okviru programa Zajedno za LGBTQI+ jednakost.
Tokom intenzivnog programa jačanja kapaciteta ovih organizacija, obrađeni su različiti aspekte upravljanja projektima i izvještavanja u sadržajnom dijelu, finansijski menadžment, procedure javnih nabavki i oslobađanja od PDV, pravila o vidljivosti u skladu sa projektima koje finansira EU, kao i druge vezane teme.&nbsp;
- Naš cilj nije bio samo da organizacijama civilnog društva obezbijedimo finansijsku podršku, već da ih osnažimo da dugoročno budu pokretači promjena u svojim zajednicama - istakao je programski direktor u CGO Petar Đukanović.&nbsp;
Kroz sveobuhvatne obuke iz upravljanja projektima, komunikacije, vidljivosti, zagovaranja i monitoringa javnih politika, organizacije su, kaže on, stekle konkretna znanja i vještine koje im omogućavaju da efikasnije, profesionalnije i sa više samopouzdanja djeluju u oblasti zaštite prava LGBTIQ+ osoba.&nbsp;
- Ujedno, ovaj program je pružio dragocjenu priliku za međusobno povezivanje, jer su organizacije iz različitih zemalja imale platformu da se upoznaju i uspostave saradnju koja može da osnaži regionalnu solidarnost i zajednički pristup u borbi za očuvanje i unaprijđenje ljudska prava - zaključio je Đukanović.&nbsp;
I Gracija Atanasovska, iz Koalicije MARGINS iz Sjeverne Makedonije, istakla je značaj upoznavanja sa ljudima iz drugih organizacija iz regiona koji kroz aktivizam pokušavaju da poboljšaju situaciju u oblasti ljudskih prava.
- Ovakvi događaji nam pomažu da se povežemo, razmijenimo iskustva i uspješne prakse, ali i izazove sa kojima se suočavamo u svojim zemljama. Mogućnost da se upoznamo licem u lice dodaje još jednu veoma važnu - intimniju dimenziju saradnje. Naravno, važne su nam bile i sesije oko realizacije projekata - navela je ona.
Uvijek je, kako je ocijenio Visar Krusha iz NVO Integra sa Kosova, dobro povezati se sa organizacijama iz regiona koje sprovode programe i projekte u istoj oblasti.
- Bilo mi je veoma korisno da proučim smjernice za realizaciju projekata finansiranih od strane EU, posebno dio koji se odnosi na narativne i finansijske izvještaje. Dodatno, razmjena ideja i iskustava o tome kako pristupiti različitim izazovima u našem radu, iz različitih perspektiva i konteksta, &nbsp;uz direktno povezivanje organizacija je čvrst korak ka budućoj regionalnoj saradnji - kazao je Krusha.
Marko Vukčević, iz Asocijacije Spektra, cijeni da je organizovani program značajan, naglašavajući da je proteklih godina postala očigledna potreba za aktivnijim zagovaranjem prava LGBTIQ osoba šireg kruga aktera iz civilnog društva.
- I važno je da naučimo kako da vodimo projekte na kvalitetan i transparentan način, posebno zato što su procedure sve zahtjevnije, ali i zbog intenziteta napada na NVO sektor koji se pojačava. Iako su naše organizacije različite, suočavamo se sa sličnim izazovima, živimo i djelujemo u veoma povezanim kontekstima - poručio je Vukčević.&nbsp;
Iz organizaije UNSA GETO ocjenili su da je program bio izuzetno koristan u dijelu jačanja kapaciteta udruženja kroz praktične alate za sprovođenje projekata.
- Dodatna vrijednost je i povezivanje sa drugim organizacijama, s obzirom na to da nailazimo na slične prepreke u radu. Ta razmjena iskustava, resursa i strategija vodi ka stvaranju i jačanju zajedničkog fronta u borbi za prava LGBTIQ+ osoba. Time što smo skupa u fizičkom prostoru, umjesto uobičajenog online prostora, podstiče se i razvoj novih ideja i stvara energija za dalju borbu - ističu oni.
Obuka je okončana <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/07/podrska-koja-mijenja-stvarnost-12-projekata-za-lgbtiq-jednakost-u-regionu/" target="_blank">ceremonijom potpisivanja ugovora za organizacijama čiji su projekti podržani</a>.
Program Zajedno za LGBTQI+ jednakost sprovodi CGO, u partnerstvu sa ERA - Mrežom za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Queer Montenegro, Queer Centrom iz Skoplja, Tuzlanskim otvorenim centrom, NVO OMSA iz Albanije i Centrom za razvoj socijalnih grupa sa Kosova. Projekat finansira Evropska unija.

„Ne dijelimo samo probleme nego i rješenja“

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović &nbsp;upozorio je, na Antalijskom diplomatskom forumu, da neriješena pitanja među državama regiona, kao i nedostatak političke volje, mogu usporiti integracione procese.
To je saopšteno iz njegovog resora uz napomenu da je naglasio i da saradnja u okviru regionalnih organizacija ima potencijal da unaprijedi bilateralne kontakte i razumijevanje - ukoliko se koristi na pravi način.
- Dobra infrastruktura je neophodna za jače regionalne veze i saradnju. Može dodatno privući investicije i osnažiti ekonomiju, ali sve to mora biti zasnovano na međusobnom poštovanju, miru, povjerenju i sigurnosti - &nbsp;ocijenio je Ibrahimović.
On je govorio na panel diskusiji posvećenoj značaju regionalne saradnje za prosperitet Balkana. U uvodnom obraćanju je kazao da je očuvanje i jačanje dobrih odnosa sa susjedima jedan od ključnih prioriteta vanjske politike Crne Gore, te da regionalna saradnja doprinosi razvoju svake od država i ubrzanju puta ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Od sticanja nezavisnosti, uložili smo značajne napore da kroz regionalne inicijative ostvarimo konkretne koristi za naše građane. Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi, Regionalni savjet za saradnju, Berlinski proces, ali i ostale inicijative, pomažu nam da dostignemo evropske standarde u mnogim oblastima - naveo je Ibrahimović.
Poručio je i da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskoj integraciji i da će "kroz regionalna partnerstva nastaviti da gradi povezaniji i prosperitetniji region Jugoistočne Evrope".
Na panelu su govorili i šefovi diplomatija Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski i Srbije Marko Đurić, kao i zamjenik ministra vanjskih poslova Turske Mehmet Kemal Bozaj, te generalni sekretar RCC-a Amer Kapetanović.
<h2>OEBS će nastaviti podršku procesima za izgradnju mira i jačanje bezbjednosti</h2>
Ibrahimović se u Antaliji, kako su napomenuli u njegovom kabinetu, sastao sa generalnim sekretarom Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) Feridunom Sinirlioluom.&nbsp;
Razgovarali su o ključnim globalnim bezbjednosnim izazovima i budućnosti Organizacije, a obostrano je ukazano na važnost bliske saradnje s ciljem jačanja regionalne i međunarodne bezbjednosti. Posebno su naglasili važnost očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine u kontekstu ruske agresije.
Ministar je istakao da Crna Gora aktivno učestvuje u aktvnostima na multilateralnom planu, ukjučujući i u okviru OEBS-a, koji, u narednom periodu, može odigrati ključnu ulogu u izgradnji nove bezbjednosne arhitekture u Evropi.&nbsp;
Sinirliolu je kazao da je Crna Gora važan partner, te da će OEBS nastaviti da podržava procese koji za cij imaju izgradnju mira i jačanje bezbjednosti i vladavine prava.

Ibrahimović na Antalijskom diplomatskom forumu: Neriješena pitanja mogu usporiti integracione procese

Crna Gora može biti članica Evropske unije u planiranom roku, ali se postavlja pitanje da li to želi. U turbulentnim, sistemskim i vrijednosnim krizama, vrijeme je majstorsko rešeto, u kojem se pokazuje ko zaista čemu teži, ko se na što oslanja i ko u šta vjeruje. Bojim se da trenutno Crna Gora promoviše nekonzistentnu, izrazito transakcionu, materijalističku politiku, koja se ne bazira na principima vrijednosti. Kada politička elita dobije šansu da se pridruži Evropskoj uniji i ispuni određene kriterijume po lakšim oklnostima, a istovremeno se ogluši o procedure, zakone, Ustav, krši formu koja ne treba da se krši, šalje se signal da joj je EU prioritetna samo onoliko koliko će je održavati na vlasti, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" naTelevizije E profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković.
<h2>Pozicija Zapadnog Balkana&nbsp;</h2>
Pozicija Zapadnog Balkana u geopolitičkim previranjima predstavlja interesantnu studiju slučaja, a teren koji je podložan malignom uticaju trećih strana može biti pogodan za devijantno ponašanje i skretanje sa zacrtanog zapadnog i transatlantskog kursa, objašnjava profesor Vuković. Smatra da su signali koje Vašington šalje Zapadnom Blakanu nedvosmilseni.
- Prije svega milslim na Bosnu i Hercegovinu. Signali su sve učestaliji, sve nedvosmisleniji, sve precizniji i sve konkretniji. Vidimo da postoji određena vrsta kako nervoze, tako i razočarenja upravo onih koji su očekivali da će admnistracija američkog predsjednika Donalda Trampa biti neka vrsta slamke spasa, kako bi se zadržale autoritarne pozicije, prije svega u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, a možda i šire - kaže Vuković.
Dodaje da, ni na nivou principa, ne postoji podrška američke administracije autoritarnim režimima Zapadnog Balkana, iako se tako nešto očekivalo.
- Očekivanje je bilo da će američki izolacionizam, protekcionizam, etnonacionalizam potencijalno biti karika koja je nedostajala kako bi se održale i očuvale autoritarne vlasti na Zapadnom Balkanu. Zapadni Balkan trenutno nije prioritet, nije u ključnom fokusu, ne koristi se kao moneta za potkusurivanje. Mogu se primijetiti politike kontinuiteta, koje frustriraju upravo one aktere koji su očekivali da će mnogo više dobiti od promjene vlasti u Vašingtonu - ocijenio je Vuković.
<h2>Odnos Vašingtona prema Podgorici</h2>
Govoreći o odnosu nove američke administracije prema Crnoj Gori, Vuković kaže da je riječ o politici kontinuiteta, karakterističnoj za tradicionalne republikanske partije, bez većih odstupanja, drugačijih očekivanja ili novih principa.
- Samim tim, može se reći da ohrabruje upravo to što ništa novo nije dovedeno u prvi plan, a što bi moglo biti remetilačko ili stvorilo okolnosti neizvjesnosti. Najveće iznenađenje je upravo za one koji su imali mnogo drugačija očekivanja od Trampove administracije. Da li to znači da se ta očekivanja dugoročno neće ispuniti, veoma je teško predvidjeti. Ali, s obzirom na to da se, u ovom trenutku, Zapadni Balkan ne tretira kao korisna meta za potkusurivanje u transaltantskom odnosu, Zapadni Balkan se i dalje može oslanjati na podršku kako Brisela, tako i Vašingtona, koji su međusobno kompatibilni i konzistentni - smatra Vuković.
<h2>Crna Gora, susjedi, šanse i želje</h2>
Heterogena vlast u Crnoj Gori narušila je odnose sa susjedima – Hrvatskom, BiH, Kosovom, iako se, deklarativno, vodi dobrosusjedskom vanjskom politikom. Vuković objašnjava da to ne može voditi u eru stabilnosti i pouzdanosti.
- Crna Gora postaje slaba karika na Zapadnom Balkanu i nepouzdan partner. Treba postaviti stvari na svoje mjesto. Crna Gora i Hrvatska nijesu samo komšijske zemlje, koje su nekada bile u državnoj zajednici već su, prije svega, i vojni saveznici. Odraz je vlasti u Crnoj Gori to što odnosi sa Hrvastskom mogu biti narušeni do krajnjih granica. Jer, koristi im politički, to je ono čime mogu da hrane svoje glasačku bazu, opravdavaju nepopularne poteze. Skreće se tema sa egzistencijalnih, prioritetnih pitanja na ona koja nikada ne bi trebalo da budu otvorena. Tako se otvaraju teme koje ne zaslužuju pažnju, otvaraju motivi koji, zapravo, ne postoje. Riječ je o devijantnom, remetilačkom ponašanju koje krajnji cilj ima blokadu Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - istakao je Vuković.
Ne treba, kaže, zaboraviti da Crna Gora ima istorijsku šansu, a da su evropski zvaničnici pokazali jasnu političku volju o pitanju proširenja kao geopolitičkom i geostrateškom, a prvenstveno, političkom.
- Nije riječ o tehničkom pitanju. Vlast u Podgorici i dalje želi tako da ga tretira, ne želi da prihvati geopolitičke, geostrateške, političke odgovornosti i principe koji se nameću u ovom trenutku. Maskirajući formu tehničkih pitanja, prikrivaju suštinu da se njima ne žuri u Evropsku uniju, na onaj način na koji to od njih očekuje Brisel - objašnajva Vuković.
Smatra da je važno da se u procesu evropskih integracija potenciraju pojedinačni primjeri i doprinosi država koje teže zapadnoj agendi, a ne da se govori o paketu - Zapadni Balkan.
- Mislim da trenutne vlasti u Podgorici nerijetko insistiraju na tom narativu, u kojem se Crna Gora gura u kolektivni paket Zapadnog Balkana i traži se neka konzistentnost, do koje se nikada neće doći, jer je previše otvorenih i nerazriješenih pitanja, previše tinjajućih konflikata sa kojima ne mora Crna Gora da se nosi. Crna Gora je samostalna, suverena država koja ima svoj geopolitički pravac i mora ga se držati, unutar tog konfuznog mozaika. Poruka za elite u Crnoj Gori, koje dolaze sa različitih strana, je da prestanu sa insistiranjem kolektivnog odnosa prema zapadnim, istočnim ili drugim integracijama. Treba da se postave samostalno i autonomno i kažu čemu teže - poručuje Vuković.
<h2>EU i protesti u Srbiji</h2>
Vjeruje da Evropska unija nije do kraja definisala stratešku poziciju u odnosu na višemjesečne studnetske proteste u Srbiji. Podsjeća da je tek nedavno stigla jasna poruka od komesarke za proširnje Marte Kos, koja je rekla da Evropska unija od vlasti u Srbiji očekuje isto što i studenti. Vuković ukazuje i na to da u okviru samih protesta u Srbiji postoji, kako kaže, zbunjujuća antievropska retorika.
- Ta retorka odbacuje simboliku Evropske unije i pravi otklon od Zapada od kojeg, istovremeno, traži podršku. Ostaje da se vidi da li će u okviru protesta evropske poruke imati primat u odnosu na one etnonacionalističke, čija se koreografija nerijetko može vidjeti. Teško je u Srbiji zauzeti decidan stav, jer populacija u velikoj mjeri mora proći kroz jednu vrstu detoksikacije od etnonacionalističkog narativa, narativa autoviktimizacije, koji dominiraju srpskim javnim mnjenjem makar trideset godina unazad - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTBzsqrFz5Ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Crna Gora postaje slaba karika na Zapadnom Balkanu i nepouzdan partner

Crna Gora ide u dobrom pravcu. Njeno članstvo u Evropskoj uniji će predstavljati stabilizujući faktor za cijeli region - ocijenio je premijer Jermenije Nikolo Pašinjan na sastanku sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.
Oni su, kako je saopšteno iz Vlade, razgovarali o ključnim političkim i ekonomskim pitanjima s posebnim naglaskom na reformske procese i evropsku perspektivu Jermenije.
Pašinjan je istakao posvećenost Jermenije evropskom putu i reformskim potrebama, uz izražen interes za crnogorskim iskustvima, a Ivanović ga je, kako dodaju u Vladi, upoznao sa ključnim koracima koje Crna Gora preduzima u procesu evropskih integracija, naglasivši da će naredni period donijeti značajne prekretnice, uključujući i održavanje Međuvladine konferencije sa Evropskom unijom, na kojoj se očekuje potvrda novih uspjeha naše zemlje.
Osim razgovora o bilateralnoj saradnji, Ivanović i Pašinjan razmijenili su mišljenja o globalnim dešavanjima i regionalnim izazovima.
- Ivanović je pohvalio jermenske napore i preduzete korake na evropskom putu i izrazio spremnost Crne Gore da podijeli svoja pregovaračka znanja i ekspertize - naveli su u Vladi.
Sagovornici su se saglasili da će ova posjeta dodatno produbiti partnerstvo i otvoriti nova područja za zajedničko djelovanje.

Pašinjan: Crna Gora ide u dobrom pravcu, njeno članstvo u EU će biti stabilizujući faktor za region

Peti put poskupilo je gorivo u Crnoj Gori od 31. decembra 2024. godine. Od danas nove cijene goriva koje je u Crnoj Gori skuplje nego u Hrvatskoj koja ima bolji standard. Podsjetimo, gorivo je poskupilo dva puta u januaru i ovo je drugo poskupljenje u februaru. Iz Udruženja naftnih kompanija imaju svoju percepciju :“Crna Gora u odnosu na sve zemlje Balkanskog poluostrva zauzima srednje mjesto“ i dozu optimizma po pitanju snižavanja cijena. - U duhu mogućih i potencijalnih dogovora između Rusije i Amerike oko smirivanja geopolitičkih tenzija na svjetskom nivou, što bi svakako i u dugoročnom nivou trebalo da donese i da dovede do snižavanja cijena u nekom dužem vremenskom periodu - kaže za TVCG Draško Striković iz Udruženja naftnih kompanija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250225100216_a8ddb1adcdc802dcafddcc3686b44c34040e13ac5540c5cfeafb2041299dce3b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250225100216_a8ddb1adcdc802dcafddcc3686b44c34040e13ac5540c5cfeafb2041299dce3b" data-rendition-name="original" width="800" height="440" loading="lazy" alt="cijene goriva"> </figure>  Dok se to ne desi, građani Crne Gore rezervoare pune po cijenama koje su znatno niže u odnosu na Srbiju i Albaniju i to od 10 do 30 centi, dok je gorivo kod nas skuplje nego u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji za 10 do 20 centi, a po cent u odnosu na Hrvatsku. - Crna Gora je između evropskih razvijenih zemalja jedna od država koja ima najniže cijene. Kada poredimo i ostale zemlje koje nisu članice Evropske unije, Crna Gora u odnosu na sve ove zemlje Balkanskog poluostrva negdje zauzima to srednje mjesto - navodi Striković. Pozicija Crne Gore je nešto drugačija kada se uporedi koliko građani mogu kupiti goriva za jednu prosječnu platu u regionu. Najviše eurodizela u odnosu na primanja mogu točiti građani Hrvatske, a najmanje Srbije, dok za prosječnu zaradu, koja kod nas prelazi hiljadu eura, može se kupiti 700 litara eurodizela. - U zemljama regiona, Crna Gora se pozicionira u tom gornjem dijelu bolje razvijenih zemalja, dok kada poredimo sa ostalim zemljama članicama Evropske unije, cijene goriva su značajnije veće i prelaze čak u nekim zemljama i preko dva eura, ali su svakako tamo i prosječne zarade daleko veće nego što su u Crnoj Gori - kaže Striković. Prema podacima Poreske uprave, oko 140.000 ili 75 odsto radnika u Crnoj Gori ima platu ispod prosječne od 1.000 eura, a svaki četvrti zaposleni radi za minimalac. Pa je jasno da velika većina građana uz rast ostalih cijena mjesečno sve teže podmiruje troškove za gorivo.

Gorivo u Crnoj Gori skuplje nego u Hrvatskoj

Predsjednik vlade Kosova Aljbin Kurti ocijenio je danas u Sarajevu da postoje ozbiljne prijetnje stabilnosti na zapadnom Balkanu zbog ekspanzionističkih planova Srbije, ali i zbog agresije Rusije na Ukrajinu jer se taj sukob može preliti i na jugoistok Evrope.
Kurti je prvi kosovski premijer koji boravi u posjetu BiH i tokom dana odvojeno se sastao s članovima Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem, predsjednikom vlade Federacije BiH Nerminom Nikšićem i čelnikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem.
Nakon toga održao je predavanje o stanju u regionu na poziv nevladine organizacije Krug 99, a tom je prilikom ocijenio da je evropski put jedini izbor za sve zemlje regiona, ali prepreka na tom putu je ekspanzionistički i hegemonistički mentalitet Srbije za koju je kazao da je produžena ruka Rusije na Balkanu.
- Ulažemo u vojske jer još imamo lidere na Balkanu koji teže podjelama i teritorijalnoj ekspanziji - rekao je kosovski premijer koji smatra da Beograd zapravo strahuje od daljeg cijepanja Srbije, pa to pokušava da zaustavi tutorstvom nad Republikom Srpskom i šireći ideju tzv. srpskog svijeta što je, kako kaže Kurti, zapravo projekat velike Srbije.
Kosovski premijer je rekao da njegova zemlja ne prihvata nikakve ucjene iz Beograda, pa tako ni one koje su vezane za uspostavljanje zajednice srpskih opština jer je to dio cjelokupnog paketa koji podrazumijeva ukupnu normalizaciju odnosa između dvije države, a Beograd to uporno odbija.
- Kosovo ima abnormalne odnose sa Srbijom jer Srbija nije normalna država - kazao je Kurti.
Iako poziva na oprez, posebno zbog oružanih provokacija na Kosovu koje karakteriše kao čin terorizma iza kojeg stoji Srbija, Kurti kaže da je ipak optimista jer vjeruje da nema raspoloženja u masama za sukobe kakvih je bilo ranije, te poziva sve da osude politike koje potiču nasilje i mržnju.
Dolazak premijera Kosova u Sarajevo osudili su političari iz reda bosanskih Srba, a Milorada Dodika posebno je naljutilo to što je Kurti bio i u Predsjedništvu BiH.
- To je za nas neprihvatljivo, pogotovo da se koriste institucije BiH, to je čista zloporaba i potpuno neprimjereno - izjavio je Dodik ranije tokom dana.
Član Predsjedništva BiH Bećirović poručio mu je da nikome neće dopustiti da pomisli da može da disciplinuje čelnike BiH i određivati im s kim, gdje i kad mogu razgovarati.
- To neka trajno zaborave - kazao je Bećirović.

Kurti u Sarajevu: Ekspanzionizam Srbije i Rusije je prijetnja Balkanu

Portal N1 provjerio je koliko se trenutno kreću cijene kirije i kvadrata u Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu, kao i koje su to atraktivne lokacije na kojima su nekretnine najskuplje.
<h2>Ljubljana</h2>
Prosječna cijena kvadratnog metra stana za iznajmljivanje u Ljubljani iznosi 18,94 eura, pokazuju podaci sa sajta nepremicnine.net.
Tako jednosobni stanovi u prosjeku koštaju između 600 i 800 eura, dvosobni između 800 i 1.200 eura, a cijene trosobnih stanova kreću se između 1.000 i 1.400 eura.
Kvadratni metar pri kupovini stana u glavnom gradu Slovenije iznosi 4.370 eura (srednja vrijednost za 54 m2), navodi Gurs (Geodetska uprava Slovenije).
Indikativne cijene za kupovinu stana u Ljubljani iznose za jednosobni od 180.000 do 220.000 eura, dvosobni od 200.000 do 300.000 eura i trosobni od 250.000 do 400.000 eura.
Atraktivne lokacije za kupovinu u Ljubljani su centar grada, Trnovo i Rožna dolina.
<h2>Sarajevo</h2>
Prema pisanju Forbes, u Sarajevu ne može da se pronađe jednosoban stan za iznajmljlivanje jeftiniji od 180 eura.
Prosječna cijena za iznajmljivanje dvosobnog stana iznosi 230 do 1.000 eura.
Cijene kirije u Istočnom Sarajevu su porasle, pa je tako teško naći stan jeftiniji od 200 eura.
Cijene kvadrata za kupovinu stana u Sarajevu variraju u zavisnosti od toga da li je riječ o novogradnji, ali je odlučujuća lokacija.
Prosječna cena po kvadratu u novogradnji iznosi 1.750 eura.
Forbes je pisao o tome kako je stan u novogradnji od 40 kvadrata prodat za 3.500 eura po kvadratu u centru grada, dok je u starogradnji cijena kvadrata 1.500 eura po krvadratu.
Atraktivne lokacije u Sarajevu su centar grada, zatim opštine Novi Grad i Novo Sarajevo.
<h2>Podgorica</h2>
Cijene nekretnina za iznajmljivanje u glavnom gradu Crne Gore kreću se od 270 do 400 eura zavisno od veličine i dijela grada.
Najtraženije nekretnine su Preko Morače, u Central Pointu, Master kvartu, Siti kvartu. Tu su cijene uglavnom od 350 do 400 eura.
Forbes navodi da su cijene kirije jednosobnih stanovima od 350 do 450 eura na manje atraktivnim lokacijama, a na više atraktivnim od 450 pa čak i do 700 eura.
Najam dvosobnih stanova se kreće se od 550 do 800 eura na manje atraktivnim lokacijama, a na boljim od 700 do 2.000 eura.
Cijene rentiranja trosobnih stanova idu i do 3.500 eura.
Forbes navodi da je prema riječima predsjednika Udruženja agencija za nekretnine prosječna cijena kvadrata, po Monstatovoj statistici, iznosi 1.800 eura.
Kako prenose, prosječna cijena kvadrata ne odgovara realnom stanju na primorju jer u tom dijelu Crne Gore, osim u Ulcinju, nema jeftinijeg kvadrata od 2.000 eura.
Mnogo su traženiji veći stanovi na boljim lokacijama kao što su Gorica C, Preko Morače gdje je kvadrat generalno skuplji.
<h2>Zagreb </h2>
Forbes navodi da je prosječna cijena kvadrata u glavnom gradu Hrvatske 3.310 eura.
Kada je riječ o iznajmljivanju, stanovi od 50 kvadrata kreću se od 500 do 1.000 eura u zavisnosti od lokacije.
Stanovi u Gornjoj Dubravi, Pešcanici, Trešnjevki, Črnomercu kreću se od 500 do 750 eura, u Novom Zagrebu od 500 do 800 eura, dok se cijena mjesečne krije od 600 pa do 1.000 eura plaća na lokacijama kao što su Maksimir, Trešnjevka, Trnje, Gornji grad, Donji grad.
<h2>Beograd</h2>
Prema podacima agencije "4zida" prosječno oglašena cijena garsonjere u Beogradu iznosi oko 300 eura, za jednosoban stan je u prosjeku potrebno izdvojiti 390 eura, jednoiposoban 470 eura, a za stanove većih struktura cijene se kreću od 680 do više od 1.500 eura.
U Beogradu rijetko ne može da se kupi stan ispod cijene od 2.000 eura po kvadratu, a cijene idu do 10.000 eura. Prosječna cijena kvadrata stana koji se oglašava na portalu "4zida" trenutno iznosi 2.640 eura.
Cijene kvadrata najviše su skočile u Mirijevu i Jakovu u odnosu na prosječnu cijenu.
U Starom gradu prosječna cijena stanova je između 4.000 i 5.000 eura, u Mirijevu je kvadrat bio oko 1.800 eura, a sad je 2.500 eura.
Prosječna cijena u novogradnji je oko 3.000 eura po kvadratu, dok je prosječna starogradnja 2.300 do 2.400 eura.
U starogradnji najskuplji su mali stanovi (oko 35 kvadrata), jer ih ima malo u ponudi, a nalaze se u samom centru Beograda, pa kvadrat košta od 3.500 do 5.000 eura.
Atraktivne lokacije su Savski venac, Vračar, Novi Beograd, Stari grad.

Cijene stanova u Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Sarajevu i Ljubljani: Evo gdje su najskuplji kirija i kvadrat

Evropska unjija (EU) je sada zainteresovanija za proširenje, ali je istinska demokratizacija regiona pri dnu liste briselskih prioriteta, ocijenio je spoljnopolitički komentator iz Beograda Boško Jakšić.
Jakšić je u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M analizirao poruke predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen tokom posjete zemljama regiona. Jakšić je istakao da otvoreno pismo lidera srpske opozicije Dragana Đilasa u kom pita Fon der Lajen ''da li je stid kada izgovara hvalospjeve Vučićevoj Srbiji'', nije prvo koje ukazuje na probleme u toj zemlji.
- Nije to prvi put da evropski zvaničnici čuju ovakve kritike zbog popuštanja Vučićevoj autoritarnosti. Zaključio bih da je Evropska unjia sada zainteresovanija za proširenje, ali da je istinska demokratizacija regiona pri dnu liste briselskih prioriteta - kazao je Jakšić.
Jakšić je istakao da globalni tokovi idu u prilog desničarskoj politici, a cijenu te politike plaćaju građani čija podrška EU sve više blijedi.
- Globalni tokovi idu u prilog našim regionalnim autokratama, rusofilima, desničarima, kleronacionalistima i čitavoj toj formaciji koja diže glavu. Cijenu plaćaju ljudi i onda nije neočekivano da u takvom ambijentu podrška Evropskoj Uniji počinje da kopni, jer ljudi hoće da osjete neke direktne benefite približavanja članstvu u EU. Šta drugo u krajnjoj liniji znači izjava Fon der Lajen u Prištini da veliki uspjeh u proširenju nisu samo politički sporazumi i zajedničke vrijednosti, već i ekonomski prosperitet. To je poprilično jasan nagovještaj kalkulantskog pristupa u kome Unija namjerava da ostvari sopstvene, prije svega ekonomske interese u finansijskom suprostavljanju Kini i blokadi političkih ambicija Rusije. Zato se &nbsp;insistira na usklađivanju spoljnih i bezbjednosnih politika, a ne na jačanje vrijednosti liberalne demokratije koja je u krajnjoj liniji sve više ugrožena i unutar Unije - objašnjava Jakšić.
Jakšić se osvrnuo i na konstataciju da se kao glavni kritičari politike Brisela prema državama Zapadnog Balkana posljednjih godina pojavljuju ljudi koji su tri decenije najveći zagovornici evropeizacije regiona, a da su glavni partneri Brisela i Vašingtona oni za koje se provjereno zna da su se ideološki, politički, vrijednosno, s teškom mukom prekopčali na prozapadni narativ, kojima je parče Sibora draže od cijele EU i SAD.
- Kada je Angela Merkel napustila svoj položaj kancelarke, iskreno sam se ponadao da će to biti kraj politike stabilokratije. Insistiranje samo na stabilnosti i bezbjednosti i ignorisanje svih drugih vrijednosti demokratije. Međutim, sada stičem utisak da se ponovo javlja politika stabilokratije, da je to najvažnije i to opredjeljuje izbor partnera. Dakle, najvažnije je da vi garantujete da neće doći do konflikta u regionu, da ćete u krajnjoj liniji biti poslušni u ispunjavanju očekivanja koja dolaze iz Brisela, a sve drugo nije važno. Zbog toga imate pohvale Ursule von der Lajen određenim političarima sa Zapadnog Balkana koji su ili otvoreno proruski ili prikriveno proruski, ali u svakom slučaju njihovo iskreno mišljenje nije na strani Zapada - rekao je on.
Jakšić tvrdi da od dolaska Aleksandra Vučića na vlast u Srbiji traje prikazivanje zapadne politike kao „promašenog projekta“, što je ujedno stav Rusije.
- Pogledajte Srbiju, od dolaska Vučića na vlast traje apsolutno gađenje Zapada, NATO-a, EU kao promašenog projekta što je ponavljanje ruskih stavova. S druge strane imate istog tog predsjednika koji u posljednje vrijeme vrlo srdačno razgovara sa predsjednikom Francuske, kancelarom Njemačke, premijerima Poljske i Hrvatske. To je dio politike balansiranja ka svijetu koja treba da ima unutrašnje efekte, da ljudima pokaže kako imaju moćnog lidera koji je priznat u svijetu - istakao je Jakšić.
Jakšić je komentarisao izbor Tonina Picule za izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, navodeći da to što je Hrvat najviše iritira zvaničnike Srbije.
- Naravno da je taj deo biografije gospodina Picule ono što najviše iritira političara u Beogradu. I mi imamo izjavu Vučića koja jasno kaže: gospodin Picula će morati mnogo ljepše da govori o Srbiji, sa više poštovanja da govori o Srbiji da bi se kvalitikovo da dođe do mene. Prema tome on je jasno dao do znanja da će itekako otežavati posao izvjestiocu EP za Srbiju. Mnogo vremena će morati da prođe da se Vučić odluči da ga primi - rekao je Jakšić.
On smatra da će Ursula fon der Lajen i u drugom mandatu ćutati na otvoreno miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore.
- Ursula Fon der Lajen će nastaviti da ćuti na miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore. Jasno je da ona vodi kalkulantsku politiku, ona bi to vjerovatno nazvala pragmatičnom politikom. Fon der Lajen je svjesna da bi se time zamjerila predsjedniku Vučiću, a izgleda da je predsjednik Vučić jedan od najdražih u ovom trenutku i onda to ne treba očekivati - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Fon der Lajen će nastaviti da ćuti na miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore

Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije izvršne vlasti u regionu objavljuju najosnovnije informacije o radu, međutim javnost je uglavnom uskraćena za pristup ključnim informacijama - zaključeno je na trećem panelu regionalne konferencije „Proces kreiranja javnih politika: učešće, transparentnost, odgovornost“ koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Govoreći o transparentnosti institucija u Srbiji, predstavnica Partneri Srbija, Kristina Obrenović, navela je da istraživanja, izvještaji međunarodnih organizacija i stvarnost građana pokazuju da su institucije sve zatvorenije.
- Ove godine se u Srbiji obilježava 20 godina primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a čini nam se da ne možemo da istaknemo te šampione otvorenosti. Godinama unazad imamo listu pitanja na koja nemamo odgovore, a koja svakog dana postaje sve veća. Iako Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije objavljuju najosnovnije informacije, ipak izostaje pristup ključnim informacijama - rekla je Obrenović.
Ona je kazala da se u Srbiji sprovode javne rasprave, ali da, kako je ocijenila, imaju jako mali efekat.
- Izostaje momenat koji je mnogo važniji, a to su rane javne konsultacije. U fazi kada imamo nacrt zakona i javnu raspravu, to je već oblikovan zakon, oblikovan predlog. Tu javna rasprava može da doprinese samo nekim tehničkim izmjenama ili ako se javnost baš jako usprotivi nekom rješenju, moguće je da se nešto izmijeni. Zanemarivane ranih javnih konsultacija znači da zainteresovana javnost gubi priliku da utiče na strukturu, sadržaj i kvalitet zakona - istakla je Obrenović.
Ona je problematizovala lex specialis zakone koji se donose bez učešća javnosti, ukazujući da je donošenje tih zakona rasterećeno obaveznih aktivnosti koje prethode usvajanju regularnih zakona.
Ni u Bosni i Hercegovini se nije desio veći, vidljiviji napredak u pogledu transparentnosti rada institucija, ocijenila je predstavnica U.G. Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Amina Izmirlić Ćatović.
- Dio institucija, jako mali broj, uspio je da prepozna značaj otvorenosti i transparentnosti i unaprijedi rezultate, ali nikakva promjena na širem nivou se nije desila. I dalje imamo brojne institucije koje stagniraju, uz neke minimalne napretke ili je sve ostalo na niskom nivou otvorenosti - kazala je Izmirlić Ćatović.
Ona je pojasnila da institucije na državnom nivou odlikuje veća transparentnost, koja najčešće, kako je navela, zavisi od rukovodioca tih institucija.
- Institucije su otvorenije ako se krećemo ka višim organizacionim nivoima vlasti, ali neujednačenosti postoji unutar samih tih grupa institucija i možemo zaključiti da otvorenost zavisi samo od dobre volje osobe koja je na njihovomčelu. Ujedno, institucije na državnom nivou postigle su malo bolji napredak u odnosu na institucije sa entitetskog nivoa, pri čemu mislim na oba entiteta - rekla je Izmirlić Ćatović.
Kod određenih državnih institucija, navela je Izmirlić Ćatović, izostaju osnovne organizacione informacije, prepoznajući da bi se segmet budžetske transparentnosti i javnih nabavki mogao značajno unaprijediti.
Komentarišući proces javnih rasprava u Bosni i Hercegovini, Izmirlić Ćatović je kazala da, ukoliko je riječ o zakonima koji su političke prirode i za koje je već unaprijed odlučeno da će se usvojiti, navodeći kao primjer Zakon o agentima stranog uticaja u Republici Srpskoj, javne rasprave se samo formalno sprovode.
- U suštini, javne rasprave ne predstavljaju nikakvo sredstvo da se utiče na izmjenu zakona koji se obično usvajaju po hitnom postupku - ocijenila je Izmirlić Ćatović.
Prestavnica fondacije Metamorforzis iz Sjeverne Makedonije, Mila Josifovska Danilovska, navela je da je, u odnosu početak realizacije Regionalnog indeksa otvorenosti, zabilježen progres u stepenu transparentnosti izvršne i zakonodavne vlasti.
- Kada smo im prvi put ukazali na to koji su njihovi nedostaci u oblasti dobrog vladanja, usvojili su jedan strateški pristup rješavanja svih ovih problema. Naravno, nisu dospjeli neki najsjajniji nivo, ali na početku je Vlada obavezala sve institucije da objavljuju set od 21. informacije o njihovom radu. Zatim su uveli jednu alatku odgovornosti nosilaca javnih funkcija, gdje je za svakog funkcionera moguće vidjeti na koji način je potrošio novac. Ovo je funkcinisalo sve do 2021. godine - pojasnila je Josifovska Danilovska.
Komentarišući ostvarene rezultate ministarstava u Sjevernoj Makedoniji koji su bolji u odnosu na rezultate resora iz regiona, Josifovska Danilovska istakla je Strategiju transparentnosti kao djelimični razlog tog uspjeha, koja je, kako je objasnila, kreirana u konsultativnom procesu sa civilnim društvom i insituacijama.
- Ova Strategija se uglavnom temelji na principima Regionalnog indeksa otvorenosti, zato što je Metamorforzis to i finansijski i ekspertski podržao. Institucije su prepoznale vrijednost Indeksa. Cilj Strategije je unaprjeđenje ka aktivnoj transparentnosti, fiskalne transparnentnosti, pristupa informacija, digitalnih sposobnosti institucija kako bi se mogli neki procesi i automatizovati - objasnila je ona.

U regionu izostaju ključne informacije o radu vlada

Granična policija iz Herceg Novoog je juče na graničnom prelazu Debeli Brijeg prilikom ulaska u Crnu Goru, a nakon kontrole sa kolegama iz Fronteksa, lišila slobode ruskog državljanina N.O. (25) koji je upravljao vozilom BMW X3.
- On je prilikom kontrole dao na uvid međunarodnu vozačku dozvolu na kojoj su pregledom zapažena izvjesna odstupanja i nepravilnosti u pogledu izrade kao i ostale karakteristike koje upućuju na sumnju o reprodukciji dokumenta – navodi se u saopštenju Uprave policije.
Policija sumnja da je N.O. vozačku dozvolu kupio u Dubaiju za 300 američkih dolara.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom N.O. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave – zaključuje se u saopštenju.

Lišen slobode ruski državljanin na Debelom Brijegu

Odnosi Crne Gore i Grčke imaju veliki potencijal za dalji razvoj. Prijateljstvo dva naroda je čvrst temelj za buduću saradnju na bilateralnom i evropskom nivou - ocijenjeno je na sastaku predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sa grčkim kolegom Nikitasom Kaklamanisom.
Mandić je tom prilikom, kako je saopšteno iz Skupštine, naglasio tradicionalnu bliskost naroda i važnost unapređenja parlamentarne i sveukupne saradnje između Crne Gore i Grčke.
- Tom prilikom, istakao je i simboličku vezu između političkih stranaka dvije zemlje, podsjetivši da je Nova srpska demokratija, čiji je on predsjednik, inspiraciju za svoje ime pronašla upravo u nazivu stranke čiji je gospodin Kaklamanis član - Novoj demokratiji - naveli su u Skupštini.
Oni su razgovarali i o evropskoj budućnosti Crne Gore, a predsjednik Mandić je informisao sagovornika da je Crna Gora krajem 2024. godine zatvorila tri pregovaračka poglavlja, te da je plan da do kraja 2026. budu zatvorena sva poglavlja, a da 2028. Crna Gora postane prva naredna članica Evropske unije.
- Poseban akcenat dat je na značajnu podršku koju Grčka kao zemlja članica EU može pružiti Crnoj Gori u ovom procesu - naglasili su u Skupštini.
Predsjednik Kaklamanis je u tom kontekstu istakao da je predsjednik Mandić u njemu stekao iskrenog prijatelja i da će Skupština Crne Gore u grčkom parlamentu imati sebi najbliže, te da će uvijek dati svoj maksimum kada je u pitanju podrška Crnoj Gori na njenom putu ka punopravnom članstvu u EU.
Mandić ga je, kako su zaključili u Skupštini, pozvao da bude njegov gost i posjeti Crnu Goru, što je Kaklamanis sa zadovoljstvom prihvatio, dodavši da će se vrlo brzo vidjeti u Podgorici.

Mandić sa predsjednikom grčkog parlamenta: Krasi nas iskreno prijateljstvo

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastaće se danas sa zamjenikom šefa američke diplomatije Kristoferom Landauom, sa kojim će razgovarati o predstojećem NATO samitu u Hagu i predviđenom povećanju izdvajanja za odbranu.
Landau je zamjenik državnom sekretaru Marku Rubiu i predvodi američku delegaciju na Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Dejtonu.
Milatović će, kako je najavljeno iz njegovog kabineta, do ponedjeljka boraviti u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
- Već danas ima važan sastanak sa zamjenikom šefa američke diplomatije Kristoferom Landauom - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je to prvi zvaničan susret između Crne Gore i visokog zvaničnika u administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Uzimajući u obzir strateški značaj SAD-a kao ključnog vanjskopolitičkog partnera Crne Gore, teme sastanka biće predstojeći NATO samit u Hagu i predviđeno povećanje izdvajanja za odbranu, kao i strateško partnerstvo sa SAD - kaže se u saopštenju.

Milatović danas sa Rubiovim zamjenikom

Poljska je objavila da je njeno vojno vazduhoplovstvo sinoć presrelo ruski lovac.
Poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš izjavio je danas da je u pitanju bio avion SU-24 koji je "izvodio opasne manevre".&nbsp;
Dodao je da je naređenje za presrijetanje stiglo od Zajedničke operativne komande NATO-a u Evropi.
- Poljski borbeni avioni locirali su ruski avion, presreli ga i efikasno ga odvratili od daljih akcija - rekao je Kosiniak-Kamiš.

Poljaci presreli ruski vojni avion: Izvodio je opasne manevre

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: region