Prema novom izvještaju Global Peace Index 2025 (GPI), globalni nivo mira se pogoršao u odnosu na prethodne godine. Naš region označen je kao bezbjedan, a Crna Gora zauzima 34. poziciju među 163 nezavisne države i teritorije
Ovaj izvještaj predstavlja najsveobuhvatniju analizu zasnovanu na podacima do sada o trendovima u miru, njegovoj ekonomskoj vrijednosti i tome kako razvijati mirna društva. Koristi 23 kvalitativna i kvantitativna indikatora za mjerenje stanja mira u tri domena: nivo društvene bezbjednosti i sigurnosti, obim tekućih domaćih i međunarodnih sukoba i stepen militarizacije.
Izvještaj otkriva da se globalni nivo mira lagano pogoršalo u odnosu na prethodne godine, i da su mnogi vodeći faktori koji prethode velikim sukobima viši nego što su bili od kraja Drugog svjetskog rata.
- Sve više zemalja povećava nivo militarizacije u kontekstu rastućih geopolitičkih tenzija, sve većih sukoba, raspada tradicionalnih saveza i rastuće ekonomske nesigurnosti. Trenutno postoji 59 aktivnih sukoba među državama, najviše od kraja Drugog svjetskog rata i tri više nego prethodne godine. Prošle godine, 17 zemalja je zabilježilo preko 1.000 smrtnih slučajeva u sukobima - navodi se.
Island ostaje najmirnija zemlja na svijetu, a tu poziciju drži od 2008. godine, s niskom stopom kriminala, slabom militarizacijom i visokom društvenom kohezivnošću.
Iza Islanda, u top 10 su: Irska, Novi Zeland, Austrija, Švajcarska, Singapur, Portugal, Danska, Slovenija i Finska.
S druge strane, na dnu liste, kao najmanje sigurne, nalaze se Rusija, Ukrajina, Sudan, Demokratska Republika Kongo i Jemen, zemlje obilježene ratovima i stalnom nestabilnošću.
Što se našeg regiona tiče, Srbija je jedina „žuta" i dijeli 64. mjesto sa Zambijom. Žuta zapravo označava neku „srednju" poziciju između zelene kojom su obojene zemlje s visokim indeksom mira, i crvene koja govori o rizičnim zemljama.
Slovenija se nalazi na visokom 9. mjestu, Hrvatska je na 19, Crna Gora na 34, Bosna i Hercegovina na 59 i Sjeverna Makedonija na 51. mjestu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Globalna mapa mira: Crna Gora na 34. mjestu, Hrvatska najbolje rangirana u regionu

Crna Gora, iako mala, vodi politiku saradnje, a ne konkurentnosti - poručila je direktorica NTO Crne Gore Ana Tripković Marković koja je moderirala drugi, završni, panel foruma „Bridging Destinations: Montenegro 2025“ posvećen partnerstvima kao motoru globalnog rasta.
Direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić naglasio je da je avio-saobraćaj najvažniji most između zemalja i najavio nove linije: Madrid, Barselonu i dolazak British Airways-a. „Uz nove rute širi se sezona i otvaraju velika tržišta“, rekao je Tolić.
Predstavnik Air Montenegro Radisav Milošević istakao je da je 2025. uspješna godina: preko 470.000 putnika, očekivan prelazak 500.000, stabilan finansijski rezultat i planirano povećanje destinacija i rotacija u narednoj sezoni.
Generalni direktor Turkish Airlines-a u Crnoj Gori Mutalip Ilhan naglasio je rast interesovanja za Crnu Goru, posebno iz Kine:
- Crnu Goru ne treba predstavljati samo kao ljetnju destinaciju. Imate UNESCO nasljeđe, imate sadržaje - sada treba produžiti sezonu i promijeniti percepciju - naveo je on.
Direktorica TN Slovenska plaža Vesna Vujović poručila je da nove avio-linije otvaraju tržišta i za hotelski sektor, ali da je za produženje sezone neophodno razvijati sadržaje, ne samo povezanost.
Generalni direktor Adriatic Marinas David Margason istakao je potrebu za jačom komunikacijom između Vlade i privatnog sektora.
- Turizam se promijenio - sve je više rezidenata i dugoročnih boravaka. Moramo zajedno planirati kako bismo odgovorili novim trendovima - rekao je on.

Ključ uspjeha regiona je saradnja i jača povezanost

&nbsp;Pristup jedinstvenom tržištu Evropske unije (EU) mijenja život građana Zapadnog Balkana i jača perspektivu cijele Evrope, kazao je premijer Milojko Spajić nakon samita lidera regiona u Tirani.
On je rekao da je vrijeme da Zapadni Balkan “ugrabi svoju ulaznicu za evropsku budućnost”.
- Pristup jedinstvenom tržištu EU mijenja život građana ovog regiona i jača njegovu, ali i stabilnost i perspektivu cijele Evrope. Na Samitu u Tirani istakli smo da Crna Gora s ponosom predvodi proces proširenja Unije, na koji se čeka više od deceniju - napisao je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).&nbsp;
Kako je istakao, brže granice, Roming kao kod kuće, jednostavnija i jeftinija plaćanja za građane i biznis, veća digitalna dostupnost, benefiti su integracije i prilika za sve.
- Sa partnerima iz regiona i EU uspostavljamo nove instrumente povezanosti poput AI fabrika i Autoputa jedinstvenog tržišta, koji će našim kompanijama otvoriti evropske lance vrijednosti i privući investicije. Zajednički cilj - brži put ka punopravnom članstvu u EU - rekao je Spajić.

Spajić: Pristup jedinstvenom tržištu EU mijenja život građana regiona

Nacionalizam i zloupotreba vjere za političke ciljeve razaraju demokratske temelje regiona i udaljavaju ga od evropskih vrijednosti, a odgovori nijesu tako jednostavni kako to populisti pokušavaju predstaviti, poručeno prilikom zvaničnog otvaranja regionalnog plenuma „Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu“.&nbsp;
Regionalni plenum zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, ocijenio je da su teme ovogodišnjeg regionalnog plenuma - nacionalizam i klerikalizam - neka od ključnih pitanja vezanih za mir i stabilnost Zapadnog Balkana, perspektive pristupanja država regiona Evropskoj uniji (EU), ali da su relevantne za čitavu Evropu.&nbsp;
Istakao je da je nacionalizam suprotan patriotizmu i da nosi netoleranciju, podjele i negiranje „drugih“, &nbsp;kako na međunarodnom nivou, unutar EU i pojedinačnih društava.
- Nacionalizam jasno stoji na putu razvoja regiona, a zloupotreba vjere za političke svrhe nikada nije dovodila do mira - poručio je Felten, uz opasku da to vodi sužavanju prostora za građane jer država postaje plijen nekih nacionalnih ili vjerskih grupa.&nbsp;
Antifašistički, građanski i multietnički elementi, po njegovom mišljenju, najbolje su karakteristike crnogorskog nacionalnog identiteta.
- Društvena kohezija ove države zavisi od podržavanja i aktivnog branjenja tih karakteristika - naveo je on.
Posebno se osvrnuo na manipulaciju sa evropskim vrijednostima od protivnika EU integracija.
- Pogrešno predstavljanje vrijednosti EU postalo je oružje onih koji ne žele članstvo u EU - kazao je Felten, navodeći da je rezultat te propagande i manja podrška EU posljednjih mjeseci u Crnoj Gori. Istakao je da one koji demonizuju evropske vrijednosti treba pitati šta je pogrešno sa njima i zašto su protiv njih.
Zlokobni narativi su, cijeni on, često bazirani na klerikalizmu i nacionalizmu. Dodao je da civilno društvo mora biti glavni otpor protiv takvih zlokobnih pristupa.
Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, istakla je da naslov ovogodišnjeg plenuma nije samo dijagnoza stanja demokratije u regionu, već i poziv na djelovanje.
- Te pukotine nijesu apstraktne, one su u institucijama koje gube povjerenje građana, u obrazovanju koje se povlači pred mitovima, i u društvima u kojima strah i vjera u autoritet sve češće zamjenjuju kritičko mišljenje i slobodu. Demokratija na Balkanu ne puca zbog slabih zakona, već zbog slabih vrijednosti, i vrijeme je da ih ponovo učinimo snažnim - poručila je Uljarević.
Ilustrovala je to i kroz jedan primjer iz Crne Gore.
- Te pukotine su stvarne. To pokazuje i činjenica da naši organi reda i zakona, od avgusta, navodno ne mogu da pronađu bronzani spomenik ratnom zločincu visok dva metra. Javno ih ismijava najradikalniji dio SPC-a, koja danas drži ključne poluge moći u nominalno sekularnoj državi i sve to u interesu autokrate iz susjedne države, koji tako demonstrira koliko lako može da utiče na Crnu Goru - navela je Uljarević.
U osvrtu na Crnu Goru, istakla je i da se liderska pozicije ne može mjeriti samo kroz tehničke kriterijuma već inkorporiranjem evropskih vrijednosti koje društvo istinski živi.
Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Sead Turčalo, mišljenja je da je region izložen „opasnosti jednostavnosti“ zbog nacionalista i populista koji nude suviše jednostavne odgovore na vrlo složena pitanja.
- Ti jednostavni odgovori kreiraju pukotine u demokratiji, jer eliminišu sve što smatraju da je suvišno, a suvišan je i pluralizam mišljenja - naveo je Turčalo.
On je istakao da jednostavnost vode ka isključivosti, podsjećajući da su upravo ideologije isključivosti na ovom prostoru kreirali ratove i ratne zločine.&nbsp;
- Naš zadatak ne bi bio da popunimo te pukotine demokratije, nego da pogledamo kroz te pukotine, vidimo svjetlost, uspostavimo dijalog i kroz dijalog njegujemo plutralizam i pokušamo da dođemo do rješenja - rekao je Turčalo.
Kako je kazao, oni koji žele jednostavnost ne mogu odgovoriti na pluralizam i dijalog i „zato ne treba te pukotine zatvarati, već ih popunjavati dijalogom“.
&nbsp;Izvršni direktor ADD-a, Balša Božović, osvrnuo se na situaciju u Srbiji i tragediju u Novom Sadu.
- Anketna komisija koju su napravili profesori sa beogradskog i novosadskog univerziteta, pregledala je preko 500,000 dokumenata, istražila i utvrdila da je Vučić lično odgovoran za tu tragediju - rekao je Božović.
On je podsjetio da je iza Srbije teška decenija, 13 godina, vlasti aktuelnog režima Aleksandra Vučića.
- To može da se sublimira u Izvještaju Evropske komisije koji je skoro stigao - prekinute su evropske integracije, potpuno su zaustavljene. Srbija se pominje kao tačka destabilnosti, kao ruski partner na Zapadnom Balkanu i kao neko ko ide nasuprot vanjske i bezbjednosne politike EU - kazao je Božović.
Kako je naveo, za regionom je i nekoliko loših decenija sa sumornim bilansom velikosrpske politike i naporima nekih aktera da i danas pokušaju uspostaviti „Srpski svet“ kao evropeizaciji regiona.
Božović je, citirajući novinara Tomu Markovića, rekao da je „Ćacilend velika Srbija u malom“.
- Sve što je taj koncept trebalo da predstavlja 90-ih i što je danas, to je tamo. Tamo su pripadnici JSO-a, koji su pravili ratne zločine, ubili premijera Srbije Zorana Đinđića 2003. godine, tamo je šef zemunskog klana, koji je poznatiji kao škaljarski klan u Crnoj Gori. U Ćacilendu su optuženi za ratne zločine, silovatelji, kriminalci, batinaši - rekao je Božović.
To je, kaže, vrijednost koju Vučić baštini ispred svoje kancelarije pokušavajući da se suprostavi građanima i da region zarobi u antievropskom narativu.
- To je alternativa ako ne želite EU, taj ćacilend. Zato je suštinski važno da Crna Gora uđe u EU, jer će to pomoći unutrašnjim snagama u Srbiji da se izbore za demokratizaciju države - rekao je Božović.&nbsp;
Direktor kancelarije FES za Crnu Goru, Srbiju i Kancelarije za Sjevernu Makedoniju, Peter Hurelbrink, rekao je da je regionalni plenum tokom godina postao važna prilika za razmjenu mišljenja o najznačajnijim pitanjima sa kojima se suočavaju društva na Zapadnom Balkanu.
On je zahvalio partnerima – CGO-u, ADD-u i sarajevskom FPN-u na organizaciji plenuma.
- Nadam se da ćemo pružiti što više novih uvida, saradnje i rezultata - poručio je Hurelbrink.

Nacionalizam i zloupotreba vjere stoje na putu razvoja regiona

Medijski trendovi su isti gotovo svugdje u regionu i uglavnom ukazuju na veliki pritisak kojima su izloženi mediji - a posebno nezavisni - poručio je direktor Mreže za profesionalizaciju medija jugoistočne Evrope (SEENPM) Tihomir Loza na Međunarodnoj konferenciji „Naši mediji“ koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Ovaj dvodnevni događaj, u organizaciji sarajevskog Media centra i SEENPM-a, okupio je više od 70 medijskih profesionalaca i predstavnika organizacija civilnog društva posvećenih medijskim slobodama - koji su govorili o slobodi izražavanja, budućnosti novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, etičkim dilemama o korišćenju društvenih mreža i novih tehnologija, te poboljšanju saradnje između novinara, aktivista i građana. Pred nama je, kako je ukazao Loza, neizvjesna budućnost. - I zbog toga je još važnije da se organizacije civilnog društva povežu. Zato nam je drago da smo uspjeli ovaj događaj učiniti regionalnim, a do određene mjere i međunarodnim - dodao je on. I izvršna direktorica Fondacije Media centar Sarajevo Maida Muminović ukazala je da je svijet 2023. godine, kada su njihove partnerske organizacije kreirale projekat „Naši mediji“, bio drugačiji nego sada - kada nevladine organizacije koje se bave zaštitom slobode izražavanja i nezavisni mediji prolaze kroz period sve jačih pritisaka i neizvjesnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251012231048_28b6757051a916d10a5a69862cc982830fd54bd37d67faf55e615090a9b6125c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251012231048_28b6757051a916d10a5a69862cc982830fd54bd37d67faf55e615090a9b6125c" data-rendition-name="original" width="2408" height="1806" loading="lazy" alt="Muminović i Loza"> <figcaption>Muminović i Loza(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Na konferenciji smo se odlučili fokusirati na globalna pitanja koja imaju uticaj na našu regiju, kao i goruća pitanja na Zapadnom Balkanu, te na globalna dešavanja koja izazivaju strah u pogledu onoga što nam dolazi u oblasti ljudskih prava širom svijeta - rekla je Muminović. <h2>Niska primanja, žene teže dolaze do liderskih pozicija</h2> Tokom konferencije su predstavljeni i rezultati regionalnog istraživanja o budućnosti medija i uticaju profesionalnog novinarstva na demokratizaciju društva, a koji su pokazali da su novinari i novinarke u regiji i dalje izloženi pritiscima i prijetnjama, imaju niska primanja, te da žene zaposlene u medijima teško dolaze do liderskih pozicija. Zainteresovanost mladih ljudi za studiranje na komunikološkim smjerovima je, kako je ukazano, sve manja, a sa druge strane, broj medija raste iz godine u godinu. Pored društvenih i ekonomskih izazova s kojima se novinari i novinarke trenutno bore, ne samo u regiji, nego i širom svijeta, &nbsp;cenzure i pristrasnog izvještavanja o genocidu Gazi, zatvaranju pojedinih medijskih kuća i smanjivanju fondova za nezavisne medije, na konferenciji je istaknut i uticaj novih tehnologija. Dugogodišnja saradnica SEENPM-a i medijska stručnjakinja iz Beograda Snježana Milivojević je tako ocijenila da su nove tehnologije najveći izazov za medije, novinarstvo i javni interes u informacionom ekosistemu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251012231048_d36a0d81a26092b61b3ac459c201c480b182cffe504123df61ac74e794a7065b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251012231048_d36a0d81a26092b61b3ac459c201c480b182cffe504123df61ac74e794a7065b" data-rendition-name="original" width="2009" height="1507" loading="lazy" alt="Snježana Milivojević"> <figcaption>Snježana Milivojević(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Volim reći da, kao što nas kritički teoretičari uvijek podsjećaju: tehnologija ne mijenja svijet kada se prvi put pojavi, već kada je svi počnu koristiti. Navikli smo se na nju i ona je dio našeg svakodnevnog života - ukazala je Milivojević. Konferencija „Naši mediji“ je nastavak istoimenog regionalnog projekta koji se sprovodi od 2023. i u sklopu kojeg je sprovedeno istraživanje o budućnosti medija i novinarskim trendovima, a otvorena su i druga važna pitanja kao što su održivost nezavisnih medija, pritisci na slobodu izražavanja i lokalni medijski aktivizam građana i građanki na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Projekat „Naši mediji“ finansira Evropska unija, dok je konferenciju dodatno podržao Open Society Foundations Western Balkans (Fondacije za otvoreno društvo Zapadnog Balkana).

Anja Ivanović

Isti trendovi u regionu: Nezavisni mediji izloženi snažnim pritiscima i neizvjesnoj budućnosti

Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojem su snage vojske i policije bosanskih Srba ubile više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada zaštićene enklave pod zaštitom UN, i u regiionu su upriličene manifestacije s porukama solidarnosti, ali i zabilježene izjave koje svjedoče o dubokim političkim podjelama i negiranju pravno utvrđenih činjenica. <h2>Hrvatska: zvanična počast i političke nijanse</h2> Hrvatski sabor je u petak, 11. jula, minutom ćutanja odao počast žrtvama genocida.&nbsp; - Pozivam vas da minutom ćutanja odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici, s iskrenim saosjećanjem za sve članove njihovih porodica - rekao je potpredsjednik Sabora Furio Radin.&nbsp; U Splitu, Dubrovniku i drugim gradovima Hrvatske upriličeni su mimohodi sjećanja, uz prisustvo brojnih građana, predstavnika lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom godišnjice na društvenim mrežama, ali je izbjegao izraz „genocid“. - Prisjećamo se više od osam hiljada nevinih žrtava. Vrijeme prolazi, ali bol i patnja njihovih porodica ostaju - rekao je Milanović. Naveo je da „brutalni zločin“ u Srebrenici mora ostati trajno upamćen. Podsjetio je i na rezoluciju Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Međutim, ocijenio je da „međunarodna zajednica i dalje ne čini dovoljno da spriječi ponavljanje takvih zločina“. Za razliku od Milanovića, premijer Hrvatske Andrej Plenković je na komemoraciji u Potočarima jasno i bezrezervno osudio negiranje genocida.&nbsp; - Hrvatska i BiH bile su žrtve Miloševićevog režima. I hrvatske majke i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih - rekao je Plenković. Europoslanik iz Hrvatske Davor Ivo Štir ocijenio je da je genocid u Srebrenici rezultat kolektivnog neuspjeha međunarodne zajednice. U intervjuu za španski list El Periodico de Catalunya rekao je: „Srebrenica nije bila samo neuspjeh holandskih mirovnih snaga, već cijele međunarodne zajednice. Taj propust je omogućio genocid, a odgovornost ostaje u istorijskom pamćenju.“&nbsp; Štir je pozvao EU da u budućim kriznim situacijama, uključujući i Gazu, postupa s jasnom i čvrstom predanošću zaštiti civila i međunarodnog prava.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Memorijalni centar Potočari"> </figure>  - To znači prihvatiti činjenice i presude Međunarodnog suda pravde - naglasio je on. <h2>Vučić o „zločinu u Srebrenici"</h2> Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, ali je i ovoga puta izbegao izraz „genocid“. Na društvenoj mreži X napisao je: „Danas se navršava 30 godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“ Vučić je u intervjuima za srpske medije podsjetio na svoje prisustvo komemoraciji u Potočarima 2015. kada su ga pojedinci gađali kamenicama i flašama. Istakao je da je „ponosan što je odao poštovanje žrtvama“, te da je Srbija danas zemlja koja „nikome ne kleči“ i ne izvinjava se „svima i za sve“. <h2>Brnabić: „Genocid je počinjen nad Srbima u Drugom svjetskom ratu"</h2> Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić bila je još direktnija u negiranju pravne kvalifikacije zločina.&nbsp; - Apsolutno, ono što se desilo u Srebrenici nije genocid, što ne znači da nije užasan zločin koji nikada nije smio da se dogodi - rekla je Brnabić, dodavši da se „genocid desio nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata“.&nbsp; Organizacije za ljudska prava i međunarodni pravnici ovakve izjave ocjenjuju kao institucionalizovano poricanje genocida koje dodatno otežavaju regionalne procese pomirenja. Lider Pokreta slobodnih građana Srbije (PSG) Pavle Grbović bio je u petak, na čelu stranačke delegacije u Potočarima. Osvrnuo se na poruke govornika na komemoraciji. - Niko od njih nije govorio o "genocidnom narodu" i niko nas nije popreko gledao jer smo Srbi - istakao je, dodajući da je Srebrenica „najniža tačka“ srpske istorije i „najveći srpski poraz“. Bivši predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak ocijenio je da je izostanak zvaničnika Srbije na komemoraciji „ignorantski odnos“ prema žrtvama.&nbsp; - Srbija je mogla spriječiti genocid, a danas ga negira - rekao je on za N1.&nbsp; Izrazio je stid i bijes zbog toga što se komemoraciji prisustvuje privatno, a ne institucionalno. Najstrašnije je, po njegovim riječima, to što se „nikad više“ izgovara u trenutku dok se zločini vrše širom svijeta „od Palestine i Ukrajine do Afrike“. <h2>Sjećanje u Sandžaku</h2> U Novom Pazaru, gdje je 11. juli proglašen danom žalosti, godišnjica genocida obilježena je u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje je još 2005. donijelo odluku da se ovaj dan obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Zastave na institucijama u petak su bile spuštene na pola koplja, a tokom cijelog dana bile su na snazi mjere koje izražavaju pijetet prema žrtvama. U Potočarima su u petak bili i drugi zvaničnici, među kojima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti. Kurti je u Potočarima predvodio kosovsku delegaciju u kojoj je bila i vršiteljka dužnosti ministarke spoljnih poslova i dijaspore, Donika Gevalla-Švarc koja je ranije podsjetila da je Kosovo među prvim državama koje su primijenile rezoluciju UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. <h2>DNK kao neoborivi dokaz</h2> Predsjednik bh. Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović obratio se iz Potočara porukom da se genocid ne smije zaboraviti „jer zaborav vodi ka ponavljanju“.&nbsp; - Komemoracije se održavaju u desetinama država, a samo u Velikoj Britaniji na više od stotinu lokacija - rekao je Izetbegović.&nbsp; Naglasio je da svi koji su planirali i izvršili genocid moraju biti privedeni pravdi. Direktorka Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Katrine Bomberger naglasila je važnost DNK identifikacija u otkrivanju sudbine žrtava genocida. Prema njenim riječima, ICMP je razvio metodologiju upoređivanja DNK uzoraka iz tijela pronađenih u masovnim grobnicama s uzorcima iz porodica, čime su utvrđeni identiteti hiljada nestalih.&nbsp; - U Srebrenici su zločinci premještali tijela kako bi se prikrili tragovi, ali su naši nalazi povezali žrtve s mjestima egzekucije i sekundarnim grobnicama. Ti dokazi potvrđeni su pred domaćim i međunarodnim sudovima i osporavaju svaki pokušaj negiranja genocida - kazala je Bomberger. Komemoraciji u Potočarima 11. jula 2025. prisustvovalo je, prema procjenama bh. medija, 50 do 100 hiljada ljudi. Tokom ceremonije, koja je protekla bez incidenata, obavljena je kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava genocida.

Od podrške i solidarnosti do negiranja genocida

Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na Evropsku uniju, kako bi se izbjegla nestabilnost, poručio je na mreži &nbsp;X premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Plenković je rekao da je, na inicijativu Hrvatske, danas u Evropskom savjetu razgovarano o jugoistočnoj Evropi.
- Dva mandata u Evropskoj komisiji su prošla otkako se Hrvatska pridružila EU, a da pritom nije bilo daljih proširenja. U trenutnim složenim geopolitičkim okolnostima, neophodno je održati kontinuirani fokus EU i ostvariti napredak na evropskom putu zemalja u regionu, kako bi se izbjegla dalja nestabilnost i kriza - naveo je Plenković.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, ključno pitanje je, kako je rekao, usvajanje izborne reforme, radi ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda, kao i funkcionalnosti zemlje.
- Iskorak koji je BiH napravila otvaranjem pregovora o pristupanju trebalo bi da bude podsticaj političkim akterima da sprovedu reforme koje su važne za bolji život građana i ubrzanje procesa integracije - dodao je on.
Plenković je poručio da Hrvatska ostaje posvećena procesu proširenja, na osnovu sopstvenih zasluga.
- I nastaviće da igra vodeću ulogu u odnosima između EU i regiona - zaključio je hrvatski predsjednik.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejPlenkovic%2Fstatus%2F1938345754415841474%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938345754415841474%7Ctwgr%5Efa65c20b59eaa9d78f403b35a548c2784c1a5380%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Plenković: Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na EU kako bi se izbjegla nestabilnost

Države regiona donijele su odluku o evakuaciji osoblja ambasada iz Izraela i Irana zbog trenutne bezbjednosne situacije.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na vanrednoj sjednici donijelo odluku o privremenom zatvaranju ambasada BiH u Iranu i Izraelu.
Hrvatska je u srijedu najavila da će sprovesti evakuaciju svojih diplomata iz Izraela i Irana, i potvrdila da radi i na repatrijaciji hrvatskih državljana iz tih sukobima pogođenih područja, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je nakon sjednice Vlade kako je odlučeno da Hrvatska, poput drugih zemalja, evakuiše zaposlene u ambasadama u Teheranu i Tel Avivu.
On je naglasio da Hrvatska radi i na evakuaciji, odnosno repatrijaciji hrvatskih državljana iz Izraela i Irana.
Premijer Srbije Đuro Macut razgovarao je danas u Kairu sa ministrom vanjskih poslova, emigracija i dijaspore Egipta Badrom Abdelatijem, o hitnoj evakuaciji državljana Srbije koji se trenutno nalaze u Izraelu, a čiji broj prelazi 2,5 hiljade.
Macut je Abdelatiju zahvalio na punoj i bezuslovnoj podršci Egipta Srbiji u ovom kriznom trenutku, budući da je ta zemlja pomogla u svim neophodnim koracima kako bi se obezbjedila sigurna evakuacija građana Srbije koji se nalaze na teritoriji Izraela.
- Premijer Srbije zahvalio je na solidarnosti i prijateljstvu koje je Egipat pokazao - navodi se u saopštenju Vlade Srbije.
Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije saopštilo je da je iz Irana povuklo sve diplomatsko osoblje, uključujući i članove porodica zaposlenih u ambasadi u Teheranu.
U saopštenju se navodi da su sve konzularne usluge za građane u Iranu do daljnjeg obustavljene.
Sjeverna Makedonija evakuisala je prvu grupu od osmoro svojih državljana s teritorije Izraela, koji su u utorak uveče doputovali avionom u Skoplje.
Ministarstvo vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije u saopštenju je potvrdilo da je prva grupa makedonskih državljana koji su tražili evakuaciju s teritorije Izraela sigurno stigla na aerodrom u Skoplju.
Taj potez uslijedio je u jeku eskalacije vazdušnih i raketnih napada između Izraela i Irana.
Izraelske vlasti su saopštile da je od petka, od početka sukoba, u iranskim raketnim napadima ubijeno najmanje 24 ljudi, a stotine povrijeđeno.
U Iranu je, prema izvještajima iranskih medija, u izraelskim napadima ubijeno 585 ljudi, a više od 1,3 hiljade je ranjeno.

Države regiona evakuišu ambasade iz Izraela i Irana

Opštinski štab za vanredne situacije Vogošće u BiH donio je odluku da proglasi stanje prirodne nesreće na dijelu teritorije ove opštine, zbog pogoršane epidemiološke situacije izazvane pojavom bruceloze.
Dan prije održavanja sjednice, od nadležnog Štaba civilne zaštite Kantona Sarajevo zatraženo je da proglasi stanje prirodne nesreće na području cijelog kantona, uključujući i Vogošću, zbog širenja ove zarazne bolesti.
Na četvrtu sjednicu opštinskog štaba pozvani su predstavnici svih relevantnih institucija, među kojima su premijer Kantona Sarajevo, ministar komunalne privrede koji je ujedno i komandant Kantonalnog štaba civilne zaštite, ministar privrede KS, direktori Zavoda za javno zdravlje, „Veterinarske stanice“, „Rada“, Kantonalne uprave civilne zaštite i Kantonalne inspekcije, prenosi Euronews.
Iako se većina pozvanih pojavila na sjednici, konkretna rješenja nijesu donijeta, niti je bilo ko preuzeo odgovornost da se problem uklanjanja životinjskog otpada riješi hitno, navodi se u saopštenju Opštine Vogošća.
Načelnik Migdad Hasanović izjavio je nakon sjednice da je situacija krajnje alarmantna i da bi mogla dodatno da se pogorša tokom predstojećih praznika.
Dodao je i da sve liči na prebacivanje odgovornosti između institucija i skrivanje iza zakona, bez stvarne volje da se preduzmu konkretne mjere. Zbog toga je, odmah nakon četvrte, održana i peta vanredna sjednica na kojoj je predloženo da se proglasi stanje prirodne nesreće na području Mjesne zajednice Semizovac, tačnije na lokalitetu Donje Vogošće.
Načelnik Hasanović je prihvatio predlog i proglasio vanredno stanje.
Odlukom je predviđeno i da se za rješavanje problema zatraži pomoć od Kantonalne civilne zaštite i od nadležnih institucija na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.

Zarazna bolest u regionu: Vogošća proglasila vanredno stanje zbog bruceloze

Četvrti dan 19. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja koji se u sajamskom prostoru TC Big Fashion održava od 7. do 13. maja okupio je značajan broj istaknutih regionalnih pisaca koji su se publici predstavili tokom književnog programa.&nbsp; Bosansko-hercegovački glumac, pilot i pisac Feđa Štukan je ovom prilikom ispričao kako je nastajala njegova prva knjiga, autobiografija „Blank“ - brutalno iskrena ispovijest o ratnom Sarajevu, zavisnosti, borbi za ideale i putu od autodestrukcije do Hollywooda.&nbsp; - Iskreno nisam želio da napišem ništa, a zatim to što sam napisao nisam htio da objavim jer sam mislio: "Zašto bi ljudi trebali znati ovo uopšte, 90 posto tih stvari ne znaju moji roditelji, ne znaju moji najbliži prijatelji". To je ono što me odvraćalo od toga kada me prijatelj nagovarao da izdam knjigu. Rekao sam mu: "Ne želim da ovo iko vidi, tebi sam pokazao zato što si mi prijatelj". Bio sam oprezan jer sam mislio da mi neće više biti prijatelj nakon čitanja toga. Pogrešnu sam sliku imao o tome, jer na kraju je ispalo da je to super potez bio - naveo je Štukan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511090512_4fbca7017d94a249209339f8fcc56a5de73cdf7fed39dd51db3ec5904d9c3552.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511090512_4fbca7017d94a249209339f8fcc56a5de73cdf7fed39dd51db3ec5904d9c3552" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Podgorički sajam knjiga"> <figcaption>Podgorički sajam knjiga(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Ovom prilikom se osvrnuo i na predstavu „Blank“ Kokana Mladenovića koja adaptira roman i na scenu postavlja autorovu životnu priču.&nbsp; - Kokan ima divan način scenskih prilagođavanja realnosti sceni gdje uvijek dovlači stvari do takve tanke granice sa tim da to ne postaje banalno i patetično, s tim da tačno pogodi emociju iz knjige, a da to što se dešava na sceni apsolutno nema veze sa onim što piše u knjizi. Uglavnom je to rokerski koreo-mjuzikl sa njegovim scenskim sredstvima koja znaju tako da izazovu emociju precizno. Mislio sam da je sve to stavljeno u fajl gdje treba da stoji i da je sve to već proživljeno, da ne mogu više da plačem nad tim. Ali onda se desi da sjedim na sceni i pokušavam da pratim predstavu muzikom i znam šta scene trebaju da govore i ja se rastavim sa dušom. Sakrio sam se negdje iza klavijature i slomio sam se potpuno - naveo je Štukan.&nbsp; Juče je na Sajmu upriličena i promocija djela Vladimira Kecmanovića „Oganj i kelija“ - poeme o Svetom Vasiliju Ostroškom. - Prvi i drugi put, nekada kada sam pokušao da napišem roman i sada kada sam napisao poemu motiv je bio isti, a bio je religiozne i umjetničke prirode jer su te dvije stvari kada pišeš o svecu neodvojive. U oba slučaja sam bio u jednom posebnom stanju života, samo što ta stanja nisu bila ista, ali su podsticajna za ovakvu vrstu teme. Kelija je u ovoj knjizi centralno mjesto gdje se svetac izdvojio od svijeta, a samim tim od svjetovnog vremena koje je varljivo i u suštinskom smislu privid. Izmjestivši se od svijeta i vremena, u mojoj viziji, svetac je kroz tren uspostavio dodir sa vječnošću. Kompozicija cijele knjige se okreće oko kelije. Hronlogija u knjizi se apsolutno ne poštuje jer je ideja da ovozemaljska hronologija suštinski nije bitna. U pitanju je kelijski trenutak oko kog se ovozemaljsko vrijeme okreće - naveo je Kecmanović.&nbsp; Autor romana „Najtrezniji čovek na svetu“, Matija Pavićević zahvalio je organizatorima sajma na pozivu da se predstavi podgoričkoj publici.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511090512_f4eed81e6c4c199496cd595ffdb530b4d1628ba8761699a393de9afa25ed988d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511090512_f4eed81e6c4c199496cd595ffdb530b4d1628ba8761699a393de9afa25ed988d" data-rendition-name="original" width="1805" height="1080" loading="lazy" alt="Podgorički sajam knjiga"> </figure>  - U trenutku pisanja nemam uopšte želju da pričam u ime bilo koga drugog, pogotovo ne mladih ljudi zao što mislim da su mladi ljudi i više nego sposobni sami da se izraze i kažu šta osjećaju, samo kada bi neko bio voljan da ih sasluša. Moja namjera ni u jednom trenutku nije bila da napišem generacijsku knjigu, nego intimnu, individualnu priču koja samim tim što dolazi iz duše ljudi mogu da se povežu sa njom i mislim da je to jedini pravi način da dođe do te neke povezanosti. Da sam sjeo sa željom da napišem generacijski roman, mislim da bi to bio totalni promašaj - ispričao je Pavićević.&nbsp; Poseban segmenat jučerašnjeg dana posvećen je promociji romana „Republika Ćopić“ autora Vuleta Žurića.&nbsp; - Povod je bio 100 godina od rođenja Ćopića, tada sam napisao radio dramu za Radio Beograd. Građe je bilo mnogo, a nedovoljno prostora i zahvaljujući Vladimiru Kecmanoviću smo se dogovorili da povodom stogodišnjice Branka Ćopića ipak napišem roman. Kada pišete o nečijem životu, morate da nađete šta vas to privlači i otvara vrata prema pripovijedanju. Prvo sam mislio da pišem neki kvazi krimić, da pođem od Ćopićevog samoubistva i poruke koja je pronađena pri dnu druge fioke njegovog stola, ali sam shvatio da to može da napiše bilo ko. Onda sam shvatio da ne moram da pišem roman o Ćopiću, već roman iz Ćopića. Probao da prevarim čitaoca da u nekom trenutku kad počne da čita roman pomisli da je to neka vrsta izmišljenog, pronađenog Ćopićevog rukopisa - ispričao je Žurić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511090512_3060251f4dcb996b213ff899ea656d507a5e5a0ac182b197a76aa12a5fccccee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511090512_3060251f4dcb996b213ff899ea656d507a5e5a0ac182b197a76aa12a5fccccee" data-rendition-name="original" width="1669" height="1080" loading="lazy" alt="Podgorički sajam knjiga"> </figure>  Jučerašnji sajamski dan između ostalog su obilježili i promocija i potpisivanje knjige Nebojše Medojevića „Krah elite i države“, promocija knjige priča Milana Ružića „Priče i ožiljci“, promocija zbornika dokumenata „Izvještaji Mitra Bakića“ i promocija romana za djecu i mlade „Princeza sa tavana“ Aleksandre Mihajlović.&nbsp; Danas, 11. maja, na sajmu će u okviru bogatog programa između ostalog biti upriličeni predstavljanje projekta Nikšić: Evropska prijestonica kulture, promocija novog izdanja Kurana, promocija knjige „Sabrana djela Branimira Šćepanovića“, promocija romana „Martin udio“ Sanje Savić Milosavljević, promocija knjige priča Ljubice Arsić „Ti i ja smo bili par“, veče humora i satire sa Draganom Koprivicom i Milanom Kneževićem, kao i predstava „Na pragu“ u kojoj igra Biljana Todorović.&nbsp; Radno vrijeme Sajma je od 11 do 21:30 sati, cijena ulaznice je kao i prošle godine dva eura, dok je u okviru grupnih posjeta jedan euro.

Štukanova brutalna iskrena ispovijest o ratnom Sarajevu, zavisnosti, borbi za ideale...

U Luci Bar, ispod Volujice, na operativnoj obali gdje se vrši pretovar rasutih tereta, došlo je do samozapaljenja uglja, a dim koji se pojavljuje izaziva zabrinutost građana Bara. Ova pojava traje, prema saznanjima Primorskog portala od početka decembra, ali do sada iz Luke Bar se nisu oglasili da objasne ima li razloga za zabrinutost građana zbog samozapaljenje uglja, koliko su dim i čestice rizični za okolinu.
Prema saznanjima Primorskog portala pripadnici Službe zaštite Luke Bar danima su svakodnevno 24 sata na lokalitetu operativne obale Volujica i proces drže pod kontrolom.
Samozapaljivost uglja predstavlja problem sa aspekta sigurnosti, ekologije u konačnom i procesa deponovanja uglja.
Kada ugalj sagorjeva uz štetne čestice ispuštaju se i otrovni gasovi kao što su ugljen-dioksid, sumpor-dioksid…
Ovi gasovi mogu izazvati ozbiljne probleme sa disanjem, pogoršati opšte stanje hroničnih bolesnika
Iz Luke Bar se čekaju odgovori na pitanja- jesu li rađene analize isparavanja čestica, indeks kvaliteta vazduha na mikrolokalitetu, kao i uticaj za životnu sredinu u Baru.
Iz Luke Bar su polovinom oktobra 2024.godine saopštili su da počinju novougovoreni posao koji predviđa pretovar uglja od 50.000, odnosno 60.000 tona uglja.
“Paralelno se radi pretovar broda na skladište i utovar u vagone, čime se optimizuje efikasnost i ubrzava dinamika rada. Do kraja godine u planu su još dva broda sa ukupno 60.000 tona uglja”, naveli su iz Luke Bar u oktobru prošle godine.
Posao je nastavljen u tekućoj godini. Primorski portal nezvanično saznaje da se ugalj preko Luke Bar pretovara za potrebe Elektroprivrede Srbije.
Usled niskog vodostaja Dunava, srbijanska firma uvoz uglja iz Indonezije, koji je transportovan preko rumunske luke Konstanca, Elektroprivreda Srbije (EPS) preusmjerila preko Luke Bar.
Takođe, dogovoreno je da se transport uglja iz Luke Bar za Srbiju realizuje železnicom, u saradnji sa kompanijama Srbija Kargo i Montecargo Podgorica.

U Luci Bar došlo do samozapaljenja uglja

Delegacija Liberalne partije saopštila je da je učestvovala &nbsp;na međunarodnoj liberalnoj konferenciji “Quo vadis Europe?” u Skoplju.
“Na Konferenciji u organizaciji ALDE saveza liberala Evrope i LIBSEEN mreže liberalna Jugoistočne Evrope govorili su Vatroslav Belan predsjednik i Ammar Borančić potpredsjednik LP”, navodi se u saopštenju.
Predsjednik Belan, govoreći na panelu o bezbjednosti Evrope, poručio je da jačanje odbrane nije dovoljno ukoliko ne jačamo i evropske vrijednosti.
“Kada ulažemo u odbranu, moramo znati šta branimo? Za koje vrijednosti smo spremni da se žrtvujemo”, kazao je Belan.
On je upozorio na maligni uticaj Moskve u Crnoj Gori te, kako navode, istorijsku važnost toga da Crna Gora što prije postane punopravna članica EU što bi ubrzalo reforme u državi i stabilizovalo političku scenu Crne Gore.
On je upozorio na činjenicu da mladi ljudi i u EU i u zemljama kandidatima ne znaju koje su temeljne vrijednosti vodile do stvaranja EU i na kojim vrijednostima moderna, slobodna, liberalno-demokratska Evropa mora počivati.
“Nedostatak tog znanja kod mladih generacija je slabost koju će koristiti autoritarni, nacionalistički režimi i ekstremna desnica u pravcu dezintegracije Evrope i njene podjele na zone interesa ostalih globalnih sila koje su vođene autoritarnim režimima”, kazao je Belan.
Potpredsjednik Borančić poručio je, navode iz LP, da očekuje da liberalne snage Evrope i liberali u Evropskoj komisiji nastave da pružaju snažnu podršku građanskim politikama u Crnoj Gori koje su i dovele državu u predvorje EU i jasno ukazuju na elemente u Vladi Crne Gore koji pokušavaju da zaustave evropski put i destabilizuju Crnu Goru.
On je kazao da je Evropi potrebno više hrabrosti i vizije za sadašnjost i za budućnost te da je proširenje na Zapadni Balkan nužno za kompletnu sliku bezbjednosti i uticaja Evrope u svijetu ali i kvalitet života svakog čovjeka, u suprotnom, kako navode, još jedna izgubljena decenija može biti pogubna.
“Ovaj skup bio je prilika da lideri crnogorskih liberala prenesu poruke i očekivanja evropskim liderima, poslanicima i zvaničnicima EU te da obezbijede dodatnu snažnu podršku evropskim aspiracijama Crne Gore i evropskim, građanskim politikama i partijama, naglašavajući značaj crnogorskog članstva u EU u narednih par godina, sa nekom drugačijom vladajućom većinom”, kažu iz LP.
Konferenciju su, navode, otvorili predsjednica LDP Makedonije Monika Zajkova i predsjednik Skupštine Sjeverne Makedonije Afrim Gashi.
Na konferenciji su, kako zaključuju, govorili i predsjednica ALDE saveza Svenja Hahn, potpredsednik Rik Daems iz Belgije, David Chalmers međunarodni sekretar Liberalnih Demokrata Britanije, Pauline Kirkke bivša gradonačelnica Haga i članica Senata Holandije, Vesna Pusić nekadašnja ministarka vanjskih poslova Hrvatske, evropski poslanici i drugi liberalni lideri regiona i Evrope.

Belan i Borančić: Članstvo Crne Gore u EU istorijska šansa koju ne smijemo propustiti ni mi ni EU

Nedjeljno izdanje emisije „Vikend popodne“ na Televiziji E donosi niz inspirativnih i aktuelnih tema iz oblasti obrazovanja, nauke, ekologije i gastronomije.
U emisiji će gostovati najbolji crnogorski student, koji će podijeliti iskustva studiranja u Zapadnoj Evropi, govoriti o izazovima i prilikama, te uputiti savjete mladima koji žele da krenu sličnim putem.
Gledaoci će imati priliku da saznaju više i o lansiranju prvog crnogorskog satelita, događaju koji se predstavlja kao istorijski iskorak za domaću nauku i tehnologiju.
Emisija donosi i pregled aktivnosti koje je tokom godine realizovao Centar za istraživanje i zaštitu ptica, uz osvrt na njihov poseban događaj posvećen krupnim zvijerima u Crnoj Gori.
Za kraj, u dobroj atmosferi, biće pripremljeni i ukusni recepti sa Sandrom Manojlović.
„Vikend popodne“ pratite kao i svakog vikenda od 17 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-kZdU4rRqI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

„Vikend popodne“ na Televiziji E: Inspirativne priče, nauka i kuvanje

Predlog kulinarskog dua Televizije E ovog vikenda je - kuglice sa kokosom.&nbsp;
Sastojci:
- 100 ml vode
- 5 kašika šećera (100 g)
- 300 g keksa
- 1 kašika kakao praha (10 g)
- 2 kašike margarina (80 g)
- 2 kašike kakao kreme (80 g)
- 10 kašika kokosa za valjanje (50 g)
Priprema:
Vodu i šećer prokuvati dok se šećer ne otopi.&nbsp;
Time preliti sve sastojke i umijesiti kompaktnu smjesu.
Oblikovati kuglice i uvaljati ih u kokos.&nbsp;
Uživati.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-kZdU4rRqI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sandra Luka kuvaju za vas: Kuglice sa kokosom

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: region