Savjet bejzbjednosti Ujedinjenih nacija danas će održati redovnu polugodišnju debatu o stanju u Bosni i Hercegovini na kojoj će biti predstavljen najnoviji Izvještaj visokog predstavnika Kristijana Šmita o stanju u toj zemlji, a planirano je i da govori predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Na dnevnom redu su ključna pitanja političke krize, poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, državne imovine, uloga Kancelarije visokog predstavnika (OHR) te produženje mandata mirovne misije EUFOR-a "Althea", prenosi Klix.ba.
Prema najavama, okvir međunarodne podrške BiH ostaće nepromijenjen, iako se očekuju izazovi od predstavnika koji zastupaju secesionističke stavove iz entiteta Republike Srpske.
Za razliku od ranijih zasjedanja, Šmit se ovog puta neće obratiti u Savjetu bezbjednosti, jer sjednicom predsjedava Rusija, koja ga ne priznaje kao legitimnog visokog predstavnika.
Visoki predstavnik je u svom izvještaju, koji je uputio Savjetu bezbjednosti, ocijenio da u BiH i dalje prevladava mir, uprkos političkim napetostima koje su uslijedile poslije napada na osnovna načela Dejtonskog mirovnog sporazuma od vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.
On je istakao da sve strane u BiH moraju da poštuju Dejtonski sporazum, kao i sudske presude, bilo da se radi o presudama Suda BiH ili Ustavnog suda BiH, optuživši vladajuću koaliciju u RS da godinama radi protiv države i njenih institucija.
Izvještaj Savjetu bezbjednostu uputila je i Vlada RS, u kojem je navela da je "demokratski ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, nažalost, izmijenjen i narušen nezakonitim diktatorskim dekretima različitih međunarodnih visokih predstavnika, a najdrastičnije to čini aktuelni samozvanac - Kristijan Šmit".
U izvještaju se iznosi, kako je navedeno, pravna neutemeljenost suđenja bivšem predsjedniku RS Miloradu Dodiku i same sudske odluke, te niza postupaka koji nisu zasnovani na zakonu usvojenom u Parlamentarnoj skupštini u propisanom postupku, kako to nalaže Ustav BiH, već isključivo na "inkriminaciji koju je Šmit lično izmislio i nametnuo".
U ime Bosne i Hercegovine obratiće se Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Komšić će, prema najavama, braniti legitimitet OHR-a i upozoriti na opasnosti po stabilnost zemlje ako bi se ukinula funkcija visokog predstavnika.
Očekuje se da Savjet bezbjednosti bez većih iznenađenja usvoji rezoluciju kojom se mandat EUFOR-a produžava za još godinu dana. To bi, u sadašnjem političkom kontekstu, značilo očuvanje sigurnosne stabilnosti zemlje i potvrdu međunarodne podrške.
Sjednica Savjeta bezbjednosti počeće u 15 časova po srednjoevropskom vremenu, a očekuje se da se obrate predstavnici stalnih članica Savjeta bezbjednosti – Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Kine i Rusije, a predviđena su i izlaganja predstavnika Srbije i Hrvatske.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Danas sjednica Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH: Sukobiće se izvještaji Šmita i RS, obraća se i Komšić

Bivši predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ne može biti ni predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
To je saopšteno sarajevskom portalu Raport iz Suda Bosne i Hercegovinje (BiH). 
 
Pošto je Dodik pravosnažnom presudom Suda BiH, objavljenom 1. avgusta, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske, Sud je objasnio da se „prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnose na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, nezavisno od načina finansiranja“.
To znači da ako se SNSD i ne finansira iz budžeta, Dodik ne može biti predsjednik te političke partije.
Sud BiH je objasnio i da po Članu 7. Zakona o političkim organizacijama, političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica.
Sud je naveo da se, po Krivičnom zakonu BiH, službenim licem, osim ostalih, smatra i lice „koje uz naknadu ili bez naknade obavlja određenu službenu dužnost na osnovu ovlašćenja iz zakona ili drugog propisa donijetog na osnovu zakona“.
Iz odgovora Suda BiH proizlazi da je Centralna izborna komisija BiH (CIK), kao organ koji nadzire rad političkih stranaka, morala da vodi računa o pravnim posljedicama presude koju joj je Sud BiH dostavio 1. avgusta.
CIK BiH je, uz protivljenje samo jednog člana, Suada Arnautovića, ovjerio učešće SNSD-a na prijevremenim izborima za predsjednika RS, a prijavu za to je potpisao lider te stranke Milorad Dodik.
CIK BiH je to pravdao time što joj je Osnovni sud u Banjaluci, kao registracioni sud kod kojeg je upisan SNSD, dostavio dokument u kojem stoji da je Milorad Dodik predsjednik te stranke.

500x500

1250x600

1084x550

Sud BiH: Dodik ne može biti ni predsjednik SNSD-a

Sud Bosne i Hercegovine produžio je mjere zabrane lideru vladajuće koalicije u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, Miloradu Dodiku, predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću i bivšem premijeru RS Radovanu Viškoviću, osumnjičenim za napad na ustavni poredak BiH, prema kojima će se oni i u naredna dva mjeseca morati povremeno javljati nadležnoj policijskoj stanici.
Posljednja kontrola da li se oni javljaju nadležnim policijskim stanicama izvršena je 4. septembra, prenio je sarajevski portal Raport.
Mjere zabrane Dodiku, Stevandiću i Viškoviću određene su u julu ove godine, nakon što su se oni pojavili na ročištu pred Sudom BiH u predmetu napad na ustavni poredak.&nbsp;
Prethodno je Sud BiH, zbog odbijanja da budu ispitani, za njima raspisao centralnu potjernicu i odredio jednomjesečni pritvor, koji je ukinut pošto su se odazvali na poziv da budu saslušani u državnom tužilaštvu.
Dodik, Stevandić i Višković terete se da su izvršili krivično djelo „napad na ustavni poredak“, jer su predložili usvanje zakona u Narodnoj skupštini RS kojima se na teritoriji ovog bh. entiteta zabranjuje rad dijelu pravosudnih i policijskih državnih agencija.
Te zakone Ustavni sud BiH je stavio van snage.

Sud BiH produžio mjere zabrane Dodiku, Stevandiću i Viškoviću u predmetu napad na ustavni poredak

Ostaje referendum sa pitanjima o visokom predstavniku i Sudu Bosne i Hercegovine, poručio je Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), nakon sastanka sa predsjednicima stranaka iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.
Rekao je da još nije siguran tačan datum održavanja neustavnog referenduma, te je optužio "bošnjačke političke strukture" da ugrožavaju planirani datum za njegovo održavanje, 25. oktobar, pa je potrebno da Narodna skupština RS razmatra to pitanje.
"Treba da vidimo najracionalniji trenutak za to. Referendum ostaje", istakao je Dodik, te rekao da je moguće da bude održan i 9. januara, na neustavni Dan RS.
Nakon što je Dodiku oduzet mandat entitetskog predsjednika zbog pravosnažne presude Suda BiH, kojom mu se zabranjuje obavljanje javnih funkcija na period od šest godina, Parlament RS je usvojio zaključak prema kojem u ovom bh. entitetu treba biti održan referendum na temu presude.
Referendumsko pitanje glasi: "Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?"
Odluka o referendumu nije u skladu sa Ustavom BiH, jer on ne predviđa mogućnost da entiteti samostalno raspisuju referendume o odlukama državnih institucija.
Osim što su razgovarali o referendumu, stranke koalicije su na sastanku u Banjaluci podržale kandidaturu Siniše Karana na prijevremenim izborima za predsjednika RS.
SNSD je odlučio da će izaći na prijevremene izbore za predsjednika RS, na sjednici Glavnog odbora stranke 29. septembra, iako su ih prvobitno odbacivali, te govorili da će pokušati da spriječe njihovo održavanje.
Dan kasnije, Dodik je izjavio da će koalicionim partnerima predložiti Karana kao kandidata za predsjednika RS.
Siniša Karan je profesor ustavnog prava i trenutni ministar za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje u neustavno izabranoj Vladi RS.
Nalazi se na listi sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Država, zbog učestvovanja u organizaciji proslave neustavnog Dana RS.
Prijevremeni izbori za predsjednika RS će biti održani 23. novembra. Oni su raspisani ubrzo nakon što je Dodiku oduzet predsjednički mandat.

Planirani neustavni referendum u Republici Srpskoj ostaje, moguća odgoda za 9. januar

Uprkos svim pokušajima opstrukcije, Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika učestvovaće na prijevremenim izborima za predsjednika bh. entiteta Republike Srpske koje je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala za 23. novembar.
Na sjednici Glavnog odbora stranke u Banjaluci navodno „nije bilo saglasnosti oko bojkota izbora“, pa je odlučeno da stranka na njima učestvuje.
- Ovo je dio naše strategije koju smo odlučili da sprovedemo kako bismo se suprotstavili onome što je trebalo da ugrozi Republiku Srpsku - rekao je Dodik, koji je najavio da „nastavlja obavljati poslove kao predsjednik SNSD-a“.
<h2>„Kriva je opozicija“</h2>
Strategija je uključivala nekoliko mjeseci političkog mrcvarenja kojem je Narodna skupština prvo zabranila izlazak na izbore, a onda „dala mogućnost svakoj partiji da sama odluči da li će učestvovati na izborima“.
Dodik danas kaže da na prijevremenim izborima treba učestvovati da bi se spriječio pokušaj devastacije i destabilizacije RS.
- SNSD što prije treba da u Narodnoj skupštini Republike Srpske predloži odluku da bude izabran vršilac dužnosti predsjednika RS do prijevremenih izbora, a možda i duže - rekao je Dodik u obraćanju na sjednici u Banjaluci.
Ovim se Dodik i zvanično povukao sa mjesta predsjednika, priznao odluke Ustavnog suda BiH, kao CIK-a, svalivši krivicu na opoziciju zbog ovakvog raspleta.
Vladajuća koalicija je nakon poništavanja zaključaka o bojkotu izbora, optužila opoziciju da nije željela nacionalno jedinstvo i da zbog njihovog odbijanja da bojkotuju izbore zajedno sa koalicijom okupljenom oko SNSD-a, nisu imali drugog rješenja nego da učestvuju na izborima.
<h2>Seoske varalice i kokošari</h2>
Sa druge strane, prvi čovjek opozicione Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković kaže da stranka ostaje pri ranijem stavu o bojkotu izbora. Poručuju da nisu „seoske varalice i kokošari“ koji misle jedno a rade drugo.
- Nećemo se prijaviti na te izbore i ja neću biti kandidat. Mi nismo stranka koja mijenja svoje odluke, ono što kažemo, iza toga i stojimo. Želimo da narod ponovo počne vjerovati da postoje ljudi u politici koji poštuju svoju riječ. Mi nismo SNSD - kaže Stanivuković.
Dodaje da misli na Dodika koji je odlučio da ide u tu trku.&nbsp;
- U redu, idite, ali narod će vas pamtiti kao čovjeka najpromjenjivijih stavova. Ja sam mlad i ne želim tako nešto - kaže Stanivuković.
PDP je spremna da razgovara sa ostalim opozicionim partijama, među kojima je i Srpska demokratska stranka. Ova stranka već je saopštila da Branko Blanuša (SDS) kandidat na prijevremenim izborima za predsjednika RS. Iako se radi o manje poznatom političaru, koji je na prošlim izborima dobio svega 1.600 glasova, očekuje podršku svih opozicionih partija.
- Ja nisam profilisani političar, ja sam običan građanin Republike Srpske koji dijeli svakodnevicu sa svim građanima koji žele da bude bolje. Patriote u Republici Srpskoj su građani koji žive ovdje, od učenika, studenata, mladih, koji predstavljaju budućnost Republike Srpske. Treba im dati optimizam da se ovdje bolje živi i da formiraju porodice i ostanu ovdje - rekao je Blanuša, nakon što ga je partija predstavila kao kandidata.
<h2>Ili ili</h2>
Centralna izborna komisija BiH je za 23. novembar raspisala prijevremene izbore nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat poslije pravosnažne presude Suda BiH.
Dodik sada poziva sve ljude na mobilizaciju za te izbore, a ime kandidata biće saopšteno u narednim danima nakon konsultacija sa koalicionim partnerima.
Iako se radi o izborima koji će iznjedriti predsjednika na nepunu godinu, s obzirom na izbore naredne godine i kampanju koja je praktično već počela, svima u SNSD-u je jasno da bi gubitak njihovog kandidata značio i potpuni poraz politike Milorada Dodika u javnosti, što bi bio dvostruki udarac za njega.
U suprotnom, političko djelovanje Dodika preko partije, moglo bi biti još jače.

Dodik kao „spasilac“ Republike Srpske ili „kokošar“

Branko Blanuša kandidat je Srpske demokratske stranke (SDS), za predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) na prijevremenim izborima zakazanim za 23. novembar.
To je odlučio Glavni odbor SDS-a na današnjoj sjednici u Banjaluci, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa Aleksandra Pandurević iz te političke partije.
Odluka je, kako je rekla, donijeta jednoglasno.
Blanuša je član SDA u Gradskom odboru Banjaluka.
Glavne opozicione stranke u Republici Srpskoj ostaju pri stavu da žele zajedno izići sa jednim kandidatom kojeg bi trebala predložiti Srpska demokratska stranka, koja među njima ima najviše poslanika u entitetskoj skupštini.
&nbsp;Jedino se Partija demokratskog progresa, koju predvodi banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković, nije izjasnila o podršci.
&nbsp;RS nema predsjednika od 18. avgusta, kada je Sud Bosne i Hercegovine (BiH) potvrdio oduzimanje mandata Miloradu Dodiku, nakon što je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
&nbsp;Do sjutra traje prijava političkih stranaka za prijevremene izbore za predsjednika RS iz reda srpskog naroda.
Prijava koalicija će biti moguća 6. i 7. oktobra, a predsjednički kandidati imaju rok od 10. do 14. oktobra.
Predizborna kampanja će trajati od 8. do 22. novembra.

Blanuša kandidat najveće opozicione stranke za predsjednika RS

Potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić potpisao je ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, čime je ozvaničeno da je Milorad Dodik na njega prenio ovlašćenja nakon što mu je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) na osnovu pravosnažne presude Suda BiH oduzela mandat predsjednika RS-a.
Ukaz o proglašenju sa cijelim tekstom zakona objavljen je u današnjem Službenom glasniku RS-a, piše <a href="https://capital.ba/dodik-se-zvanicno-povukao-sa-cela-srpske/" target="_blank">Capital.ba.</a>
Važno je istaći da je, iako je nebrojeno puta ponovio da ne priznaje, kako je govorio, neustavni Sud BiH i da neće priznati presude tog suda, Dodik u potpunosti priznao presudu kada je jednogodišnju zatvorsku kaznu zamijenio novčanom plaćajući 36.500 KM da ne ide u zatvor.
Istovremeno je osporavao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata da bi se sada potvrdilo da je zvanično priznao da više nije predsjednik RS-a. A CIK mu je oduzeo mandat jer mu je pravosnažnom presudom Suda BiH zabranjeno političko djelovanje na šest godina.
Takođe, CIK je raspisao prijevremene izbore u RS-u koje je Dodik također osporavao i poručio da SNSD neće izaći na njih, ali prema ovom njegovom potezu je izvjesno da hoće jer je i zvanično prihvatio da RS nema predsjednika. Da li je ovim Dodik poručio da neće biti ni referenduma na kojem je rekao da će narod odlučivati o njegovoj političkoj, saznaće se u skorijem periodu.

Dodik se zvanično povukao sa čela RS-a, ovlašćenja prenio na potpredsjednika

Bivši predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) i lider tamošnje vladajuće koalicije Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci, na proslavi Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, da Bosna i Hercegovina (BiH) nije budućnost srpskog naroda u toj zemlji.
Na ceremoniji ispred Palate Republike, gdje je danas istaknuta srpska trobojka duga 120 metara, Dodik je rekao da svi Srbi moraju da se bore za ideju „jedan narod - jedna država“.
Dodik, kome je Centralna izborna komisija BiH u avgustu oduzela mandat predsjednika tog entiteta BiH, kazao je da „pokušaj da strpaju Republiku Srpsku u unitarnu BiH nije uspio“.
- Važno je da se ovdje okupimo, na dan kada smo zajedno i u Republici Srpskoj i u Srbiji i tamo gdje postoji srpski svijet koji zna šta je tradicija, šta je naša kultura. Naša budućnost je srpska nacionalna država, što je naše pravo i dokle mi želimo da idemo. Hvala vam što ste se okupili ovdje, ali i kod svojih kuća, da dostojanstveno proslavimo svoj praznik. Niko nam neće dati slobodu - izjavio je Dodik, a prenosi Danas.rs.
Dodao je da ga je iz Јapana zvao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „da čestita zajednički praznik i prenese velike pozdrave“.

Dodik: Srbi moraju da se bore za ideju „jedan narod - jedna država“

Granična policija Bosne i Hercegovine nije dobila obavijest od Ministarstva vanjskih poslova BiH o poništavanju diplomatskog pasoša Miloradu Dodiku, nakon što mu je oduzet mandat predsjednika entiteta Republika Srpska, potvrdili su 9. septembra iz Granične policije za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Naveli su da, prilikom graničnih provjera, pristupaju bazama podataka i postupaju u skladu s naloženim mjerama.
- Status osoba i njihovih putnih isprava utvrđuje se u momentu graničnih provjera, kada se i provjerava ispunjavanje uslova za prelazak državne granice - naveli su iz Granične policije BiH.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH RSE nije dobio odgovor da li je Dodik vratio diplomatski pasoš BiH, odnosno da li mu je on u međuvremenu oduzet.
Prethodno je ministar Elmedin Konaković, 19. augusta, potvrdio da će Dodiku biti oduzet diplomatski pasoš, koji je morao vratiti u roku od 15 dana.
Tada je, takođe, rečeno da će, u slučaju da Dodik ne ispoštuje ovaj rok, Ministarstvo obavijestiti Graničnu policiju i diplomatsko-konzularnu mrežu da mu je pasoš poništen.
Dodiku je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika RS nakon pravosnažne presude Suda BiH, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Dodik je početkom avgusta pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH.
On je iskoristio zakonsku mogućnost da otkupi jednogodišnju zatvorsku kaznu, a iako više nema pravo na predsjedničku funkciju, i dalje istupa kao predsjednik RS.
Tako bi se 9. septembra u Moskvi trebao sastati sa ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovim, a iz ruskog Ministarstva najavljen je razgovor o "jačanju partnerstva sa RS, problematici postkonfliktne situacije u BiH i situaciji na Zapadnom Balkanu".
Narodna skupština RS usvojila je 22. avgusta odluku o održavanju referenduma na kome bi se građani tog entiteta trebali izjasniti o presudi Suda BiH i odluci CIK-a kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS.
Prijevremene izbore za predsjednika RS, CIK BiH je zakazao za 23. novembar.

Granična policija BiH nije obaviještena o poništavanju Dodikovog pasoša

Nova Vlada Republike Srpske, izabrana mimo Ustava ovog bh. entiteta, zvanično je preuzela dužnost na sjednici u Banjaluci, u utorak 9. septembra, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Vlada je neustavna, jer je mandat novom premijeru Savi Miniću 23. avgusta dodijelio Milorad Dodik, iako je pet dana ranije prestao biti predsjednik RS odlukom Suda Bosne i Hercegovine.
Prema Ustavu RS, mandat za sastav Vlade dodjeljuje entitetski predsjednik, kojeg RS trenutno nema, a novi bi trebalo da bude odabran na prijevremenim izborima, zakazanim za 23. novembar.
Nova Vlada je potvrđena u Narodnoj skupštini RS 2. septembra. Ona ima 16 ministarstava, kao i prethodna, u njoj su četiri nova ministra, a na njenom čelu je Savo Minić, koji je u prethodnom sazivu bio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Istovremeno, dok je trajala prva sjednica Vlade, Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH je podnio apelaciju državnom Ustavnom sudu zbog njenog izbora, tražeći da se odluke o formiranju Vlade RS "ukinu kao protivustavne".
Na pitanje o legalnosti nove Vlade, Minić je odgovorio da "zna sigurno da je sve urađeno kako treba".
- Ne želim se time baviti, oni rade svoj posao, mi radimo svoj posao - kazao je Minić novinarima nakon sjednice Vlade.
Takođe je najavio da će sljedeće sedmice biti održana zajednička sjednica sa Vladom Srbije.
Prethodni premijer Radovan Višković podnio je ostavku na tu funkciju 18. avgusta, nakon skoro sedam godina na čelu Vlade RS.
I Minić i Višković su kadrovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke Milorada Dodika.

Neustavna Vlada Republike Srpske zvanično preuzela dužnost

Red je, ako ljudi čitaju, i žele to, povijesne izvore i istorijsku literaturu, temeljno analizirati, pored ostaloga, i uzeti u obzir ono što je bitno. Zapravo, &nbsp;ono što kompetentni relavantni isti o tome svjedoče , savremenici, izvori i dobro upućeni, vremena toga, kad je Crna Gora bila već dugo, žrtva nasilne aneksije, odnosno, prisajedinejnja Crne Gore Srbiji od 1918. godine.
&nbsp;O tome je, pored ostalih, pisao je i znameniti komunista, hrvatski revolucionar, &nbsp;književnik, publicista, novinar i pisac, rodjen u Trstu, &nbsp;Otokar Keršovani, u knjizi "Povijest Hrvata", koju je pisao na političkoj robiji, na izdržavanju političke kazne od deset godina robije u Sremskoj Mitrovici, a koga su kao ponovnog robijaša ubile, zlikovački, zbog odmazde besmislene, Pavelićeve &nbsp;ustaše 1941.godine.&nbsp;
Otokar Keršovani, hrvatski intelekektualac je, a to se u Crnoj Gori slabo zna, jasno je napisao u zatvoru dok je bio, da je Crna Gora bila prisajedninjena, nasilno 1918 Kraljevini &nbsp;Srbiji ,potom &nbsp;SHS (nikakvog dobrovoljnog ujedinjenja tada bilo nije) i on jasno govori da su "omladinci", predvodjeni Markom Dakovićem i ostalima, kao prosta agentura srpske vlade i poslanici tzv. PODGORICKE SKUPSTINE uradili, bespravno i likvidirali državni suverenitet i nezavisnost Crne Gore.&nbsp;
Znameniti Otokar Keršovani u knjizi" Povijest Hrvata" (posthumno objavljena u Rijeci, 1972), kazuje da je velikosrpska hegemonistička klika pobijedila 1918., i da je žrtva te imperijalne politike bila i Crna Gora.
O tome,na strani 102, navedene knjige, znameniti Otokar Keršovani, navodi da je bjelaška omladina., odnosno, kako on piše 1918. godine, "tzv. omladina (s direktnim agentima Srbije) nasilno je i protiv volje većine crnogoskog &nbsp;naroda provela prisajedinjenje Crne Gore Srbiji".&nbsp;
Elem. Jasno, Keršovani piše, navodi, između dva svjetska rata, očiglednu činjenicu, da je Crna Gora bila žrtva nasilne aneksije od stane Srbije. To je činjenica, a Keršovani, kao savremenik i &nbsp;svjedok, znalac tog vremena, svjedoči o tome uvjerljivo tačnom istorijskom konstatacijom.&nbsp;
Zato, apeluem da se ne mijenja odredba člana 1 o statusu potomaka dinastije Petrovic Njegoš. Jer je to lažiranje istorije. I pozivam konvertita nažalost poslanika PES-a, bivšeg službenika vlada ranijih Crne Gore gospodina Gordana Stojovića da se očita. Jedno je nekad tvrdio - a danas suprotno tome. Jednom je morao pričati neistinu, prije ili sada, a danas je priča zbog ličnog profita.

Hrvatski rodoljub, revolucionar i komunista Otokar Keršovani tvrdio je da je Crna Gora 1918. bila žrtva nasilne aneksije

Protiv Ž.Đ. iz Nikšića podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je kao vozač zdravstvene ustanove tokom točenja goriva u službena kola dio sredstava sa računa zadržao za sebe.
Njemu se na teret stavlja pronevjera.
- Ovo krivično djelo na teret se stavlja Ž.Đ. iz Nikšića koje je, kako se sumnja, izvršio tako što je 31. oktobra, kao zaposleni na mjestu vozača u jednoj zdravstvenoj ustanovi u tom gradu, na jednoj benzinskoj stanici u Nikšiću tokom točenja pogonskog goriva u službeno vozilo, jedan dio sredstava sa računa ustanove u kojoj je zaposlen zadržao za sebe - saopšteno je iz Uprave policije.
Na taj način je, ističu oni, pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu pomenute zdravstvene ustanove, te je protiv njega podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Nikšić: Vozaču zdravstvene ustanove krivična prijava zbog sumnje da je tokom točenja goriva dio novca zadržao za sebe

Radnici španske modne kompanije Zara iz sedam evropskih zemalja najavili su proteste za Crni petak, koji ove godine pada 28. novembra.
Oni zahtijevaju da firma Inditex, vlasnik Zare, ponovo uvede ukinutu šemu podjele profita, prenosi Capital.ba.
Proteste koordinira španski sindikat CCOO zajedno sa sindikatima u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Luksemburgu i Portugaliji, a biće održani ispred najvećih prodavnica Zare u evropskim metropolama.
Predstavnica CCOO, Roza Galan, navela je da je Inditex imao šemu podjele profita prije pandemije, ali da je ona ukinuta uprkos tome što kompanija danas bilježi izuzetno visoke prihode, a vrijednost njenih akcija se udvostručila u protekle tri godine.
Crni petak je ključni dio maloprodajne sezone u kome trgovci nastoje da privuku kupce i isprazne starije zalihe.
Radnici u maloprodaji tradicionalno koriste taj period da istaknu svoje zahtjeve.
U Španiji je 2022. godine takođe održan protest zaposlenih u Inditexu, nakon koga je firma povećala prosječne plate radnika u španskim prodavnicama 20 odsto.

Radnici Zare najavili proteste na Crni petak širom Evrope

Protiv dvije sedamnaestogodišnjakinje iz Tivta podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su sa skrivenog broja telefona pozvale vršnjakinju i rekle da će u javnost pustiti snimak eksplicitne sadržine na kojem se nalazi ako im ne da novac.
One se terete za krivično djelo iznuda u pokušaju.
- Policija preduzela intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja identiteta ovih lica i došla do saznanja da je riječ o dvije maloljetnice stare 17 godina iz Tivta. Od njih su u prisustvu roditelja prikupljena obavještenja na zapisnik nakon čega je sa cjelokupnim događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo iznuda u pokušaju - saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv dvije osumnjičene maloljetnice krivična prijava je podnijeta u redovnom postupku.

Sedamnaestogodišnjakinjama krivična prijava zbog sumnje da su vršnjakinji rekle da će objaviti eksplicitni snimak ako im ne da novac

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: republika-srpska