Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić optužio je u četvrtak s govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija "dio međunarodne zajednice" da je "uveo embargo na demokratiju" u BiH.
On je neimenovane zemlje i visokog predstavnika Kristijana Šmita optužio da su uložili "enorman novac" kako bi se srušila prvostepenu presuda u predmetu "Kovačević protiv BiH" pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, koja je utvrdila ustavnu i etno-teritorijalnu diskriminaciju.
- Jedna od zemalja dala je finansijsku donaciju ESLJP i pojavila se kasnije u tom istom predmetu kao zainteresovana strana što je klasična politička korupcija. U obaranju te presude aktivno je učestvovao i visoki predstavnik ulažići enormna finansijska sredstva iz nepoznatih izvora - ustvrdio je Komšić.
Pitao je "da li se presude međunarodnih sudova mogu kupiti", te dodao kako "nas to dovodi do zaključka da postoji dio međunarodne zajednice koji ne dozvoljava demokratiju u BiH".
Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, tužio je BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava jer u Federaciji može glasati samo za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva, a ne i za srpskog.
Sud je u avgustu 2023. presudio da je time diskriminisan i da konstitutivni narodi (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) uživaju povlašten položaj.
BiH je u oktobru 2023. zatražila preispitivanje presude, a 25. juna 2025. Veliko vijeće suda u Strazburu jednoglasno je poništilo prvostepenu odluku.
Komšić se u svom govoru osvrnuo na 1990-te godine kazavši kako je UN tad uveo embargo na oružje BiH "i time spriječio odbranu naše države od dvostruke agresije od strane dvije susjedne zemlje".
Za mirovni misiju UNPROFOR-a tokom rata u BiH je kazao da su "bili tek puki promatrači ratnih zločina, etničkog čišćenja i na kraju genocida koji su agresori na BiH počinili".
Osvrnuo se i na Dejtonski/Pariški mirovni sporazum koji je zaustavio rat u BiH kazavši da je "stvorio politički sistem" koji je Komšić više puta nazvao "incidentnim" i "nezabilježenim bilo gdje u svijetu u kojem se etnička pripadnost stavlja u prvi plan i tome negiraju ljudska prava".
- Dio međunarodne zajednice na različite načine nastoji obezbjediti ovaj "incidentni" politički sistem u kojem manjina upravlja većinom, rušeći jedan od temeljnih principa demokratije koji nalaže da politička većina treba upravljati svojom državom - kazao je Komšić.
Prvi dio govora Komšić je posvetio ratu u Ukrajini, kazavši kako se danas putem sile nastoje promijeniti granice u svijetu ocijenivši da se "međunarodno pravo ne primjenjuje istovjetno prema svim zemljama".
Govorio je i o palestinskim teritorijama kazavši da se "u Pojasu Gaze nad lokalnim stanovništvom vrši takvo nasilje koje svojim oblikom ukazuje na više elemenata genocida".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Komšić u UN optužio dio međunarodne zajednice da je uticao na pad presude protiv BiH

Protiv S.K. iz Tuzle podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na krijumčarenje ljudi, a nakon što je policija u njegovim kolima zatekla devet maloljetnih migranata iz Egipta koji su u Pljevlja stigli iz pravca Podgorice.
- Operativnim radom na terenu, policijski službenici Stanice granične policije Pljevlja su došli do saznanja o ruti kretanja migranata, mjestu ilegalnog prelaska državne granice, kao i informacijama koje su ukazivale na postojanje organizovanog krijumčarenja ljudi prema teritoriji Bosne i Hercegovine - saopšteno je iz Uprave policije uz napomenu da je zajedničkim aktivnostima Jedinice granične policije BiH i crnogorske policije realizovana zasjeda.
Tom prilikom je i utvrđeno da je grupa migranata prešla rutu od Pljevalja do naselja Šula.
- A potom, zaobilazeći zvanični granični prelaz, u mjestu Kolibe ilegalno prešla granicu i nastavila kretanje ka teritoriji Bosne i Hercegovine - kazali su u policiji.
Službenici bosanske granične policije su postupajući po navedenim informacijama zaustavili i kontrolisali putničko vozilo marke VW Passat, kojim je upravljao S.K. iz Tuzle, a kako su kazali, pregledom vozila je zatečeno devet maloljetnih migranata iz Egipta, koji su na teritoriju Pljevalja stigli iz pravca Podgorice.
- Policijski službenici granične policije Bosne i Hercegovine su po nalogu državnog tužioca protiv S.K. podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo krijumčarenje ljudi - naveli su u policiji.

Spriječeno krijumčarenje devet maloljetnika iz Egipta, bosanskom državljaninu krivična prijava

Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, izjavila je 22. septembra u Sarajevu da je odgovor Evropske unije bio „čvrst i nedvosmislen“ na nove „izazove s neustavnim i secesionističkim zakonodavstvom i inicijativama usvojenim u entitetu Republika Srpska“.
Kos je naglasila da se domaće institucije, uključujući Ustavni sud i Centralnu izbornu komisiju, moraju poštovati, te je pozvala Savjet ministara BiH da odmah ponovo pokrene provođenje reformi.
- Bosna i Hercegovina treba se vratiti na svoj put ka EU. Zemlja ne može sebi priuštiti da gubi više vremena - rekla je Kos.
Evropska komesarka boravi u trodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, gdje se tokom prvog dana sastala sa članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem. Željka Cvijanović i Željko Komšić nisu prisustvovali sastanku.
Posjeta evropske komesarke Marte Kos odvija se u jeku blokade državnih institucija BiH i ustavne krize u Republici Srpskoj, nakon što je pravosnažnom presudom oduzet mandat predsjedniku RS Miloradu Dodiku, dok se on i dalje predstavlja predsjednikom.
Istovremeno, u RS je za 25. oktobar zakazan referendum kojim vlasti u Banjaluci osporavaju ovlasti visokog predstavnika Kristijana Šmita i institucija BiH, dok je CIK za 23. novembar raspisao prijevremene izbore za predsjednika RS.
Kos je u ponedjeljak razgovarala i sa predsjedavajućom Savjeta ministara BiH, Borjanom Krišto, nakon čega je podsjetila na nedavne „pozitivne korake“ BiH, navodeći „usvajanje dva relevantna zakona EU u januaru i potpisivanje sporazuma o statusu Frontexa u junu“, ali je upozorila da ti pomaci neće biti dovoljni bez nastavka reformskog procesa.
Kao prioritet Kos je izdvojila jačanje pravosuđa, usvajanje novog zakona o sudovima i novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu u skladu s evropskim standardima, te imenovanje glavnog operativnog pregovarača sa EU.
Komesarka je, takođe, pozvala sve proevropske političke aktere da se udruže kako bi se postigli konkretni rezultati i omogućilo održavanje dugo očekivane prve međuvladine konferencije. Naglasila je da BiH treba hitno finalizirati i podnijeti Komisiji svoj program reformi.
Kos je podsjetila i na prilike iz Plana rasta za Zapadni Balkan, ističući da druge zemlje već primaju isplate nakon provođenja reformi, te da i građani BiH mogu imati direktne koristi ukoliko se Reformska agenda provede. Planiran je i susret Marte Kos sa predsjednicom Centralne izborne komisije BiH, Irenom Hadžiabdić.
Tokom boravka u BiH, Kos će se obratiti i Parlamentarnoj skupštini BiH, a sastaće se i sa predstavnicima organizacija civilnog društva, medija, lokalnih zajednica, uticajnim ženama u biznisu i mladima iz cijele Bosne i Hercegovine.
Kako se navodi u saopštenju Delegacije Evropske komisije u BiH, cilj posjete je podrška Evropske unije za budućnost zemlje kao EU članice.
Bosna i Hercegovina je u martu prošle godine zvanično dobila zeleno svjetlo za razgovore o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, ali je Brisel poručio da će se o tome razgovarati tek kad ova zemlja ispuni niz uslova.
Među njima su i usklađivanje s vanjskom politikom EU-a, što, primjerice, znači i sankcije BiH prema Rusiji – čemu se protive predstavnici RS-a, ili viza za državljane Turske ili arapskih zemalja – čemu se protive vladajući u Federaciji BiH.
Brisanje ustavne etničko-teritorijalne diskriminacije kod izbora članova Predsjedništva BiH ili reforma državnog krivičnog Suda BiH i Ustavnog suda BiH, evropski je uslov koji se mjesecima ni ne spominje.
Brisel je poručio da, bez jasnog reformskog plana – i što je još važnije njegovog provođenja – BiH neće dobiti ni euro bespovratnih sredstava niti povoljnih kredita.
Prvih 108 miliona, od oko milijardu eura namijenjenih za BiH, ljetos je preusmjereno drugim zemljama.
U oktobru bi BiH mogla izgubiti približno isto toliko novca, a Evropska komisija jasno je poručila da su sredstva namijenjena onima koji napreduju, a ne onima koji stoje u mjestu ili nazaduju.

1250x600

1084x550

Kos: EU neće tolerisati secesionizam u RS, BiH mora ubrzati reforme

Na više graničnih prelaza sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom čeka se u koloni, saopšteno je iz Auto-moto saveza bh. entiteta Republika Srpska, odakle ističu da se zbog predstojećeg vikenda očekuje pojačana frekvencija vozila na prelazima.
Vozila čekaju u koloni ulazak u BiH iz Hrvatske na graničnim prelazima Gradina, Kostajnica i Velika Kladuša.
Pojačan je saobraćaj sa Hrvatskom u oba smjera na graničnom prelazu Gradiška, sa Srbijom na prelazu Šepak i sa Crnom Gorom na prelazu Deleuša.
Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja za putnička vozila nisu duža od 30 minuta.

Kolone na granicama BiH sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom

Milorad Dodik, kojem je u ponedjeljak pravosnažno oduzet mandat predsjednika Republike Srpske, izjavio je danas u Doboju da „ne prihvata okupacijsku vlast i muslimanski fundamentalizam“.
- Ili će pobijediti stranci ili volja naroda. Vjerujem da će pobijediti volja našeg naroda. Imam mandat i nastaviću raditi svoj posao. Neću dozvoliti da Republiku Srpsku ponižavaju - rekao je Dodik novinarima u Doboju, gdje je prisustvovao proslavi krsne slave tog grada.
On je naveo da su mu „sudile sudije koje su bile vojne sudije tokom građanskog rata u BiH, a koje su poznate kao srbomrsci, okrenute tome da Srbima isključivo nanesu udarac i zlo“, prenijela je Radio-televizija RS (RTRS).
Dodik je dodao da je Sena Uzunović, koja mu je izrekla prvostepenu osuđujuću presudu zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, bila vojni sudija u Konjicu i „nije procesuirala ubice protiv porodice Gavrilović, kada su ubijeni profesor gimnazije, njegova supruga i njihova dva maloljetna sina“.
- S druge strane, tu je dimenzija stranca. Stranac je došao ovdje da ‘riješava demokratiju’. Vidjećemo, ili će biti demokratska volja našeg naroda ili će oni pobijediti. Ja vjerujem da će pobijediti volja našeg naroda - kazao je Dodik.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska se nalazi pod stalnim hibridnim ratom stranaca, prije svega visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, ali i, kako je ocijenio, „mrzilačkim napadima muslimana koji nikada ne prestaju“.
- Kod njih je sve nakaradno, zalažu se za Dejtonski sporazum, a onda kažu da je to ludačka košulja. Dejtonski sporazum je propao, neko će jednog dana odsvirati kraj, a mi toga dana sigurno nećemo biti u BiH - kazao je Dodik.
Navodeći da želi da RS „sve riješi mirno“, on je pozvao građane ovog bh. entiteta da izađu na dva referenduma.
- Prvi će biti ovaj koji će odbiti njihovo nastojanje, a drugi će biti na bazi neprihvatanja volje prvog referenduma, jer vjerujemo da će tako biti - naglasio je on.
Dodik je ranije najavio da bi u septembru trebalo da se održi referendum o osuđujućoj presudi protiv njega i odbacivanju odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, a do kraja godine i drugi referendum o samostalnosti RS.
Apelaciono vijeće Suda BiH juče je odbilo žalbu Milorada Dodika na odluku Centralne izborne komisije (CIK), kojom mu je, nakon izricanja pravosudne presude, oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.Poslije odluke Apelacionog vijeća Suda BiH, Dodik zvanično više nije na funkciji predsjednika RS.

Dodik: Ne prihvatam okupacionu vlast i muslimanski fundamentalizam

Ministar odbrane Dragan Krapović zahvalio je danas Bosni i Hercegovini i ministru odbrane te zemlje Zukanu Helezu na brzoj i konkretnoj pomoći u gašenju požara u našoj zemlji.
Krapović je rekao da je solidarnost i podrška partnera potvrđuju da zajedničkim naporima možemo da prevaziđemo svaku krizu.
Dvojica ministara su danas u Podgorici razgovarali i sa letačkim posadama Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, koje su prethodnih dana zajedničkim snagama vodile borbu protiv velikih požara u Crnoj Gori.
- Zahvaljujući naporima nadležnih službi, Vojske Crne Gore, međunarodnoj pomoći, kao i povoljnim vremenskim prilikama i kiši koja je sinoć pala, požari su ugašeni i situacija je stavljena pod kontrolu - konstatuju u saopštenju ministra odbrane.
Krapović iskazao je zahvalnost Bosni i Hercegovini i ministru Helezu na brzoj i konkretnoj pomoći u ovim teškim trenucima za našu zemlju. 
On je naglasio da solidarnost i podrška naših partnera potvrđuje da zajedničkim naporima možemo da prevaziđemo svaku krizu. Krapović je dodao da je posebno ponosan na hrabrost i požrtvovanost pripadnika Vojske Crne Gore, koji su zajedno sa kolegama iz drugih službi uložili nadljudske napore da sačuvaju živote i imovinu građana.
Njegov kolega iz BiH je naglasio da je ponosan što su Oružane snage te zemlje uz Crnu Goru u ovim izazovnim trenucima. Helez je istakao da su posade helikoptera Oružanih snaga BiH i naši pripadnici radili zajedno sa crnogorskim kolegama u gašenju požara, jer sigurnost građana i zaštita prirode nemaju granice.
- Ova saradnja pokazuje koliko je važno da države u regionu budu solidarne i međusobno povezane - dodao je on.
Ministri su istakli da će Crna Gora i Bosna i Hercegovina nastaviti da razvijaju saradnju u oblasti odbrane i bezbjednosti, sa posebnim akcentom na zajedničko djelovanje u vanrednim situacijama, kako bi se još efikasnije odgovaralo na sve buduće izazove.

Krapović zahvalio Helezu: Saradnja pokazala koliko je važno da države u regionu budu solidarne

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) održaće danas zatvorene konsultacije o situaciji u Bosni i Hercegovini (BiH), dan nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) oduzela mandat predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku. 
 
Prema najavi u zvaničnom rasporedu Savjeta bezbjednosti, zatvorene konsultacije biće održane u 21 sat po srednjoevropskom vremenu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Iz Misije Paname, koja predsjedava Savjetu, rekli su za rusku agenciju RIA Novosti da je Rusija zatražila da se održi sastanak. 
 
Iz Ambasade Rusije su izjavili da je "za BiH došao trenutak istine", nakon čega "može uslijediti tačka bez povratka". 
 
Kako su naveli iz Ambasade Rusije, "ili će BiH dokazati da je zaista pravna demokratska zemlja i odbaciti politizovanu presudu Dodiku, koja je progurana pod zapadnim pritiskom, ili će se svrstati u red Moldavije, Rumunije, Francuske, Njemačke, Austrije, u suštini cijelog kolektivnog Zapada, gdje licemjerno i bahato koriste agencije za sprovođenje zakona u svrhu uništavanja svojih oponenata". 
 
CIK BiH je oduzela mandat Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine, poslije sudske presude zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita. 
 
Reakciju Šmita koji je poručio da je neophodno sprovoditi sudske odluke, u Ambasadi su ocijenili kao parodiju na demokratiju. 
 
Dodik je kao odgovor na odluku CIK-a najavio referendum u RS o njegovom mandatu.

Savjet bezbjednosti UN-a zakazao konsultacije o BiH

Milorad Dodik najavio je danas raspisivanje referenduma nakon odluke o oduzimanju mandata.
- Mandat mi je dao narod, zato ćemo ga poslušati na referendumu u meni i funkciji koje obavljam, koje će se, vjerujem kako smo dogovorili, na bazi odluke Skupštine održati u narodnom periodu. Bošnjačka politika je potrošila sve svoje želje, mi cijenimo uzalud. Nisu željeli za sebe, već su željeli protiv nas. Sve što rade ovo vrijeme bilo je usmjereno protiv Republike Srpske - kazao je Dodik, a prenosi N1.
U obraćanju novinarima kazao je da je koalcija odlučna da brani “dejtonsku poziciju Republiku Srpske.”
Dodik je zatim ponovio da visoki predstavnik nije legitiman.
Dodik kojem je odlukom Centralne izborne komisije, nakon pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine, oduzet mandat predsjednika entiteta Republika Srpska obratio se novinarima u Palati Republike Srpske zajedno sa svojim koalicionim parterima sa kojima se prethodno sastao.
Iako ima pravo na žalbu protiv odluke Dodik je danas najavio da je neće poštovati.
- Zaklinjem se da ću dužnosti savjesno i odgovorno izvršavati, državne tajne čuvati, interese naroda i građana Republike Srpske braniti i zastupati, Ustava i zakona BiH i Republike Srpske časno se držati.” Ovdje nema nikakvog CIK-a – naveo je Dodik ranije na društvenim mrežama.

Dodik raspisuje referendum o sebi: Poslušaću narod

Novinar i kolumnista Dragan Bursać bio je gost Klix Studija, gdje je govorio o drugostepenoj presudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, ali i o političkoj situaciji u entitetu RS, opoziciji i porukama koje stižu iz susjedne Srbije.
Kada je riječ o presudi, Bursać je istakao da je prisutan narativ prema kojem — kada neko samo radi svoj posao — to se proglašava pobjedom države.
Smatra da je predsjednik RS bio kontradiktoran u više navrata tokom davanja izjava nakon presude.
- Nakon izjava iz Srbije se okuražio i vratio na puteve drmanja krizom - kazao je Bursać.
Na pitanje o izjavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i o njegovom stavu da Srbija ne prihvata presudu, Bursać je poručio:
- Državu BiH ne treba da bude briga šta Vučić govori, jer Dodik prima platu od BiH… Ako Vučić toliko želi Dodika – može da ga zaposli u državne institucije - dodaje Bursać. 
Govorio je i o opoziciji u RS, tačnije Drašku Stanivukoviću i Jeleni Trivić, navodeći da se termin „opozicija“ u njihovom slučaju zloupotrebljava:
- Oni su samo protivnici i čak su služnički okrenuti prema Beogradu. Kad Vučić pusti Dodika niz vodu, očekujte da u roku od dvije sekunde ispaljuju kanonade kakve ni Nebojša Vukanović nikada nije - rekao je Bursać.
Smatra da su predstavnici opozicije RS „festina lente“ — požuri polako.
- PDP mora da vidi šta i kako u svojoj kući, kao i SDS, a do tada izvorne opozicije nema jer se ne žele zamjeriti Vučiću. Svi bi da vide leđa Dodiku — uključujući i Vučića - naveo je Bursać.
Ipak, dodaje da predsjednik RS odgovara Vučiću jer, kako kaže, „dobro dođe u eri više unutrašnjih kriza u Srbiji“.
Na pitanje da li je lider HDZ-a Dragan Čović promijenio stav nakon presude Dodiku, s obzirom na to da je rekao kako je poštovanje sudskih odluka ključno za demokratska društva, Bursać je kazao:
- Ako ne znate šta će biti s nekim – poslušajte šta o njemu kaže Čović - zaključio je Bursać.

Dragan Bursać: Ako Vučić toliko želi Dodika – neka ga zaposli u državne institucije Srbije

Centralna izborna komisija BiH zakazala je sjednicu za sjutra u 10 sati.
Kako javlja Klix.ba, druga tačka dnevnog reda je "Predsjednik Republike Srpske", a riječ je o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku koji je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja službene dužnosti koje su na snazi sve do brisanja presude iz sudskog registra.
Očekuje se da CIK u zakonskom roku od 90 dana raspiše i prijevremene izbore za novog predsjednika Republike Srpske.
Dodik je ranije izjavio da neće dozvoliti vanredne izbore u Republici Srpskoj, koje bi CIK u skladu sa zakonom trebalo da raspiše po ukidanju mandata. Ali ako opozicija odbije Dodikov poziv za bojkot izbora, očekuje se da sve stranke ponude kandidate, navodi Kliks.&nbsp;
Dodikova odbrana je najavila da će tražiti odgađanje izvršenja presude, a u planu je i apelacija Ustavnom sudu BiH.&nbsp;

Sjutra na sjednici CIK-a o oduzimanju mandata Dodiku

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti promjenljivo oblačno, sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti umjereno do potpuno oblačno, uglavnom tokom prijepodneva ponegdje sa slabim padavinama.
Vjetar će biti sjevernih smjerova, povremeno umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, u jutarnjim satima moguće i olujne jačine, krajem dana u slabljenju.
Jutarnja temperatura vazduha od tri do 15, najviša dnevna od šest do 22 stepena.

Sjutra oblačno, do 22 stepena

Evropska unija (EU) kreće u ofanzivu za spasavanje svoje industrije čelika - Eropska komisija je danas saopštila nove mjere, uključujući udvostručavanje carina na uvoz čelika, da bi svoje proizvođače zaštitila od rastuće kineske konkurencije koja se smatra nepravednom.
Evropska komisija namjerava da prvo prepolovi kvote za uvoz čelika bez carine iz zemalja van EU, napisao je na platformi Iks (X) potpredsjednik Komisije, Francuz Stefan Sežurne.
Pored toga, uvoz koji prelazi te kvote biće podložan udvostručenim carinama, povećavanjem "sa 25 na 50 odsto", rekao je Sežurne.
Ove carine će stići na nivoe slične onima koji se primijenjuju u SAD i Kanadi, po predlozima Komisije koje treba da potvrde 27 država članica i Evropski parlament.
- Taj novi plan za spasavanje naših čeličana i naših evropskih radnih mjesta ima za cilj da zamijeni zaštitnu klauzulu koju je EU uvela 2019. godine da bi pomogla evropskim proizvođačima, a koja ističe sredinom 2026. godine - rekao je Sežurne, prenio N1.
On je dodao da je evropska industrija čelika bila na ivici kolapsa.
- Zaštitićemo je da bi mogla da investira, dekarbonizuje se i tako ponovo postane konkurentna - rekao je on.
EU takođe pregovara sa Vašingtonom o carinskom izuzeću za evropski čelik. Cilj je da se Evropa i SAD uzajamno podrže da bi se bolje oduprle kineskoj konkurenciji.
Prošle godine Kina je proizvela više od 1.000 miliona tona čelika, više od polovine svjetske proizvodnje, daleko ispred Indije (149 miliona), Japana (84 miliona) i SAD (79 miliona), po podacima profesionalne organizacije World Steel.
Evropske zemlje su slabije - Nemačka je proizvela samo 37 miliona tona, Španija 12, a Francuska manje od 11.
Evropski proizvođači su godinama duboko destabilizovani konkurencijom masovno subvencionisanih kineskih čeličana. I oni zato snose najveći teret prekomjernih kapaciteta koje održava Peking, što obara globalne cijene.
Uz nagli rast cijena energije izazvan ratom u Ukrajini i sporom potražnjom u Evropi (što odražava teškoće u sektorima kao što su automobilska i građevinska industrija), nefer praksa Kine, po EU, gurnula je evropske proizvođače čelika "u crveno".
Kao rezultat toga, oni povećavaju otpuštanje i zatvaranje čeličana što izaziva strah od posledica u tom sektoru koji i dalje ima 300.000 radnih mjesta i još 2,5 miliona pratećih radnih mesta u EU.

EU će udvostručiti carine na uvoz čelika da bi spasla svoju industriju

Crnogorski vojnik je oduvijek bio više od vojnika. On je bio simbol dostojanstva jedne male, ponosne zemlje, koja je svoje mjesto među slobodnim državama izborila krvlju i vjerom u slobodu. Naši preci su se izborili da stojimo rame uz rame sa velikim zemljama i nacijama, kao nezavisna, međunarodno priznata i suverena država. To nas nasljeđe obavezuje da vojsku jačamo kao stub bezbjednosti, mira i državnosti, ali i da je čuvamo od svakog pokušaja zloupotrebe, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom govora na svečanosti povodom Dana Vojske Crne Gore u kasarni "Milovan Šaranović" u Danilovgradu.
Prema njegovim riječima, vojska ne pripada partijama, vojska pripada državi Crnoj Gori građanima.&nbsp;
- Zato ću se, uvijek boriti da u vašim redovima napreduju najbolji, a ne podobni. Samo tako Vojska može biti u službi države i građana - poručio je Milatović.
On je kazao da je Crna Gora, kao kredibilna NATO članica, dio iste misije na braniku otadžbine i zaštite sigurnosti naših domova i porodica.
- Na tome vam, kao čovjek, roditelj i građanin, od srca zahvaljujem. U svakoj misiji širom svijeta Crna Gora pokazuje da zna šta znači biti pouzdan saveznik. Vi, naši vojnici danas rame uz rame sa savezničkim snagama branite vrijednosti na kojima se temelje savremena demokratska društva.Vrlo je važno da država na adekvatan način pokaže poštovanje za rad i ulogu Vojske Crne Gore. Tretman crnogorskog vojnika treba biti onakav kakav mu i priliči, u skladu sa časnom službom svojoj domovini. Materijalna situacija naših vojnika mora se popraviti i biti odraz vašeg društvenog značaja. Dodatna sredstva za odbranu, na koja smo se obavezali na NATO samitu u Hagu, moraju biti transparentno raspoređena i usmjerena na modernizaciju naše vojske i unapređenje položaja naših vojnika - rekao je Milatović.
On je kazao da investicije u odbranu nisu trošak, već ulaganje u sigurnost svake porodice u Crnoj Gori.
- Modernizovana vojska i bolji standard našeg vojnika su najjača garancija da će Crna Gora ostati sigurna i poštovana u svijetu. Ljetos, kada je vatrena stihija gutala naše domove i šume, još jednom smo svi svjedočili nezamjenljivoj ulozi koju su crnogorski vojnici odigrali kada je bilo najpotrebnije. Pokazali ste da se u Crnoj Gori i danas rađaju šćeri i sinovi spremni da, bez dvoumljenja, uđu u svaku vrstu borbe i da u toj borbi pobijede, bez obzira na cijenu koju plaćaju. Vojska je pokazala ono što druge institucije često zaboravljaju: odgovornost i spremnost da se djeluje odmah i bez oklijevanja. Zato od svih zahtijevam isto: da država funkcioniše kao što funkcioniše Vojska Crne Gore: tačno, pravovremeno i bez izgovora -saopštio je Milatović.
On je kazao da ne traži čuda već vojsku bez politike i državu koja cijeni svoju vojsku.
- Da Crna Gora ostane zemlja koja zna ko su joj bili heroji i šta znači braniti njeno ime, čast i slobodu: to je zavjet svake generacije vojnika, i to je zavjet svih građanki i građana Crne Gore. Živjela Vojska Crne Gore i da je vječna Crna Gora -zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Crnogorski vojnik oduvijek simbol dostojanstva male, ponosne zemlje koja je mjesto među slobodnim državama izborila krvlju i vjerom u slobodu

Američki predsjednik Donald Tramp kritikovao je klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg na što mu je sada stigao njen odgovor.
Ove komentare je dao nakon što je Tunberg pritvorena i deportovana iz Izraela gdje je učestvovala u Globalnoj flotili solidarnosti za Gazu.
On ju je nazvao “izazivačicom problema” te je izrazio iznenađenje jer je “tako bijesna” za jednu mladu osobu.
- Ona je samo problematična. Misliš da je više ne zanima životna sredina, a sada se bavi ovim? Ima problem s upravljanjem bijesom, mislim da bi trebala posjetiti doktora. Toliko je ljuta, toliko je luda - kazao je Tramp.
Ona mu je sada odgovorila putem Instagrama uz poruku da je čula kako je Tramp “ponovo iznio veoma laskave komentare o mom karakteru” te kako je zahvalna na njegovoj brizi za njeno mentalno zdravlje.
- Rado bih prihvatila bilo kakve preporuke koje možda imate za suočavanje s takozvanim ‘problemima s kontrolom bijesa’, budući da, sudeći po vašem impresivnom dosadašnjem ponašanju, izgleda da i sami patite od istih - navela je ona.
Tunberg je bila među više od 400 aktivista koji su na više od 40 brodova pokušali probiti blokadu Gaze i dostaviti pomoć stanovništvu.
Nakon što su ilegalno zarobljeni u međunarodnim vodama, aktivisti su zadržani u izraelskim logorima. Tunberg je bila izložena psihičkom i fizičkom zlostavljanju dok se nalazila u izraelskom zatvoru dok nije prebačena u Grčku.

Greta odgovorila Trampu: Prihvatam Vaše preporuke za kontrolu bijesa, jer i Vi sami patite od toga

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Tag: bih