<article>Mađarska kompanija MOL mogla bi da kupi udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) i razgovori o toj mogućnosti su u toku, rekao je u danas Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Mađarske Viktora Orbana, prenosi agencija Rojters.Guljaš je izjavio da bi, ukoliko se postigne dogovor, transakcija bila "normalna tržišna operacija", ali je naglasio da su razgovori u ranoj fazi.- Možda postoji mogućnost za normalnu tržišnu transakciju, ali ovi razgovori su trenutno u toku. Dozvolite mi da ponovo kažem, u interesu je NIS-a da rusko vlasništvo prestane- rekao je Guljaš.Do ove izjave dolazi u danu sastanka mađarskog premijera Viktora Orbana i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Subotici, na sjeveru Srbije i dan pošto je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Srbije najavio podršku Mađarske Srbiji u vidu povećanog izvoza nafte i naftnih derivata u Srbiju.Orban je uoči posjete Srbiji naveo u objavi na Fejsbuku da će "Mađarska učiniti sve da pomogne snabdijevanju Srbije gorivom", ne navodeći detalje.Primjena sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) prema NIS-u, zbog većinskog ruskog vlasništva, počela je, nakon višemjesečnog odlaganja, 9. oktobra.NIS je 19. novembra saopštio da je kompanija tražila od Sjedinjenih Država novu licencu za rad dok traju pregovori između akcionara i zainteresovanih strana o promjeni vlasničke strukture.Vučić je u Subotici, gde se sastaje sa Orbanom, izjavio da se i dalje očekuje konačna odluka Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) Ministarstva finansija SAD o radu Naftne industrije Srbije i da će sa Orbanom razgovarati o osiguravanje energetske bezbjednosti Srbije.Kompanija se već suočila sa nedostatkom sirove nafte za preradu zbog čega je NIS-ova Rafinerija u Pančevu, nadomak Beograda, počela pripreme za obustavu rada. To bi, prema najavama zvaničnika, za posljedicu moglo imati nestašice i neminovno povećanje cijene goriva.Vučić je 25. novembra izjavio da će Beograd dati ruskim vlasnicima NIS-a rok od 50 dana da prodaju svoj udio u NIS-u ili će Vlada Srbije preuzeti poslovanje i ponuditi otkup ruskog udjela "po najvišoj mogućoj cijeni".Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji je da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju Ukrajine. Za stav da se ne pridruže sankcijama Zapada protiv Rusije, vlasti u Beogradu koristile su kao argument, između ostalog, i zavisnost Srbije od ruskih energenata.</article>

Mađarska kompanija MOL mogla bi da kupi udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) i razgovori o toj mogućnosti su u toku, rekao je u danas Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Mađarske Viktora Orbana, prenosi agencija Rojters.
Guljaš je izjavio da bi, ukoliko se postigne dogovor, transakcija bila "normalna tržišna operacija", ali je naglasio da su razgovori u ranoj fazi.
- Možda postoji mogućnost za normalnu tržišnu transakciju, ali ovi razgovori su trenutno u toku. Dozvolite mi da ponovo kažem, u interesu je NIS-a da rusko vlasništvo prestane- rekao je Guljaš.
Do ove izjave dolazi u danu sastanka mađarskog premijera Viktora Orbana i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Subotici, na sjeveru Srbije i dan pošto je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Srbije najavio podršku Mađarske Srbiji u vidu povećanog izvoza nafte i naftnih derivata u Srbiju.
Orban je uoči posjete Srbiji naveo u objavi na Fejsbuku da će "Mađarska učiniti sve da pomogne snabdijevanju Srbije gorivom", ne navodeći detalje.
Primjena sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) prema NIS-u, zbog većinskog ruskog vlasništva, počela je, nakon višemjesečnog odlaganja, 9. oktobra.
NIS je 19. novembra saopštio da je kompanija tražila od Sjedinjenih Država novu licencu za rad dok traju pregovori između akcionara i zainteresovanih strana o promjeni vlasničke strukture.
Vučić je u Subotici, gde se sastaje sa Orbanom, izjavio da se i dalje očekuje konačna odluka Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) Ministarstva finansija SAD o radu Naftne industrije Srbije i da će sa Orbanom razgovarati o osiguravanje energetske bezbjednosti Srbije.
Kompanija se već suočila sa nedostatkom sirove nafte za preradu zbog čega je NIS-ova Rafinerija u Pančevu, nadomak Beograda, počela pripreme za obustavu rada. To bi, prema najavama zvaničnika, za posljedicu moglo imati nestašice i neminovno povećanje cijene goriva.
Vučić je 25. novembra izjavio da će Beograd dati ruskim vlasnicima NIS-a rok od 50 dana da prodaju svoj udio u NIS-u ili će Vlada Srbije preuzeti poslovanje i ponuditi otkup ruskog udjela "po najvišoj mogućoj cijeni".
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji je da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju Ukrajine. Za stav da se ne pridruže sankcijama Zapada protiv Rusije, vlasti u Beogradu koristile su kao argument, između ostalog, i zavisnost Srbije od ruskih energenata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

kompanija MOL

Naftna industrija Srbije

Svijet

Mađarski MOL u pregovorima oko otkupa ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije

Parking servis uskoro će početi da naplaćuje parking na novim lokacijama u Podgorici koje su, kako je naglašeno, utvrđene elaboratom o javnim parkiralištima, u čijoj izradi su, kroz javnu raspravu, učestvovali i građani, prenosi RTV Podgorica.
- Ovim elaboratom su predviđena ta mjesta kako bismo zaštitili interese stanara u tim dijelovima grada i kako bismo njima omogućili da lakše i brže dođu do slobodnog mjesta. Veoma je važno da naglasimo da je elaboratom ukupno predviđeno 1146 mjesta, ali neka od tih mjesta su već obilježena u prethodnom periodu, a obilježavanje ostatka nas čeka u narednom periodu- navela je Lejla Kašić, PR Parking servisa Podgorica.
Stanari će za te lokacije, dodaje, moći da kupe i mjesečne karte, koje će im olakšati svakodnevno parkiranje.
- Očekuje nas naplaćivanje, odnosno obilježavanje parking mjesta u ulici, odnosno na Bulevaru Oktobarske revolucije, na Bulevaru Crnogorskih serdara, na Bulevaru Žorža Vašingtona i u ulici Bratstva i jedinistva- zaključuje.
Iz Parking servisa poručuju da za nove parking u gradu imaju dovoljno radnika na terenu.

Kašić: Parking servis uvodi naplatu za 1.000 novih parking mjesta

Danas je pred Višim sudom u Podgorici počelo suđenje Zoranu Gašoviću, policijskom službeniku iz Crne Gore, optuženom za zločin protiv čovječnosti počinjen u BiH 1992. godine, navodi se u saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA).&nbsp;
Podsjećaju, prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, Gašović je kao pripadnik civilne policije bosanskih Srba, tokom nemeđunarodnog oružanog sukoba između Vojske Republike Srpske i Armije Republike BiH, u periodu od početka maja do sredine decembra 1992. godine na području opštine Hadžići, učestvovao u širokom i sistematskom napadu usmjerenom protiv civilnog stanovništva.
- Optužnicu zastupa specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić, pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Simo Rašović (predsjedavajući) i sudije Ana Delić i Dragan Babović. Gašoviću se na teret stavlja učešće u ubistvima, porobljavanjima, prinudnim preseljenjima, mučenju, silovanju, proganjanju na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, protivpravnom zatvaranju civila i drugim nehumanim djelima kojima su žrtvama nanesene teške patnje i ozbiljno ugrožavano zdravlje - dodaju iz HRA.&nbsp;
Predmet je, kako se ističe, rezultat saradnje Crne Gore i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji je, pored stručne podrške u pripremi optužnice, dostavio i oko 5.000 stranica dokaznog materijala.
- Optužnica obuhvata događaje u zgradi opštine, sportskoj dvorani i objektu „Garaža“ u Hadžićima gdje su civili – Muslimani/Bošnjaci i Hrvati, protivpravno zatvarani i izloženi različitim oblicima zlostavljanja i nečovječnog postupanja, pri čemu se navodi i postojanje dodatnog broja nepreciziranih slučajeva sličnog karaktera - dodaje se.&nbsp;
Gašović se, kako naglašavaju iz HRA, tereti i za učešće u prinudnom preseljenju oko 280 civila muslimanske nacionalnosti iz Hadžića u kasarnu „Slaviša Vajner Čiča“ u Lukavici, te za pomaganje u ubistvu 48 civila iz te grupe tako što je zaokružio imena žrtava na spisku zatvorenika koji je prethodno sastavio.
- Na teret mu se stavlja i silovanje trudne žene, koja je prethodno dodatno mučena i koja je zbog posljedica zlostavljanja pretrpjela pobačaj. Optužnica opisuje i druga porobljavanja u Planjinoj kući i Kazneno-popravnom domu “Butmir”, kao i brojna pojedinačna zastrašivanja, zlostavljanja i druge oblike nečovječnog postupanja, pri čemu ukupan broj osoba prema kojima je, prema navodima tužilaštva, postupano na takav način prelazi 500 - navode iz HRA.&nbsp;
U iznošenju odbrane, Gašović je, kako se dodaje, negirao krivicu i izjavio da će tokom postupka odgovarati samo na pitanja svog branioca Danila Mićovića. Na pitanja Suda, Tužilaštva i oštećenih neće odgovarati.
- Naveo je da je u relevantnom periodu bio u rezervnom sastavu policije u Hadžićima, da je u objektu „Garaža“ boravio najviše sat do dva dnevno zbog porodičnih prilika, te da je te 1992. saslušao svega nekoliko osoba (od 4 do 9), a ne nebrojano koliko mu se stavlja na teret, negirajući bilo kakvo učešće u zločinima. Dodao je da će se o dokazima izjašnjavati tokom postupka, kada će iznostiti sva svoja saznanja i izrazio nadu da će pred sudom dokazati svoju nevinost - kazali su iz HRA.&nbsp;
Na današnjem ročištu, prema njihovim riječima, pojavilo se i 16 svjedoka i svjedoka oštećenih iz BiH.&nbsp;
- Međutim, u sudnici je bilo očigledno da ih niko nije prethodno upoznao sa tokom postupka, načinom saslušavanja, niti s tim da li mogu da prisustvuju čitanju optužnice. Sve se to rješavalo tek za vrijeme ročišta, što je unijelo dozu nemira i nezadovoljstva. Ovakva situacija jasno ukazuje na urgentnu potrebu da Viši sud u Podgorici hitno uspostavi službu koja će pružati podršku svjedocima i oštećenima, da bi se obezbijedilo da postupci za njih budu što manje opterećujući - ističu iz HRA. &nbsp;
Nastavak suđenja zakazan je za 26. februar, a ročišta će se održati i 9, 13. i 25. marta, kada se očekuju saslušanja svjedoka i svjedoka oštećenih.

HRA: Počelo suđenje Zoranu Gašoviću za zločin protiv čovječnosti u Hadžićima 1992.

Broj ugovora o djelu u potrošačkim jedinicama koje se finansijaraju iz budžeta države je za poslednjih deset mjeseci smanjen za 14,58 odsto, pokazao je drugi Izvještaj Komisije za analizu i praćenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Izvještaj o radu Komisije od juna do oktobra.
Iz Vlade je saopšteno da je od usvajanja prvog izvještaja o radu, odnosno od juna do oktobra, Komisija je održala 12 sjednica i razmotrila 185 zahtjeva budžetskih korisnika.&nbsp;
Kako se navodi, saglasnost je data na 163 zahtjeva, odbijena za 13, dok je devet zahtjeva djelimično prihvaćeno.&nbsp;
- Na osnovu dostavljenih podataka od potrošačkih jedinica koje se finansiraju iz budžeta države, a shodno utvrđenim kriterijumima Komisije, u decembru prošle godine, broj ugovora o djelu bio je 1.885, dok je zaključno sa 15. oktobrom ove godine, važećih ugovora 1.610, što je za 275 manje, odnosno za 14.58 odsto - kaže se u saopštenju.
Ističe se da je bBroj ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa 63 smanjen na 18, odnosno za 71.42 odsto.
Vlada je danas usvojila i Informaciju o neplaćenoj ekstenziji projekta „Zajedno za opšte dobro - jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica" sa Predlogom dokumenta.&nbsp;
Projekat, kako je istaknuto na sjednici, sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji sa Vladom Crne Gore, i uz podršku Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF), a završetak koji je prvobitno planiran za decembar ove godine, produžen je do jula naredne &nbsp;godine.&nbsp;
- To šestomjesečno produženj, koje je odobrio PBF kako bi se osigurali održivost i institucionalizacija rezultata pomenutog projekta, biće formalizovano kroz dopunjenu projektnu dokumentacjju, koju će potpisati premijer i šefovi UNDP, UNICEF i UNESCO - rekli su iz Vlade.&nbsp;
Pored Vlade, ključni partneri u projektu su lokalne samouprave, međusektorski savjeti, Skupština, institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, organizacije civilnog društva, škole, univerziteti, mediji i institucije kulture.&nbsp;
Iz Vlade su kazali da projekat podstiče društvenu koheziju osnaživanjem zajednica za dijalog i zajedničke inicijative, koje doprinose opštem dobru, povjerenju u institucije, prevenciji štetnih narativa i nasilja.&nbsp;
- Takođe, projekat ima za cilj jačanje institucija, kroz podršku da odgovore na rezultate inkluzivnih dijaloga, koji reflektuju zajedničke zahtjeve zajednica - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, cilj projekta je i podrška institucijama da te preporuke usvoje i sprovedu i kreiraju inkluzivne, rodno odgovorne, pravno zasnovane politike i akcije društvene kohezije na lokalnom i nacionalnom nivou.
Na današnjoj sjednici Vlade utvrđen je i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju.&nbsp;
Prema ocjeni Vlade, predloženim izmjenama i dopunama se ostvaruju brojni pozitivni efekti na cjelokupan sistem osiguranja u Crnoj Gori, čime se jača institucionalni okvir, unapređuje korporativno upravljanje i podiže nivo zaštite osiguranika i investitora.&nbsp;
- Uvođenjem dvodomnog sistema upravljanja u društvima za osiguranje stvaraju se uslovi za veću odgovornost i efikasniju kontrolu rada izvršnih organa, što doprinosi kvalitetnijem odlučivanju i transparentnijem poslovanju - rekli su iz Vlade.&nbsp;
Takva struktura, kako su istakli, osigurava bolju zaštitu interesa osiguranika i akcionara, ali i povećava povjerenje u tržište osiguranja u cjelini.&nbsp;
- Na tržištu osiguranja, ove izmjene će doprinijeti većoj stabilnosti i otpornosti finansijskog sistema kroz potpunu usklađenost sa relevantnim direktivama Evropske unije, među kojima se posebna izdvajaju Direktiva Solventnost II i Direktiva o distribuciji osiguranja - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, time se Crna Gora dodatno približava evropskim standardima poslovanja i nadzora nad osiguravajućim društvima, što jača povjerenje investitora i potrošača, a istovremeno doprinosi razvoju konkurentnog i održivog tržišta. &nbsp;
- U konačnom, predložene izmjene zakona afirmišu razvoj stabilnog, transparentnog i konkurentnog tržišta osiguranja u Crnoj Gori, u potpunosti usklađenog sa evropskim standardima čime se osigurava veći nivo zaštite svih učesnika i doprinosi ukupnom jačanju finansijskog sistema zemlje - rekli su iz Vlade.

Broj ugovora o djelu u državnoj upravi smanjen za 14,58 odsto

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

Neprimjereno je da neko od poslanika najavljuje hapšenja i to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi, ali i tužilaštvu koje bi trebalo da reaguje, jer ako političari i poslanici imaju neke informacije u smislu najave o akcijama hapšenja bilo koga, nevezano za to da li postoje dokazi ili ne, to jako narušava ugled samog tužilaštva i šalje poruku javnosti da je tužilaštvo pod određenom političkom kontrolom i da su političari ti, a ne tužioci, koji odlučuju kada će se i protiv koga pokrenuti postupak - ocijenio je za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je juče u Skupštini Crne Gore da je ono što je do sada ulovljeno samo predjelo, a da država prema dezert, te da "nijedno ime neće biti preskočeno".
Na koga se sprema lov i otkud to zna poslanik pitanje je koje niko iz izvršne vlasti ne postavlja. Još važnije - da li poslanici najavljuju akcije policije i tužilaštva i ko, zaista, odlučuje šta će biti na njihovoj agendi.
Radulović upozorava da je ćutanje prećutna saglasnost i da ozbiljno narušava ugled države pred međunarodnim partnerima.
- To jeste jedan vid zastrašivanja, koji me ne iznenđauje, nije prvi put. Uglavnom dolazi sa istih adresa - naveo je Radulović.&nbsp;
Da retorika i odnos Demokrata izazivaju pažnju međunarodne zajednice pokazalo je pismo upozorenja koje su Ujedinjene nacije poslale Vladi.&nbsp;
Naveli su da su napadi Demokrata na advokata Veselina Radulovića i direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević ozbiljan slučaj zastrašivanja.&nbsp;
Tri specijalne izvjestiteljke UN-a za nezavisnost sudija, slobodu izražavanja i branioce ljudskih prava ocijenile su da takvi napadi imaju „zastrašujući efekat“ i da ne postoje informacije da je vlast preduzela bilo kakvu istragu.&nbsp;
Vlada je ćutala duže od propisanih 60 dana. Kada je pismo iz UN-a objavljeno bez njihove reakcije, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović udostojio se da odgovori.
Radulović ćutanje Vlade tumači kao jednu prećutnu saglasnost sa svime što se radi u bezbjednosnom sektoru, odnosno šta radi partija koja ga kontroliše.&nbsp;
- Nije me to iznenadilo, ali je zaslužilo reakciju i Vlade i državnog tužilaštva. Tu su osim uvreda i kleveta bili navodi koji se mogu tumačiti kao ozbiljne prijetnje - istakao je Radulović.&nbsp;
Nije ga iznenadilo što je Vlada odćutala to u roku koji im je ostavljen, a danas je objavljeno pismo koje je izvršna vlast poslala naknadno specijalnim izvjestiteljkama.&nbsp;
- Podsjetilo me na onu izreku da ne kune majka sina što se kocka, nego što se vadi. Tako izgleda dopis Ibrahimovića đe citira odredbe zakona i navodi da Vlada prati razvoj događaja i ne želi da se miješa, iako to nije predmet zahtjeva specijalnih izvjestiteljki. One traže da se Vlada izjasni šta su uradili povodom napada koji je rukovodstvo bezbjednosnog sektora uputilo na račun Gorjanc Prelević i moj račun. Vlada nije uradila ništa i ružno je za imidž države kada se na jedan takav način odgovori na dopis jedne tako važne adrese - ocijenio je Radulović.
Upravo zato, prema njegovim riječima, to više nije samo politički problem, već pitanje međunarodne reputacije države.&nbsp;
Da situacija nikad nije bila tako ozbiljna, dodaje, pokazuju i brojke - UN i Evropska unija oglasili su se tri puta. Crnogorska Vlada nijednom.&nbsp;
U zemlji koja se i dalje predstavlja kao najozbiljniji kandidat za Evropsku uniju političke prijetnje, institucionalno ćutanje i ignorisanje upozorenja najviših međunarodnih adresa se normalizuju, a poruke o "lovu" i "dezertima" ostaju bez ikakvog odgovora
Da su parlamentarne klupe postale poligon za politička suđenja bez procesa ocijenio je i poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.
On je juče u Skupštini Crne Gore kazao da se u Zakonodavnom domu krši pretpostavka nevinosti, a trebalo bi tu najglasnije da se govori o članu Ustava koji govori o tome.
- I to imamo priliku da čujemo svaki dan. Ne govori se o optuženima ili osumnjičenima nego se automatskio presudi ljudima za cijeli život i njima i njihovim porodicama - naveo je Huter.
Prilog novinarke TV E Amre Tahirović.

Radulović: Neprimjereno da neko od poslanika najavljuje hapšenja, to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi

Legendarni košarkaški trener Željko Obradović podnio je danas ostavku na mjesto trenera beogradskog Partizana, piše Mozzartsport.
Kako je objavio ovaj pouzdani srbijanski portal, Obradović smatra da je vrijeme za promjenu na klupi Crno-bijelih i podnio je ostavku na mjesto šefa stručnog štaba.
Iako je jasno da će navijači stati iza Obradovića, ostaje da se vidi kakvu će odluku da donese Upravni odbor KK Partizan, koji je sada na potezu.
Partizan u posljednje vrijeme izgleda loše na parketu, a sinoć je u Atini doživio težak poraz od Panathinaikosa od 91:69. Ranije je savladao Studentski centar, ali i prije toga je ekipa vezala dva poraza od Asvela i Fenerbahčea.

Mađarski MOL u pregovorima oko otkupa ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije

Tagovi

Kašić: Parking servis uvodi naplatu za 1.000 novih parking mjesta

HRA: Počelo suđenje Zoranu Gašoviću za zločin protiv čovječnosti u Hadžićima 1992.

Broj ugovora o djelu u državnoj upravi smanjen za 14,58 odsto

Mađarski MOL u pregovorima oko otkupa ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije

PRATITE TVe UŽIVO