<p>Predsjedništvo Bosne i Hercegovine upravo je odobrilo slanje jednog helikoptera sa posadom za gašenje požara u Crnoj Gori - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore <b>Jakova Milatovića</b>.</p>
<p>On je, kako se navodi u saopštenju, sinoć razgovarao sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine <b>Denisom Bećirovićem</b>.</p>
<p>- Milatović nastavlja intenzivnu diplomatsku aktivnost kako bi osigurao međunarodnu podršku u borbi protiv vatrene stihije - istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>Predsjednik Crne Gore je, kako se navodi, juče razgovarao i sa predsjednikom Republike Hrvatske <b>Zoranom Milanovićem</b> nakon čega je hrvatski kanader stigao u Crnu Goru.&nbsp;</p>
<p>- Zahvalio se juče i predsjedniku Republike Srbije <b>Aleksandru Vučiću</b> na podršci i helikopteru koju je poslala Srbija - kazali su iz Kabineta predsjednika.&nbsp;</p>
<p>Podsjećaju da je juče nakon razgovora Milatovića sa zamjenicom generalnog sekretara NATO-a <b>Radmilom Šekerinskom</b> aktiviran Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre (EADRCC), kao glavni mehanizam NATO-a za civilni odgovor u vanrednim situacijama čime je državama članicama upućen zahtjev za hitnu pomoć.</p>
<p>- Milatović je juče izrazio i veliku zahvalnost kancelaru Austrije <b>Kristijanu Štokeru</b> na spremnosti njegove zemlje da pruži pomoć Crnoj Gori u borbi sa katastrofalnim požarima u našoj zemlji. Predsjednik Crne Gore uputio je veliku zahvalnost na ogromnoj i važnoj podršci koja je stigla iz Italije - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Stiže helikopter sa posadom za gašenje požara iz Bosne i Hercegovine

<p>Sud Bosne i Hercegovine odobrio je predsjedniku bh. entitetu Republika Srpska <b>Miloradu Dodiku</b> da zatvorsku kaznu od godinu zamijeni u novčanu, u skladu sa zakonom koji to omogućava.</p>
<p>Iz Suda je u utorak, 12. avgusta, rečeno da je "shodno zakonskim propisima donijeto rješenje kojim je nakon izjašnjenja Tužilaštva BiH usvojen navedeni prijedlog odbrane, te osuđenom Miloradu Dodiku izrečena kazna zatvora zamijenjena novčanom kaznom".</p>
<p>Krivični zakon BiH propisuje mogućnost zamjene zatvorske kazne do godinu u novčanu, tako da jedan dan u zatvoru košta 100 KM (50 eura). Dodik će za godinu platiti oko 36.500 KM (nešto više od 18.000 eura).</p>
<p>Dodik je pravomoćno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja bilo kakve javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.</p>
<p>Nakon pravomoćnosti presude, Centralna izborna komisija BiH je 6. augusta oduzela mandat Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine.</p>
<p>Advokatski tim Milorada Dodika se žalio na ovu odluku, 12. avgusta, a i o njoj će konačan stav donijeti Apelaciono odjeljenje Suda BiH, u roku od tri dana od dana kad je predata žalba.</p>

Dodik otkupio jednogodišnju zatvorsku kaznu

<p>Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik otišao je u posjetu mađarskom premijeru Viktoru Orbanu u Budimpešti nakon pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu dana zatvora, a kojom mu se na šest godina zabranjuje obavljanje javnih funkcija.</p>
<p>Dodik je kod Orbana, koji mu je pružio podršku nakon presude, došao zajedno sa srpskom članicom Predsjedništva BiH, Željkom Cvijanović.</p>
<p>Kako je Dodik objavio na mreži Iks (bivši Tviter), Orbanu je zahvalan “na podršci Republici Srpskoj i jasnim porukama da se poštuje ono što narod izabere, a ne ono što neizabrani nameću”.</p>
<p>Orban je prethodnih dana u objavama na društvenim mrežama podržavao Dodika, te je rekao da “Mađarska ne priznaje presudu” Suda BiH.</p>
<p>Mađarski lider je i ranije podržavao Dodika, te je blokirao pokušaje Evropske unije da ga sankcioniše.</p>
<p>Dodik i njegova stranka, Savez nezavisnih socijaldemokrata, takođe su odbacili presudu, te pozvali opoziciju na “vladu nacionalnog jedinstva” u RS, kao i na zajedničko djelovanje u institucijama BiH do povratka statusa ovog bh. entiteta u, kako navode, “zagarantovane ustavne okvire”.</p>
<p>Goran Bubić, Dodikov advokat, najavio je apelaciju Ustavnom sudu BiH na presudu, te zahtjev za “privremenu mjeru”, kojom bi provođenje sankcija utvrđenih presudom bilo privremeno zaustavljeno.</p>
<p>O mandatu entitetskog predsjednika zvanično će odlučivati Centralna izborna komisija BiH, na sjednici u srijedu, 6. avgusta.</p>
<p>Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit ranije poništio.</p>
<p>Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiloradDodik%2Fstatus%2F1952681865418019300%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1952681865418019300%7Ctwgr%5Efccee196ef84ab6616fd1ac52751cc10765219f6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik u posjeti Orbanu nakon pravosnažne presude

<p>Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) <b>Milorad Dodik </b>ostaje predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), navedeno je nakon sjednice Predsjedništva te stranke u Banjaluci.</p>
<p>Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, na sjednici je u potpunosti odbačena presuda Suda Bosne i Hercegovine (BiH) protiv Dodika.</p>
<p>Sud BiH pravosnažno je osudio Dodika na godinu dana zatvora, kao i zabranu obavljanja te i drugih političkih funkcija u zemlji u narednih šest godina, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.</p>
<p>SNSD je presudu nazvao "aktom pravnog nasilja, političkog progona i pokušaja derogiranja volje naroda" u RS, pozvao na formiranje "vlade nacionalnog jedinstva" u RS i na zajedničko djelovanje svih stranaka iz tog entiteta u državnim institucijama BiH, piše agencija Srna.</p>
<p>Pod zajedničkim djelovanjem u SNSD-u predlažu "odbacivanje odlučivanja" u institucijama BiH "dok se ne vrati Ustavom BiH zagarantovana pozicija Republike Srpske".</p>
<p>- Potrebno je jasno i nedvosmisleno odbaciti ideju da bilo ko osim građana RS može odlučivati o tome ko su njeni legitimni predstavnici - navodi se u zaključcima Predsjedništva SNSD-a.</p>
<p>Iz te stranke su najavili i da će njihovi predstavnici u institucijama BiH ubuduće učestvovati kroz "pasivno prisustvo i neodlučivanje".</p>
<p>Usvojem zaključcima traži se i hitna sjednica Skupštine RS kako bi bile donesene "adekvatne odluke o reakciji na antiustavnu i političku presudu", ne navodeći o kakvim se odlukama radi.</p>

Dodikova stranka pozvala na vladu nacionalnog jedinstva u RS

<p>Sjednica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, na kojoj će se razmatrati postupak utvrđivanja prestanka mandata predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, najvjerovatnije će biti održana u srijedu - 6. avgusta.</p>
<p>To je danas saopšteno iz CIK-a uz napomenu da će tačan datum i vrijeme održavanja biti objavljeni na zvaničnoj internet stranici CIK-a.</p>
<p>- Na osnovu zakonskih procedura i sudske prakse, CIK BiH će postupati i u slučaju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz CIK-a su naglasili da ta institucija sprovodi svoje redovne aktivnosti, među kojima je i pokretanje postupka utvrđivanja prestanka mandata izabranim zvaničnicima, u skladu sa Izbornim zakonom BiH.</p>
<p>Milorad Dodik je prethodne sedmice pravosnažno osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH.</p>
<p>Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je dužan da u roku od 15 dana od prijema pravosnažne presude oduzme mandat osobi koja je osuđena na kaznu zatvora i zabranu obavljanja javnih funkcija, nakon čega se raspisuju prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, koji se moraju održati u roku od 90 dana.</p>
<p>Da li će Dodiku u srijedu biti oduzet mandat predsjednika RS – odlučiće CIK.</p>

Sjednica CIK-a BiH o oduzimanju mandata Dodiku najvjerovatnije u srijedu

<p>Predsjednik Republike Srpske (RS) <b>Milorad Dodik </b>najavio je da će ovaj bosanskohercegovački entitet, na čijem je na čelu, "uzvratiti" nakon pravosnažne presude kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.</p>
<p>- Narod u Republici Srpskoj treba da ostane miran i da se okupi oko naših institucija. Niko ne može da poništi volju naroda. Republika Srpska ima snage uzvrati političkim sredstvima, jer ako to ne uradi, onda se nad nju nadvila velika opasnost - napisao je Dodik 3. avgusta na svom Iks (X) profilu.</p>
<p>Dodik nije precizirao kakvim se političkim sredstvima radi, ali je ranije najavio odluke Narodne Skupštine RS nakon presude.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiloradDodik%2Fstatus%2F1951897691497095282%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1951897691497095282%7Ctwgr%5Eba6bc86c7375174433ff4c94bd2eed3d8d7ab5bb%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Iz Suda Bosne i Hercegovine je 1. avgusta saopšteno da je Dodiku izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen na godinu zatvora, te šest godina zabrane obavljanja političkog djelovanja, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.</p>
<p>Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH <b>Kristijan Šmit</b> ranije poništio. Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.</p>
<p>Dodik je nakon presude u Banjaluci 1. avgusta izjavio kako ne prihvata krivično djelo "nepoštovanje odluka visokog predstavnika" za koje ga je pravosnažno osudio Sud Bosne i Hercegovine.</p>
<p>On je najavio nove odluke Narodne skupštine RS, koja treba da donese "jasan plan kako izaći iz ovoga", ne precizirajući koje će to biti odluke.</p>
<p>- Sve naše odluke će biti političke, Sud (BiH) se diskvalifikovao kao pravno tijelo - istakao je Dodik, te poručio kako neće biti održavanja ni vanrednih izbora u RS.</p>
<p>Dodikov advokat <b>Goran Bubić</b> najavio je na istoj konferenciji za novinare u petak, da će biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH, kako bi se ona pokušala osporiti.</p>
<p>- Tražićemo i privremenu mjeru da se zamrzne izvršenje presude do odluke Ustavnog suda BiH - rekao je Bubić na konferenciji za novinare 1. avgusta u Banjaluci, navodeći da su to koraci, potrebni za dalju apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava.</p>
<p>Izdavanje uputnog akta za izdržavanje zatvorske kazne je dokument koji bi Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, trebalo da dobije od Suda Bosne i Hercegovine, nakon što mu bude uručena pravosnažna presuda.</p>
<p>Odmah uz to slijedi i odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, koja bi trebala donijeti odluku kojom mu prestaje mandat na funkciji predsjednika Republike Srpske (RS).</p>
<p>Prema Izbornom zakonu BiH, izabranom zvaničniku mandat prestaje "danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže".</p>
<h2>Podrška iz Srbije i SPC</h2>
<p>Presudom Miloradu Dodiku je ozbiljno narušena bezbjednost u regionu, ocijenio je Savjet za bezbjednost Srbije 2. avgusta.</p>
<p>- Pitanje je gdje i kako će ovo da se završi i zato je važno naše insistiranje na očuvanju mira i regionalne stabilnosti. Odluka koja je donijeta je sve samo ne demokratska, ona je usmjerena i protiv Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini - izjavio je predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> nakon sjednice Savjeta 2. avgusta.</p>
<p>On je rekao da "Dodik neće biti uhapšen u Srbiji, ako dođe".</p>
<p>Zvaničnici Bosne i Hercegovine poručili su, međutim, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da se "ne miješa" u unutrašnja pitanja.</p>
<p>Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine <b>Denis Bećirović</b> je naveo da Vučić da nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove BiH.</p>
<p>Šef diplomatije <b>Elmedin Konaković</b> je ocijenio da izjave i zaključci Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, kojima se osporava presuda Dodiku, predstavljaju jedan od "najozbiljnijih i najopasnijih udara na suverenitet Bosne i Hercegovine u postdejtonskoj eri".</p>
<p>Takođe, patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije kritikovao je presudu Dodiku, ocjenjujući da je donesena u "protivpravnom i antidemokratskom postupku". Poglavar SPC je u saopštenju 2. avgusta izrazio "punu i nedvosmislenu podršku" Dodiku.</p>
<p>Naveo je da je presuda donešena "da poništi demokratski izraženu volju srpskog naroda, delegitimizuje postojanje Republike Srpske i dovede u pitanje opstanak srpskog naroda u Bosni i Hercegovini". Kako je ocijenio, zabrinutost je još veća zbog "nemira koji se događaju na životnom prostoru srpskog naroda".</p>

Dodik izjavio da će RS "uzvratiti političkim sredstvima" nakon što ga je Sud BiH osudio

<p>Više zvaničnika Bosne i Hercegovine poručilo je predsjedniku Srbije <b>Aleksandru Vučiću</b> da se "ne miješa" u unutrašnja pitanja, nakon presude predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska <b>Miloradu Dodiku</b>.</p>
<p>Vučić je saopštio da Srbija ne priznaje presudu kojom je Dodik pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH <b>Kristijana Šmita</b>.</p>
<p>Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) <b>Denis Bećirović</b> je naveo da Vučić da nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove BiH.</p>
<p>Šef diplomatije <b>Elmedin Konaković </b>je ocijenio da izjave i zaključci Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, kojima se osporava presuda Dodiku, predstavljaju jedan od "najozbiljnijih i najopasnijih udara na suverenitet Bosne i Hercegovine u postdejtonskoj eri".</p>
<p>- Ovakav potez predstavlja nedopustivo miješanje u unutrašnje stvari BiH i direktno podrivanje njenih institucija. Još je opasnije što se ovim zaključcima pokušava izjednačiti institucija bh. entiteta Republika Srpska s ličnošću Milorada Dodika - naveo je Konaković.</p>
<h2>Bećirović: Niko nije iznad zakona</h2>
<p>Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović saopštio je, povodom presude Miloradu Dodiku, da su pravosudne institucije poslale "jasnu poruku" da niko nije iznad zakona.</p>
<p>- Presuda predstavlja važnu pravnu barijeru onima koji su naivno vjerovali da se država može destruirati bez posljedica - saopštio je Član Predsjedništva BiH 2. avgusta.</p>
<p>Kako je istakao Bećirović, o pravosnažnim presudama nezavisnih pravosudnih institucija ne smije biti rasprave.</p>
<p>- Presuda je snažna poruka da bez obzira na poluge vlasti kojima raspolažu, u demokratskom društvu ne postoje nedodirljivi - naveo je Bećirović.</p>
<p>Između ostalog, dodao je da mir i stabilnost u BiH ne smiju zavisiti od jednog pojedinca, bez obzira na to koju funkciju obnaša.</p>
<p>Istakao je da su ugrožavanje ustavnog poretka, ignorisanje odluka Ustavnog suda i osporavanje autoriteta međunarodnih institucija "apsolutno neprihvatljiv pristup".</p>
<h2>Kritike na Vučićevu izjavu</h2>
<p>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 2. avgusta, nakon Sjednice savjeta za nacionalnu bezbjednost, izjavio da Srbija ne priznaje presudu Dodiku, koju je opisao kao "nedemokratsku" i usmjerenu protiv "Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini".</p>
<p>Denis Bećirović je u saopštenju naveo da Vučićevo osporavanje pravosnažnih sudskih odluka predstavlja "flagrantno kršenje osnovnih normi međunarodnog i domaćeg prava i potpuno odstupanje od evropskih normi i standarda".</p>
<p>Bećirović u saopštenju "podsjeća" Vučića da su Bosna i Hercegovina i Republika Srbija suverene i pravno jednake države.</p>
<p>Istakao je i da Vučić nije nadležan da mijenja i iskrivljuje Dejtonski mirovni sporazum, kojim je prije gotovo 30 godina okončan rat u BiH.</p>
<p>- Republika Srbija nije garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, već potpisnik - naveo je Bećirović.</p>
<p>Vučića je pozvao da poštuje Dejtonski mirovni sporazum i međunarodno pravo i "otvori prostor stabilizaciji prilika u regiji".</p>
<p>- Budućnost Bosne i Hercegovine i Republike Srbije treba biti u međusobnom poštovanju i saradnji jer je to istinski interes građana ove dvije države - naveo je Bećirović.</p>
<h1>Ministarstvo spoljnih poslova Srbije osudilo Bećirovića</h1>
<p>Ministarstvo spoljnih poslova (MSP) Srbije osudilo je Bećirovićeve izjave, ocjenjujući da predstavljaju "još jedan u nizu pokušaja da se lična politička odgovornost za unutrašnju krizu u Bosni i Hercegovini prenese na susjedne države, prvenstveno na Srbiju".</p>
<p>- Umjesto što se Srbija neosnovano koristi kao tema u unutrašnjim političkim obračunima, mnogo bi korisnije bilo da se pažnja usmjeri ka stvarnim izazovima u funkcionisanju institucija BiH - saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova, na čijem je čelu <b>Marko Đurić</b>.</p>
<p>- U tom kontekstu, očekuje se i od gospodina Bećirovića da preispita sopstveni doprinos produbljivanju krize povjerenja i slabljenju dijaloga među narodima u BiH - dodaje se.</p>
<p>Ministarstvo u saopštenju ocjenjuje da Bećirović "nema ni politički ni moralni kredibilitet da drži lekcije Srbiji".</p>
<p>Navodi se i da Srbija dosledno poštuje suverenitet i integritet Bosne i Heregovine, te da je garant i potpisnik Dejtonskog sporazuma.</p>
<p>- U skladu sa tim, Srbija ima pravo, ali i međunarodnu obavezu, da razvija posebne paralelne odnose sa Republikom Srpskom, što je jasno predviđeno samim Dejtonskim sporazumom. Osporavanje ovih odnosa predstavlja direktan napad na principe Dejtonskog sporazuma i pokušaj njegovog političkog revizionizma - saopštilo je MSP Srbije.</p>
<p>Prethodno je ministar Marko Đurić presudu Dodiku opisao kao "politički motivisan lov na vještice".</p>
<p>Dodik je odmah po objavi presude 1. avgusta saopštio da je ne prihvata, a njegov advokat <b>Goran Bubić</b> da će pokušati presudu osporiti pred Ustavnim sudom BiH.</p>
<p>Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit ranije poništio.</p>
<p>Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.</p>

Zvaničnici BiH poručili Vučiću da se "ne miješa" u unutrašnja pitanja nakon presude Dodiku

<p>Ministar zdravlja Kantona Sarajevo <b>Enis Hasanović</b> donio je naredbu o prestanku epidemije morbila (ospica) za Kanton Sarajevo, saopšteno je iz ovog resora u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Ova odluka uslijedila je nakon što u Kantonu Sarajevo nema novih prijava slučajeva oboljelih, što jasno ukazuje na zaustavljanje širenja zaraze, navode u saopštenju.</p>
<p>Iz Ministarstva zdravlja Kantona Sarejvo takođe navode da je od početka epidemije u januaru 2024. godine ukupno prijavljeno 4.526 slučajeva morbila.</p>
<p>Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo KS, u 2024. godini registrovano je 4.505 slučajeva, dok je u 2025. godini do danas zabilježen 21 slučaj.</p>
<p>- Iako je epidemija završena, apelujemo na sve građane da nastave s vakcinacijom protiv morbila. Vakcinacija je jedina i najbolja zaštita ne samo od morbila, već i od mnogih drugih zaraznih bolesti. Vakcine štite ne samo vas, nego i one najranjivije, odnosno malu djecu, trudnice i osobe s oslabljenim imunitetom. Zajedno možemo spriječiti nove epidemije - poručuju iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo.</p>

Proglašen prestanak epidemije morbila u Kantonu Sarajevo

<p>Nakon što je Bosna i Hercegovina ostala bez prvih 108,5 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, jer se političari već 20 mjeseci ne mogu dogovoriti o nadležnosti, BiH sada može ostvariti pristup sredstvima u maksimalnom iznosu od 976,6 miliona eura.</p>
<p>Ovo je poručila Evropska komisija, a javnost obavijestila Delegacija EU u BiH.</p>
<p>Kako se navodi, ovaj iznos “predstavlja značajnu podršku za projekte u oblastima transporta, energetike i digitalizacije, direktno usmjerene ka dobrobiti građana”.</p>
<p>Evropska komisija upozorava vlasti u Bosni i Hercegovini da će, ukoliko konačna i konsolidovana verzija Reformske agende ne bude dostavljena do 30. septembra 2025. godine, uslijediti dodatno umanjenje predviđenih sredstava za još deset posto.</p>
<p>Evropska unija nudi šest milijardi eura zemljama regiona kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju, a BiH jedina nije ispunila preduslove i usaglasila reformski plan prihvatljiv za Evropsku komisiju.</p>
<p>Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska odbacuje svako prenošenje nadležnosti na državu, dok dio političara iz Federacije BiH traži da državne institucije barem koordiniraju procesima.</p>
<p>Prema navodima Evropske komisije, smanjeni iznos izdvajanja za BiH neće biti izgubljen, već će ostati unutar regionalnog paketa za šest zemalja Zapadnog Balkana.</p>
<p>- Ta sredstva će se prerasporediti na osnovu napretka i reformskih učinaka ostalih zemalja, uključujući i eventualni napredak BiH, ako se dogodi. Evropska unija naglašava da je Plan rasta velika razvojna šansa za regiju - dodali su.</p>
<p>Evropska unija ostaje, kako navode iz Komisije, lojalan i pouzdan partner BiH, spremna da i dalje ulaže u projekte koji podržavaju evropski put zemlje.</p>
<p>- Vrijeme je da politički akteri u Bosni i Hercegovini djeluju kako bi iskoristili prilike koje su im dostupne - za dobrobit građana - poručili su iz Evropske komisije.</p>

Evropska komisija upozorila BiH: Finalizovati Reformsku agendu ili slijedi smanjenje sredstava iz Plana rasta

<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova <b>Gordan Grlić Radman</b> izjavio je na Dubrovnik Forumu da je nužno izmijeniti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, naglasivši da bez tog načela Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum.</p>
<p>- Da su Hrvati tada znali da se načela Dejtonskog sporazuma neće primjenjivati u praksi, nikada ne bi potpisali taj sporazum zato što sada nisu ravnopravni. Hrvati u BiH žele biti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima - poručio je Grlić Radman tokom panela "Zapadni Balkan i euroatlantski put: Povjerenje, transparentnost, transformacija".</p>
<p>Podsjetio je da je cilj Dejtonskog sporazuma bio osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i spriječiti dominaciju bilo kojeg od njih, istakavši da je izmjena izbornog zakona ključna za vraćanje tog balansa.</p>
<p>Na istom panelu, ministar vanjskih poslova BiH <b>Elmedin Konaković </b>upozorio je na sveprisutni ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, navodeći da je predsjednik entiteta Republika Srpska <b>Milorad Dodik</b> "potpuno pod kontrolom Moskve", ali i dodao da opozicija u tom entitetu pokazuje sve izraženiju proevropsku orijentaciju.</p>
<p>Visoki predstavnik za BiH <b>Kristijan Šmit</b> istakao je da ured kojeg predvodi ostaje garant stabilnosti u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>- Građani moraju imati osjećaj da, ako stvari krenu loše, postoji neko ko će pomoći - rekao je Šmit, naglasivši da iako se odgovornost sve više prebacuje na Evropu, Sjedinjene Američke Države ne bi smjele napustiti svoju ulogu u BiH.&nbsp;</p>

Grlić Radman: Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum da su znali da neće biti ravnopravni u BiH

<p>Beranska policija, u saradnji i po nalogu tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva, procesuirala je tri osobe zbog nanošenja teških i lakih tjelesnih povreda u dva odvojena slučaja, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Kako navode, protiv M.O. (26) i S.V. (24) podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su, nakon kraćeg verbalnog sukoba u ulici Mojsija Zečevića, zadali udarce jednom muškarcu u predjelu glave. Kada je pao na tlo, nastavili su da ga udaraju po tijelu, pri čemu je zadobio prelom podlaktice.</p>
<p>Takođe, protiv V.M. (38), koji je označen kao operativno interesantno lice, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je u ulici 13. jula „podesnim predmetom“ udario jednog muškarca u glavu i tijelo, nanijevši mu lakše povrede.</p>

Berane: Trojica procesuirana zbog nanošenja teških i lakih povreda

<p>Iranska policija saopštila je da je tokom 12-dnevnog rata s Izraelom u junu pritvorila oko 21.000 osoba zbog navodnih kršenja sigurnosti, što je broj znatno veći od ranijih zvaničnih procjena.</p>
<p>Portparol policije <b>Said Montazerolmehdi</b> izjavio je 12. avgusta da su dojave građana imale značajnu ulogu u hapšenjima. Nije jasno koliko osoba je i dalje u pritvoru.</p>
<p>Među uhapšenima, 2.774 su strani državljani optuženi za špijunažu. Vlasti tvrde da su pronašle dokaze na njihovim telefonima koji ukazuju na sumnjive aktivnosti, poput fotografija vojnih položaja, ključnih objekata i prenesenih podataka o lokaciji. Još 261 osoba je osumnjičena za špijunažu, dok je 172 uhapšeno zbog neovlaštenog snimanja.</p>
<p>Ova objava oštro se razlikuje od izjave šefa pravosuđa<b> Golama Huseina Mohseni-Ejeija</b> iz kraja jula, koji je tada naveo da je tokom i nakon sukoba uhapšeno oko 2.000 osoba, te da su mnogi pušteni nakon što je istraga pokazala da nisu bili uključeni u špijunažu ili saradnju s Izraelom.</p>
<p>Grupe za ljudska prava izrazile su zabrinutost zbog razmjera represije.</p>
<p>Američka agencija za ljudska prava HRANA (Human Rights Activists News Agency) dokumentovala je stotine hapšenja tokom sukoba, često usmjerenih na etničke manjine i aktiviste. Amnesty International osudio je porast broja egzekucija u Iranu nakon rata, upozorivši na mučenja, nepravedna suđenja i proizvoljna pogubljenja.</p>
<p>Od kraja juna, Iran je pogubio najmanje sedam osoba optuženih za špijunažu za Izrael, uključujući nuklearnog naučnika<b> Rouzbeha Vadija</b> 6. augusta.</p>
<p>Vadi, koji je uhapšen više od godinu dana ranije, optužen je za pružanje osjetljivih obavještajnih podataka koji su pomogli izraelskim operacijama.</p>
<p>Iranske vlasti izražavaju zabrinutost zbog duboke infiltracije izraelske obavještajne službe Mosad, koja je, kako se navodi, omogućila razorne vojne i obavještajne operacije unutar zemlje.</p>
<p>U junu je parlament usvojio zakon kojim se znatno pooštravaju kazne za špijunažu i saradnju s neprijateljskim stranim vladama, posebno Izraelom. Iako je Savjet čuvara odbacio zakon, portparol ovog ustavnog tijela rekao je da bi, uz izmjene, zakon ipak mogao biti usvojen.</p>

Iranske vlasti saopštile su da su tokom sukoba s Izraelom u junu uhapsile 21.000 ljudi

<p>Službenici granične policije oduzeli su vodeni skuter od državljanina Srbije <b>M. K. </b>(38).</p>
<p>Njegovo priključno vozilo kontrolisano je na graničnom prelazu Dobrakovo.</p>
<p>- Provjerom kroz baze podataka utvrđeno je da je za priključnim vozilom raspisana međunarodna potjernica NCB Interpola Njemačka - kazali su iz Uprave policije na mreži Iks (X).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1955549697067847722%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Od državljanina Srbije oduzet vodeni skuter, za njim traga njemački Interpol

<p><b>Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom.</b> Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;</p>
<p>Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije <b>Draže Mihailovića</b>. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide <b>contradictio in adjecto</b> čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao <b>Adolf Hitler</b>.</p>
<p>Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou <b>Toponica</b> ili <b>Kovin</b> u Srbiji, odnosno <b>Dobrota</b> u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. <b>Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.</b>&nbsp;</p>
<p>Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.</p>
<p>No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: <b>države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.</b></p>
<p>Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, <b>erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi</b>. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s <b>Vukašinom Milićevićem</b> i <b>Blagojem Pantelićem</b>. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.</p>
<p>Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu <b>Slobodanu Miloševiću</b> u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav <b>porez</b> na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva <b>doprinose</b> sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka <b>sredstva</b> za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate <b>donacije</b> iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.</p>
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
<p>Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;</p>
<p>Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. <b>SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta.</b> I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.</p>
<p>Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. <b>Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa</b>, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.</p>
<p>U praksi, bar u Srbiji,<b> popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve.</b> Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi <b>državne institucije morale da budu laičke</b>, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;</p>
<p>U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. <b>Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda</b> (što sadrži i elemente krivičnog dela), <b>koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije</b>, <b>aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore</b>. Nema bolje ilustracije za to od odnosa <b>Ljubiše</b> <b>Ostojića</b> - <b>Metodija </b>prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.</p>
<p><b>Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države.</b> Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": <b>zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.</b></p>
<p>Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.</p>
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
<p>Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su <b>svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države</b>. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.</p>
<p>Treba li, najzad, uopšte naglašavati<b> </b>da <b>religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? </b>Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?</p>
<p>Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.</p>
<p>Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: <b>ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber</b>.&nbsp;</p>
<p>Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.</p>
<p><b>Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.</b></p>

Vrele igre pod mantijom

<p>U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp;</p> <p>U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: Tamara Klikovac </p></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne <span>(Photo: Tamara Klikovac )</span></figcaption> </figure>

(VIDEO) Bemax cistijerne dopremaju vodu kako bi se ugasio požar u Piperima

<p>Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji <b>Gorana Jokića</b>, ali i ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> i premijer <b>Milojko Spajić</b> u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve <b>Vesna Pejović</b>, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda.</p> <p>- Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Očekuje i da direktor Uprave policije <b>Lazar Šćepanović </b>hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja.</p> <p>Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima.</p> <p>Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi.</p> <p>- Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp;</p> <p>- Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

<p>Dok država gori, dok se vojnici i vatrogasci nadljudskim naporima bore da spasu imovinu i živote, Crna Gora pita jedno: gdje je trojac koji bi trebalo da vodi brigu o njenoj bezbjednosti?</p>
<p>Gdje je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>? Gdje je ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b>? Gdje je koordinator bezbjednosnih službi i potpredsjednik Vlade <b>Aleksa Bečić</b>?</p>
<p>Da li odmaraju u hladovini neke egzotične destinacije? Ili su možda previše zauzeti fotošop kampanjama i partijskim kalkulacijama da bi se obratili narodu? Da li je moguće da ih ni buktinja koja guta cijela sela ne može izvući iz komfora političke letargije?</p>
<p>Zašto je Šaranović čekao s pozivom za NATO pomoć dok su ljudi gasili vatru golim rukama? Gdje je Krapović – da li komanduje odbranom države, ili čeka da neko drugi preuzme odgovornost? I šta tačno radi Bečić, osim što se krije iza parole “sve je pod kontrolom”?</p>
<p>Nema ih. Nema ih dok Crna Gora gori. Nema ih kad se borimo za dah pod gustim dimom. Nema ih ni na razglednicama. </p>
<p>Zapravo, ovo je obrazac njihovog (ne)djelovanja. Sjetimo se masakra za koje niko nije odgovarao. Sjetimo se klanova koji su preuzeli ulice. Sjetimo se ovih godina bez odgovornosti. I opet se pitamo – zar je neko očekivao drugačije?</p>
<p>Možda Krapović trenutno poručuje nove značke, inspirisan hrvatskim kanaderom. Možda Šaranović bira naočare za sljedeće televizijsko javljanje. Možda Bečić i Bogdanović smišljaju novi slogan – “Demokrate: Za narod kad vatra utihne.”</p>
<p>Imaju li vremena za Crnu Goru? Nikad ga nijesu imali. Ali izgleda da političko vrijeme polako ističe – njima.</p>

Tag: bosna-i-hercegovina

Milatović: Stiže helikopter sa posadom za gašenje požara iz Bosne i Hercegovine

Dodik otkupio jednogodišnju zatvorsku kaznu

Dodik u posjeti Orbanu nakon pravosnažne presude

Dodikova stranka pozvala na vladu nacionalnog jedinstva u RS

Sjednica CIK-a BiH o oduzimanju mandata Dodiku najvjerovatnije u srijedu

Dodik izjavio da će RS "uzvratiti političkim sredstvima" nakon što ga je Sud BiH osudio

Zvaničnici BiH poručili Vučiću da se "ne miješa" u unutrašnja pitanja nakon presude Dodiku

Proglašen prestanak epidemije morbila u Kantonu Sarajevo

Evropska komisija upozorila BiH: Finalizovati Reformsku agendu ili slijedi smanjenje sredstava iz Plana rasta

Grlić Radman: Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum da su znali da neće biti ravnopravni u BiH

Milatović: Stiže helikopter sa posadom za gašenje požara iz Bosne i Hercegovine

Berane: Trojica procesuirana zbog nanošenja teških i lakih povreda

Iranske vlasti saopštile su da su tokom sukoba s Izraelom u junu uhapsile 21.000 ljudi

Od državljanina Srbije oduzet vodeni skuter, za njim traga njemački Interpol

PRATITE TVe UŽIVO