Uprkos svim pokušajima opstrukcije, Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika učestvovaće na prijevremenim izborima za predsjednika bh. entiteta Republike Srpske koje je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala za 23. novembar.
Na sjednici Glavnog odbora stranke u Banjaluci navodno „nije bilo saglasnosti oko bojkota izbora“, pa je odlučeno da stranka na njima učestvuje.
- Ovo je dio naše strategije koju smo odlučili da sprovedemo kako bismo se suprotstavili onome što je trebalo da ugrozi Republiku Srpsku - rekao je Dodik, koji je najavio da „nastavlja obavljati poslove kao predsjednik SNSD-a“.
<h2>„Kriva je opozicija“</h2>
Strategija je uključivala nekoliko mjeseci političkog mrcvarenja kojem je Narodna skupština prvo zabranila izlazak na izbore, a onda „dala mogućnost svakoj partiji da sama odluči da li će učestvovati na izborima“.
Dodik danas kaže da na prijevremenim izborima treba učestvovati da bi se spriječio pokušaj devastacije i destabilizacije RS.
- SNSD što prije treba da u Narodnoj skupštini Republike Srpske predloži odluku da bude izabran vršilac dužnosti predsjednika RS do prijevremenih izbora, a možda i duže - rekao je Dodik u obraćanju na sjednici u Banjaluci.
Ovim se Dodik i zvanično povukao sa mjesta predsjednika, priznao odluke Ustavnog suda BiH, kao CIK-a, svalivši krivicu na opoziciju zbog ovakvog raspleta.
Vladajuća koalicija je nakon poništavanja zaključaka o bojkotu izbora, optužila opoziciju da nije željela nacionalno jedinstvo i da zbog njihovog odbijanja da bojkotuju izbore zajedno sa koalicijom okupljenom oko SNSD-a, nisu imali drugog rješenja nego da učestvuju na izborima.
<h2>Seoske varalice i kokošari</h2>
Sa druge strane, prvi čovjek opozicione Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković kaže da stranka ostaje pri ranijem stavu o bojkotu izbora. Poručuju da nisu „seoske varalice i kokošari“ koji misle jedno a rade drugo.
- Nećemo se prijaviti na te izbore i ja neću biti kandidat. Mi nismo stranka koja mijenja svoje odluke, ono što kažemo, iza toga i stojimo. Želimo da narod ponovo počne vjerovati da postoje ljudi u politici koji poštuju svoju riječ. Mi nismo SNSD - kaže Stanivuković.
Dodaje da misli na Dodika koji je odlučio da ide u tu trku.&nbsp;
- U redu, idite, ali narod će vas pamtiti kao čovjeka najpromjenjivijih stavova. Ja sam mlad i ne želim tako nešto - kaže Stanivuković.
PDP je spremna da razgovara sa ostalim opozicionim partijama, među kojima je i Srpska demokratska stranka. Ova stranka već je saopštila da Branko Blanuša (SDS) kandidat na prijevremenim izborima za predsjednika RS. Iako se radi o manje poznatom političaru, koji je na prošlim izborima dobio svega 1.600 glasova, očekuje podršku svih opozicionih partija.
- Ja nisam profilisani političar, ja sam običan građanin Republike Srpske koji dijeli svakodnevicu sa svim građanima koji žele da bude bolje. Patriote u Republici Srpskoj su građani koji žive ovdje, od učenika, studenata, mladih, koji predstavljaju budućnost Republike Srpske. Treba im dati optimizam da se ovdje bolje živi i da formiraju porodice i ostanu ovdje - rekao je Blanuša, nakon što ga je partija predstavila kao kandidata.
<h2>Ili ili</h2>
Centralna izborna komisija BiH je za 23. novembar raspisala prijevremene izbore nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat poslije pravosnažne presude Suda BiH.
Dodik sada poziva sve ljude na mobilizaciju za te izbore, a ime kandidata biće saopšteno u narednim danima nakon konsultacija sa koalicionim partnerima.
Iako se radi o izborima koji će iznjedriti predsjednika na nepunu godinu, s obzirom na izbore naredne godine i kampanju koja je praktično već počela, svima u SNSD-u je jasno da bi gubitak njihovog kandidata značio i potpuni poraz politike Milorada Dodika u javnosti, što bi bio dvostruki udarac za njega.
U suprotnom, političko djelovanje Dodika preko partije, moglo bi biti još jače.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dodik kao „spasilac“ Republike Srpske ili „kokošar“

Protiv S.K. iz Tuzle podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na krijumčarenje ljudi, a nakon što je policija u njegovim kolima zatekla devet maloljetnih migranata iz Egipta koji su u Pljevlja stigli iz pravca Podgorice.
- Operativnim radom na terenu, policijski službenici Stanice granične policije Pljevlja su došli do saznanja o ruti kretanja migranata, mjestu ilegalnog prelaska državne granice, kao i informacijama koje su ukazivale na postojanje organizovanog krijumčarenja ljudi prema teritoriji Bosne i Hercegovine - saopšteno je iz Uprave policije uz napomenu da je zajedničkim aktivnostima Jedinice granične policije BiH i crnogorske policije realizovana zasjeda.
Tom prilikom je i utvrđeno da je grupa migranata prešla rutu od Pljevalja do naselja Šula.
- A potom, zaobilazeći zvanični granični prelaz, u mjestu Kolibe ilegalno prešla granicu i nastavila kretanje ka teritoriji Bosne i Hercegovine - kazali su u policiji.
Službenici bosanske granične policije su postupajući po navedenim informacijama zaustavili i kontrolisali putničko vozilo marke VW Passat, kojim je upravljao S.K. iz Tuzle, a kako su kazali, pregledom vozila je zatečeno devet maloljetnih migranata iz Egipta, koji su na teritoriju Pljevalja stigli iz pravca Podgorice.
- Policijski službenici granične policije Bosne i Hercegovine su po nalogu državnog tužioca protiv S.K. podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo krijumčarenje ljudi - naveli su u policiji.

Spriječeno krijumčarenje devet maloljetnika iz Egipta, bosanskom državljaninu krivična prijava

Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić je kazao da su Crna Gora i Bosna i Hercegovina veoma upućene jedna na drugu, po svojim dubokim istorijskim, kulturnim, geografskim i drugim vezama, a posebno po bošnjačkom narodu koji čini jaku sponu između ove dvije države.
Mustafić je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli bio učesnik i panelist na Međunarodnom naučnom simpoziju "Usora i Soli - bosanske zemlje - 800 godina od prvog pisanog pomena", na temu "Kulturni i religijski uticaji -koegzistencija vjerskih zajednica i kulturni sinkretizam"
Mustafić je kazao da je duboka milenijumska državnost i samobitnost i Crne Gore i Bosne i Hercegovine nepobitne sa istorijskog stanovišta, ali da se često osporavalo njihovo pravo na samoopredijeljenje i na njih nasrtalo, pa čak i danas, sa istom namjerom – držati ih u kulturnoj, ekonomskoj I političkoj inferiornosti.
Mustafić je naglasio da uprkos tome, i Crna Gora i Bosna i Hercegovina, pokazuju svoju državotvornu vitalnost, a da su njoj najveća potpora bili i ostali civilizacijska prožimanja i multikulturna i multietnička raznolikost.
- Oni nose u sebi poseban smisao i možda I njabolje oslikavaju duboke I trajne civlizacijske veze među narodima mediteranskog podneblja. Zadatak naših institucija koje njeguju kulturne identitete jeste očuvanje posebnosti i njihova afirmacija u društvu, ali i izgradnja mostova razumijevanja među različitostima - kazao je Mustafić
Na tim vrijednostima, smatrama Mustafić, jer je to prošlost pokazala, treba istrajavati i, uprkos izazovima, graditi budućnost u različitostima koje se razumiju i poštuju, sa jedino mogućom evropskom perspektivom.

Mustafić: Multietnčko i multikulturno nasljeđe snažna potpora državotvornosti Crne Gore i Bosne i Hercegovine

Proces za gradnju međudržavnog mosta na Šćepan Polju je konačno deblokiran - saopštila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević u razgovoru sa bosanskim kolegom Edinom Fortom poručujući da uskoro slijedi izbor izvođača tih radova.
Time će, kako je naglasila, započeti realizacija višedecenijske inicijative.
Prema dogovoru, dvije strane snose jednake troškove izgradnje mosta, istovremeno imajući obavezu da urede i pristupne puteve.
- Crna Gora već sprovodi aktivnosti na projektovanju i modernizaciji saobraćajnica na svojoj strani, uključujući i radove na dionici Zaborje – Jasenovo Polje - naglasili su u resoru Vukićević.
Vukićević je u izjavi za medije navela da radovi na ovoj dionici teku ispred predviđene dinamike, te da će asfalterski radovi biće završeni do kraja ove godine.
Pored izgradnje mosta, razgovarano je i o drugim infrastrukturnim projektima od regionalnog značaja, među kojima su Jadransko-jonski autoput, razvoj pruge Čapljina – Nikšić, liberalizacija međunarodnih dozvola i digitalizacija graničnih procedura, sa ciljem ubrzanja transporta ljudi i roba.
- Zadovoljstvo mi je što smo uspjeli da pokrenemo proces za gradnju mosta na Šćepan Polju. Vjerujem da će ovaj projekat značajno doprinijeti boljoj povezanosti naših država, razvoju turizma i ekonomije, ali i jačanju regionalne saradnje. Očekujem da ćemo u narednih mjesec do dva imati izabranog izvođača i da ćemo konačno krenuti u realizaciju projekta koji građani s obje strane granice dugo čekaju - istakla je Vukićević.
Dodala je da je uvjerena da je budućnost regiona u Evropskoj uniji i da u Crnoj Gori očekuju da u narednom periodu zatvore sva pregovaračka poglavlja i postanu punopravna članica EU.
- Ministarstvo saobraćaja ostaje posvećeno daljem unapređenju transportne infrastrukture i intenziviranju saradnje sa susjednim državama, uz uvjerenje da će zajednički projekti doprinijeti stabilnosti i evropskoj perspektivi cijelog regiona - poručili su oni.
Sastanku su prisustvovali i direktori Monteputa i Uprave za saobraćaj Milan Ljiljanić i Radomir Vuksanović.&nbsp;

Vukićević: Deblokiran proces za gradnju međudržavnog mosta na Šćepan Polju, uskoro izbor izvođača radova

Granična policija Bosne i Hercegovine nije dobila obavijest od Ministarstva vanjskih poslova BiH o poništavanju diplomatskog pasoša Miloradu Dodiku, nakon što mu je oduzet mandat predsjednika entiteta Republika Srpska, potvrdili su 9. septembra iz Granične policije za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Naveli su da, prilikom graničnih provjera, pristupaju bazama podataka i postupaju u skladu s naloženim mjerama.
- Status osoba i njihovih putnih isprava utvrđuje se u momentu graničnih provjera, kada se i provjerava ispunjavanje uslova za prelazak državne granice - naveli su iz Granične policije BiH.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH RSE nije dobio odgovor da li je Dodik vratio diplomatski pasoš BiH, odnosno da li mu je on u međuvremenu oduzet.
Prethodno je ministar Elmedin Konaković, 19. augusta, potvrdio da će Dodiku biti oduzet diplomatski pasoš, koji je morao vratiti u roku od 15 dana.
Tada je, takođe, rečeno da će, u slučaju da Dodik ne ispoštuje ovaj rok, Ministarstvo obavijestiti Graničnu policiju i diplomatsko-konzularnu mrežu da mu je pasoš poništen.
Dodiku je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika RS nakon pravosnažne presude Suda BiH, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Dodik je početkom avgusta pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH.
On je iskoristio zakonsku mogućnost da otkupi jednogodišnju zatvorsku kaznu, a iako više nema pravo na predsjedničku funkciju, i dalje istupa kao predsjednik RS.
Tako bi se 9. septembra u Moskvi trebao sastati sa ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovim, a iz ruskog Ministarstva najavljen je razgovor o "jačanju partnerstva sa RS, problematici postkonfliktne situacije u BiH i situaciji na Zapadnom Balkanu".
Narodna skupština RS usvojila je 22. avgusta odluku o održavanju referenduma na kome bi se građani tog entiteta trebali izjasniti o presudi Suda BiH i odluci CIK-a kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS.
Prijevremene izbore za predsjednika RS, CIK BiH je zakazao za 23. novembar.

Granična policija BiH nije obaviještena o poništavanju Dodikovog pasoša

Nova Vlada Republike Srpske, izabrana mimo Ustava ovog bh. entiteta, zvanično je preuzela dužnost na sjednici u Banjaluci, u utorak 9. septembra, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Vlada je neustavna, jer je mandat novom premijeru Savi Miniću 23. avgusta dodijelio Milorad Dodik, iako je pet dana ranije prestao biti predsjednik RS odlukom Suda Bosne i Hercegovine.
Prema Ustavu RS, mandat za sastav Vlade dodjeljuje entitetski predsjednik, kojeg RS trenutno nema, a novi bi trebalo da bude odabran na prijevremenim izborima, zakazanim za 23. novembar.
Nova Vlada je potvrđena u Narodnoj skupštini RS 2. septembra. Ona ima 16 ministarstava, kao i prethodna, u njoj su četiri nova ministra, a na njenom čelu je Savo Minić, koji je u prethodnom sazivu bio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Istovremeno, dok je trajala prva sjednica Vlade, Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH je podnio apelaciju državnom Ustavnom sudu zbog njenog izbora, tražeći da se odluke o formiranju Vlade RS "ukinu kao protivustavne".
Na pitanje o legalnosti nove Vlade, Minić je odgovorio da "zna sigurno da je sve urađeno kako treba".
- Ne želim se time baviti, oni rade svoj posao, mi radimo svoj posao - kazao je Minić novinarima nakon sjednice Vlade.
Takođe je najavio da će sljedeće sedmice biti održana zajednička sjednica sa Vladom Srbije.
Prethodni premijer Radovan Višković podnio je ostavku na tu funkciju 18. avgusta, nakon skoro sedam godina na čelu Vlade RS.
I Minić i Višković su kadrovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke Milorada Dodika.

Neustavna Vlada Republike Srpske zvanično preuzela dužnost

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je 5. septembra protest Mađarskoj zbog izjava šefa diplomacije Petera Sijarta, dan ranije tokom zvaničnog prijema Milorada Dodika, kojeg je predstavio kao "predsjednika Republike Srpske (RS)".
Sud BiH pravosnažno je osudio Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, nakon čega mu je oduzet mandat predsjednika RS-a. CIK je zakazao prijevremene izbore za 23. novembar, dok je Skupština RS-a raspisala referendum o nepriznavanju odluka državnih institucija, iako je Ustavni sud već presudio da entiteti nemaju pravo na takve referendume.
Sijarto je 4. septembra u Budimpešti Dodika nazvao "predsjednikom", ističući da "Mađarska poštuje volju birača", te poručio da "ni Brisel ni drugi ne trebaju određivati budućnost RS-a".
- MVP BiH s posebnom zabrinutošću ističe kako je tokom jučerašnje posjete Budimpešti prilikom javnog nastupa, a u prisustvu ministra Sijarta, Milorad Dodik zagovarao secesiju i prijetio teritorijalnom integritetu BiH, bez očekivane reakcije ministra Sijarta - navodi se, pored ostalog, u protestnoj noti koju je MVP BiH uputio Ambasadi Republike Mađarske u Sarajevu.
Iz MVP BiH su ocijenili da ovakvi postupci predstavljaju kršenje diplomatske prakse, nepoštovanje odluka institucija BiH, uvredu za građane zemlje, te doprinose stvaranju ozračja nepovjerenja prema političkim namjerama Mađarske.
Mađarske vlasti gaje dobre odnose sa Dodikom, te je zvanična Budimpešta blokirala bilo kakve pokušaje Evropske unije da ga sankcioniše.
Prije mjesec, Dodik je bio u posjeti Budimpešti, kod mađarskog premijera Viktora Orbana, nakon pravosnažne presude, ali dok mu mandat još nije bio oduzet. Tada je Orban kazao da "ne priznaje" presudu Suda BiH.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva financija BiH, entitet Republika Srpska se 2022. godine zadužila kod mađarske EXIM Banke za 215,5 miliona eura (oko 110 miliona eura), a krajem aprila 2025. ovaj entitet je bio dužan mađarskoj banci oko 112 miliona eura.

BiH uputila protest Mađarskoj, jer je ugostila Dodika

Ogromne gužve &nbsp;na graničnim prelazima Vraćenovići i Ilino brdo prema Bosni i Hercegovini. Na izlazu iz Crne Gore formirane su kilometarske kolone vozila, a čekanja traju i po nekoliko sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823130844_5aceda18294889e6246d73dc68f957426e7d8517c2c414681cfe53b277673cb0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250823130844_5aceda18294889e6246d73dc68f957426e7d8517c2c414681cfe53b277673cb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kilometarske kolone na granici sa BiH"> <figcaption>Kilometarske kolone na granici sa BiH(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FABaxXPMDPsw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Policija na skretanju za Vraćenoviće iz pravca Nikšića upozorava vozače na dugotrajna zadržavanja na granici. Slična situacija je i na Ilinom brdu, gdje je kolona vozila na izlasku iz Crne Gore duga od samog graničnog prelaza do Klobuka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082314080_235be371738f0e56079417fae2ba5a267c4960ebbd5be7c6998dd3e4ac208061.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082314080_235be371738f0e56079417fae2ba5a267c4960ebbd5be7c6998dd3e4ac208061" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Granični prelaz Klobuk"> <figcaption>Granični prelaz Klobuk(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823130844_0652f8b76262c6533fd229e3be95cf24d789545fe0d65ed9f318744fa8d47d17.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250823130844_0652f8b76262c6533fd229e3be95cf24d789545fe0d65ed9f318744fa8d47d17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kilometarske kolone na granici sa BiH"> <figcaption>Kilometarske kolone na granici sa BiH(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Portal ETV zabilježio je da se vozila jedva pomjeraju, a vozači su vidno nervozni zbog čekanja. S druge strane, na ulazu u Crnu Goru iz pravca BiH – od Klobuka prema Ilinom brdu – nema značajnijih zadržavanja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEollwIkHW0Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

(FOTO, VIDEO) Kilometarske kolone na granici sa BiH: Čeka se i po nekoliko sati na izlazu iz Crne Gore

Presuda Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Milorada Dodika je konačna i obavezujuća i mora se poštovati - kazali su iz Delegacije Evropske unije u BiH nakon što je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila odluku o raspisivanju referenduma povodom presude Suda BiH kojom je bivšem predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku.
- Podvrgavanje sudske presude javnom glasanju u suprotnosti je s vladavinom prava i nezavisnošću sudskih organa - istakli su iz Delegacije EU u BiH na mreži Iks (X).
Evropska unija očekuje od vlasti RS da se suzdrže od daljnjeg izazivanja kriza i destabilizacije, te da djeluju u skladu s Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine.
- Očekujemo od vlasti RS da deeskaliraju situaciju i poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine - zaključili su iz EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Feubih%2Fstatus%2F1959198571787440544%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1959198571787440544%7Ctwgr%5E1c7084dbdae9bcedc64f47c71cb21eb0cedfa487%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
NSRS usvojila je kasno naveče 22. avgusta odluku o održavanju referenduma kojim bi se građani tog entiteta izjasnili o presudi Suda Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika i odluci Centralne izborne komisije BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS.
Referendum je zakazan za 25. oktobar, a referendumsko pitanje glasi: 
"Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?"
Odluka o referendumu nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine koji ne predviđa mogućnost da entiteti samostalno raspisuju referendume o odlukama državnih institucija.
Istovremeno, usvojene su i izmjene Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi po hitnom postupku, koje omogućavaju formiranje posebnih komisija za sprovođenje referenduma.
Sud BiH je početkom avgusta izrekao pravosnažnu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora (kaznu je otkupio novčanom uplatom) i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
CIK BiH je potom oduzeo Dodiku mandat, a entitet je ostao bez predsjednika i bez premijera, s obzirom na to da je Radovan Višković podnio ostavku.
U zaključcima NSRS se poziva Dodik da nastavi obavljati funkciju predsjednika RS, odbacuju se prijevremeni izbori, a institucijama entiteta se nalaže da ne sarađuju sa CIK-om.
Opozicija je upozorila da se time ulazi u zonu krivičnih djela i kršenja ustavnog poretka BiH.

EU u BiH: Presuda protiv Dodika se mora poštovati, očekujemo od vlasti RS da deeskaliraju situaciju

Sprovođenje referenduma za bilo koju sudsku presudu ili nepoštovanje iste bilo bi protivzakonito i podrivalo vladavinu prava i ustavni poredak Bosne i Hercegovine - ocijenio je britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Džulijan Rajli nakon usvajanja skandaloznih zaključaka u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS).
Na sjednici je, između ostalog, usvojena odluka o raspisivanju referenduma povodom presude Suda Bosne i Hercegovine (BiH) bivšem predsjedniku entiteta Republike Srpske (RS) nakon čega mu je Centralna izborna komisija (CIK) oduzela mandat.
- Sud BiH, nezavisna institucija, osudio je bivšeg predsjednika Republike Srpske, g. Dodika, i ta presuda se mora poštovati - izričit je Rajli.
Sinoć je u NSRS usvojeno 13 zaključaka, među kojima je i zaključak kojim se zadužuje Kolegijum Narodne skupštine da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske.

Britanski ambasador u BiH: Sprovođenje referenduma za bilo koju sudsku presudu je nezakonito

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je u večerašnjem obraćanju građanima da će ostvariti sve ciljeve rata protiv Hamasa u Gazi, počevši od povratka svih zarobljenika.
- Nalazimo se u odlučujućim danima. Nastavićemo ostvarivati sve ciljeve rata – povratak svih zarobljenika, uništenje moći Hamasa i obećanje da Gaza više neće predstavljati prijetnju Izraelu - kazao je Netanjahu.
Druga godišnjica napada Hamasa na Izrael poklapa se s pregovorima delegacija Hamasa i Izraela u Egiptu, čiji je cilj postizanje mirovnog sporazuma.
Pregovori se održavaju uz prisustvo Katara, te posredovanje Egipta.
Iako su Izrael i Hamas podržali opšta načela plana od 20 tačaka američkog predsjednika prema kojem bi borbe prestale, zarobljenici bili oslobođeni, a humanitarna pomoć dopirala u Gazu, i dalje postoje neslaganja.

Netanjahu se obratio Izraelcima: Ovo su odlučujući dani, Gaza nam više nikad neće biti prijetnja

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Sjedinjene Američke Države (SAD) pod administracijom Džo Bajdena i Donalda Trampa pružile su Izraelu najmanje 21,7 milijardi američkih dolara vojne pomoći od početka rata u Gazi prije dvije godine, prema novoj akademskoj studiji objavljenoj u utorak.
Druga studija, također objavljena u okviru projekta Troškovi rata na Watson školi za međunarodne i javne poslove Univerziteta Braun (Brown University), navodi da su SAD u posljednje dvije godine potrošile otprilike 10 milijardi američkih dolara više na sigurnosnu pomoć i vojne operacije na širem Bliskom istoku.
Iako se izvještaji u velikoj mjeri oslanjaju na materijale otvorenih izvora, oni pružaju neke od najopsežnijih procjena američke vojne pomoći Izraelu i troškova direktnog američkog vojnog angažmana u regionu.
Izvještaj, koji se temelji na javno dostupnim obavještenjima Kongresu SAD-a, objavljen je dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak za prekid rata u Gazi. Izraelski i Hamasovi zvaničnici pokrenuli su nedirektne razgovore u Egiptu ove sedmice nakon što je Hamas prihvatio neke elemente američkog plana, koji je i Izrael rekao da podržava.
Izvještaji, koji oštro kritikuju Izrael, navode da bez američke pomoći Izrael ne bi bio u stanju održati kampanju protiv Hamasa u Gazi. Napominje se i da su deseci milijardi dolara buduće finansijske pomoći Izraelu predviđeni kroz različite bilateralne sporazume.
Glavni izvještaj navodi da su SAD osigurale 17,9 milijardi dolara Izraelu u prvoj godini rata, dok je predsjednik bio Joe Bajden, i 3,8 milijardi dolara u drugoj godini. Dio vojne pomoći već je isporučen, dok će ostatak biti dostavljen u narednim godinama.
Izvještaj je izrađen u saradnji sa Quincy Institutom za odgovorno državništvo (Quincy Institute for Responsible Statecraft). Institut su neke proizraelske grupe optužile za izolacionizam i antiizraelski stav, što organizacija poriče.
Drugi izvještaj, koji analizira američke troškove za šire aktivnosti na Bliskom istoku – uključujući napade na jemenske pobunjenike Hutije i iranska nuklearna postrojenja – procjenjuje te troškove na između 9,65 i 12 milijardi dolara od 7. oktobra 2023. godine, uključujući između 2 i 2,25 milijardi dolara za napade u Iranu i povezane troškove u junu.
State Department nije odmah komentarisao iznos vojne pomoći pružene Izraelu od oktobra 2023, dok je Bijela kuća uputila pitanja Pentagonu, koji nadgleda samo dio te pomoći.

Bajden i Tramp Izraelu dali 21 milijardu dolara, bez toga ne bi mogao voditi rat u Gazi

Teorija zavjere prema kojoj je pad nadstrešnice u Novom Sadu posljedica sabotaže uz pomoć stranih sila, već gotovo godinu dana prisutna je u režimskim tabloidima u Srbiji, ali i u izjavama pojedinih političara. Međutim, nakon bizarnog nastupa na televiziji Pink u nedjelju, 5. oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je verziju događaja koja bi u uređenijim političkim sistemima bila označena kao neodgovorna i opasna manipulacija.
U svom prepoznatljivom pasivno-agresivnom tonu, Vučić je rekao da lokalni opozicioni političar iz Novog Sada, Miša Bačulov, vjerovatno nije kriv, ali da se “sumnjivo i uznemireno šetao oko željezničke stanice nekoliko sati prije pada nadstrešnice”, piše Deutsche Welle.
Režimski tabloidi i armija partijskih botova odmah su reagovali — objavili su video-snimak na kojem Bačulov prolazi pored željezničke stanice i gleda u mobilni telefon. Iako takvo povezivanje sa padom nadstrešnice djeluje apsurdno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ima jak odjek među biračima Srpske napredne stranke (SNS). Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), čak 40,4 odsto pristalica vlasti vjeruje da je pad nadstrešnice bio “diverzija u režiji stranih službi”.
Ni saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu iz jula ove godine, u kojem se jasno navodi da pad nadstrešnice 1. novembra 2024. nije posljedica diverzije ili terorističkog akta, nije promijenilo narativ vlasti. Vučić je, na svoj način, ponovo doveo u vezu strane službe i domaću opoziciju, a za dio njegovih birača to je sada praktično zvanična verzija događaja.
<h2>Panika i politički spinovi</h2>
Prema riječima Zorana Gavrilovića iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), Vučić ovim izjavama pokušava prikriti odgovornost za pad nadstrešnice i “spinovima skrenuti pažnju javnosti sa činjenice da je projekat vrijedan 320 miliona eura plaćen četiri puta više”.
Gavrilović smatra da je u redovima vlasti zavladala panika zbog godišnjice pada nadstrešnice i najavljuje da će Anketna komisija tokom ovog mjeseca objaviti izvještaj koji će obuhvatiti građevinski, pravni, medijski i ekonomski aspekt slučaja.
“U situaciji kada mu rejting više nije kao ranije, Vučić pokušava na ovaj način sačuvati uporište među svojim biračima”, kaže Gavrilović.
<h2>„Dolazim po vas“</h2>
Direktor informativnog programa televizije Nova Slobodan Georgijev za Deutsche Welle navodi da je “čitav Vučićev nastup bio žalopojka, jer ne uspijeva da kontroliše sve i svakoga u državi”.
“Djeluje kao da ne može kontrolisati baš svakog — sudiju, tužioca, agenta BIA-e ili policajca — i to ga je iznenadilo. Navikao je da stranačkim poslušnicima naređuje usmeno i telefonom, pa je sada zatečen što mu se neko ne javlja na poziv”, kaže Georgijev.
On upozorava da je Vučićeva poruka zapravo prijetnja: “Ovo je najava da će sada krenuti na one koji pokušavaju da rade svoj posao nezavisno od njega. Poruka je jasna – dolazim po vas. Počelo je od prosvjete, a sada se ide dalje. Smjene u policiji su samo dio pokušaja da se Vučić poistovjeti sa državom i kazni svako ko mu nije lično lojalan.”
<h2>Ruska propaganda na srpski način</h2>
Da više od 40 odsto birača SNS-a vjeruje da je pad nadstrešnice rezultat “stranih službi”, za Gavrilovića nije iznenađenje:
“Desne snage su sklonije teorijama zavjere. Mnogi njihovi birači jednostavno ne žele da povjeruju da vlast ima bilo kakvu odgovornost. To je već stvar psihologije – ili čak psihopatologije – jer taj dio biračkog tijela informacije dobija isključivo kroz režimske medije. Taj prostor Vučić popunjava spinovima i odvraća pažnju sa korupcije u vezi sa projektom nadstrešnice”, objašnjava on.
Georgijev dodaje da je to “ruska propaganda na srpski način”, usmjerena na “zaglupljivanje i zbunjivanje” birača:
“Vjerujem da u Srbiji postoje ljudi koji bi, da Vučić kaže da je danas srijeda, a ne utorak, rekli – jeste, srijeda je. To je društveni zločin koji ovaj režim čini, nastupajući radikalski i vjerujući da je u politici sve dozvoljeno. Ali, kao što vidimo, to ima dramatične posljedice po društvo u Srbiji”, zaključuje Georgijev.

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: bosna-i-hercegovina