Bosna i Hercegovina sve je bliža velikim američkim investicijama. Gasovodi, gasne elektrane, modernizacija aerodroma, telekomunikacije i nova berza – sve su to projekti vrijedni milijarde eura koji bi mogli značajno promijeniti ekonomsku mapu zemlje. Ovaj američki investicioni zamah dolazi u trenutku kada se kineske kompanije sve snažnije uključuju u infrastrukturne projekte u regionu koji je u velikoj mjeri zavisan od ruskih energenata. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu posljednjih mjeseci otvoreno radi na privlačenju investitora, ističući da iza tog angažmana stoji stvarni ekonomski i bezbjednosni interes, uz snažnu političku podršku. - Američke investicije mogle bi obezbijediti iskorak u ključnim sektorima, prije svega kroz izgradnju infrastrukture koja bi privukla i druge strane investitore - ocijenila je za Radio Slobodna Evropa profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović. <h2>Gasovod koji se čeka dvije decenije</h2> Najveći američki interes u posljednjim mjesecima usmjeren je na projekat Južne gasne interkonekcije – novog gasovoda iz srednje Bosne ka terminalu na hrvatskom ostrvu Krk, koji je planiran prije više od 20 godina. Gasovod bi omogućio diversifikaciju snabdijevanja i smanjio gotovo pet decenija dugu zavisnost Bosne i Hercegovine isključivo od ruskog gasa. Interes za ulaganje iskazala je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, osnovana krajem prošle godine. Na njenom čelu je Džesi Binal, bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trampa, dok je potpredsjednik Džozef Flin, čiji je brat Majkl bio Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost. Oni su sredinom januara razgovarali sa vlastima u Bosni i Hercegovini. Za izgradnju gasovoda interes je iskazala i korporacija Bechtel, čiji su predstavnici takođe posjetili BiH. Bosna i Hercegovina trenutno manje od pet odsto energije dobija iz gasa, koji se uglavnom koristi za grijanje domaćinstava u Sarajevu i nekoliko manjih gradova, kao i za industriju povezanu sa Željezarom u Zenici. Uprkos relativno maloj potrošnji ovog energenta, značaj projekta istakli su i članovi Savjeta za energetsku dominaciju SAD-a – američki sekretari za resurse i energetiku Dag Bergam i Kris Rajt, koji su o tome razgovarali sa zvaničnicima BiH i Hrvatske u Atini 7. novembra. Gasovod bi Bosnu i Hercegovinu povezao sa hrvatskom mrežom i terminalom za tečni prirodni gas (LNG) na ostrvu Krk, gdje oko 60 odsto gasa dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, a ostatak sa Bliskog istoka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_cf9ab2275328acd00cef8c972716ebbb2c040a865119eea1cfc8557f9a448669.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260204210240_cf9ab2275328acd00cef8c972716ebbb2c040a865119eea1cfc8557f9a448669" data-rendition-name="original" width="770" height="667" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  U budućnosti bi se Južna gasna interkonekcija mogla na jugu povezati sa Transjadranskim gasovodom, planiranim prema Crnoj Gori, Albaniji i kaspijskom regionu. <h2>Gasne elektrane</h2> Američki investitori razgovaraju sa vlastima u BiH i o izgradnji gasnih termoelektrana u Mostaru, Kaknju i Tuzli. Većina električne energije u Bosni i Hercegovini proizvodi se u termoelektranama na ugalj, dio u hidroelektranama, dok se manji dio dobija iz solarnih i vjetroelektrana. Nameti Evropske unije na „prljavu energiju“, uvedeni ove godine, dodatno opterećuju izvozno orijentisanu privredu. Termoelektrane u BiH u prosjeku su stare oko 40 godina, troše više uglja, proizvode manje električne energije i često se kvare, zbog čega elektroprivrede uvoze struju i posluju sa gubicima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_b9ff627bbe48306537acb70d71727783740d8c6f822b297e5e0d6b31dd5b8701.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260204210240_b9ff627bbe48306537acb70d71727783740d8c6f822b297e5e0d6b31dd5b8701" data-rendition-name="original" width="757" height="728" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  Izgradnjom novih gasnih elektrana mogao bi se ublažiti problem nakon potpunog gašenja termoelektrana, na što se Bosna i Hercegovina obavezala do 2050. godine. <h2>Koncesije nad aerodromima i izgradnja auto-puteva</h2> Američke kompanije izrazile su interes i za koncesije nad aerodromima u Sarajevu, koji je u vlasništvu Vlade Federacije BiH, kao i u Mostaru, koji je u vlasništvu grada. Delegacija Bechtela, poznate američke inženjersko-građevinske kompanije, posjetila je Bosnu i Hercegovinu i u januaru 2026. godine razgovarala sa vlastima, iskazujući interes ne samo za gasovod Južna interkonekcija, već i za izgradnju auto-puteva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_fb04c1da0f7f5ec430ce064198f389b487308f6f7b5f06366ed3cb80e2ac5ef4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260204210240_fb04c1da0f7f5ec430ce064198f389b487308f6f7b5f06366ed3cb80e2ac5ef4" data-rendition-name="original" width="758" height="702" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  U Bosni i Hercegovini izgrađeno je oko 250 kilometara auto-puteva, u poređenju sa više od 1.300 kilometara u Hrvatskoj i oko 1.000 kilometara u Srbiji. Entitet Federacija BiH, uz pomoć evropskih kredita, gradi autoput od juga ka sjeveru, dok Republika Srpska, pored već izgrađenog auto-puta od Banje Luke do Doboja, realizuje još nekoliko kraćih dionica, koje izvode kineske kompanije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_2ebfc430f681cc84919b7930a8c5ab7a2f7932759693837ee931e05cd8ab9c4d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260204210240_2ebfc430f681cc84919b7930a8c5ab7a2f7932759693837ee931e05cd8ab9c4d" data-rendition-name="original" width="847" height="803" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  <h2>Ko će finansirati projekte?</h2> Podršku projektima pružila je Američka trgovinska i razvojna agencija (USTDA), čiji je pravni savjetnik Sem Kvon sredinom januara boravio u Sarajevu. USTDA ne investira direktno, već finansira studije izvodljivosti, tehničku pripremu projekata i radi na povezivanju sa američkim investitorima. Prema dostupnim podacima sa sajta ove agencije, američke kompanije nude tri osnovna modela finansiranja. Prvi model je javno-privatno partnerstvo, u kojem entitet ili javno preduzeće ulazi u projekat zajedno sa američkim investitorom. Drugi modeli su „Izgradi – posjeduj – upravljaj“ (BOO) i „Izgradi – upravljaj – prenesi“ (BOT), u kojima američki koncesionar obezbjeđuje sredstva, gradi i upravlja projektom tokom određenog perioda, nakon čega eventualno prenosi vlasništvo. Treći model je „ključ u ruke“ (EPC), u okviru kojeg američka kompanija preuzima projektovanje, nabavku i izgradnju, dok se projekat finansira sopstvenim sredstvima, najčešće kreditima. Bechtel je već primjenjivao EPC model u regionu, gradeći stotine kilometara autoputeva u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, preuzimajući kompletnu odgovornost za projektovanje, nabavku i izgradnju. Strane banke često preferiraju ovaj model jer smanjuje rizik za države i koncentriše odgovornost na jednog izvođača. U Bosni i Hercegovini postoje dvije berze – u Sarajevu i Banjoj Luci – ali je tržište kapitala i dalje nerazvijeno. U oktobru 2025. godine objavljeno je da američki investitori, zajedno sa domaćim partnerima, planiraju uspostavljanje berze u Brčko distriktu BiH, trećoj administrativnoj jedinici u zemlji. Američki predstavnici razgovarali su sa vlastima BiH i o razvoju telekomunikacionog sektora, prije svega o uvođenju mobilnih mreža pete generacije (5G), koje su već dostupne u drugim državama Zapadnog Balkana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_f4b0c03724b88a2d648cb0ce6604f2c747a7e8cbc1538f7c0e788065f6dfdc3e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260204210240_f4b0c03724b88a2d648cb0ce6604f2c747a7e8cbc1538f7c0e788065f6dfdc3e" data-rendition-name="original" width="842" height="596" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  <h2>Zašto su američke investicije važne?</h2> Trenutno najviše investitora u Bosnu i Hercegovinu dolazi iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Slovenije i Njemačke, uz značajna ulaganja iz Italije, Rusije i Turske. Potencijalna ulaganja Sjedinjenih Američkih Država dolaze u trenutku kada se Rusija povlači iz naftnog sektora u Srbiji, dok je budućnost rafinerija Zarubežnjefta u Brodu i Modriči, koje godinama posluju sa gubicima, i dalje neizvjesna. Realizacija najavljenih projekata predstavljala bi strateški iskorak u diversifikaciji energetskih izvora, jačanju infrastrukture i smanjenju uticaja Kine, koja posljednjih godina intenzivno ulaže u region. - Potencijal je ogroman i postoji ozbiljna šansa za uspjeh, imajući u vidu da su Sjedinjene Američke Države ključni geopolitički partner Bosne i Hercegovine još od Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine i garant političke stabilnosti, što je ono što investitori traže - ocijenio je makroekonomski analitičar Faruk Hadžić. On ističe da velike američke građevinske kompanije do sada nijesu bile zainteresovane za manje dionice autoputeva, ali da bi mogle pokazati interes za velike projekte, poput brze ceste od Tuzle prema Hrvatskoj i Srbiji, kao i prema Sarajevu, za koje je dio potrebne dokumentacije već pripremljen. <h2>Moguće prepreke</h2> Decentralizacija Bosne i Hercegovine, definisana Dejtonskim sporazumom i Ustavom, podrazumijeva da su nadležnosti za ekonomiju podijeljene između entiteta i kantona, što često usporava realizaciju projekata. Veliki energetski i infrastrukturni projekti u BiH zahtijevaju saglasnosti i dozvole na više nivoa vlasti, izmjene zakona, međudržavne sporazume, poštovanje međunarodnih obaveza i usklađivanje sa Evropskom unijom. - Ipak, vjerujem u dugogodišnju američku upornost da riješi određena pitanja unutar BiH kako bi ostvarili ono što su naumili - kazala je profesorica Azra Hadžiahmetović. Do sada su američka ulaganja u Bosni i Hercegovini bila rijetka i uglavnom koncentrisana u vojnoj industriji. Kao primjer navodi se kompanija Sitko Acquisition LLC, koja je preuzela udjele u preduzećima Pretis u Vogošći i Binas u Bugojnu, dok Vlada Federacije BiH zadržava većinski paket akcija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_5169113b57e3dc1c5eabcbf8aa4d7c13cd62624f0f0c3286cbd7bd113dea9686.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260204210240_5169113b57e3dc1c5eabcbf8aa4d7c13cd62624f0f0c3286cbd7bd113dea9686" data-rendition-name="original" width="828" height="581" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gasovodi, gasne elektrane, modernizacija aerodroma: Investicijska ofanziva SAD-a u BiH

Sud Bosne i Hercegovine prvostepenom presudom je osudio Miodraga Malića na tri godine zatvora zbog veličanja osoba osuđenih za ratne zločine.
Malić je proglašen krivim jer je 2. novembra 2022. godine na skupu opozicionih stranaka u Banjaluci izašao na binu držeći fotografije bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića i bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića, koji su u Hagu osuđeni na doživotne kazne zatvora za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenje pravila i običaja ratovanja.
U optužnici se navodi da je Malić na binu, uz držanje fotografija fotografije, izašao sa tri podignuta prsta. Proglašen je krivim za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Ni Malić ni njegov branilac se nisu pojavili na izricanju presude.
Na presudu ima pravo žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH, javio je BIRN BiH.m

Malić osuđen na tri godine zatvora zbog veličanja Mladića i Karadžića

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore igrala je danas u Podgorici, u drugom kontrolnom meču, sa Bosnom i Hercegovinom (BIH) neriješeno 37:37.
Prvi međusobni duel, koji je odigran u petak, pripao je crnogorskim neriješeno 36:25.
U duelu koji je bio zatvoren za javnost, izabranici selektora Didijea Dinara sačuvali su remi, jer su gosti imali 15 sekundi za posljednji napad, ali ga nijesu iskoristili.
Dinar je u drugom meču dao poštedu Vuku Borozanu i Radojici Čepiću i isprobao brojne taktičke zamisli, a Bosna i Hercegovina odigrala mnogo bolje nego u petak i zasluženi došla do remija.
Na poluvremenu je bilo 18:18, iako je crnogorska reprezentacija uglavnom imala prednost.
U nastavku bolje izdanje gostujućeg tima koji je imao i dva gola prednosti, a potom u posljednjem napadu propustio priliku da dođe do pobjede.
U crnogorskoj selekciji, najefikasniji je bio Miloš Vujović &nbsp;sa sedam, dok je gol manje postigao Miloš Božović.
Reprezentacija će još dva dana trenirati u Podgorici, a u srijedu putuje u Oslo, gdje će igrati utakmice grupne faze Evropskog prvenstva.
Crna Gora će na premijeri u petak igrati protiv Slovenije, a rivali u borbi za plasman u glavnu rundu su još Farska ostrva i Švajcarska.

Rukomet: Crna Gora neriješeno sa BiH

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore odigraće danas u Podgorici prijateljski meč sa selekcijom Bosne i Hercegovine (BIH), najavljeno je iz Rukometnog saveza.
Novi duel istih rivala na programu je u nedjelju i biće zatvoren za javnost.
Izabranicima selektora Didijea Dinara ti dueli biće generalna proba za predstojeće Evropsko prvenstvo.
Sjutrašnji duel u dvorani Verde počeće u 18, dok je nedjeljni meč, koji će biti zatvoren za javnost, zakazan za 16 sati.
Rukometna reprezentacija Crne Gore dvije sedmice priprema se za Evropsko prvenstvo, koje se od 15. januara do 1. februara biti odigrano u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj. &nbsp;
Prvi meč odigraće 16. januara (18) protiv Slovenije, dva dana kasnije (18) rival će biti Farska Ostrva, a grupnu fazu završiće 20. januara duelom sa Švajcarskom.
Izabranici selektora Didijea Dinara 14. januara putuju u Oslo.

Crnogorski rukometaši danas sa Bosnom i Hercegovinom

The Ambassador of Bosnia and Herzegovina to Montenegro Branimir Jukić told ETV Portal that institutions reacted promptly after a scandalous message appeared on the concrete fence of Bosnia and Herzegovina’s diplomatic mission in Podgorica reading “General, thank you for Srebrenica,” openly glorifying the genocide committed in July 1995 and the convicted war criminal Ratko Mladić. He said that the perpetrators caused a counter-effect and that such an act can only inspire the two countries to further strengthen their relations.
The message on the Embassy represents a gross denial and relativization of the Srebrenica genocide, in which more than 8,000 Bosniaks were killed, and for which dozens of individuals have been sentenced to a total of 781 years in prison.
Jukić said that they immediately notified the police about the graffiti they discovered this morning, and that a crime-scene investigation team reacted quickly and carried out its work. He noted that the Embassy was also contacted by Minister of Foreign Affairs Ervin Ibrahimović, as well as numerous citizens who condemned the act.
- There has truly been great solidarity from Montenegrin institutions and citizens who are calling the Embassy to express support, apologize, and condemn the inscription. I express my gratitude to the institutions and citizens, and this can only inspire us to strengthen good-neighborly relations - Jukić said in a statement to our portal.
According to unofficial information provided this morning to ETV Portal by the police, measures and actions are being undertaken to identify the perpetrators of the graffiti.
The Ministry of Foreign Affairs strongly condemned the writing of the graffiti, stating that this vile and unacceptable act represents a direct attack not only on the diplomatic mission of a friendly country, but also on fundamental civilizational values, the culture of remembrance, and the dignity of the victims of the gravest crimes committed on European soil since the Second World War.
- Montenegro unequivocally condemns any attempt to deny or relativize the genocide in Srebrenica, as well as the glorification of war crimes and their perpetrators. Such actions are contrary to the policy of good-neighborly relations and Montenegro’s commitment to contributing to regional reconciliation, stability, and lasting peace - the MFA said in its statement.
As reported by the portal Istraga.ba on the social network X, in addition to the disputed inscription, a four-pointed cross was also drawn on the embassy wall — a symbol which, in this context, is associated with extremist and nationalist iconography.
<h2>Legally established genocide</h2>
The genocide in Srebrenica was the culmination of a years-long policy of ethnic cleansing against Bosniaks. It was planned and carried out by the authorities of Republika Srpska, with direct support from the regime of Slobodan Milošević and the then Yugoslav Army. Men and boys were killed, as well as women, the elderly, and girls.
The Srebrenica genocide is not only a moral fact, but also a legal one: It has been confirmed by the International Court of Justice (ICJ), the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY), and the Court of Bosnia and Herzegovina. Srebrenica is not a “tragedy” or a “crime” in an abstract sense — it is genocide, planned, ordered, and carried out.
To date, 54 individuals have been sentenced to a total of 781 years in prison, including five life sentences. Among those convicted are the highest military and political leaders of Republika Srpska and the Bosnian Serb army, including Ratko Mladić, Commander of the Army of Republika Srpska — life imprisonment; Radovan Karadžić, President of Republika Srpska — life imprisonment; Vujadin Popović, Chief of Security of the Drina Corps — life imprisonment; Ljubiša Beara, Head of Security of the VRS Main Staff — life imprisonment; and Drago Nikolić, security officer — 35 years in prison.
Numerous other members of the VRS, the RS Ministry of Interior, and civilian structures have been convicted before the Hague Tribunal and domestic courts.
After the executions, bodies were moved to secondary and tertiary mass graves. The aim was clear - to conceal the crime, erase the truth, and kill even the memory.
Last year, the United Nations General Assembly proclaimed 11th of July as the International Day of Remembrance of the Srebrenica Genocide.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Jukić: Strong solidarity from Montenegrin institutions and citizens, the graffiti can only inspire us to strengthen relations

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) kao neformalno udruženje slobodnih građana, najoštrije i bez ikakve zadrške osuđuje ispisivanje sramnog grafita na zidu Ambasade Bosne i Hercegovine, kojim se izražava zahvalnost Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom ratnom zločincu za genocid u Srebrenici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Veličanje genocida i njegovih izvršilaca predstavlja otvorenu provokaciju, svjesno gaženje dostojanstva žrtava i njihovih porodica, ali i jasan pokazatelj povampirenog fašizma koji se, nažalost, ponovo pokušava legitimisati kroz govor mržnje i istorijski revizionizam - poručili su u redakcija STEGA za pravo i politički sistem
Posebno je, decidni su oni, uznemirujuće što se ovaj čin događa u danima uoči 19. decembra - Dana oslobođenja Podgorice, datuma koji simbolizuje antifašističku borbu, slobodu i poraz zločinačkih ideologija.&nbsp;
- Ovakvi grafiti predstavljaju direktan napad na antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremeno društvo i na kojima je Podgorica oslobođena. Ovaj poznati rukopis sa iste adrese se simptomatično pojavljuje uvijek kada Crna Gora napravi značajan iskorak ka EU! - jasni su u STEGA.
Oni su podvukli da glorifikacija presuđenih ratnih zločinaca nije pitanje „mišljenja“, već brutalno negiranje sudski utvrđenih činjenica i pokušaj rehabilitacije ideologija koje su proizvele genocid, masovne zločine i patnju nevinih.
- Zahtijevamo hitnu reakciju nadležnih institucija, uklanjanje grafita i procesuiranje odgovornih, kako bi se poslala jasna poruka da u Crnoj Gori nema prostora za fašizam, mržnju i slavljenje zločina - jasni su u STEGA.
U vremenu kada se sjećamo oslobođenja Podgorice od fašizma naša je, kažu oni, obaveza da se odlučno suprotstavimo svakom njegovom novom, maskiranom obliku.
- STEGA ostaje čvrsto na strani istine, pravde, antifašizma i poštovanja prema žrtvama genocida - zaključili su u saopštenju.

Direktan napad na antifašističke vrijednosti, poznati rukopis sa iste adrese se uvijek pojavi kad napravimo iskorak ka EU

Ministarstvo vanjskih poslova najoštrije osuđuje vandalski čin ispisivanja grafita kojima se veliča genocid i slavi osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić na objektu Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici.
Ovaj gnusni i neprihvatljivi čin, kako je saopšteno iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović, predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
- Crna Gora nedvosmisleno osuđuje svaki pokušaj negiranja ili relativizacije genocida u Srebrenici, kao i veličanja ratnih zločina i njihovih počinilaca. Takvi postupci su u suprotnosti sa politikom dobrosusjedskih odnosa i opredjeljenjem Crne Gore da doprinosi regionalnom pomirenju, stabilnosti i trajnom miru - istaknuto je u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Građani Crne Gore, kako dodaju, baštine evropske vrijednosti, a ovakav čin vide kao nešto što je u suštoj suprotnosti sa temeljnim načelima na kojima počiva naša država.
- Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i da je Crna Gora na Generalnoj skupštini UN-a, u maju mjesecu prošle godine, bez rezervi podržala usvajanje Rezolucije o Srebrenici, kojom se između ostalog, osuđuju i djela koja veličaju osobe pred međunarodnim sudovima osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ministarstvo vanjskih poslova očekuje da nadležni organi hitno identifikuju i procesuiraju počinioce ovog vandalskog čina, te da se preduzmu sve neophodne mjere radi zaštite diplomatsko-konzularnih predstavništava u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore.
- Ministarstvo izražava punu solidarnost sa Ambasadom Bosne i Hercegovine u Podgorici i institucijama Bosne i Hercegovine, uz snažnu poruku da u Crnoj Gori nema mjesta za govor mržnje, glorifikaciju zločina i napade na diplomatska predstavništva - zaključuju u saopštenju.

MVP osudilo vandalski čin ispisivanja grafita na Ambasadi BiH: Direktan napad na temeljne civilizacijske vrijednosti

Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija je i dalje nestabilna u Bosni i Hercegovini (BiH), ali i na Kosovu, jer je BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom, dok je na Kosovu na snazi Rezolucija UN 1244 koja priznaje suverenitet Srbije nad Kosovom, koji je proglasio svoju nezavisnost, prenosi danas francuski list Figaro.
Situaciju u regionu je opisao stručnjak za Balkan Frederik Sajo, koji je mnogo putovao po zemljama bivše Jugoslavije, sarađivao je sa veb-sajtom Balkans Infos, sada je na čelu Eurasiexpress-a, a objavio je knjigu "Kraj Jugoslavije".
Sajo je za Figaro rekao da je Dejstonski sporazum okončao oružani sukob i definisao Ustav BiH, federalne države koja objedinjuje Federaciju BiH (hrvatsko-muslimansku) i Republiku Srpsku, od kojih je svaka već imala svoj ustav.
Time su institucionalizovali etničku podjelu zajednica koje su se sukobile 1992. godine. Trideset godina kasnije, BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom. Sporazum nadgleda visoki predstavnik koga imenuje Savjet bezbjednosti UN, čija su ovlašćenja proširena Savjetom za sprovođenje mira (PIC) u Bonu 1997. godine.
- To je nedavno dovelo do sukoba između visokog predstavnika Kristijana Šmita i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, oko vlasništva nad zemljištem koje pripada srpskom entitetu. Dodika je osudio Bosanski sud pravde, a prevremeni predsjednički izbori su raspisani 23. novembra, na kojima je pobijedio Siniša Karan, bliski Dodikov saradnik- rekao je Sajo.
Šmitov legitimitet osporava Republika Srpska jer ga je imenovao PIC, formiran nakon Dejtonskog sporazuma (u kojem se on ne pominje), a ne Savet bezbjednosti UN kako je predviđeno sporazumom.
Sajo je rekao da je poslije rata u BiH uslijedio rat na Kosovu.
Na Kosovu, Rezolucija UN 1244 ostaje na snazi, kojom se priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Međunarodna misija (UNMIK) je zadužena za stvaranje institucija koje omogućavaj "suštinsku autonomiju" Kosova, koje su postepeno prenijete u Prištinu, dok NATO (KFOR) nastavlja da osigurava bezbjednost, podsjetio je Figaro.
Međutim, 2008. godine kosovski parlament je jednostrano proglasio nezavisnost.
- Evropska unija, odgovorna za olakšavanje dijaloga između Beograda i Prištine u cilju integracije, ipak nije uspjela da sprovede Briselske sporazume iz 2013. godine, koji predviđaju stvaranje Zajednice opština sa većinskom srpskom populacijom na Kosovu u zamjenu za međunarodno predstavljanje Prištine- naveo je Sajo.
On je dodao da njihovo sprovođenje otežava "ultranacionalistička politika odlazećeg premijera Aljbina Kurtija, pristalice Velike Albanije".
Francuski stručnjak je rekao da su Iran, Saudijska Arabija i Turska igrali značajnu ulogu u pružanju vojne i diplomatske pomoći Bosni.
On je naveo primjer da je 1990. godine, predsjednik Alija Izetbegović ponovo objavio Islamsku deklaraciju u kojoj je proglasio šerijatski zakon nespojivim sa evropskim pravom.
Prema njegovim riječima, lojalne "nemuslimanske manjine" imaju koristi od "zaštite" unutar "Islamske države", dok se lojalne "muslimanske manjine" smatraju lojalnim unutar "neislamske zajednice" ako uživaju slobodu da praktikuju svoju religiju, jer se "islamski poredak može uspostaviti samo kada su muslimani u većini".
Ova politička strategija, inspirisana Muslimanskim bratstvom, bila je povezana sa učešćem stranih džihadista u bosanskom ratu, u okviru brigade El-Mudžahid bosansko-muslimanske vojske.
Bilo ih je oko 5.000, a potom su raspršeni u razne međunarodne terorističke mreže. Njihovo proterivanje je odlučeno u Dejtonu, ali su terorističke mreže, posebno iranske, nastavile da budu aktivne tajno u Bosni, putem muslimanskih nevladinih organizacija, dodao je Sajo, prenio je Figaro.

Figaro: Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija u BiH i dalje nestabilna

'Snajper turisti' i 'vikend četnici': Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

Kaćuša Krsmanović

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: bosna-i-hercegovina