Siniša Karan, kandidat SNSD-a, pobjednik je ponovljenih izbora i novi predsjednik bh entiteta Republike Srpske.
Prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije BiH, nakon svih obrađenih biračkih mjesta, Karan je ukupno osvojio 224.384 glasa, odnosno 50,54 odsto glasova. Kandidat SDS-a Branko Blanuša osvojio je 213.513 glasova, odnosno 48,09 odsto.
Na ponovljenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je 41.826 birača, što je 49,51 odsto od ukupnog broja građana sa pravom glasa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Siniša Karan novi predsjednik Republike Srpske

Prijevremeni izbori za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) danas se ponavljaju na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica.
Izbori se odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ponavljaju na pojedinim biračkim mjestima u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći, Milićima i Brčkom.
Pravo glasa ima ukupno 84.474 birača, prenosi portal Radio Televizije Republike Srpske.
Ponovljeni izbori sprovode se na osnovu istih kandidatskih lista i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni 23. novembra.
Kandidati za predsjednika RS su Siniša Karan iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Branko Blanuša iz Srpske demokratske stranke, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, kao i Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

Danas ponovljeni izbori za predsjednika RS

Nakon presude Suda BiH iz 2025. i godina američkih sankcija, Milorad Dodik (SNSD) sada korača Vašingtonom kao gost Trampove administracije. Nedavno je posjetio i Izrael, šaljući poruku promjene političkog polja u Bosni i Hercegovini.
Posjeta Sjedinjenim Državama ovih dana – upravo uoči ponovljenih izbora za predsjednika bh entiteta Republike Srpske – nije samo simbolična. Izvjesno je da to označava geopolitički zaokret koji mijenja ravnotežu snaga u BiH, gdje banjalučka vlast postaje ključni igrač u Trampovoj viziji Balkana.
Za provladine analitičare jasno je da se radi o najvećoj diplomatskoj ofanzivi Republike Srpske u zadnjih nekoliko godina – što, istina, ne mogu poreći ni najveći Dodikovi politički protivnici. Pitanje je samo da li se radi o novom početku saradnje ili prodaji principa za kratkoročnu dobrobit.
<h3>Trampov vjetar mijenja pravac</h3>
Dolazak Donalda Trampa u Bijelu kuću donio je pragmatizam, posebno za one koji voljni da ga po svaku cijenu prate. Bogata energentima i rudnim potencijalom, Republika Srpska viđena je kao tampon protiv ruskih i kineskih uticaja. Ukidanje američkih sankcija rukovodstvu RS prošle godine nije bilo slučajno. OFAC je jasno naveo „konstruktivno djelovanje Narodne skupštine RS“ – što implicira moguće ustupke.
- Mislim da se Milorad Dodik poigrava, posebno s pravosudnim institucijama, jer nastavlja secesionističku retoriku i udare na ustavni poredak, bez ikakvih posljedica. Nastavlja da se poigrava sa građanima koje je ne tako davno podsticao da mrze imperijalističku Ameriku, u kojoj se sada baškari na račun tih istih poreskih obveznika. Takođe, zaklinje se u isti vrijednosni sistem kao Tramp, stojeći na braniku hrišćanskih vrijednosti pred najezdom ’radikalnog islama’- kaže politička analitičarka Tanja Topić, podsjećajući na nove Dodikove najave o secesiji nakon povratka iz Izraela. Sada su igre prebačene na američki teren.
<h3>Od prijetnji, do tišine</h3>
Za druge, ovo nije samo Dodikova pobjeda, već reorganizacija politike u BiH. Za razliku od drugog entiteta, RS trenutno dobija zeleno svjetlo za investicije koje se odnose na infrastrukturne projekte, te preuzimanja južne i istočne gasne interkonekcije u paketu.
Godinama vršeći pritisak sankcijama, Evropska unija sada ćuti, jer za Brisel Trampova era znači kraj njihovog monopola na Balkan. Istovremeno, smatraju analitičari, Dodikova rokada od „ruskog saveznika“, do „Trampovog čeda“, mijenja dinamiku u državnim institucijama, gdje SNSD sa Dodikom na čelu ponovo postaje nezaobilazan faktor.
Presuda Suda BiH iz avgusta 2025. bila je Dodikov najmračniji politički čas. Sud je potvrdio da je Dodik kršio zakone visokog predstavnika Kristijana Šmita iz 2023. To je proizvelo politički linč i izolaciju Dodika, kao i kompletnog rukovodstva Republike Srpske.
- Niko nije iznad zakona- rekao je tada ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković.
<h3>Posjeta Izraelu kao karika američkog lanca</h3>
<h3> </h3>
Promjena je, međutim, došla munjevito. Sankcije su skinute nakon miliona uloženih u lobiranje sa porukom iz Stejt Dipartmenta o „partnerstvu na zajedničkim interesima“.
Tri mjeseca kasnije, Dodik se iz Vašingtona oglašava na mreži Iks, gdje je došao na poziv američke administracije da prisustvuje tradicionalnom molitvenom doručku.
- Stigao sam- napisao je Dodik, koji se zadnja dva dana zajedno sa članicom Predsjedništva BiH, sastao sa nekoliko visokih američkih zvaničnika.
Uz Vašington, Dodikova posjeta Izraelu dodaje još jedan sloj promjene. Sastanci s premijerom Benjaminom Netanjahuom i predsjednikom Isakom Hercogom nisu bili protokolarni. Razgovaralo se o ekonomskoj saradnji i geopolitici. Prema riječima Dodika, Izrael vidi RS kao stabilnog partnera, a uz osovinu Tramp-Netanjahu, RS postaje tlo za investicije.
- Mislim da je krajnje vrijeme za afirmaciju prava na samoopredjeljenje. I ono što smo uspjeli u Izraelu jeste da afirmišemo to pravo na samoopredjeljenje- rekao je Dodik nakon posjete Izraelu.
Sve je više onih koji tvrde da je u toj bici prevagnuo pragmatizam, posebno najavom investicione infuzije u uništenoj ekonomiji. To bi moglo da znači novu ravnotežu u BiH, ali je pitanje da li se njen životni vijek poklapa sa vijekom ove američke administracije.
Nebojša Vukanović smatra da je Dodik spreman je na svaku nagodbu kako bi opstao na vlasti.
<h3>Izdaja ili pragmatizam</h3>
- Povoljan geopolitički trenutak koji se povezuje s Trampom i njegovom nepredvidljivošću mogao bi da donese strašne glavobolje u BiH. S jedne strane, Dodik će učiniti sve kako bi se vratio u politički život i ponaša se kao da nije udaljen sa funkcije, dok Dragan Čović nastoji da ’iskoristi priliku’ i domogne se trećeg entiteta. Ta vrsta (ne)stabilnosti nije kompatibilna s planovima. Lobistička lekcija po kojoj je potvrđeno da današnji odnosi počivaju na moći, interesu i novcu, razbila je sve iluzije o vladavini prava i poštovanju ljudskih prava- kaže Topić uz ocjenu da se to teško uklapa u ekonomske interese SAD u BiH.
Opozicija u RS tvrdi da se Dodik nagodio s Amerikancima po svim pitanjima. Osim investicija i pretvaranja tog prostora u rudarsku koloniju, na stolu je opet raspakivanje Dejtonskog sporazuma – o čemu sada saglasnost imaju Dodik i Čović.
- Uzurpator se nagodio s Amerikancima i strancima, spreman je na svaku izdaju kako bi opstao na vlasti. Osim Zagreba, on je i korisni idiot Jevreja iz Izraela, koji ga takođe podstiču – izlobirani našim narodnim novcima – da rastura Bosnu i Hercegovinu- tvrdi Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red.
<h3>Balon pred ponovljene izbore</h3>
<h3> </h3>
Nakon Dodikove akcije na međunarodnom planu gdje traži podršku za nezavisnu RS i Čovićevih najava o sastancima u Vašingtonu i Briselu gdje će tražiti podršku za izmjenu Izbornog zakona BiH i raspakivanje Dejtona, oglasio se i Konaković. Tvrdi da potez Dodika ima za cilj mobilizaciju pred ponovljene izbore za predsjednika RS, nakon što je CIK BiH utvrdio ogromnu krađu na izborima u novembru prošle godine.
- Dvadeset godina političari u BiH, ova probosanska strana – trči za Miloradom Dodikom, prati njegove sulude ideje i reaguje na njega jer ga se plaši. On je njima ogroman i premoćan. Reaguju na svaku njegovu prijetnju secesijom i time ga namjerno bilduju, jer im odgovara kao partner- kaže Konaković i ujedno odbacuje realnu opasnost od tog scenarija.
Na ponovljenim izborima u nedjelju videće se da li je Dodikova ofanziva trajna promjena ili samo privremena rokada na raskršću balkanskih interesa. U tome svemu pitanje je da li će stabilnost RS preživjeti Trampov mandat ili će se vratiti u staru dinamiku bosanskohercegovačke realnosti.

Milorad Dodik: Feniks Trampove ere

Narodna skupština bh entiteta Republike Srpske izabrala je novog predsjednika Vlade RS, kao i ministre u novom sazivu, prenosi N1 Sarajevo.
Kako je bilo poznato i ranije, za predsjednika Vlade Republike Srpske ponovo je izabran Savo Minić (SNSD), koji će ovu funkciju obavljati do Opštih izbora. Nakon što je pročitao ekspoze, zastupnici u NSRS, prvenstveno okupljeni oko koalicije SNSD, izglasali su njegovo imenovanje, prenosi N1 Sarajevo.
Uslijedilo je i imenovanje ministara, a Minić je potom predstavio imena članova nove vlade, koja su takođe dobila podršku vladajuće koalicije u Narodnoj skupštini RS.
Novi sastav Vlade Republike Srpske čine:
<ul>
 <li>Zora Vidović, ministrarka finansija 
</li>
 <li>Željko Budimir, ministar unutrašnjih poslova 
</li>
 <li>Draga Mastilović, ministar za naučnotehnološki razvoj 
</li>
 <li>Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza 
</li>
 <li>Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva 
</li>
 <li>Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite 
</li>
 <li>Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju 
</li>
 <li>Borivoje Golubović, ministar prosvete i kulture 
</li>
 <li>Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju 
</li>
 <li>Radenko Bubić, ministar privrede 
</li>
 <li>Anđelka Kuzmić, ministarka poljoprivrede 
</li>
 <li>Nedžad Ned Puhovac, ministar trgovine 
</li>
 <li>Goran Selak, ministar pravde 
</li>
 <li>Radan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite 
</li>
 <li>Senka Jujić, ministarka uprave i lokalne samouprave 
</li>
 <li>Irena Ignjatović, ministarka za porodicu i omladinu</li>
</ul>
U odnosu na prethodni saziv, među imenima nema nekoliko ministara, a to su Siniša Karan, Denis Šulić i Vojin Mitrović.

Savo Minić ponovo izabran za premijera RS

Premijer bh. entiteta Republika Srpske Savo Minić planira vratiti mandat predsjednika entitetske vlade, potvrđeno je za Klix.ba. Razlog koji će navesti je "rekonstrukcija Vlade RS-a".
Međutim, pravi razlog zapravo leži u odluci Ustavnog suda BiH koja se očekuje naredne sedmice, a koja će odlučivati o legalnosti aktuelne Vlade RS-a na čelu s Minićem, na podnesenu apelaciju.
U sklopu rekonstrukcije Vlade RS-a u planu je zamjena nekoliko ministara koji ne zadovoljavaju apetite vladajuće strukture.
Kada Minić vrati mandat, koji je prihvatio na prijedlog Milorada Dodika, v.d. predsjednice RS-a Ana Trišić Babić će uputiti prijedlog za novog predsjednika Vlade RS-a, a to će ponovo biti Savo Minić.
U tom slučaju Savo Minić će ovaj put biti legalno imenovan za premijera ovog bh. entiteta.
Druga opcija jeste da aktuelna vlada radi u tehničkom mandatu do konačnog izbora novog predsjednika Republike Srpske što će biti poznato nakon ponavljanja izbora na nekoliko biračkih mjesta 8. februara.
Narodna skupština RS-a je 2. septembra potvrdila novu Vladu RS-a na čelu sa Savom Minićem.
Minića je za mandatara predložio Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i pravosnažno osuđeni političar kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika RS-a zbog jednogodišnje zatvorske kazne i zabrane obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Činjenica da je cijeli proces pokrenut od strane političara kojem je mandat pravosnažno oduzet čini novu vladu Republike Srpske nelegalnom, a njen legitimitet duboko upitnim.
Konačnu riječ daće Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Savo Minić vraća mandat premijera RS-a, vlast priznaje da ga Dodik nije mogao predložiti

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić čestitao je neustavni dan osnivanja Republike Srpske.
- Uputio sam srdačne i bratske čestitke rukovodstvu Republike Srpske povodom 9. januara - Dana osnivanja Republike Srpske, uz poruku da ovaj datum i ove godine potvrđuje posvećenost srpskog naroda vrijednostima slobode, pravde i mira - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Dodao je da je istaknuto uvjerenje da su upravo te vrijednosti temelj stabilnosti Zapadnog Balkana.
- Kao i da je evropska budućnost zajednički spoljnopolitički cilj svih država regiona - dodao je Mandić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2009565723656417547%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009565723656417547%7Ctwgr%5E12071f50236864fee8fa2b3f6324d3ed3de497e1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić čestitao neustavni dan Republike Srpske: Posvećenost srpskog naroda vrijednostima slobode, pravde i mira

Godinu dana nakon što je otvoren, na predmetu neustavnog obilježavanja dana entiteta Republika Srpska, rade dva tužitelja državnog tužilaštva BiH.
Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa kažu da se poduzimaju radnje s ciljem donošenja tužilačke odluke, odnosno pokretanja istrage ili podizanja optužnice.
U međuvremenu, vlasti u Republici Srpskoj još jednom obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta, usprkos činjenici da je Ustavni sud dva puta osporio ovaj datum, vjerski praznik Sveti Stefan, kao dan RS-a.
Iako Krivični zakon BiH, odlukom visokog predstavnika u BiH, propisuje kazne za svaku osobu koja je uključena u organiziranje neustavnog dana RS-a, jer je riječ o nepoštovanju odluka Ustavnog suda, dosad niko nije kažnjen niti je krivično odgovarao zbog proslave 9. januara.
Kristijan Šmit je odlukom 2023. godine unio izmjene u Krivični zakon BiH u vezi s nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, čime je omogućeno da odgovorne osobe budu kažnjene kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i izricanjem mjera zabrane vršenja službe.
Organizatore proslave 9. januara 2026. ne ometa ni činjenica da je Narodna skupština RS-a u oktobru poništila zakon koji je prethodno usvojila o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH, a koji je prvobitno ništavnim proglasio i Ustavni sud.
Poništavanje ovih zakona uslijedilo je nakon što su Sjedinjene Američke Države s liste sankcioniranih osoba skinule bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika i članove njegove porodice, kao i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović i druge visoke zvaničnike iz entiteta RS.
S liste sankcioniranih skinuti su u oktobru prošle godine i organizatori proslave 9. januara, među kojima i Siniša Karan, kandidat Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za predsjednika RS-a.
Stejt Department je tada poteze Skupštine RS-a u vezi s ukidanjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i drugih spornih zakona ocijenio kao konstruktivne akcije koje bi trebale poboljšati stabilnost u BiH. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije, čelnici RS-a proslavljaju neustavni dan u Banjoj Luci, defileom policije i drugim manifestacijama.
Iz Stejt Departmenta nisu odgovorili na upit RSE za komentar najavljenog obilježavanja neustavnog praznika entiteta.
Dan uoči 9. januara, Milorad Dodik, koji je pravosnažno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, zbog čega je i prekinut njegov mandat predsjednika RS-a, je na društvenoj mreži X napisao da će RS nastaviti obilježavati 9. januar.
Pomenuo je i američkog predsjednika Donalda Trampa, odnosno administraciju SAD-a koja je samo nekoliko mjeseci ranije pozdravila ukidanje secesionističkih i antidejtonskih zakona u Skupštini RS-a, a koje je mjesecima ranije zagovarao Dodik.
"Primjećujemo i promjene u svijetu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je administracija predsjednika Donalda Trampa jasno odbacila politike koje su pokušavale da brišu historiju, zabrane obilježavanja i ponište nacionalni i regionalni identitet u ime lažne političke korektnosti. Dijeleći te ideje, nastavićemo da 9. januar obilježavamo mirno, ponosno i odgovorno", napisao je, između ostalog, Dodik.
Šta se zna o ovogodišnjem obilježavanju 9. januara?
Polovinom decembra prošle godine započele su pripreme za obilježavanje 9. januara, nakon što je Narodna skupština RS-a zadužila Odbor za njegovanje tradicije Vlade RS-a da započne organizaciju.
Za 9. januar najavljen je svečani defile u Banjoj Luci, uz učestvovanje pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a i oko 2.000 sudionika iz civilnog sektora.
Osim toga, organizirani su različiti događaji od 5. do 10. januara.
Program uključuje polaganje vijenaca, vjerske obrede i svečane akademije širom RS-a.
Dan uoči 9. januara u Banjoj Luci boravi i premijer Srbije Đuro Macut, koji je rekao da u RS-u boravi kako bi "u ime građana Srbije zajedno za braćom iz Republike Srpske, sa dubokim pijetetom odao počast palim borcima i njihovim porodicama, uz jasnu poruku - da se bilo kakve žrtve nikada više ne ponove".
Ovogodišnji slogan obilježavanja 9. januara glasi "Živjeće ognjište" i biće istaknut na informativnim portalima iznad autoputeva u RS-u, a istaknute su i zastave entiteta, ali i Srbije.
Za razliku od prethodnih godina, nisu javno dostupni podaci i tome koliko će koštati organizacija obilježavanja neustavnog praznika.

Republika Srpska slavi neustavni Dan Republike

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.
Najviše poništenih rezultata je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, izbori su poništeni i u izbornim jedinicama u Prijedoru, Banjaluci, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima.
Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu.
Odluku o raspisivanju ponovnih izbora, CIK BiH će donijeti nakon pravosnažnosti odluke o poništavanju izbora.&nbsp;
Protiv te odluke dozvoljena je žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odluke na internet-stranici CIK-a BiH.
Na sjednici je saopšteno da na 136 biračkih mjesta, na kojima su poništeni izbori, ukupna razlika između dva kandidata je 15.822 glasa, kao i da ova razlika bitno utiče na izborni rezultat.&nbsp;
CIK je odluku o poništavanju izbora na pojedinim biračkim mjestima donio desetak dana nakon što je utvrdio rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta.
On je osvojio 222.182 glasa (50,39 odsto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opoziciona Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 odsto).
Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Opštih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS.
Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje.
CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu.
Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15 hiljada glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova, navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima.
Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata.
Na prijevremenim izborima za predsjednika RS glasalo je nešto manje od 450 hiljada birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.
Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

Izborna komisija poništila prijevremene izbore za predsjednika RS na 136 biračkih mjesta

Lider vladajuće koalicije u Republici Srpskoj Milorad Dodik izjavio je danas da su za njegovu stranku predsjednički izbori gotovi i da neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima, što zahtjeva opozicija koja tvrdi da je u tim gradovima bilo izborne krađe.
- Odbacujemo tvrdnje opozicije za mjesta u kojima smo dobili značajan broj glasova. Ne sporimo da smo u Banjaluci izgubili sa 14.000 razlike i ne tražimo da se ponove izbori u Banjaluci. Ali neće se desiti ponavljanje izbora u Doboju, za nas su izbori završeni i tačka - rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Dan poslije vanrednih izbora, na kojima kandidat vladajuće koalicije Siniša Karan vodi protiv kandidata opozicije Branka Blanuše, Dodik je kazao da opozicija ne bi pobijedila ni kad bi izbori u Doboju bili ponovljeni.
Dodik je naveo da je Blanuša, koga je predložila Srpska demokratska stranka (SDS), blizu Karana, jer je za njega glasalo 20.000 Bošnjaka iz Republike Srpske.
On je optužio opozicione stranke da su uz pomoć Bošnjaka i visokog predstavnika Kristijana Šmita imale namjeru da dobiju mjesto predsjednika Republike Srpske, ali je dodao da im to "nije uspjelo".
- Znali smo prije izbora da opozicija može da dovuče od 18.000 do 20.000 glasova Bošnjaka, koji su glasali za njihovog kandidata Blanušu i time učinili ove izbore neizvjesnijim. Bošnjaci su imali mogućnost da glasaju i da napakoste Republici Srpskoj i to su i uradili - dodao je Dodik.
Kazao je i da za pobjedu Karana, koga je predložila ta stranka, "može da zahvali i tome što je Donald Tramp postao predsjednik SAD".
On je rekao da u SNSD "nijesu naročito raspoloženi zbog izborne pobjede" i najavio da će ubuduće drugačije pristupiti izborima, navodeći da treba utvrditi zašto veliki broj građana nije želio da glasa. Izlaznost je bila oko 37 odsto.
- Vidjećemo gdje je bio problem. Nama ljudi sa terena govore da ljudi nisu željeli da izađu, jer su smatrali da nije fer da izađu zbog onog što se desilo predsjedniku (meni), da su izbori nametnuti od Šmita ili da su rezignirani. Vidjećemo da li je to tako - rekao je Dodik.
Prema preliminarnim nepotpunim rezultatima vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske, koje je saopštilla Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Karan je osvojio oko 8.500 glasova više od Blanuše.
Opoziciona SDS je saopštila da ne priznaje pobjedu Karana, jer ima "eksplicitne dokaze" da je u Doboju, Zvorniku i Laktašima bilo izborne krađe, i da će od CIK BiH tražiti da izbori budu ponovljeni u ta tri grada.

Dodik: Za nas su izbori završeni, neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima

Profesor na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani dr Faris Kočan nije očekivao tako nisku izlasnost na predsjedničkim izborima u bh. entitetu Republika Srpska i smatra da rezultat ne treba posmatrati isključivo kao pobjedu vlasti, već kao snažan signal promjena.
Prema rezultatima Centralne izborne komisije BiH kandidat vladajućeg SNSD-a Siniša Karan dobio 200.116 glasova ili 50,89 odsto, a kandidat opozicionog SDS-a Branko Blanuša 188.010 glasova ili 47,81 odsto.
To su podaci po nepotpunim rezultatima - sa 92,79 obrađenih biračkih mjesta. CIK je saopštila da je na izbore izašlo 35,78 odsto ukupnog broja građana s pravom glasa.
<h2>Dodikov narativ potrošen</h2>
- Očekivao sam veću izlaznost i nijesam mislio da će Karan i Blanuša biti ovako blizu. To je prvi važan signal da se u Republici Srpskoj nešto mijenja. Izlaznost od jedva trećine upisanih birača govori da veliki dio građana više ne reaguje na stare narative. Sve preko 50 odsto izlaznosti obično znači snažnu mobilizaciju. Juče toga nije bilo. Pola entiteta nije uopšte doživjelo izbore kao važan događaj. To je ozbiljan udarac za Dodika, jer mobilizacijski narativ o "borbi za Republiku Srpsku" više ne funkcioniše kao ranije - rekao je Kočan u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M.
Kočan smatra da je najvažnija poruka izbora to da Milorad Dodik više nije "jedina politička vertikala" u Republici Srpskoj i smatra da će naredni izbori 2026. godine biti „mnogo važniji od ovih“.
- Ovo je bila generalna proba. Opozicija sada ima realne šanse da vjeruje da može pobijediti, ali samo ako se ujedini. Ako ostanu četiri zasebne kolone, SNSD će opet imati prednost. Ali ako se udruže oko jasnog cilja i kandidata, Dodik više nema neograničenu snagu kao nekada jer je ovo pirava pobjeda SNSD-a. U februaru, poslije prvostepene presude Dodiku, atmosfera je bila nabijena. Mediji puni analiza o tome da li će biti sukoba, hoće li eskalirati tenzije. Dodik je tada uspio da koristi polarizaciju. Poslije drugostepene presude narativ se raspao. On je lično ušao u Sud Bosne i Hercegovine. Time je faktički priznao presudu. Ljudi su rekli: aha, ovo nije borba za Republiku Srpsku, ovo je njegova privatna pravna bitka - ističe on.
<h2>Opoziciju dijeli ego lidera a ne ideologija</h2>
Gost DRV kaže da je važno razumjeti da političke razlike unutar opozicije nisu ideološke, već da je glavni problem njihov ego.
- Ko će biti glavni? Ko će biti kandidat? Ko će biti šef zajedničke kolone? To je jedina stvar koja ih dijeli - navodi Kočan.
On je dodao da odnosi s Beogradom ozbiljno utiču na opozicionu dinamiku.
- Vidimo da Beograd povremeno gura Draška Stanivukovića, pa ga onda povuče. Dodik i Vučić imaju svoju dinamiku — čas su zajedno, čas se distanciraju. To sve utiče na percepciju opozicije unutar RS. Oni ne vjeruju da mogu držati sve konce kao Dodik. I tu je ključ naredne godine. Hoće li uspjeti probiti vlastiti strah i prestati kalkulisati - smatra Kočan.
<h2>Vlastodršci ne mogu ni lijevo ni desno</h2>
Govoreći o ruskom faktoru u BiH, Kočan naglašava da je Moskva i dalje bitan igrač, ali da se njen uticaj posmatra kroz širi kontekst – i u Federaciji i u državi u cjelini. Smatra da se Bosna i Hercegovina, ali i širi Zapadni Balkan, nalaze pod povećanim međunarodnim nadzorom, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu.
- I Milorad Dodik i Aleksandar Vučić danas imaju više ograničenja nego ranije. Vučić ide u Moskvu, ali odmah zatim ponavlja da je strateški cilj Srbije ulazak u EU. On dobro razumije da ga Brisel posmatra. I vidjeli smo da je dobio po prstima — kako kroz glasanje u UN-u, tako i kroz neke izjave koje je davao u vezi s Ukrajinom - kaže Kočan.
Na pitanje kako vidi Crnu Goru pod vlašću političkih subjekata koji su bili protiv njenog državnog suvereniteta i protiv njenog članstva u NATO, te kako komentariše da uprkos tome Brisel šalje poruke podrške Podgorici, Kočan odgovara da to radi neiskreno.&nbsp;
- Kontekst je postavila prošla vlast, i aktuelni vlastodršci su limitirani unutar toga, ne mogu ni lijevo ni desno. Sada je samo pitanje ko će ugurati Crnu Goru unutar EU. Ponavljam Brisel to radi neiskreno i imaju taj kontekst da Crnu Goru treba uvesti do 2028. godine u EU i to će napraviti sa bilo kim - kaže Kočan, uz opasku da se, što se tiče vanjske politike u Republici Srpskoj i Crnoj Gori, važi pravilo: i poslije Dodika - Dodik, poslije Đukanovića - Đukanović.

Kočan: Rezultati izbora u RS snažan signal promjena, Brisel neiskren prema Crnoj Gori

Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama određeno je zadržavanje do 72 sata osumnjičenima za krivično djelo nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu B. Š, J. U. i J. V.
Kako je ranije Portal Analitika izvijestio, dvojica osumnjičenih su pitomci Policijske akademije u Danilovgradu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftuca-na-putu-berane-kolasin-zbog-nasilnickog-ponasanja-uhapsena-dvojica-pitomaca-policijske-akademije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Osumnjičeni su 20. februara oko 16 sati na regionalnom putu Berane - Kolašin, u mjestu Lubnice, opština Berane, zajednički vršenjem nasilja prema oštećenima E. C. i A. K. i drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozili spokojstvo građana i teže remetili javni red i mir - navode iz ODT-a.&nbsp;
Navode da je osumnjičeni B. Š. zaustavio vozilo kojim je upravljao, tako što je pretekao vozilo kojim je upravljao oštećeni E. C. i prepriječio saobraćajnu traku u namjeri da njegovo vozilo zaustavi.&nbsp;
Dodaju da su nakon toga su iz vozila izašli osumnjičeni i oštećenom E. C. zadali više udaraca pesnicama u predjelu glave.&nbsp;
Nakon toga su osumnjičeni došli do oštećenog A. K, a potom i njemu pesnicama i nogama zadali više udaraca u predjelu glave i tijela.&nbsp;
- Usljed čega su oštećeni zadobili lake tjelesne povrede - navode iz ODT-a.&nbsp;
Osumnjičenima je određeno zadržavanje zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke.
- U daljem toku postupka će biti preduzete neophodne mjere i radnje sa ciljem donošenja odluke u ovim predmetima - navode iz ODT-a.&nbsp;

Pitomcima Policijske akademije i još jednoj osobi određeno zadržavanje: Prepriječili put, pa pesnicama i nogama tukli dvije osobe

Najmanje petoro ljudi poginulo je u seriji lavina koje su zahvatile zapadnu Austriju, saopštila je vlada pokrajine Tirol.
&nbsp;U saopštenju se navodi da su intenzivne sniježne padavine tokom protekle sedmice dovela do nagomilavanja snijega u visini do 1,5 metra.
&nbsp;Kombinacija sniježnih padavina, jakog vjetra i slabog sniježnog sloja stvorila je uslove koji su bili posebno pogodni za lavine, prenosi Asošiejted pres.
Policija Tirola saopštila je da su petorica skijaša van staza bili zatečeni u lavini širokoj oko 450 metara, koja je pala u petak popodne u oblasti St. Anton am Arlberg, na visini od oko dvije hiljade metara.
Među poginulima su bili Amerikanac i Poljak, dok je 21-godišnji Austrijanac preminuo od povreda nakon što je prevezen u bolnicu.
Brojni članovi spasilačkih timova, ambulantno osoblje, vatrogasci i psi tragači angažovani su u spasilačkoj akciji, prenosi Tanjug.
U petak ujutro, u skijaškom centru Nauders-Bergkastel jugoistočno od ovog područja, 42-godišnji njemački državljanin i njegov 16-godišnji sin bili su zatečeni lavinom, ali je mladi preživio, dok je njegov otac poginuo.
U Klesterleu, u susjednoj pokrajini Vorarlberg, tridesetdevetogodišnji švajcarski snouborder je poginuo u lavini van ski staze.
Kancelarija guvernera Tirola saopštila je da je u petak prijavljeno skoro tri desetine lavina, a tokom poslednje sedmice zabilježeno je više od 200 incidenata.
Iz te kancelarije su upozorili da se vremenski uslovi neće poboljšati ni u nedjelju i da vrijeme ostaje nestabilno.

Najmanje petoro poginulih u seriji lavina u Austriji

Napadač plavskog Jezera Đorđe Maksimović sa deset golova zauzima prvo mjesto na listi strijelaca Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige, u takmičenju za Trofej Radija Crne Gore.
Golgeter Mornara Balša Sekulić postigao je osam, dok su se po šest puta u strijelce upisali golgeter Petrovca Adnan Bašić i Savo Arambašić iz Petrovca.
Po gol manje imaju Asmir Kajević iz Dečića, Andrija Ražnatović iz Sutjeske, Balša Mrvaljević iz Mladosti, Ognjen Rolović iz Jezera, Stefan Denković iz Mornara, Trimor Seljimi iz Dečića i Žarko Popović iz Petrovca.
Prvi trofej Radija Crne Gore, u sezoni 2013/14, osvojio je Stefan Mugoša u dresu Mladosti.&nbsp;
U narednih 11 godina zaslužili su ga golgeteri Sutjeske Goran Vujović, Igor Ivanović, Marko Ćetković, Božo Marković i Tajron Konrad, igrači Mladosti Marko Šćepanović i Zoran Petrović, napadač Zete Nikola Krstović, Adnan Bašić iz Petrovca i Žarko Korać iz Jedinstva.

Maksimović vodeći strijelac

Četiri vatrogasca povrijeđena su danas u Rožajama kada je došlo do prevrtanja vozila vatrogasne službe, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Oni su zbrinuti u Kliničko-bolničkom centru u Beranama i van su životne opasnosti.
Do nezgode je došlo oko 16.45 sati, kada su izašli na teren zbog gašenja požara na jednoj kući.
O razlogu prevrtanja vozila u OKC-u nisu imali informacije.
J. B.&nbsp;

Tag: republika-srpska