Nema demokratizacije Srbije bez raskida sa devedesetim i fundamentalne promjene odnosa prema regionu: „Trajala je nada da će posao moći da se dovrši čim se promijene okolnosti“

Srbija nakon formalnog priznanja Crne Gore nije otišla dalje i dobar dio političkih struktura, iako je formalno priznaje, osporava njeno suštinsko pravo na postojanje, samostalan život i nikako da prihvati da crnogorski identitet nije neprijateljstvo prema Srbiji i da ona ima pravo da donosi odluke koje Beogradu ne odgovaraju i ima svoj politički put - ocijenila je bivša narodna poslanica u Skupštini Srbije i nekadašnja predsjednica Skupštine grada Novog Sada Aleksandra Jerkov.

Sa Kosovom, kako je konstatovala, imaju isto nepriznavanje realnosti.

- A tu ne pričamo o dobrom dijelu političkih elita nego mi se čini da govorimo o svima. I to je jedan problem kojim ćemo tek morati da se bavimo - poručila je ona juče tokom Cetinjskog foruma.

Nije drugačije, kako je dodala, ni sa Bosnom i Hercegovinom.

- Isto tako Bosna i Hercegovina i te čuvene „specijalne“ veze sa Republikom Srpskom koje se zapravo pretvaraju u neko stalno podgrijavanje nade da „eto samo što se nije Bosna raspala“ - pa Republika Srpska dobila novi status, a njeni državljani - pošto su već naši sunarodnici, postali i naši državljani... To su sve stvari koje zahtijevaju jednu ozbiljnu reviziju i zaokret i bez toga ne možemo pričati o stvarnoj demokratizaciji Srbije - jasna je Jerkov.

ODGOVORNOST JE OBAVEZA

Ruku pod ruku sa tim, kako je naglasila, idu i odnos prema prošlosti i ratnim zločinima.

- Mi, prije svega, zbog onoga što je učinjeno u drugim zemljama imamo obavezu da preuzmemo odgovornost, ali i prema sopstvenim društvima - navela je Jerkov.

No, kako je kazala, u Srbiji ipak dominira škola mišljenja da bi prošlost trebalo ostaviti u prošlosti i da nije važno što se desilo.

- Problem je što taj pristup obično podrazumijeva da treba da se pretvaramo kao da se ništa nije dogodilo. Pripadam grupi ljudi koja smatra da upravo u tome leži jedan od ključnih uzroka današnje krize. Politike devedesetih jesu vojno poražene, proizvele su katastrofalne posljedice po region i Srbiju ali nikada nije došlo do vrjednosnog i stvarnog otklanjanja od njih - upozorila je Jerkov.

Ostala je, kako je rekla, neka percepcija da je to bilo pitanje okolnosti, međunarodne zajednice ili taktike - a ne da je sam cilj bio neopravdan.

- Zato uvijek traje ta neka mala nada da će, čim se okolnosti budu promijenile, moći da se dovrši posao. I to je taj dio koji mi kao društvo nikada nijesmo prevazišli i zaista smatram da je to jedna od osnovnih prepreka za stvarnu demokratizaciju Srbije - podvukla je Jerkov.

Te ideje, kako je istakla, itekako i dalje danas žive kroz ideje „srpskog sveta“ koje su samo zamjena za politiku devedesetih i njeno novo ime.

- A suština je ista: da je Srbija ta koja treba da određuje politički put, dominira u zemljama oko nje, da se tim nacionalnim interesima mogu mijenjati granice i da zapravo Beograd predstavlja sve Srbe u regionu - ne samo u političkom, nego svakom drugom smislu. To je itekako živ koncept nije to nešto što je ostalo za nama, pa u tom smislu ne može ni ono što se desilo ostati za nama - smatra Jerkov.

Zato, podvlači ona, do demokratizacije Srbije ne može doći bez oštrog zaokreta, raskida sa tom politikom i bez fundamentalne promjene odnosa prema zemljama u regionu.

Anja IVANOVIĆ