Na današnjoj redovnoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine usvojen je Sporazum s Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks), potvrđeno je za N1.
Kako prenosi N1, ova odluka je donešena jednoglasno, a potpisivanje ovog sporazuma, kao i njegovo sprovođenje, jedno je od ključnih koraka u jačanju operativne saradnje država članica Evropske unije i nadležnih vlasti u BiH kada je riječ o upravljanju migracijama i daljem evropskom putu BiH.
Ovaj sporazum sada ide na potpis Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH (HDZ BiH) kako bi zvanično stupio na snagu.
Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH je početkom ove godine dao pristanak da se Sporazum između BiH i EU o operativnim aktivnostima koje provodi Frontex privremeno primjenjuje u skladu s odredbama sporazuma koja uređuje ovo pitanje.
Tada je Ministarstvo bezbjednosti BiH bilo zaduženo da Izvještaj o pregovorima dostavi Predsjedništvu BiH u dalju zakonom predviđenu proceduru, a uz prijedlog da se za potpisnika Sporazuma odredi Borjana Krišto.
Takođe, u decembru prošle godine Frontex je parafiran u Sarajevu između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.
Sporazum su parafirali šef tima BiH za pregovore sa Fronteksom i direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković i direktor za Šengen, granice i vize u Generalnom direktoratu za migracije i unutrašnje poslove Evropske komisije Henrik Nilsen.
Ovaj sporazum omogućiće organizaciju zajedničkih operacija koje uključuju graničare Fronteksa i Bosne i Hercegovine. Takođe, predviđa mogućnost raspoređivanja Fronteksovih timova za upravljanje granicama na teritoriji BiH, čime će agencija pružiti podršku u upravljanju migracijskim tokovima, borbi protiv ilegalne imigracije i suzbijanju prekograničnog kriminala.
Kako bi izvršio svoje zadatke, Fronteks može da sprovodi aktivnosti vezane za upravljanje granicama EU na teritoriji trećih zemalja, uz saglasnost tih zemalja. Od 2019. godine, prema novoj regulativi Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, osoblje Fronteksa može vršiti izvršna ovlašćenja u trećim zemljama, uključujući granične provjere i registraciju osoba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Važan korak ka EU: Predsjedništvo BiH jednoglasno usvojilo Sporazum o Fronteksu

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je kako će poslati diplomatsku notu Srbiji jer je ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić ostao sjediti tokom intoniranja himne Bosne i Hercegovine, prilikom obilježavanja Dana Vojske bh. entiteta Republika Srpsla i Dana Trećeg pješadijskog puka RS, u banjalučkoj kasarni, 12. maja.
Pored Gašića, prilikom intoniranja himne je sjedio i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
- U mom kabinetu se piše nota, oštro ću reagovati prema vlastima Srbije i javnosti Srbije, da vide kakvog ministra odbrane imaju i kakvo nepoštivanje zemlje u koju je došao pokazuje, vrlo nekorektno. Šaljemo poruku predsjedniku Aleksandru Vučiću i novom premijeru da povedu računa kako se odnose prema Bosni i Hercegovini - kazao je Konaković.
Treći pješadijski (Republika Srpska) puk, jedan je od tri pješadijska puka koji njeguju identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba iz kojih potiču - Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća odbrane i Vojske Republike Srpske.
Pukovi imaju svoje zastave i obilježja, te nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja.
Treći pješadijski RS puk je i ranijih godina bio u centru pažnje kada su njegovi pripadnici učestvovali u obilježavanju 9. januara kao neustavnog dana Republike Srpske.

Konaković najavio protesnu notu Srbiji, jer je ministar Gašić sjedio tokom himne BiH

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) Zukan Helez izdao je naređenje načelniku Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH (OS BiH) da se ne dopusti ulazak predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, predsjedniku parlamenta RS Nenadu Stevandiću i entitetskom premijeru Radovanu Viškoviću na vojne lokacije, prenijeli su sarajevski mediji.
Naredba dolazi uoči Dana Vojske RS i Trećeg pješadijskog puka OS BiH, koji se obilježava u ponedjeljak 12. maja.
Centralna manifestacija će biti održana u kasarni Kozara u Banjaluci.
Za Dodikom, Stevandićem i Viškovićem raspisana je unutrašnja potjernica Suda BiH, jer se nizu odazvali pozivu tužilaštva na saslušanje zbog sumnji da su počinili krivično djelo "napad na ustavni poredak".

Helez izdao naređenje da se Dodiku, Stevandiću i Viškoviću zabrani ulazak na vojne lokacije

Ne dijelimo samo probleme, već i rješenja - bila je poruka koja je dominirala tokom intenzivnog programa višednevne obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao od 5. do 8. maja, u Podgorici, okupljajući predstavnike 12 nevladinih organizacija iz Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije čiji su projekti podržani na konkursu u okviru programa Zajedno za LGBTQI+ jednakost.
Tokom intenzivnog programa jačanja kapaciteta ovih organizacija, obrađeni su različiti aspekte upravljanja projektima i izvještavanja u sadržajnom dijelu, finansijski menadžment, procedure javnih nabavki i oslobađanja od PDV, pravila o vidljivosti u skladu sa projektima koje finansira EU, kao i druge vezane teme.&nbsp;
- Naš cilj nije bio samo da organizacijama civilnog društva obezbijedimo finansijsku podršku, već da ih osnažimo da dugoročno budu pokretači promjena u svojim zajednicama - istakao je programski direktor u CGO Petar Đukanović.&nbsp;
Kroz sveobuhvatne obuke iz upravljanja projektima, komunikacije, vidljivosti, zagovaranja i monitoringa javnih politika, organizacije su, kaže on, stekle konkretna znanja i vještine koje im omogućavaju da efikasnije, profesionalnije i sa više samopouzdanja djeluju u oblasti zaštite prava LGBTIQ+ osoba.&nbsp;
- Ujedno, ovaj program je pružio dragocjenu priliku za međusobno povezivanje, jer su organizacije iz različitih zemalja imale platformu da se upoznaju i uspostave saradnju koja može da osnaži regionalnu solidarnost i zajednički pristup u borbi za očuvanje i unaprijđenje ljudska prava - zaključio je Đukanović.&nbsp;
I Gracija Atanasovska, iz Koalicije MARGINS iz Sjeverne Makedonije, istakla je značaj upoznavanja sa ljudima iz drugih organizacija iz regiona koji kroz aktivizam pokušavaju da poboljšaju situaciju u oblasti ljudskih prava.
- Ovakvi događaji nam pomažu da se povežemo, razmijenimo iskustva i uspješne prakse, ali i izazove sa kojima se suočavamo u svojim zemljama. Mogućnost da se upoznamo licem u lice dodaje još jednu veoma važnu - intimniju dimenziju saradnje. Naravno, važne su nam bile i sesije oko realizacije projekata - navela je ona.
Uvijek je, kako je ocijenio Visar Krusha iz NVO Integra sa Kosova, dobro povezati se sa organizacijama iz regiona koje sprovode programe i projekte u istoj oblasti.
- Bilo mi je veoma korisno da proučim smjernice za realizaciju projekata finansiranih od strane EU, posebno dio koji se odnosi na narativne i finansijske izvještaje. Dodatno, razmjena ideja i iskustava o tome kako pristupiti različitim izazovima u našem radu, iz različitih perspektiva i konteksta, &nbsp;uz direktno povezivanje organizacija je čvrst korak ka budućoj regionalnoj saradnji - kazao je Krusha.
Marko Vukčević, iz Asocijacije Spektra, cijeni da je organizovani program značajan, naglašavajući da je proteklih godina postala očigledna potreba za aktivnijim zagovaranjem prava LGBTIQ osoba šireg kruga aktera iz civilnog društva.
- I važno je da naučimo kako da vodimo projekte na kvalitetan i transparentan način, posebno zato što su procedure sve zahtjevnije, ali i zbog intenziteta napada na NVO sektor koji se pojačava. Iako su naše organizacije različite, suočavamo se sa sličnim izazovima, živimo i djelujemo u veoma povezanim kontekstima - poručio je Vukčević.&nbsp;
Iz organizaije UNSA GETO ocjenili su da je program bio izuzetno koristan u dijelu jačanja kapaciteta udruženja kroz praktične alate za sprovođenje projekata.
- Dodatna vrijednost je i povezivanje sa drugim organizacijama, s obzirom na to da nailazimo na slične prepreke u radu. Ta razmjena iskustava, resursa i strategija vodi ka stvaranju i jačanju zajedničkog fronta u borbi za prava LGBTIQ+ osoba. Time što smo skupa u fizičkom prostoru, umjesto uobičajenog online prostora, podstiče se i razvoj novih ideja i stvara energija za dalju borbu - ističu oni.
Obuka je okončana <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/07/podrska-koja-mijenja-stvarnost-12-projekata-za-lgbtiq-jednakost-u-regionu/" target="_blank">ceremonijom potpisivanja ugovora za organizacijama čiji su projekti podržani</a>.
Program Zajedno za LGBTQI+ jednakost sprovodi CGO, u partnerstvu sa ERA - Mrežom za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Queer Montenegro, Queer Centrom iz Skoplja, Tuzlanskim otvorenim centrom, NVO OMSA iz Albanije i Centrom za razvoj socijalnih grupa sa Kosova. Projekat finansira Evropska unija.

„Ne dijelimo samo probleme nego i rješenja“

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik doputovao je u Moskvu, gdje će, na poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina 9. maja prisustvovati svečanosti povodom 80 godina od pobjede nad fašizmom.
Dodika je na aerodromu "Šeremetjevo" dočekao zamjenik direktora Departmana za državni protokol Ministarstva inostranih poslova Rusije Andrej Miljajev, prenosi agencija SRNA.
Dodik će u Kremlju večeras prisustvovati večeri koju će Putin upriličiti za svjetske zvaničnike koji su doputovali u Moskvu kako bi prisustvovali proslavi Dana pobjede.
Dan ranije, u Moskvu je stigao i predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, koji se danas sastaje sa zamjenikom predsjednika Savjeta Federacije Rusije (gornjeg doma parlamenta) Konstantinom Kosačovim.
Dodik i Stevandić, zajedno sa entitetskim premijerom Radovanom Viškovićem, nalaze se na centralnoj potjernici Suda Bosne i Hercegovine.
Ipak, ova dvojica zvaničnika su već ranije putovali preko granice, a Dodik je od raspisivanja potjernice već jednom posjetio Moskvu i sastao se sa Putinom.
U Moskvu je 7. maja doputovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te je predviđeno da 9. maja ima bilateralni susret sa Putinom, najavio je Kremlj, a prenijela Radio-televizija Srbije.
Odluku da će prisustvovati paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom 9. maja Vučić je saopštio početkom marta, nakon telefonskog razgovora sa Putinom.
Na najave da bi predsjednik Srbije mogao da putuje u Rusiju reagovale su i evropske institucije.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je na konferenciji za medije 29. aprila rekla da je "na predsjedniku Srbije odluka o odlasku u Moskvu", ali i da će ako Vučić zaista ode tamo, ona imati "mnogo teži zadatak da pomogne Srbiji da ostane snažno usmjerena na evropskom putu".
Od evropskih lidera svoje prisustvo najavili su osim Vučića i slovački premijer Robert Fico, blizak Kremlju.
U Rusiju je stigao predsjednik Kine Si Đinping.

Dodik doputovao u Moskvu

Nakon dvosatne rasprave, završena je sjednica Savjeta bezbjednosti UN na kojoj je razmatran izvještaj OHR-a o stanju u Bosni i Hercegovini, i na kojoj je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Kristijan Šmit, predstavio &nbsp;67. izvještaj generalnom sekretaru UN-a, o statusu implementacije mira u BiH. Njegov izvještaj pokriva period od 16. oktobra 2024. do 15. aprila 2025. godine.
Tokom predstavljanja izvještaja, Šmit je istakao da je u BiH u toku "politička kriza, ali ne bezbjednosna kriza" te da "nema opasnosti od rata".
&nbsp;Istakao je da je situacija sa poštovanjem Dejtonskim sporazumom u zemlji nikad gora,te da su vlasti u bh.entitetu Republika Srpska iskoristile presudu Dodiku kao izgovor za poteze ka "de fakto secesiji".
Dejtonski mirovni sporazum je i dalje temelj na kojem se može graditi budućnost BiH, takođe je rekao Šmit.
- RS ne potkopava Dejtonski sporazum, nego ga podržava- izjavila je Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, te je takođe branila neustavne zakone usvojene u RS.
Ona je početkom svog obraćanja istakla da se obraća kao članica bh. Predsjedništva odabrana glasovima iz RS, te je ponovila ranije poruke iz ovog entiteta, da oni žele da vrate "izvorni" Dejtonski sporazum.
Rekla je da je "resetovanje" u BiH logičan idući korak, da bi se izbjegle krize, te pozvala Savjet bezbjednosti da provede formalno glasanje za Šmita, te ako nema podršku, ustanoviti drugog kandidata za OHR.
Cvijanović je ponovila ranije tvrdnje iz RS da je Šmit nelegalno izabran, te da mu Dejtonski sporazum ne daje tzv. Bonska ovlašćenja, te da su ilegalne odluke koje je on putem njih nametnuo.
Predstavnik Sjedinjenih Država, Džon Keli, kazao je da su SAD posvećene stabilnosti u BiH, i Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Šmit: U BiH je u toku politička kriza, ali‚ nema opasnosti od rata

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, za kojim je raspisana centralna potjernica, Milorad Dodik govorio je za austrijski medij "Profil" o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, odnosima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i mogućem hapšenju, prenosi Klix.ba.
Na početku <a href="https://www.klix.ba/redirect/250501103?url=https://www.profil.at/ausland/interview-serbischer-separatistenfuehrer-milorad-dodik-republika-srpska-haftbefehl-bosnien/403037092?utm_source=Klix" target="_blank">intervjua</a>, u kojem je Dodik predstavljen čitateljima, naveli su da nije često da rade intervju s osobom za kojom je raspisana potjernica, ali da je on u centru tinjajućeg sukoba koji prijeti Balkanu. Istaknuto je da mu nije dozvoljen ulazak u Austriju.
Na pitanje novinarke o potjernici, Dodik je iznio skandalozne tvrdnje i kazao kako "muslimani u BiH" žele rat.
- Takozvani visoki predstavnik Kristijan Šmit i muslimani u BiH su protiv mene i nekih drugih političara. Najradije bi strpali cijeli srpski narod u koncentracioni logor, kao u Drugom svjetskom ratu. Muslimani u BiH ponovo žele rat. Žele dovesti džihadiste ovdje i provoditi šerijatski zakon. I očigledno to nekim ljudima u Evropi dobro odgovara, jer bi najradije da se riješe vlastitog ološa i dovedu ga sve ovdje - kaže Dodik za austrijski "Profil".
Iako je Dodik trenutno destabilizirajući faktor, u razgovoru za austrijski medij tvrdi kako on nije ratni huškač i da je plan RS-a jedino slijeđenje Ustava.
Upitan je šta bi se desilo kada bi pokušao biti uhapšen.
- To je hipotetičko pitanje, a sa 66 godina ne odgovaram na hipotetička pitanja. Da je neko mislio da me može uhapsiti, uhapsio bi me. Republika Srpska je stabilan sistem, to nije grupa pobunjenika. Izabran sam. Republika Srpska ima strukture, institucije, vlastite policijske snage, odjeljenje koje se bavi zaštitom određenih pojedinaca. Ja sam jedna od tih zaštićenih osoba - kaže Dodik.
S obzirom na to da je ranije govorio da je situacija u BiH ozbiljna kao što je bila kada se Jugoslavija raspala, novinarka je konstatovala da takve riječi predstavljaju ratnu retoriku.
- BiH se mora raspasti. Ova država nije održiva. Međutim, za razliku od mnogih drugih, ja sam mišljenja da mir ne treba žrtvovati zbog ovoga. Ali morate znati - u BiH žive zajedno narodi koji ne žele živjeti zajedno - tvrdi Dodik.
Novinarka ga je potom upitala šta je to što ga toliko muči u vezi sa BiH.
- BiH je nezasitna nakaza koja se hrani iluzijama iz Brisela. Ovdje, u Republici Srpskoj, živimo slobodno. Kao što vidite, ovdje nigdje nema zastava BiH - kaže Dodik.
Zatim je novinarka kazala da Dodika na Zapadu doživljavaju kao okorjelog nacionalistu i šovinistu.
- Mnogi ljudi ne znaju da ste bili protiv ratnih huškača 1990-ih, da ste ono što se dogodilo u Srebrenici opisali kao genocid, da ste tokom rata skrivali muslimanske i katoličke porodice od Srba u svojoj privatnoj kući. Šta Vam se desilo - pitala je austrijska novinarka.
Dodik je kratko kazao da mu se ništa nije desilo i da je sada predsjednik RS-a, entiteta čiji narod predstavlja.
Kako je kazao, uvjeren je da bi ga Vladimir Putin zaštitio ukoliko to bude potrebno te da je više puta od njega čuo da nikada ne napušta svoje prijatelje.
Iako tvrdi da poštuje Austriju kao državu, Dodik naglašava da je Austrija kroz istoriju bila negativan faktor za Srbe.
Na temu odnosa s austrijskom Slobodarskom partijom (FPÖ), čiji su bivši lideri Hajnc Kristijan Strahe i Johan Gudenus ranije posjećivali Banju Luku, Dodik je rekao:
"Svi. Svi su moji ljudi u FPÖ-u. U Austriji živi 300.000 Srba. Mi Srbi smo politički anarhisti, nismo lako upravljivi. Ali ponekad se homogenizujemo. Vidjećemo kakve će to imati posljedice za Austriju."

Dodik za austrijski medij: Muslimani u BiH ponovo žele rat, najradije bi strpali cijeli srpski narod u koncentracioni logor

Predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik obratio se javnosti nakon sastanka vladajuće koalicije u RS-u i tom prilikom iznio niz uvredljivih, šovinističkih i historijski neutemeljenih tvrdnji koje su izazvale brojne reakcije u domaćoj i regionalnoj javnosti.
U svom obraćanju, Dodik je poručio da se Bosna i Hercegovina "raspada" i da je njen trag "smrdljiv na nečovještvo". U više navrata osporavao je legitimitet visokog predstavnika Kristijana Šmita, nazivajući ga "nelegalnim", te utvrdio da "muslimani", "prihvataju njegove odluke i nadaju se drugom poluvremenu".
Međutim, najskandalozniji i najuvredljiviji dio njegovog govora odnosio se na direktan poziv Bošnjacima da se "vrate pravoslavnoj vjeri", uz tvrdnju da bi Bosna i Hercegovina u tom slučaju bila "većinski srpska" i da bi "samo takva mogla postojati".
- Rješenje za BiH je sljedeće: da se muslimani vrate na svoju staru pravoslavnu vjeru. Pokušavamo da dajemo konstruktivne prijedloge. Postoje dokazi da su naši preci prelazili na islam pod osmanskom prisilom. Zato je ovo za mene korektno rješenje - rekao je Dodik.
On je naveo i da "Bošnjaci treba da se vrate vjeri svojih predaka, pa će BiH biti većinski srpska".
Dodik je govorio i o statusu Brčkog, iznijevši nejasan prijedlog da se taj distrikt “vrati Federaciji, ali 50 posto”, uz dodatak da bi tada trebalo “povući liniju razgraničenja”. Optužio je bošnjačku stranu da je Brčko zamišljeno kao “klin unutar RS-a”, tvrdeći da su tamo Srbi većina i da “nema govora o uzimanju tog prostora”.
- Prestanite govoriti o Brčkom. Status Brčkog je riješen konačnom arbitražnom odlukom, i mi mislimo da je ta priča završena - poručio je.
Predsjednik RS-a najavio je i da će tražiti od Srbije da u Narodnoj skupštini razmatra položaj entiteta Republika Srpska, navodeći da je “RS napadnuta iznutra” i da “iza Bećirovića ostaje raspadnuta Bosna i Hercegovina”.
- BiH nije ono za šta se predstavlja. Ona će se raspasti. I drago mi je zbog toga - kazao je Dodik, ne skrivajući zadovoljstvo mogućim urušavanjem države.
Na kraju svog obraćanja, ponovio je raniji stav da Srbija treba stajati iza Republike Srpske, rekavši da je "odbrana Srba, ma gdje se nalazili, državni interes Srbije".
- Srbija stoji iza Republike Srpske. Srbija je u svojim odbrambenim planovima rekla da je odbrana Srba, ma gdje se nalazili državni interes. Ponavljam, nek se Bošnjaci vrate pravoslavnoj vjeri i Bosna i Hercegovina će biti većinska srpska i onda možemo zajedno graditi državu.
U njegovim izjavama nisu izostale ni poruke koje se tumače kao otvoreno podrivanje ustavnog poretka BiH i poticanje na vjersku i nacionalnu netrpeljivost.

Dodik: Neka se muslimani vrate pravoslavnoj vjeri, Bosna će biti srpska

Izostanak hapšenja predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, predsjednik NSRS Nenada Stevandića i premijer RS-a Radovana Viškovića, kojima je 14. marta određen pritvor, a 17. marta raspisana potjernica, poraz je države. Ipak, to ne znači da država smije odustati, a da oni mogu postati politički sagovornici. piše Klix.ba.
Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine raspisao potjernicu za odmetnutim trojcem iz Republike Srpske, Dodik, Višković i Stevandić su postali bjegunci od pravosuđa. Više od mjesec prošlo je od ove sudske odluke, a njih trojica zajedno s MUP-om RS-a prkose pravosudnom sistemu i ruše ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
S protokom vremena se prvobitni pritisak i zainteresovanost javnosti za ovaj slučaj smanjio, ali to nije znak da bi i pravosudne i sigurnosne institucije trebale da izgube zainteresovanost za ovaj problem, a za političare da počnu tražiti puteve za eventualne pregovore s Miloradom Dodikom i koalicijom okupljenom oko SNSD-a. Sve dok se na čelu SNSD-a i Ujedinjene Srpske nalaze osobe koje su bjegunci od pravosuđa Bosne i Hercegovine zbog udara na ustavni poredak, ove stranke moraju ostati ekskomunicirane iz političkih procesa i dijaloga.
U slučaju ako bi bilo ko sada pristao na pregovore s Miloradom Dodikom, njegova početna pozicija bi bila tako jaka da bi ti pregovori u suštini značili samo razgovor o načinu kapitulacije državnih institucija i poruka destruktivnim politikama da ne postoji djelo koje mogu počiniti, a da zbog politikanskih razloga ne budu pozvani za pregovarački stol.
Pristanak na pregovore je pristanak na "novu realnost", a to je najznačajnije pomjeranje crvene linije za državu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Iako državne institucije, prije svega SIPA, još uvijek nisu pokazale dovoljno odlučnosti da odmetnuto rukovodstvo RS-a privedu licu pravde, s druge strane nastavak djelovanja državnog Suda, Tužilaštva, ali i SIPA-e u RS-u je pokazatelj i toga da Milorad Dodik nema dovoljno snage da se sistematski obračuna s centralnim vlastima.
Stranke koje sebe smatraju prodržavnim moraju bez obzira na pritiske odbiti pregovore s odmetnutim pojedincima i nastaviti vršiti pritisak na policijske institucije da izvrše svoje obaveze.
Jedan od osnovnih uslova na putu ka Evropskoj uniji jeste vladavina prava i upravo je i francuski predsjednik Emanuel Makron naglasio da je "odgovornost svih da se angažuju na poštovanju ustavnog poretka kako bi se Bosna i Hercegovina vratila na svoj evropski put". Stoga, bez hapšenja odmetnutog trojca teško da postoji evropski put Bosne i Hercegovine.

Klix.ba: Od hapšenja Dodika se ne smije odustati, a pregovori bi značili legalizaciju udara na državu

Više od 500 kamiona prolazi kroz Sarajevo 21. aprila u protestnom defileu izražavajući nezadovoljstvo zbog, kako su ranije rekli, višegodišnjih problema u ovom sektoru zbog kojih domaći prevoznici nisu konkurentni na tržištu. Prevoznici navode da su godinama diskriminisani, jer državna uprava konstantno mijenja propise i pravilnike, bez konsultacija i na njihovu štetu. Zahtijevaju i hitno smanjenje zadržavanja na granicama, kroz digitalizaciju procesa carinjenja. Uz to, prevoznici traže da EU obustavi pravilo 90/180, po kojem bh. vozači, kao i svi građani, mogu provesti u EU maksimalno 90 dana u toku šest mjeseci, što im otežava poslovanje i čini ih nekonkurentnim, naveli su. Njihov četvrti zahtjev je povrat trošarina koje plaćaju državi, prvenstveno najmanje polovine akciza na gorivo koje profesionalni prevoznici plaćaju, kao i svi građani BiH.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421140424_bc2c1ff04d43b71a4a48433df1179c35d26567a4c3357521d3b6f3f7cc506e90.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421140424_bc2c1ff04d43b71a4a48433df1179c35d26567a4c3357521d3b6f3f7cc506e90" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Ulice Sarajeva pune kamiona na protestima prevoznika, 21. april 2025."> <figcaption>Ulice Sarajeva pune kamiona na protestima prevoznika, 21. april 2025.(Photo: Melisa Teletović (RFE/RL))</figcaption> </figure>  Ako nadležne institucije vlasti Bosne i Hercegovine ne počnu hitno rješavati njhova četiri ključna zahtjeva, međunarodni prevoznici su zaprijetili da će 25. aprila potpuno blokirati saobraćajnice u Bosni i Hercegovini. Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto rekao je 17. aprila da će formirati interresornu radnu grupu, koja će se baviti uklanjanjem barijera koje otežavaju rad prevoznika, kao i ubrzanje digitalizacije transporta, kako bi domaći prevoznici bili što konkurentniji. Takođe je naveo da će imenovati savjetnika za transport, koji će biti u svakodnevnoj komunikaciji sa prevoznicima. Velibor Paulić, koordinator Konzorcijuma "Logistika BiH", naveo je nakon sastanka sa ministrom da je EU propis 90/120 direktan udar na prevoznike koji su "privredni krvotok BiH", jer više od 90 posto roba stiže u BiH upravo cestovnim transportom. - Ako ne budemo imali vlastiti, zdrav privredni krvotok, imaćemo onda tuđi, i to po mnogo većim cijenama. A cijena transporta utiče na cijenu svih proizvoda koje građani konzumiraju, od doručka pa do večere - istakao je Paulić. Dodao je da nije opravdano da prevoznik čeka po 14 sati na granici da bi vratio prazan kamion u BiH, te da to čekanje prevoznike "košta" 208 sati godišnje po jednom kamionu, te da su birokrate u posljednjih 20 godina stvorile brojne nepotrebne administrativne prepreke industriji u kojoj radi 47.000 ljudi. Vijeće ministara BiH je i ranije pregovaralo sa predstavnicima EU o ovom pitanju, ali je EU odbila izuzeti vozače od pravila koje reguliše pravila boravka u EU. Zajedničkim protestima su prevoznici u BiH, ali i drugim zemljama regije i proteklih godina ukazivali na goruće probleme u ovom sektoru. Bosna i Hercegovina je gotovo potpuno zavisna od međunarodnog cestovnog prevoza u robnoj razmjeni sa državama EU. Osim BiH, ugroženi su vozači i iz Sjeverne Makedonije, Albanije, Srbije i Crne Gore, a sa istim problem se suočavaju i vozači iz Turske i Moldavije.

Više od 500 kamiona u protestnom defileu kroz glavni grad Bosne i Hercegovine

Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) – velika humanitarna organizacija – objavilo je da će zatvoriti programe pomoći u šest zemalja, uključujući Kosovo, nakon što su Sjedinjene Američke Države smanjile njihovo finansiranje.
Sjedinjene Američke Države su drugi najveći donator DRC-a, koji je takođe najavio da će ukinuti još 650 radnih mjesta.
DRC, koji pruža pomoć izbjeglicama i osobama raseljenim zbog sukoba i prirodnih katastrofa, rekao je da će smanjenje američke pomoći dovesti do “neizrecive patnje i smrti”.
“Razmjere trenutne finansijske krize zahtijevaju od DRC-a da se prilagodi, obnovi i pripremi za svijet u kojem se američka pomoć nikada neće vratiti”, navodi se u saopštenju ove danske grupe.
“Gubitak našeg drugog najvećeg finansijskog partnera znači smanjenje našeg globalnog prisustva; prije svega, to je udarac za milione ljudi raseljenih zbog sukoba, katastrofa i klimatskih promjena”, navodi se u saopštenju grupe.
Oko 20 posto budžeta DRC-a dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država.
Pored Kosova, ostale zemlje u kojima DRC završava programe su Burundi, Centralnoafrička Republika, Gruzija, Meksiko i Tanzanija. DRC će ostati prisutan u 28 drugih zemalja.
Dansko vijeće za izbjeglice kontinuirano je djelovalo na Kosovu od 1998. godine, prema podatku sa veb stranice tog vijeća.
Od 2003. godine, DRC je bio sve više fokusiran na povratak manjina na Kosovo, što je programski prioritet.
Takođe je radio na stvaranju održivog i dugoročnog procesa povratka na Kosovo, ciljajući ne samo na fizičke potrebe povratnika izbjeglica i raseljenih osoba, već i na reintegraciju i društveni i ekonomski razvoj, poboljšavajući životne uslove, objekte i mogućnosti i za zajednice domaćine i za zajednice povratnike, sigurnost i međuetnički dijalog, prema njihovoj veb stranici.
Od 2003. godine, DRC je na Kosovo vratio 778 porodica sa ukupno 2.945 osoba.

Dansko vijeće za izbjeglice napušta šest zemalja, među njima i Kosovo

Evropska unija (EU) odobrila je novi paket sankcija protiv Rusije, ciljajući njenu flotu koja zaobilazi zabranu izvoza nafte, piše AFP.
Poljsko predsjedništvo Savjetom EU-a potvrdilo je da su se diplomate iz svih 27 zemalja članica Unije dogovorile o novim mjerama na sastanku u Briselu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Paket, koji će službeno biti usvojen u utorak, uključuje stavljanje na crnu listu 200 naftnih tankera koji se koriste za zaobilaženje sankcija na izvoz ruske nafte.
Sankcije će obuhvatiti i kompanije iz zemalja poput Vijetnama, Srbije i Turske za koje se sumnja da snabdijevaju rusku vojsku.
Na popis sankcioniranih biće dodate i desetine ruskih zvaničnika, koji će se pridružiti gotovo 2,4 hiljade osoba i organizacija koje su već pod mjerama zabrane ulaska u EU i zamrzavanja imovine.
Sankcije se odnose i na osobe odgovorne za sajber napade, kršenja ljudskih prava i sabotaže na teritoriji Evrope, a briselski portal Euraktiv piše da paket takođe uključuje zabranu izvoza hemikalija koje se koriste za proizvodnju oružja.
Uprkos tome, evropski zvaničnicu priznaju da je ovaj paket blaži od prethodnih jer je sve teže postići konsenzus oko novih ciljeva unutar Unije.
Uz ovaj paket, EU je zaprijetila Rusiji "masovnim sankcijama" ako odbije prihvatiti predlog o tridesetodnevnom prekidu vatre koji podržavaju Sjedinjene Američke Države (SAD).
Riječ je o 17. paketu sankcija EU otkako je Rusija 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Paket je bio u pripremi i prije nego što su evropski čelnici uputili novo upozorenje Moskvi u sklopu mirovnih inicijativa koje predvodi SAD.

EU odobrila novi paket sankcija Rusiji

U "Budilniku" na Televiziji E povodom Međunarodnog dana porodice analiziramo na koji način država pruža podršku osobama koje se odluče da formiraju porodicu, kao i koliko je važna edukacija o roditeljstvu. Razgovaramo o uvođenju teškog govora mržnje kao novog krivičnog djela u Krivični zakonik Crne Gore, a govorimo i o tome koji su uzroci isključenosti pripadnika LGBTIQ zajednice.
U "Srećnom danu" od 9 do 11 sati, Olivera Balašević &nbsp;govori o monobajki "Prezime ruže". Šta utiče na dužinu životnog vijeka je još jedna tema emisije. Pjevačica Suzana Tot govori o muzici i emocijama i otkriva na koji način priprema potaž od povrća. &nbsp;U Srećnom danu govorimo i o izložbi umjetnika Mirsada Begića “Oživljeni zapisi".

Sjutra u "Budilniku" na Televiziji E o uvođenju teškog govora mržnje kao novog krivičnog djela u Krivični zakonik Crne Gore

Direktor Doma zdravlja Budva, mr Blažo Radoman, u emisiji "Budilnik" na Televiziji E, pozvao je građane da dođu u ovu zdravstvenu ustanovu i informišu se o dostupnim izabranim doktorima opšte prakse, kako bi na vrijeme obezbijedili zdravstvenu zaštitu.
- Preporučujem da se građani jave u Dom zdravlja, da izvrše uvid u spisak izabranih doktora za odrasle, da vide ko ima slobodnih mjesta za osiguranike koji mogu da se prijave. Pravilnikom je određeno da jedan izabrani doktor ima minimum 1.200, a maksimum 2.000 osiguranika, s tim da je neki prosjek oko 1.600 - &nbsp;kazao je Radoman.
On je naglasio da Budva ima specifičnu situaciju kada je broj stanovnika i osiguranika u pitanju.
- Iako je posljednji popis pokazao da Budva ima oko 27.000 stanovnika, kada se pogleda baza podataka Fonda za zdravstveno osiguranje, vidimo da je broj osiguranika oko 40.000. Naša procjena je da se na dnevnom nivou u Budvi nalazi između 55.000 i 60.000 ljudi - istakao je on.
Zbog nedostatka pedijatara, Dom zdravlja Budva je, prema preporuci Fonda za zdravstveno osiguranje, u septembru 2024. godine donio odluku da djeca starija od 16 godina prelaze pod nadležnost ljekara opšte prakse.
- Svi koji trebaju zdravstvenu uslugu dobiće je u Domu zdravlja Budva, naravno. I nevezano za to da li im je trenutno potrebna usluga, preporučujem da dođu i prijave se kod izabranog doktora za odrasle - &nbsp;rekao je Radoman.
Trenutno, u budvanskom Domu zdravlja rade dva pedijatra, iako je Pravilnikom predviđeno četiri.
- Tražićemo proširenje broja radnih mjesta nakon konačnih rezultata popisa. Od juna očekujemo jednog pedijatra na određeno vrijeme. Prošle godine smo imali tri pedijatra, ali je jednom istekao ugovor. Konkurs za prijem još dva je u pripremi - kazao je Radoman.
On očekuje da će do 10. juna Dom zdravlja ponovo imati tri pedijatra, a tokom turističke sezone moguće je angažovanje dodatnog kadra.
- U pregovorima smo sa ustanovama iz regiona da po osnovu ugovora o dopunskom radu tokom sezone angažujemo još jednog ili dva pedijatra, koji bi uz naše, radili dodatna četiri sata dnevno - rekao je on.
Bez obzira na izazove, Radoman poručuje da niko neće biti uskraćen za zdravstvenu uslugu.
- Ljekari stižu da svima pruže zdravstvenu uslugu. Na odjeljenju izabranih doktora za odrasle prosjek je skoro 400 usluga dnevno. Iako normativ predviđa 30 do 33 pregleda dnevno po ljekaru, često se dešava da imaju i preko 70 kontakata dnevno - zaključio je Radoman.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dx53aGZIRA5U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radoman: Niko neće ostati uskraćen za zdravstvenu uslugu u Budvi, iako je veliki pritisak na zdravstveni sistem

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje problemi se gomilaju, a zapošljeni u kontinuitetu upozoravaju na nezakonita postupanja predsjednika Odbora direktora u ostavci Zorana Lakušića i prošle godine nezakonito izabranog izvršnog direktora Krsta Radovića. Sada se javnosti obratio smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, koji je otvoreno pismo dostavio i premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, ombudsmanu Siniši Bjekoviću, predsjedniku Sindikata Regionalnog vodovoda Igoru Anastasovu, zahtijevajući zaštitu svojih i prava njegovih kolega iz radnog odnosa koja se, kako je istakao, u kontinuitetu ugrožavaju. <h2>Otvoreno pismo</h2> U dopisu tvrdi da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Piše da je on tada sa funkcije rukovodioca postavljen na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi kolega sa mjesta savjetnika na mjesto referenta. Da je sve to nezakonito, konstatovala je, tvrdi, Inspekcija rada. Ističe i kako se „Radović nije zaustavio na tome, već je nastavio da sprovodi svoju samovolju“ i pokrenuo „po dva montirana i izmišljenja disciplinska postupka“ protiv njega i još jednog kolege, a samo sa jednim ciljem - da im nezakonito da otkaze. On citira Radovića koji navodno komentariše: „...kad se vrate preko suda, ja svakako neću biti tu“. On od Spajića i Ćulafića traži da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora (koji formalno ne ispunjava uslove za to radno mjesto), budući da se radi o privrednom društvu koje je u vlasništvu države Crne Gore i čija aktivna vrijednost iznosi 140 miliona eura. Upozorava i da od ove kompanije zavisi ljetnja turistička sezona, kao najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori. Smatra da je Odbor direktora nezakonito razriješio tri izvršna direktora - Gorana Jevrića, Josipa Đuraškovića i Borislava Ivankovića i nezakonito imenovao Krsta Radovića, „lice koje nema potrebno radno iskustvo od pet godina sa VII1 stepenom na rukovodećim pozicijama“. - ...zloupotreba prava i zlostavljanje zaposlenih i njihova diskriminacija od strane Krsta Radovića je iz dana u dan sve veća i gora – piše on u dopisu. Od ombudsmana Bjekovića traži da pokrene postupak zbog zloupotrebe prava izvršnog direktora prema zapošljenima. Ružičić piše kako mu je 3. maja izvršni direktor Radović dostavio Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti broj 25-1934/2 od 23. aprila na što je on u zakonskom roku dostavio zahtjev za usmeno izjašenjenje na, kako je istakao, „sramni, montirani i nezakoniti postupak utvrđivanja odgovornosti“, konstatujući da mu je na teret stavio dvije teže povrede radne obaveze, a za koje on, kako tvrdi, ne može biti odgovoran. Radović tereti Ružičića da je napravio težu povredu radne obaveze jer se nije pojavio na rasprave održane 3. marta u kotorskom sudu, u slučaju dvije tužbe protiv Regionalnog vodovoda. Kao drugu težu povredu naveo je da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio tekst odluka o novčanim pomoćima zapošljenima koji nije u skladu sa Statutom kompanije, a nije ukazao izvršnom direktora da je za donošenje tih Odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor. U dokumentu koji je dostavio uz otvoreno pismo – Prijedlog za obustavljanje postupka i zahtjev za usmeno izajšnjenje na upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, Ružičić je kategoričan da je Radović napravio niz nezakonitih radnji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>REGIONALNI VODOVOD U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>„Zaboravljena“ komunikacija</h2> Prvu procesnu grešku, kako j istakao, napravio je jer mu je uz upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, ne ostavljajući mu prostor za izjašnjenje, čime je, kako ističe, povrijedio njegovo Ustavom i Evropskom konvencijom za ljudska prava, zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo prezumpcije nevinosti. On je u pismu ukazao da je za prvi postupak koji je Radović pokrenuo protiv njega donio nezakonitu odluku 14. aprila, a da nije prethodno donešena odluka o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze. - ...prvi postupak je pokrenut nakon što je direktor Radović priznao izvršenje prekršaja, iako nije bilo osnova za to, pa je sakrio prekršajne naloge iz kojih bi se to dalo vidjeti. Tačnije, kao zapošljeni protiv kojeg se vodio postupak nijesam imao pravo uvida u te prekršajne naloge – napisao je Ružičić. Tvrdi i da su u prvom postupku protiv njega pribavljali dokaze nakon održane rasprave, na koje se nije mogao izjasniti, kao i da su promijenili kvalifikaciju djela nakon rasprave, što je zaključio iz odluke koju je dobio. U pismu je Ružičić decidiran da je za dva ročišta pred kotorskim osnovnim sudom, 3. marta, po tužbama Milana Janovića i Ivana Špadijera, za koje tvrdi da su Radovićevi najbliži saradnici, uputio dopis sudu da neće doći, jer je bio bolestan, za što ima i dokaze, jer je otvorio biolovanje 26. februara. Decidiran je da je o svemu bio obaviješten i lično Radović, s kojim je imao i usmenu i mejl komunikaciju, te da mu je ovaj rekao: „Nema veze odlaži sva ročišta dok Laki, tačnije advokat Lazar Armenko ne potpiše ugovor“. Ružičić je naglasio i da je na bolovanju do 30. maja, jer je u kompaniji psihički maltretiran, nezakonito raspoređen na nižu poziciju, žrtva je pokretanja montiranih disciplinskih postupaka, te mobinga. Za drugu tačku Radovićeve „optužnic“, koja se odnosi na to da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio odluke o novčanoj pomoći zapošljenima koje nijesu u skladu sa Statutom Društva i nije ukazao izvršnom direktoru da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor, Ružičić, takođe, tvrdi da je neargumentovana. Upozorio je Radovića i da je povrijedio pravo zapošljenih na privatnost, a pogotovo za jednog kolegu u čijem je slučaju odluka završila na oglasnoj tabli kompanije, a pomoć je dodijeljena zbog bolesti, pa je to moglo da pročita više od stotinu ljudi koji tuda prođu, a „što je školski primjer kršenja ličnih podataka“. <h2>Probijanje rokova</h2> Ističe i da je svaku od tih odluka potpisao bivši izvršni direktor i da posljednja datira od 10. aprila prošle godine?! - Znači više od godinu dana od dana dostavljanja upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze broj 25-1934/1, a rok zastare za povrede radne obaveze je tri mjeseca, odnosno šest mjeseci shodno članu 152 Zakona o radu Crne Gore, a Zoran Lakušić kao predjsednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković (bivši izvršni direktor p.a). Pri tom posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno-komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorm predviđena veća prava za zapošljenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – istakao je Ružičić u pismu. Ponovio je da je Zoran Lakušić imao sve te informacije, iako „može reći da se ne sjeća toga, isto kao što se ne sjeća sastanka koji je organizovao sa predstavnicima Exploringa DOO na koji nas je pozvao on i njegov savjetnik Željko Raičević, a o čemu postoji pisani i vjerovatno audio zapis“. - ...čak je i komisija koju je formirao Odbor direktora čiji je predsjednik bio član Odbora direktora Zdravko Čurović dala svoj stav i konstatovala da o novčanim pomoćima odlučuje izvršni direktor – piše on, pored ostalog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>KONTINUITET NEZAKONITIH ODLUKA: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Precizira da je sve novčane pomoći zapošljenih, do potpisivanja Kolektivnog ugovora, dodjeljivao je Odbor direktora, nakon čega je to ovlašćenje prenešeno na izvršnog direktora. - ...kako može Vi znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima, mjesnim zajednicama, NVO organizacijama, portalima, itd – piše Ružičić. Bura u Regionalnom vodovodu traje duže od pola godine, ali u Vladi još ne reaguju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>U IZVRŠNOJ VLASTI ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji, a preduzeće je bilo tema i na skupštinskom zasijedanju 16. aprila, kada je poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića. I tek tada javnost je dobila potvrdu nezvanične informacije koju je Portal ETV objavio još 19. februara – da je Lakušić podnio ostavku, koja, inače, do danas nije konstativana na Vladi. Lakušić je na čelo Odbora direktora ove kompanije imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Tag: bosna-i-hercegovina