Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi Balkanske istraživačke mreže (BIRN) bile su pod kontrolom Bezbjednosno informativne agencije (BIA), a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke, kazao je predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori &nbsp;Momčilo Radoluvić.
Radulović je na Cetinjskom forumu, u okviru panela "Dezinformacije, toksični narativi i istorijski revizionizam", kazao, pored ostalog, da se nakon objave ove mape sastajao sa onima koji stoje iza BIRN-a i da su imali žestoke rasprave.&nbsp;
- Moram reći da su dosta nevoljno neke stvari primili k znanju i dosta nevoljno uradili neke stvari koje su, ipak, dale rezultate i vidljive su makar u toj strukturi. Ona više ne okuplja radikalne elemente koji su pod direktnom kontrolom BIA, makar troje njih unutra, od kojih je jedna osoba odavde, a dvoje iz Srbije. Imate situaciju da morate da se borite - istakao je Radulović.
Ta borba je, naglasio je, fantastično iznijeta i za sada je rezultirala sa više presuda u korist targetiranih novinara i građanskih aktivista.
- Određena struktura BIRN-a se morala povući makar u tom slučaju - zaključio je Radulović.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović autorke su skandaloznog propagandnog uratka BIRN-a objavljenog 16. novembra 2022. godine u kojem je targetirano devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnji desničari i vjerski fanatici.
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tužbe protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli su novinarka Antene M Tanja Pavićević, novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Osnovni sud Podgorica je u aprilu ove godine donio prvostepenu presudu po kojoj je Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se, pored ostalog, u obrazloženju presude.
I Opštinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv BIRN-a, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA

Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan, ali čuo sam da bi Crna Gora mogla zatvoriti neka poglavlja 2027. što takođe nije realno jer je to izborna godina i niko se neće baviti evropskom agendom. Realan rok je onaj koji pominje Kaja Kalas 2030. Mislim da to najviše zavisi od vrjednosnih političkih parametara", František Lipka, bivši ambasador Čehoslovačke u bivšoj Jugoslaviji; bivši ambasador Slovačke u Francuskoj, UNESCO-u, Belgiji, Luksemburgu i Crnoj Gori.
Drugi je dan Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta.
Sašo Ordanoski, programski menadžer u organizaciji Foruma (Centar za strateška istraživanja i dokumentaciju, Skoplje) navodi da je Evropska unija uradila sve da nas dovede u ovu situaciju u koju smo sad.
- Makedonija je dobila sada najgori izvještaj EK. Nije bitno kada ćemo ući u EU bitan je pravac i put - kazao je Ordanoski na panelu "Značaj EU integracija u zaštiti demokratskih vrijednosti protiv autoritarijanizma".
Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore kaže da će "Crna Gora teritorijalno biti unijeta u EU".
- Crnogorsko društvo je skuvano i ona tri puta u svojoj istoriji pada. Svaki put je padala od ultra desnog nacionalizma. Potrošila se evropska autentična energija u Crnoj Gori, u ovom trenutku se Crna Gora nalazi na šinama ka Briselu i treba ih ojačati - rekao je Radulović.
Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra ističe da postoji veliki broj aktera koji rade protiv interesa države.
- SPC je u centru tih procesa - ocijenio je Banović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfhB2PaZICSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<h2>Jovićević: Zapad i Balkan danas imaju praktično iste narative</h2>
Biljana Jovićević, novinarka Antene M, tokom izlaganja kaže da su nacionalistički narativi oživjeli na temeljima ultra desni narativima koji su prisutni svuda u svijetu.
- Zapad i Balkan danas imaju praktično iste narative. Zato su ti narativi ovdje uspješni, oni pod okriljem evropske agende koju koriste politički akteri dobro prolaze - rekla je ona.
Adnan Prekić, profesor na Univerzitetu Crne Gore, navodi da je narativ ugroženosti veoma važan.
- Imamo i motiv superiornosti. Funkcija ovih fenomena nije da se dođe do istine, period u kome živimo je borba za narativ. Istorijski revizioniza se adresira na segmente istorije gdje je naš identitet bio najugroženiji - rekao je Prekić.
Momčilo Radulović, predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori, istakao je da Crna Gora i dalje nema izgrađen državotvorni sistem.
- Da smo 2020. godine imali razvijen državotvorni sistem pola toga ne bi ni osjetili - rekao je on.
Kako navodi, najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA.
- Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile su pod kontrolom &nbsp;Bezbjednosno informativne agencije (BIA) a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke - kazao je Radoluvić.
<h2>Jusić: Srbija i danas sprovodi projekte destruktivnim politikama</h2>
Dejtonski mirovni sporazum ima svoj značaj, ali samo u domenu da je zaustavio rat. Upitna je mogućnost da opet krene rat. Nije se pozabavio posljedicama, kazao je Sead Jusić, komandant 505. Bužimske viteške brigade 5. korpusa Armije RBiH; bivši zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine
Kako navodi velikoalbanski projekat u kontinuitetu živi.
- Srbija i danas svoj projekat sprovodi destruktivnim politikama. Dejtonski sporazum je ostavio u životu protagoniste BiH. Sve dok narod u BiH glasaju one koji slijede politiku onih koji slijede politiku koja je pokrenula ratove, i sami su odgovorni - rekao je Jusić.

500x500

1250x600

1084x550

Lipka: Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan rok, mislim da će to biti 2030.

Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da je Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore najsličniji slici Dorijana Greja jer ono što ima u tom dokumentu, ne postoji u realnosti.
- &nbsp;Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je targetiralo pet novinara, samo zato što smo kontaktirali SDT, što bi trebalo da bude naš prioritetni zadatak kao novinara. Od osam medija šest urednika je pisalo pismo ambasadama. Osim što nas je Johan Satler pozvao na razgovor, ostali nijesu dali odgovor. Ako novinarima ugrozite integritet, ugrožavate mu egzistenciju - ocijenio je Đuranović na panelu "Značaj slobode medija u savremenome svijetu" u okviru Cetinjskog foruma.
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković kazao je da je na sceni proces čiji je konačni cilj namjera da se umjesto ogoljene represije ide na pokušaj osporavanja, negiranja ljudskog i profesionalnog integriteta.
- Prvi put se taj cilj pokušava postići angažovanjem institucija. Desiće se već u ponedjeljak da u Skupštini budu izabrani dvoje sudija Ustavnog suda i kad se to desi Crna Gora će dobiti aplauze iz Brisela. Takođe će jedan politički subjekt imati većinu u Ustavnom sudu Crne Gore. Troje sudija Osnovnog suda postaće sudije Ustavnog suda, dakle nije potreban niko ko ima integritet, a koji će kontrolisati rad vlasti. DF će imati zaokruženu kontrolu Ustavnog suda - kazao je Šuković.
Glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović navodi da je, nakon svih pokušaja destrukcije, napravljena konstrukcija kriminalne hobotnice.
- Iako još uvijek ne znamo u kom smislu smo mi učestvovali u tome. Ovaj slučaj je imao tri jasna cilja. Da nam nanese reputacionu šetetu, da nas finansijski unište - istakla je ona.
Glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić kaže da se govori o predmetu koji je amaterski napisan, te da on služi za kompromitaciju medija.
- Na početku smo vrlo teško i bolnog procesa - kazala je Nikolić.
Izvršni direktor NVO „35mm“ Darko Ivanović navodi da se on u pomenutom predmetu pominje zato što je "nagazio" na aktuelnu političku garnituru.
- Živimo u vremenu kad političari misle da medije mogu staviti pod svoje "šape", i to rade strukture koje su došle na talasima promjena - kazao je Ivanović.

Đuranović: Izvještaj EK najsličniji slici Dorijana Greja, ono što ima u njemu ne postoji u realnosti; Šuković: DF će zaokružiti kontrolu nad Ustavnim sudom

Snage koje zaista jesu za ulazak u Evropsku uniju i evropsku Crnu Goru se moraju okupiti zajedno kako bi pobijedili na izborima - ocijenila je bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić na Cetinjskom forumu. Cetinje je danas domaćin Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta. Pusić je, na panelu "Oblikovanje nereda – Demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije", kazala da u politici trenutak ili vrijeme predstavljaju sve. - U ovom trenutku postoji veća spremnost u EU da Crnu Goru ubrza na putu ka EU. U vlasti Crne Gore imamo dvije formacije. Svaki put kad se Crna Gora približi EU kreira se neki incident jednog dijela političkih aktera, postavlja se pitanje: Da li Crna Gora ima šansu da završi pregovore iako nije u mnogim dimenzijama spremna za ulazak - upitala je Pusić. Smatra da se treba ugrabiti trenutak. Pusić je rekla da učlanjenje u EU nije moguće bez pritiska društva.&nbsp; - Da bi se društvo uvjerilo da je moguće ući u EU to treba pokazati, Crna Gora može biti taj primjer - ističe Pusić. Dekanica Panevropskog univerziteta u Bratislavi, te bivša premijerka i ministarka odbrane Republike Slovačke, Iveta Radičova navodi da Crna Gora može biti dio Evrope samo ako ujedini snage s ciljem bolje budućnosti. - Evropska unija se takođe sučava sa krizom povjerenja &nbsp;a pored toga postoje unutrašnji problemi sa jačanjem populističkih i autokratskih režima. Ako demokratski režimi ne daju brz odgovor onda će populistička politika uzeti maha. Oporavak povjerenja je teži nego početi od nule. Kada govorimo o Crnoj Gori imate dvoličnog predsjednika Vlade i koja je cijena dvolične plitike? Cijena je da nijeste adekvatan partner za diskusiju na različitim nivoima u EU...Najbogatija Unija u svijetu se ponaša kao rob, zašto? Čemu stalno stroga politika, suočavamo se sa smanjnejm demokratije što ne znači da građani ne žele da žive slobodu i to je naša dužnost da garantujemo - kazala je Radičova. Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Piter Galbrejt &nbsp;ocijenio je da je Dejton nepravedan sporazum, ali najbolji od svih ostalih alternativa. On dalje navodi kako živimo u neobičnim vremenima, te da je Evropa danas mnogo jača. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJfs-VoLfws8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Hrebičkova: Ruska agresija na Ukrajinu pokazala značaj ZB za Evropu</h2> Ambasador Rumunije u Crnoj Gori Matei-Viorel Ardeleanu, na panelu "Diplomatija u kriznim vremenima", navodi kako je civilno društvo u Rumuniji prije institucija ukazali dobrodošlicu građanima Ukrajine, to je bilo iznenađujuće čak i za njih. Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić rekao je da je jako teško biti sam. - Diplomatija se borila da preko ratne Hrvatske dođe do demokratske Hrvatske...- istakao je on. Ambasadorka Češke Republike u Crnoj Gori Janina Hrebičkova ističe da je jako važno da ne samo Vlade, nego i civilno društvo, akademska zajednica, guraju Crnu Goru u EU.&nbsp; - Ljudi koji su znali što je diplomatija govorili su da ona ima jedan primarni ciilj, a to je očuvanje mira. Ja sam shvatila da ne mora svaka diplomatija biti uspješna da postoje neke strane koje ne žele dogovor. Bez veze sa medijima, intelektualcima, civini društvom diplomatija nije moguća..Ovaj rat kojem svjedočimo, Putinova agresija meni pokazuje tri značaja. Jedan je značaj Zapadnog Balkana za Evropu, drugo agresija Rusije pokazuje da članice NATO i ove druge države koje nijesu htjele postati sada shvataju taj značaj, a treće moramo se truditi da izbalansiramo vrijednosti i interese - rekla je Hrebičkova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121140_b0bae9f887fc96ff10a8f3902348d2eda29014f74b1844055bb4621b5f2f1aa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251114121140_b0bae9f887fc96ff10a8f3902348d2eda29014f74b1844055bb4621b5f2f1aa2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa Cetinjskog foruma"> <figcaption>Sa Cetinjskog foruma(Photo: Anđela Milović/Antena M)</figcaption> </figure>  Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Herasimenko kazao je da diplomatija može zaustaviti ratove i haos, ali na primjeru Ukrajine to nije uspjelo. - Kada nije slučaj da diplomatija radi kako treba imamo agresiju, imamo ratove. Ne moramo razgovarati samo sa Vladama moramo angažovati cjelokupno društvo i međunarodnu zajednicu, kada pozicija i vlada zavise od volje građana to je slučaj u demokratskim društvima - naveo je on. <h2>Hrda: Geopolitički razvoj iziskuje odluke</h2> Izaslanica Vlade Republike Češke za Zapadni Balkan Edita Hrda je, na panelu "Proširenje Evropske unije: Realnost ili privid?", navela da geopolitički razvoj iziskuje donošenje odluka. - Albanija je za samo godinu otvorila pet od šest poglavlja i to je nešto što nijesmo prije gledali, što svakako daje entuzijazam. Ozbiljno se razgovara u Briselu da se počene raditi na nacrtu ugovora o pristupu Crne Gore u EU...Datumi treba da budu ciljevi, jasno je da će doći taj trenutak. Proširena EU znači stabilniju Evropu, prošerenje je najbolje što možemo da učinimo za našu budućnost - rekla je Hrda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121140_cef0fdbc80ebe23ecac299503d7ec6893f5d13828b445e80f0a928faf23eb7b2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121140_cef0fdbc80ebe23ecac299503d7ec6893f5d13828b445e80f0a928faf23eb7b2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa Cetinjskog foruma"> <figcaption>Sa Cetinjskog foruma(Photo: Anđela Milović/Antena M)</figcaption> </figure>  Ona je istakla da se ne treba zaustaviti i da je ovo dobra prilika koja se otvorila, te da postoji dobra volja u Briselu kada je u pitanju Crna Gora. <h2>Jakič: Sigurnost bez demokratije je represija; Uljarević: Imamo institucije, ali ne institucionalizam</h2> Jakub Klepal, izvršni direktor Fondacije Forum 2000, objašnjava da je i društvo u Češkoj podijeljeno, ali, kako kaže, na sreću dobili su pozitivne vijesti da antievropska struja slabi. - U programu nove Vlade u Češkoj skoro pa da po prvi put vidimo jasne dokaze napada na instutucije - rekao je Klepal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141156_62b10e1a0d485262905ab2f979b9eda7766cc92da702a91fa0eed3027672b6cb.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251114141156_62b10e1a0d485262905ab2f979b9eda7766cc92da702a91fa0eed3027672b6cb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Cetinjski forum"> </figure>  Roman Jakič, počasni predśednik mreže liberala Jugoistočne Evrope LIBSEEN navodi da se u 2025. suočavamo sa paradoksom, jer se "nikad nije glasnije govorilo o EU vrijednostima, a one nikada nijesu bile ugroženije". - U Crnoj Gori smo u skorijim događajima bili svjedoci nove fašizacije kada se na ulicama vodila hajka protiv turskih državljana. Ne smije biti političke moći bez odgovornosti. Sigurnost bez demokratije je represija, regionu ne treba stabilokratija nego sekularna demokratija - istakao je Jakič. Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje u svom izlaganju ističe da imamo institucije, "ali nemamo institucijalizam.&nbsp; - Na drugoj strani imamo talas ideološkog revitionizma koji se treba posmatrati kao ozbiljno političko-bezbjednosno pitanje, vidimo to na svakodnevnoj ravni. Ne smijemo pritati na normalizaciju nečega što nije normalno. Ne smijemo pristati da su ratni zločinci heroji. Ulazimo u krizu da rizikujemo povjerenje EU - kazala je ona. Elira Luli, predavačica i naučna istraživačica iz oblasti međunarodnih odnosa na Univerzitetu „Luarasi“ u Tirani odgovarajući na pitanje kaže da se često mora razgovarati o EU.&nbsp; - Proces tranzicije nailazio je na prepreke od raspada Jugoslavije. Nijesu u pitanju samo interni benefiti, već i regionalni, najveći izazovi su poremećeni odnosi unutar jednog društva - naglasila je ona. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu kaže da se uvijek boji istorijskih iskoraka. - Onoga trenutka kada elita napravi konsenzus napredovaćemo, sve do tada bićemo kao i ostatak regije. Oni koji žele da unište jednu državu, uništavaju srednji sloj u toj državi, uništavaju se institucije i sve što je povezano sa institucionalnim pamćenjem - ocijenio je on.

Radičova: Imate dvoličnu politiku pedsjednika Vlade i to ima svoju cijenu; Pusić: Snage koje su za evropsku Crnu Goru se moraju okupiti i pobijediti na izborima

Cetinje će danas i sjutra, 14. i 15. novembra, biti domaćin Cetinjskog foruma: Force 2025, ove godine na temu „Oblikovanje nereda - Demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“.
Događaj će okupiti brojne domaće i međunarodne stručnjake, diplomate, profesore i novinare, koji će tokom dva dana raspravljati o ključnim izazovima savremenih demokratskih društava.
Forum se održava u Vladinom domu, u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Prijestonice Cetinje i WestBalkanNet-a, uz podršku Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Regionalne akademije za razvoj demokratije Novi Sad, Crnogorskog PEN centra i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
Medijski pokrovitelji su: RTV Cetinje, Antena M i Televizija E.
Cetinjski forum iz godine u godinu prerasta u jednu od najvažnijih platformi za dijalog o demokratskim procesima na Zapadnom Balkanu, povezujući aktere iz akademske, političke i civilne sfere.

Danas i sjutra Cetinjski forum: „Oblikovanje nereda - Demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“

Cetinje će 14. i 15. novembra biti domaćin Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja će okupiti istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta.
Forum organizuju Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Prijestonica Cetinje i međunarodna mreža WestBalkanNet (WBN), uz podršku Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Regionalne akademije za razvoj demokratije iz Novog Sada, Crnogorskog PEN centra i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
- Pokrenut 2022. godine, Cetinjski forum profilisao se kao regionalna platforma dijaloga o demokratiji, ljudskim pravima, miru i evropskim integracijama. Ovogodišnje izdanje posvećeno je promišljanju globalnih previranja i načina na koje države, društva i institucije mogu očuvati liberalno-demokratske vrijednosti u svijetu obilježenom krizama, propagandom i porastom autoritarnih tendencija - naveli su organizatori.
Program Foruma obuhvata deset panela i tematskih sesija na kojima će govoriti više od četrdeset učesnika iz Crne Gore, regiona, Evropske unije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država.
Među njima su: Vesna Pusić, ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske (2011–2016); Iveta Radičová, premijerka Republike Slovačke (2010-2012); Peter Galbraith, ambasador SAD u Hrvatskoj (1993–1998) i pomoćnik generalnog sekretara UN 2009; Gordana Đurović, potpredśednica Vlade Crne Gore (2004–2010); Tinatin Khidasheli, ministarka odbrane Gruzije (2015–2016); František Lipka, bivši ambasador Slovačke i predśednik Republičke referendumske komisije Crne Gore 2006; Roman Jakič, ministar odbrane Slovenije (2012–2014); Jakub Klepal, izvršni direktor Foruma 2000 iz Praga; kao i brojni univerzitetski profesori, novinari i predstavnici civilnog sektora. Specijalna gošća Foruma biće Edita Hrdá, izaslanica Vlade Republike Češke za Zapadni Balkan, koja će govoriti o proširenju Evropske unije.
Paneli će, kažu organizatori, biti posvećeni temama kao što su: proširenje Evropske unije i položaj Crne Gore, diplomatija u kriznim vremenima, izazovi demokratije i ljudskih prava, sloboda medija i borba protiv dezinformacija, aktivni angažman mladih u oblikovanju novih demokratskih politika, ali i aktuelnoj situaciji u Srbiji i njenoj refleksiji na Zapadni Balkan. Posebna pažnja biće posvećena promociji dokumenta „Montenegro: Non-paper“, a tokom foruma biće predstavljena knjiga „Bolesni od prošlosti“ istoričara Adnana Prekića.
- Cilj Foruma jeste da Crnu Goru i Cetinje afirmiše kao prostor otvorenog dijaloga i evropskog promišljanja o budućnosti demokratije, sigurnosti i regionalne saradnje. U vremenu rastuće globalne neizvjesnosti, Cetinjski forum teži da ponudi prostor za razmjenu ideja i stvaranje mostova između akademske zajednice, politike i građanskoga društva - poručili su organizatori.

Cetinjski forum 2025: Svijet u previranju, demokratija na ispitu

Cetinje će 14. i 15. novembra biti domaćin Cetinjskog foruma: Force 2025, ove godine na temu „Oblikovanje nereda - Demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“.
Događaj će okupiti brojne domaće i međunarodne stručnjake, diplomate, profesore i novinare, koji će tokom dva dana raspravljati o ključnim izazovima savremenih demokratskih društava.
Forum se održava u Vladinom domu, u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Prijestonice Cetinje i WestBalkanNet-a, uz podršku Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Regionalne akademije za razvoj demokratije Novi Sad, Crnogorskog PEN centra i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
Medijski pokrovitelji su: RTV Cetinje, Antena M i Televizija E.
Cetinjski forum iz godine u godinu prerasta u jednu od najvažnijih platformi za dijalog o demokratskim procesima na Zapadnom Balkanu, povezujući aktere iz akademske, političke i civilne sfere.

Cetinjski forum 14. i 15. novembra: „Oblikovanje nereda - Demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“

Današnje potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zdravstveni sistem nije rješenje kakvo zaslužuju zdravstveni radnici obuhvaćeni ovim ugovorom, napisao je na Iks mreži potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Jevto Eraković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, zakonsko rješenje koje je ponudio DPS podrazumijevalo je veće i pravednije povećanje plata, kako za zaposlene u zdravstvenom sistemu tako i za sve ostale zdravstvene radnike zaposlene u javnom sektoru kojima se uopšte neċe poveċati plate.&nbsp;
- Nepravedni platni razredi su veliki problem u zdravstvenom sistemu - dodao je Eraković.
Potrebna su, ističe, hitna rjesenja i promjena koeficijenata kako za medicinski tako i za &nbsp;nemedicinski kadar. &nbsp;
- DPS neće odustajati od daljeg kandidovanja našeg &nbsp;zakonskog rješenja &nbsp;zaključio je Eraković.&nbsp;

Eraković: Današnje potpisivanje GKU za zdravstveni sistem nije rješenje kakvo zaslužuju zdravstveni radnici

Napad na Dramsko pozorište u Mariupolju bio je jedan od najzloglasnijih ruskih zločina tokom gotovo četvorogodišnje invazije na Ukrajinu, a prema izvještajima, tom prilikom ubijene su stotine civila – uključujući djecu – koji su se sklanjali u podrumu, dok je uništen jedan od kulturnih simbola grada.
Sada su ruske okupacione vlasti u Mariupolju organizovale glamuroznu ceremoniju povodom ponovnog otvaranja pozorišta, ali postoji problem: za sada nije zakazana nijedna predstava.
Prema riječima bivšeg savjetnika gradonačelnika, Petro Andriuschenka, rekonstrukcija zgrade nije završena. Za Radio Slobodna Evropa izjavio je da su obnovljeni samo javni djelovi objekta: ulaz, gledalište i pozornica.
- Dvije trećine pozorišta – garderobe, tehničke prostorije i razne druge stvari – nisu ni blizu spremne- rekao je Andrjuschenko, koji sada vodi Centar za proučavanje okupacije, nevladinu organizaciju.
Na web stranici pozorišta dostupne su ulaznice, ali stoji da se predstave održavaju na potpuno drugoj adresi – u koncertnoj dvorani filharmonije.
<h2>Šta se desilo s pozorištem?</h2>
Napad na pozorište dogodio se dok su ruske snage napredovale u Mariupolj na početku invazije, u martu 2022. godine.
Civili su ga koristili kao sklonište, a ispred je bio postavljen veliki natpis "Djeca".
Dokumentovano je najmanje 12 smrtnih slučajeva, ali gradske vlasti su tvrdile da je ubijeno oko 300 ljudi, dok je kasnija istraga Associated Pressa zabilježila 600 žrtava.
Napad je široko osuđen kao ratni zločin. Rusija je negirala da je izvela napad.
Međutim, 28. decembra sve je to zaboravljeno kada su ruske okupacione vlasti priredile predstavu s muzikom i kostimiranim izvođačima na novoj pozornici. Glumci iz Sankt Peterburga bili su obučeni kao pirati, harlekini i dame iz 18. vijeka, dok je pjevač nastupao u smokingu.
Građevinari iz Sankt Peterburga došli su da obnove zgradu, a njen gradonačelnik Aleksandr Beglov rekao je publici da je "ovo pozorište simbol i duša Mariupolja".
Nova zgrada možda izgleda slično staroj, ali postoje mnoge razlike.
Fotografije objavljene tokom rekonstrukcije pokazale su da je napravljena od cigle prekrivene malterom. Original je bio građen od bijelog kamena iz Krima, dijela Ukrajine koji je Rusija takođe zauzela.
Sve osim jedne skulpture na vrhu fasade uništene su nakon ruskog napada. Devet novih, izrađenih u ruskom gradu Rostov-na-Donu, izgleda drugačije.
- Pozorište ima malo drugačiju boju, staklene površine su promijenjene, neki konstruktivni elementi su izmijenjeni. Nisu čak uspjeli napraviti statue da izgledaju približno kao originali", rekao je Denis Kochubei, koji je bio zamjenik gradonačelnika Mariupolja kada je Rusija napadala- za RSE.
<h2>'Lakše je zaboraviti'</h2>
Prostor ispred pozorišta, koji je nekada bio pješački trg, sada je parking.
Prokremaljski kanali na društvenim mrežama hvale unutrašnjost, tvrdeći da je "modernija", s elementima poput rampi za osobe u invalidskim kolicima, liftova i prostranijeg prostora za prodaju karata.
- Oni grade vlastita sjećanja na ovaj rat- rekao je Andrjushenko. "U tim sjećanjima… neće biti tragedije, neće biti ničega. Lakše je zaboraviti."
Konstantin Batozsky, politički analitičar i direktor Agencije za razvoj Azovske regije, nevladine organizacije, slaže se.
- Ne postoji bombardovano pozorište – to znači da nije bilo tragedije. Poenta svega ovoga je da se osigura da u sjećanju ljudi ova tragedija, u kojoj su civili poginuli, jednostavno nikada nije postojala. Ne vidite bombardovano pozorište – to znači da se nikada nije desilo.- rekao je.
Pozorište je bilo samo jedna od mnogih zgrada koje su devastirane kada su ruske snage opsjedale Mariupolj u prvim mjesecima 2022. godine, prije nego što su ga potpuno zauzele u maju.
Od tada, ruski mediji prikazuju projekte obnove u gradu.
Batozsky kaže da rekonstrukciju pozorišta treba posmatrati u tom kontekstu – kao propagandu.
- Većina građana još uvijek nije dobila smještaj i živi u ruševinama- rekao je. "Iza fasade centra grada, koji oni 'obnavljaju' ubrzanim tempom, nalaze se samo kulise ruševina, u kojima ljudi nekako preživljavaju. Dakle, njima apsolutno nije stalo do ovog pozorišta."

Kremlj 'ponovo otvara' pozorište u Mariupolju koje je uništio, bez ijedne zakazane predstave

Savjetnik za bezbjednost predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Dejan Vukšić podnio je ostavku na tu funkciju, rečeno je Vijestima iz kabineta predsjednika Crne Gore.
Tako su odgovorili na pitanja Vijesti o krivičnoj prijavi i pritužbi koju je juče protiv Vukšića podnjela generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
- Gdin Dejan Vukšić je danas obavijestio kabinet Predsjednika da podnosi ostavku na funkciju savjetnika Predsjednika Crne Gore. Sva dalja pitanja u vezi sa razlozima za ostavku uputite direktno Dejanu Vukšiću- odgovorili su iz Milatovićevog kabineta.
Pajković ga je u krivičnoj prijavi optužila da joj je prijetio, zloupotrebljavajući službeni fiksni telefon kabineta Predsjednika pozivao je "da se hitno javi u policiju":
- Ovako ponašanje ima elemente krivičnog djela bliže opisanih u prijavi, ali i apsolutno nedospustivo ruganje instituciji koju predstavlja i ruganje predstavnicima Uprave policije- navodi se.

Dejan Vukšić podnio ostavku na funkciju savjetnika predsjednika

Ministarstvo javnih radova (MJU) raspisalo je javni tender za pripremne radove na izgradnji Bulevara Velje brdo sa pratećom infrastrukturom.
&nbsp;Kako je saopšteno iz MJU, pripremni radovi se odnose na sve neophodne aktivnosti koje prethode početku izgradnje saobraćajnice i prateće infrastrukture.
Iz MJU su kazali da će se ti radovi izvoditi u skladu sa važećom tehničkom dokumentacijom, važećim propisima i primjenjivim standardima.
&nbsp;- Izgradnjom budućeg bulevara obezbijediće se kvalitetno saobraćajno povezivanje postojećih putnih pravaca sa novim urbanim naseljem na Veljem brdu, čime će se unaprijediti dostupnost, mobilnost i ukupni kvalitet života budućih stanovnika ovog dijela grada- kaže se u saopštenju MJU.
Dodaje se da, raspisivanjem tendera za izvođenje pripremnih radova, projekat izgradnje Bulevara Velje brdo ulazi u konkretnu fazu realizacije, čime se potvrđuje opredijeljenost za unapređenje putne infrastrukture i održivi urbani razvoj.

Raspisan tender za pripremne radove na Bulevaru Velje brdo

Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva prijavljeno je da je u selu Markovići, opština Budva, pronađeno beživotno tijelo lica koje je identifikovano kao S.M. iz Budve, saopšteno je iz Uprave policije,
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je nastupila smrt ovog lica- navodi se u saoptšenju,
U toku su uviđajne mjere i radnje a po prikupljanju više informacija javnost će biti obaviještena.

Budva: U selu Markovići pronađeno tijelo muškarca

Uprava policije upozorava na mejlove lažnog sadržaja, u čijem je potpisu “v.d. pomoćnika direktora Uprave policije Lazar Šćepanović”.&nbsp;
Kako se ističe u saopštenju, riječ o zvaničnoj mejl adresi Uprave policije, pa samim tim ni o dopisu direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
- Dakle, riječ je o sličnoj mejl poruci koja je i ranije upućivana većem broju građana, a mejlovi slične sadržine su u prethodnom periodu upućivani i građanima država u regionu u čijem bi se sadržaju nalazili navodi o navodnom pokretanju sudskog postupka, a koji su lažno upućeni u ime visokih policijskih funkcionera - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, izvršenom analizom predmetnog mejla od strane službenika Sektora za borbu protiv kriminala, utvrđeno je da je riječ o spam email poruci, u kojoj nije identifikovan maliciozni sadržaj u smislu postojanja phishing URL linka, malware i slično.
- Službenici Uprave policije, Sektora za borbu protiv kriminala, preduzimaju mjere i radnje na identifikaciji lica koja upućuju sporne mejlove, te apeluju na građane i primaoce mejla opisane sadržine da na iste ne odgovaraju i ne otvaraju prilog koji potencijalno može biti malicioznog sadržaja, te preporučujemo da se nakon prijema navedeni mejl obriše i zabrani prijem sa iste adrese - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Policija upozorava na lažne mejlove potpisane imenom direktora UP Lazara Šćepanovića

Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica je u 6.07 sati obaviještena od Komunalne policije da je njihov kolega P. Đ. prilikom postupanja u Botunu spriječen i povrijeđen, kazali su iz Uprave policije povodom aktivnosti Komunalne policije Glavnog grada i nadležnih službi kako se obezbijedili uslovi za početak gradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Oštećenom je, kako dodaju, u prostorijama Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore ukazana ljekarska pomoć, o čemu je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici koji će se naknadno izjasniti.
- Istovremeno su usmenim putem službenici Komunalne policije zatražili asistenciju od Uprave policije - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmjestani-botuna-sprijecili-pristup-lokaciji-za-gradnju-kolektora-stigla-policija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Precizirali su da su Dežurnu službu Odjeljenja bezbjednosti Podgorica službenici Komunalne policije Glavnog grada u 04:08 sati kontaktirali i tom prilikom usmenim putem zatražili asistenciju Uprave policije.
- Policijski službenici su istovremeno zatražili dokaz od Komunalne policije da su preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, primijenili svoja zakonska ovlašćenja uključujući i sredstva prinude koja podrazumijevaju fizičku snagu, sprej sa nadražujućim dejstvom i ostala sredstva prinude propisana zakonom kao i da dostave dokaz da su u primjeni ovih ovlašćenja pokušali da stvore uslove za izvođenje radova - kazali su iz Uprave policije.
U nastavku preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti došlo je do povređivanja službenika Komunalne policije.
- Uzimajući u obzir novonastale okolnosti i ispunjenost zakonskih uslova iz člana 34 Zakona o unutrašnjim poslovima, policijski službenici su oko 6.30 sati, odnosno dva i po sata nakon dolaska Komunalne policije, upućeni na teren radi pružanja pomoći Komunalnoj policiji u izvršenju. U toku su aktivnosti policije koja postupa profesionalno, maksimalno tolerantno i trpeljivo u skladu sa međunarodnim standardima. O daljem ishodu aktivnosti ćemo javnost blagovremeno obavijestiti - poručili su iz Uprave policije
Zakonitost postupanja pripadnika Uprave policije prate službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije, a istovremeno je omogućeno i prisustvo predstavnicima medija radi objektivnog izvještavanja.

UP: Povrijeđen komunalni policajac, obaviješteno tužilaštvo

Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je usvojio zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.
Postupak je pokrenut po tužbi Dragana Hajdukovića iz Cetinja, podnijetoj protiv odluke Ministarstva kulture i medija – Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu. Tom odlukom nagrada je dodijeljena Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. Hajduković je osporio odluku tvrdeći da su sve tri nagrade dodijeljene u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva, čime je prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada.
Upravni sud je krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljenu, navodeći da odluka o dodjeli nagrade nije upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca.
Hajduković je potom podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke, tvrdeći da je došlo do povrede materijalnog prava i pravila upravnog postupka.
Vrhovni sud je u obrazloženju presude naveo da se zaključak Upravnog suda ne može smatrati pravilnim. Sud je podsjetio da je dodjela Trinaestojulske nagrade zasnovana na javnom pozivu, što predstavlja konkursni postupak – poseban vid javnog obećanja nagrade. U takvom postupku, učesnici imaju pravo da traže poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i zakonom.
Sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, ističući da pojedinačna ranija odluka ne predstavlja ustaljenu sudsku praksu, niti može ograničiti ovlašćenje Vrhovnog suda da preispituje i mijenja pravne stavove u cilju osiguranja jedinstvene i pravilne primjene prava.
Vrhovni sud je, imajući sve navedeno u vidu, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Saopštenje je izdato iz Vrhovnog suda Crne Gore.

Tag: cetinjski-forum