Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u utorak da je jedini uslov koji Srbija ima u vezi s prodajom Naftne industrije Srbije, koja je pod sankcijama SAD zbog ruskog vlasništva, da nastavi da radi rafinerija te kompanije.
Zbog nemogućnosti da uveze sirovu naftu 2. decembra je zatvorena Rafinerija Pančevo, jedina u državi, koja je najznačajnije postrojenje u vlasništvu NIS-a.
- Ko god da uzme NIS, Rafinerija mora da radi. Inače oni neće da rade u Srbiji. To je jedini uslov koji imamo- izjavio je Vučić na godišnjoj konferenciji za novinare u Beogradu.
Kancelarije za kontrolu inostrane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija prema NIS-u počele su 9. oktobra.
Uslov SAD za skidanje NIS-a sa režima embarga je da se oslobodi ruskog vlasništva.
Vučić je rekao da je održana energetska stabilnost zemlje, uprkos američkim sankcijama NIS-u i naveo da 83 dana ta kompanija naftovodom nije dobila sirovu naftu.
- Trošimo rezerve. Zamislite da se zaledi Dunav ili opadne vodostaj, bez kog ne možemo da nadomestimo snabdijevanje gorivom. Dnevne potrebe su nam 6.000 tona dizela- rekao je Vučić.
Zbog američkih sankcija zatvoren je transport nafte Jadranskim naftovodom (JANAF) iz Omišlja do pančevačke rafinerije koja se do Hrvatske za NIS dovozi morskim putem.
OFAC je 24. decembra izdao licencu NIS-u kojom se rok za pregovore za prodaju ruskog udjela u toj kompaniji produžava do 24. marta 2026. ali se ne daje dozvola za ponovno poslovanje.
Zvaničnici Mađarske i Srbije proteklih mjeseci objavili su da su mađarski MOL i ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) zainteresovani za kupovinu Naftne industrije Srbije.
Te kompanije nisu odgovorile na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) u vezi sa potencijalnom akvizicijom u NIS-u.
Naftna industrija Srbije (NIS) je u vlasništvu Rusije - fond iz Sankt Peterburga, državna kompanija Gasprom i njena ćerka firma Gasprom Njeft imaju 56,15 odsto akcija, Srbija 29,87, dok je nešto manje od 14 odsto kod malih akcionara.
Naftna industrija Srbije prodata je Gaspromu u januaru 2008, u okviru rusko-srpskog međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, za 400 miliona eura.
Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrijednosti ruskog dijela NIS-a za sada nije bilo.
Srbija je energetski zavisna od Moskve jer 80 odsto domaćeg tržišta naftnim derivatima snabdeva NIS. Takođe 80 odsto prirodnog gasa za građane i privredu Srbija kupuje od Rusije.
Beograd i Moskva imaju bliske političke, ekonomske i vojne odnose.
Srbija je od 2012. kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) ali se nije pridružila sankcijama Brisela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučić: Uslov kupcu Naftne industrije Srbije je da Rafinerija radi

Kancelarija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) izdala je licencu Naftnoj industriji Srbije (NIS) kojom se mogućnost pregovora za prodaju ruskog udjela u toj kompaniji produžava do 24. marta 2026.
Kako je 24. decembra objavila Radio-televizija Srbije (RTS), OFAC tom odlukom nije ovlastio NIS da posluje tokom razgovora o pronalasku potencijalnog novog većinskog vlasnika NIS-a.
Komentarišući tu vijest, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu da Srbiji, kako je rekao, ništa ne znači što je ruskom vlasniku produžen rok za pregovore.
- Nama su važni derivati- rekao je Vučić.
Naglasio je da je Srbija zbog američkih sankcija NIS-u prinuđena da svakodnevno uvozi velike količine goriva i da problem snabdijevanja energentima mora da bude brzo riješen.
Naftna industrija Srbije (NIS) je u vlasništvu Rusije, ruska državna kompanija Gasprom i njena ćerka firma Gasprom Njeft imaju 56,15 odsto akcija, Srbija 29,87, dok je nešto manje od 14 odsto kod malih akcionara.
Sankcije Sjedinjenih Američkih Država NIS-u počele su 9. oktobra u cilju sprečavanja Rusije, kako je saopštio Vašington, da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini.
Uslov američke administracije za skidanje NIS-a sa režima embarga je da se oslobodi ruskog vlasništva. Vašington je do oktobra više puta NIS-u odlagao primjenu embarga.
Predsjednik Ruske Federacije (RF) Vladimir Putin izjavio je 19. decembra da je Gasprom Njeft (Gazprom Neft) u NIS investirao više od tri milijarde dolara i da je sa Srbijom u toku dijalog o rješavanju pitanja te kompanije.
Zvaničnici Mađarske i Srbije proteklih mjeseci govorili su da su mađarski MOL i ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) zainteresovani za kupovinu Naftne industrije Srbije.
MOL Grupa i ADNOC nijesu odgovorile na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) u vezi sa potencijalnom akvizicijom u NIS-u.
Naftna industrija Srbije prodata je Gaspromu u januaru 2008, u okviru rusko-srpskog međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, za 400 miliona eura.
Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrijednosti ruskog dijela NIS-a za sada nije bilo.
Srbija je energetski zavisna od Moskve jer 80 odsto domaćeg tržišta naftnim derivatima snabdijeva NIS. Takođe 80 odsto prirodnog gasa za građane i privredu Srbija kupuje od Rusije.
Beograd i Moskva imaju bliske političke, ekonomske i vojne odnose.
Srbija je od 2012. kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) ali se nije pridružila sankcijama Brisela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

SAD produžile rok Naftnoj industriji Srbije za prodaju ruskog vlasništva

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ruska strana i jedna velika kompanija pregovaraju oko Naftne industrije Srbije (NIS), ali da zvanični Beograd u tome ne učestvuje.
- Mislim da se pregovori bliže kraju između ruske strane i jedne velike kompanije- rekao je Vučić 16. decembra, ne precizirajući o kojoj kompaniji je riječ.
NIS je pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva.
Predsjednik Srbije je gostujući na Radio-televiziji Srbije najavio trilateralne razgovore oko NIS-a u kojima će učestvovati i Srbija, "do ponedjeljka ili utorka".
Naglašava da prodaju NIS-a mora da odobri i Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država.
Vučić je rekao da građani Srbije ne treba da brinu ni za naftu, ni za gas zato što su rezerve pune.
- Naša su skladišta puna i u Banatskom dvoru i u Mađarskoj. Imamo preko 530 miliona kubnih metara gasa- rekao je.
Primjena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemjesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udio u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto.
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.
Ni američka ni ruska strana nijesu javno izlazile sa informacijama o toku pregovora, a građanima su informacije o tome dolazile od zvaničnika Srbije, najvećim dijelom od Vučića.

Vučić: Jedna velika kompanija i ruska strana učestvuju u dogovorima o NIS-u

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 11. decembra da "pod određenim uslovima" može doći do nacionalizacije Naftne industrije Srbije (NIS), uz saglasnost Rusije, prenijela je agencija Beta pozivajući se na rusku agenciju TASS.
- U toku je pregovarački proces. Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihov zahtjev ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca- rekao je Lavrov, prenosi Beta.
On je dodao da je u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije navedeno da ne može doći ni do kakve nacionalizacije bez obostranog saglasja.
- Pod kojim uslovima se može postići saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rješenja ovog problema? Možda se rješenje sastoji u tome da se nađe način kako da NIS dalje radi, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo- rekao je Lavrov.
Reagujući na izjavu Lavrova, predsnednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je "da će Srbija sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) budu zadovoljni".
Ukoliko funkcionisanje bude nemoguće, Srbija će, prema Vučićevim riječima, platiti "onako kako pristojnim i normalnim državama priliči".
- Nama ne pada napamet da bilo kome bilo šta otimamo, ali Srbija bez nafte, bez naftne industrije i rafinerije neće da ostane- rekao je Vučić novinarima u Nišu.
Primjena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemjesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udio u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto.
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Moguća nacionalizacija Naftne industrije Srbije 'pod određenim uslovima', izjavio Lavrov

Što Beograd dublje tone u „sivu zonu“ između sankcija i preživljavanja, to će Srbiji biti teže da ponovo stekne stvarni suverenitet u energetskoj sferi.
Višemjesečno oklijevanje Aleksandra Vučića, uz svakodnevno dramatizovanje, očekivano nije odvelo ni Srbiju ni NIS nikuda. Još krajem prošle sedmice rasplamsavala se nada da bi Sjedinjene Države mogle da izdaju licencu za rad Naftnoj industriji Srbije. Nije poznata osnova te nade, a ispostavilo se i da je neutemeljena. Već u nedjelju Vučić je govorio o „teškoj situaciji“, da bi u ponedjeljak izjavio kako „ne razumije“ američku logiku. Nakon takvog lutanja, u utorak je uslijedio očekivani hladan tuš: pančevačka rafinerija obustavila je rad jer više nema dovoljno sirove nafte. Dakle, dogodilo se upravo ono što je još prije dva mjeseca naznačeno kao scenario koji se mora izbjeći po svaku cijenu.
Očekivano, „prijatelji Mađari“ odmah su najavili pomoć bratskom režimu u Beogradu. Nije tajna da ovakav razvoj događaja odgovara mnogima i u Mađarskoj i u Srbiji. Kada određene robe nestane u legalnim tokovima, pojave se šverceri i oni koji će iskoristiti priliku za brzu zaradu. Baš takav scenario mogao bi se desiti Srbiji nakon Nove godine.
Iako su Rusi prije dvije nedjelje najavili spremnost da prodaju većinski udio u NIS-u, čini se da stvarne volje za tim nema. Nezvanično, najveći favorit za novog vlasnika NIS-a jeste kompanija ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. To i ne iznenađuje, s obzirom na dobre odnose Emirata i sa ruskom i sa američkom administracijom, kao i prijateljske veze sa režimom Aleksandra Vučića. Abu Dabijeva nacionalna naftna kompanija ADNOC, osnovana 1971. godine, dvanaesta je najveća naftna kompanija na svijetu po proizvodnji, sa oko 4,85 miliona barela nafte dnevno iz rafinerija Ruvejs i Um el Nar. Može se čuti i da je mađarski MOL zainteresovan, kao i neke neimenovane zapadne kompanije.
No, postavlja se pitanje: kako kupiti nešto što se zapravo ne prodaje? I, važnije – zašto se ne prodaje? Iako se već neko vrijeme govori o prodaji ruskog udjela u NIS-u, što je i bio povod za uvođenje sankcija, ozbiljnog napretka nije bilo. To ne bi trebalo da čudi, imajući u vidu da bi – kako je ovih dana rekao za N1 bivši šef OFAC-a Džon I. Smit – Amerika zahtijevala da se novac za prodaju uplati na zamrznute ruske račune, kako ga Moskva ne bi mogla iskoristiti za finansiranje rata. Dakle, Rusi bi bili primorani da prodaju, a da za to praktično ne dobiju novac. Takav scenario teško ćemo vidjeti.
Američki zvaničnici više puta su naglašavali da je cilj sankcija potkopavanje finansiranja ruskog rata preko energetske industrije. Namjera je bila oslabljenje ruske kontrole, ali je u praksi pogođen čitav srpski energetski sistem. Kompanija koja je snabdijevala do 90 odsto tržišta goriva ostala je odsječena od međunarodnih finansija i nabavke. To je pokazalo stvarnu cijenu „bratske pomoći“: Srbija je dobijala jeftinu naftu, ali je izgubila slobodu odlučivanja u energetici.
Beograd je prikliješten. S jedne strane Vašington i Brisel zahtijevaju smanjenje ruskog prisustva; s druge strane Moskva prijeti obustavom snabdijevanja energentima, uključujući i gas. Izlaz iz te zamke još nije pronađen.
Nakon što su sankcije uvedene, NIS je pokušao da spasi snabdijevanje pod ruskom kontrolom, izbjegavajući potpunu američku blokadu. Srpska vlada i ruski vlasnici pribjegli su nizu manevara kako bi stvorili privid restrukturiranja bez stvarne promjene kontrole. Prvi korak bio je razvodnjavanje udjela Gaspromnjefta: u septembru 2025. oko 11,3 odsto akcija preneseno je na malo poznatu firmu iz Sankt Peterburga, formalno nepovezanu sa energetikom. U stvarnosti, vlasnik te firme i dalje je Gasprom. Na papiru – manje ruskog uticaja; u praksi – sve po starom. Pokušaj skrivanja ruskih tragova bio je providan, a OFAC je to jasno razumio.
Istovremeno, NIS je tražio alternativne izvore sirove nafte. Međutim, nakon blokade Janafa, ključnog pravca za uvoz, Beograd se okrenuo transportu duž Dunava. Prevoz baržama pokazao se tehnički težak i ekonomski neisplativ: za potrebe NIS-a bilo bi potrebno najmanje 145 barži mjesečno, uz problem nizakog vodostaja, nedostatka lučkih kapaciteta i visokih troškova pretovara.
Drugi projekat odnosio se na izgradnju naftovoda od Mađarske do Pančeva, kojim bi se transportovala ruska nafta pristigla naftovodom Družba. Iako su Srbija i Mađarska, uz pomoć Moskve, potpisale sporazum o gradnji, a Kina izrazila interes za finansiranje, sama budućnost Družbe je neizvjesna zbog stalnog širenja zapadnih sankcija ruskoj naftnoj industriji.
Analitičari primjećuju da ruska nespremnost da izgubi kontrolu nad NIS-om nije samo finansijske prirode: izbjegavanje nezavisne revizije vjerovatno skriva transakcije preko posredničkih firmi, kao i projekte povezane sa Rosotrudničestvom, mrežama „entuzijasta ruske kulture“ ili finansiranjem antiukrajinske propagande u regionu.
Srbija je tako upala u dvostruku zavisnost: formalno pokušava da izbjegne konflikt sa Zapadom, ali faktički održava ruske šeme. Što Beograd dublje tone u ovu „sivu zonu“, to će teže povratiti energetsku suverenost.
Američke mjere bile su udar ne samo na ruski kapital, već i na samu ideju srpske „neutralnosti“. Jer kada vaša nafta prolazi kroz Janaf, vaše transakcije kroz strane banke, a vaše vlasništvo kroz Gasprom – nijeste nezavisni. Vašington je Beogradu dao dovoljno vremena da izabere. Produžavanja rokova, prelazne dozvole – sve je to bilo vrijeme za odluku, a ne za spas.
Početkom novembra Viktor Orban ponovo je zaigrao ulogu posrednika. Nakon susreta sa Donaldom Trampom na Floridi, izjavio je da je obezbijedio „potpuno izuzeće Mađarske od sankcija“ na ruske energente. Međutim, Vašington je brzo naglasio da je riječ samo o jednogodišnjoj odgodi. Uz to, Mađarska je pristala na kupovinu američkog LNG-a i Vestinghausovog nuklearnog goriva za elektranu Pakš. Iza priče o „diplomatskoj pobjedi“ stajala je klasična razmjena – politička lojalnost za godinu dana energetske stabilnosti.
Ohrabren Orbanovim prividnim uspjehom, Aleksandar Vučić počeo je da priprema svoj pristup Vašingtonu u nadi da će dobiti sličnu indulgenciju – ovoga puta za NIS. No, za razliku od mađarskog premijera, Vučić se distancirao od direktnih pregovora, prepuštajući ih Rusima, koji bi, prema njegovim riječima, „trebalo da pregovaraju sa Amerikancima“.
Ruski menadžment svjestan je da kontrola nad NIS-om nije samo ekonomski, već i politički adut. Iako se tvrdi da se traži „neutralan investitor“, ostaje sumnja da bi kupac mogao biti struktura lojalna Kremlju.
Ova priča je od velike važnosti i za Hrvatsku. Nije tajna da su čak i advokati angažovani od hrvatske strane i Janafa, na neki način „navijali“ za Srbiju – tačnije, za prihode iz Srbije. NIS je najveći klijent Janafa, a Janaf je do nedavno ostvarivao čak 30% prihoda od transporta nafte za Pančevo. Ugovor važi do 31. decembra 2026, a u ovim okolnostima teško će biti ispunjen.
A Srbija? Problemi sa Rusijom nastaviće se i na drugom frontu – gasnom. Ako Rusija do kraja sedmice ne pošalje novi ugovor o isporukama gasa, Srbija, kako je najavio Vučić, već u ponedjeljak počinje pregovore sa alternativnim dobavljačima.

1250x600

1084x550

Energetski slom Srbije: Vučićevo oklijevanje, rezultat nula

Situacija na tržištu naftnih derivata u Srbiji, uprkos američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS) u većinskom ruskom vlasništvu, za sada nije dramatična, ali bi uskoro mogla dovesti do postepenog zatvaranja oko petine benzinskih stanica, prenose beogradski mediji.
Sankcije američkog OFAC-a na ruski energetski sektor za NIS su na snazi od 9. oktobra, a nema naznaka da će kompanija dobiti licencu za dotok sirove nafte preko Janafovog naftovoda ili drugih pravaca.
SAD su više puta poručile Beogradu da rusko vlasništvo u NIS-u (56,15%) mora biti „nula“, ali Rusi ne žele da prodaju svoj udio. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je riječ o političkoj odluci Moskve. Pregovori o prodaji većinskog paketa nijesu uspjeli.
Rafinerija NIS-a u Pančevu je, nakon održavanja sistema, započela gašenje na minimum održivosti, dok se ne obezbijedi novi dotok sirove nafte, koji zavisi prije svega od Janafa. Vlasti su odlučile da do kraja sedmice održe platni promet s NIS-om, uz rizik sekundarnih sankcija prema domaćim bankama.
NIS upravlja oko 20% benzinskih stanica, ali ostvaruje gotovo polovinu ukupnog prometa goriva u Srbiji. Negativan razvoj situacije mogao bi dovesti do postepenog zatvaranja 356 stanica NIS-a i Gazproma.
Od 13. decembra sankcije će obuhvatiti i ruski LUKoil, koji će takođe ostati bez snabdijevanja. 
- Kada NIS potroši operativne zalihe, mi im ne možemo izdavati gorivo iz rezervi, niti LUKoilu. U suprotnom bi cijela Srbija bila pod sankcijama- rekao je Vučić, dodajući da će goriva biti, ali na drugim stanicama.
Ukoliko sankcije potraju, Srbija će morati da se više osloni na uvoz derivata iz okruženja, što je skuplje i logistički zahtjevnije, pa stručnjaci upozoravaju da to može izazvati nova poskupljenja i rast inflacije.

Srbiji prijeti zatvaranje petine benzinskih stanica

U Rafineriji nafte Pančevo danas je počela obustava rada proizvodnih postrojenja usljed nedostatka sirove nafte za preradu, nastalog kao posljedica sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema Naftnoj industriji Srbije, prenosi Danas.
Obustava rada procesnih postrojenja odvija se po principu koji se primjenjuje kada je riječ o planskim remontima i izvodi se u skladu sa zakonima Republike Srbije, internim pravilima kompanije i najstrožijim ekološkim standardima i pravilima bezbjednosti i zdravlja na radu, naveo je NIS.
Aktivnosti u Rafineriji nafte Pančevo tokom procesa obustave rada postrojenja organizovane su na taj način da rafinerijska postrojenja budu spremna za start čim se za to steknu uslovi, odnosno čim bude dobijena informacija o raspoloživosti sirove nafte.
Za vrijeme trajanja obustave rada Rafinerije zaposleni će biti angažovani na poslovima koje obavljaju tokom planskih obustava postrojenja NIS, saopštila je ova kompanija.
Istovremeno, NIS nastavlja snabdijevanje domaćeg tržišta naftnim derivatima bez zastoja, zahvaljujući ranije obezbijeđenim zalihama, navodi se u saopštenju.
- Kompanija NIS izražava nadu da će u što je moguće kraćem roku ponovo biti uspostavljen redovan rad Rafinerije nafte Pančevo. Kompanija ostaje posvećena naporima da očuva socijalnu stabilnost više od 13.500 zaposlenih kao i da u što je moguće kraćem roku bude delistirana sa SDN liste američkog Ministarstva finansija ili ishoduje novu posebnu licencu koja će joj omogućiti nesmetano poslovanje, u čemu ima snažnu podršku državnih organa Republike Srbije- dodaje se.

NIS obustavlja rad u Rafineriji u Pančevu

Mađarska kompanija MOL mogla bi da kupi udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) i razgovori o toj mogućnosti su u toku, rekao je u danas Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Mađarske Viktora Orbana, prenosi agencija Rojters.
Guljaš je izjavio da bi, ukoliko se postigne dogovor, transakcija bila "normalna tržišna operacija", ali je naglasio da su razgovori u ranoj fazi.
- Možda postoji mogućnost za normalnu tržišnu transakciju, ali ovi razgovori su trenutno u toku. Dozvolite mi da ponovo kažem, u interesu je NIS-a da rusko vlasništvo prestane- rekao je Guljaš.
Do ove izjave dolazi u danu sastanka mađarskog premijera Viktora Orbana i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Subotici, na sjeveru Srbije i dan pošto je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Srbije najavio podršku Mađarske Srbiji u vidu povećanog izvoza nafte i naftnih derivata u Srbiju.
Orban je uoči posjete Srbiji naveo u objavi na Fejsbuku da će "Mađarska učiniti sve da pomogne snabdijevanju Srbije gorivom", ne navodeći detalje.
Primjena sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) prema NIS-u, zbog većinskog ruskog vlasništva, počela je, nakon višemjesečnog odlaganja, 9. oktobra.
NIS je 19. novembra saopštio da je kompanija tražila od Sjedinjenih Država novu licencu za rad dok traju pregovori između akcionara i zainteresovanih strana o promjeni vlasničke strukture.
Vučić je u Subotici, gde se sastaje sa Orbanom, izjavio da se i dalje očekuje konačna odluka Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) Ministarstva finansija SAD o radu Naftne industrije Srbije i da će sa Orbanom razgovarati o osiguravanje energetske bezbjednosti Srbije.
Kompanija se već suočila sa nedostatkom sirove nafte za preradu zbog čega je NIS-ova Rafinerija u Pančevu, nadomak Beograda, počela pripreme za obustavu rada. To bi, prema najavama zvaničnika, za posljedicu moglo imati nestašice i neminovno povećanje cijene goriva.
Vučić je 25. novembra izjavio da će Beograd dati ruskim vlasnicima NIS-a rok od 50 dana da prodaju svoj udio u NIS-u ili će Vlada Srbije preuzeti poslovanje i ponuditi otkup ruskog udjela "po najvišoj mogućoj cijeni".
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji je da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju Ukrajine. Za stav da se ne pridruže sankcijama Zapada protiv Rusije, vlasti u Beogradu koristile su kao argument, između ostalog, i zavisnost Srbije od ruskih energenata.

Mađarski MOL u pregovorima oko otkupa ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto dolazi danas u Beograd kako bi razgovarao o detaljima na koji način će Mađarska pomoći Srbiji pošto su obustavljene isporuke sirove nafte iz Hrvatske usljed američkih sankcija, naveo je ministar u video poruci na Fejsbuku.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u utorak da Srbija ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja Rafinerije ako SAD ne odobre licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS).
NIS-ova Rafinerija nafte u Pančevu, nadomak Beograda, ostala je bez sirove nafte za preradu, pošto je naftovod kroz Hrvatsku Janaf prekinuo isporuke usljed američkih sankcija sprskoj naftnoj kompaniji uvedenih zbog ruskog vlasništva u kompaniji,
NIS je u utorak saopštio da Rafinerija počinje s pripremama za obustavu rada.
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da će biti predložen amandman na Predlog zakona o budžetu, koji će predvidjeti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme NIS.
Prema najavama iz Vlade Srbije, Sijarto bi trebalo da se sastane s ministrom spoljnih poslova Srbije Markom Đurićem i ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović.
Vučić je prethodno rekao da je bilo glasova u Vladi da treba da nacionalizovati NIS, ali da je njegov predlog, koji je usvojen u Vladi, bio da se da još 50 dana vremena da se pronađe novi kupac za NIS.
- Ali ako poslije 50 dana ne dođe do prodaje NIS-a, nemamo izbora i moraćemo da uvedemo svoju upravu i platimo ruskim prijateljima najveću moguću cijenu- rekao je Vučić dodajući da su SAD tražile njegovu riječ da će doći do transakcije udjela u NIS-u "i u pisanoj i u usmenoj formi".

Sijarto najavio da će Budimpešta pomoći Srbiji u vezi s naftom

Predsjednica parlamenta Ana Brnabić najavila je da će sjutra, 26. novembra, vlasti podnijeti amandman na Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu, koji otvara mogućnost da Srbija preuzme vlasništvo nad Naftnom industrijom Srbije (NIS).
- Mi ćemo sjutra da završimo raspravu po listi. Sjutra i preksjutra da pređemo amandmane i vidjećete da će, poslije razgovora koje je (predsjednik Aleksandar) Vučić imao sa raznim stranama, jedan od amandmana koji će biti podnijet biti i onaj koji će predvidjeti okolnost da mi u jednom trenutku preuzmemo NIS- rekla je ona gostujući na Juronjuzu.
Kako prenosi Nedeljnik, ona je dodala da se protivi nacionalizaciji, ali da "ništa ne smije da ugrozi životni standard građana i privrede".
- Nadam se da će ruski partneri to imati u vidu. Da li su do sada imali? Rekla bih da nisu- rekla je Brnabić.
NIS se posljednjih 47 dana nalazi pod američkim sankcijama, a njihova Rafinerija nafte u Pančevu, koja snabdijeva većinu domaćeg tržišta, ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja.
To je objavio predsjednik Vučić danas, koji je na konferenciji za štampu dodao da je vlada Srbije odlučila da ruskoj strani ponudi rok od 50 dana za završetak pregovora o kupoprodaji većinskog udjela u NIS-u.

Brnabić: U srijedu podnosimo amandman koji predviđa mogućnost da Srbija preuzme NIS

U trenutku kada bi vlada Kipra trebalo da se fokusira na predsjedavanje Savjetom Evropske unije, primorana je da se na domaćem terenu bori s kontroverzom zbog video-snimka koji kruži internetom, a u kojem se iznose optužbe za korupciju na najvišem nivou.
Središte afere je misteriozni video objavljen na mreži X, u kojem se kroz montažu pojavljuju visoki funkcioneri snimljeni kako, naizgled, objašnjavaju načine zaobilaženja ograničenja troškova izborne kampanje putem gotovinskih donacija, kao i razgovore o šemi koja bi poslovnim ljudima omogućila pristup predsjedniku i prvoj dami. U jednom dijelu pominje se i pomoć Rusima u izbjegavanju sankcija Evropske unije.
Vlada negira optužbe iznesene u snimku i opisuje ga kao „hibridnu aktivnost“ usmjerenu na narušavanje „ugleda vlade i države“.
Iako vlasti ne tvrde da je video lažan, insistiraju da su izjave izvučene iz konteksta i obmanjujuće montirane. Snimci djeluju kao da su napravljeni skrivenim kamerama tokom privatnih sastanaka.
Nezadovoljna takvim objašnjenjem, opozicija sada traži konkretne mjere.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis oštro je reagovao na sugestije o nezakonitom finansiranju kampanje u izjavi za lokalne medije juče.
„Javno pozivam svakoga ko ima dokaze o direktnoj ili indirektnoj finansijskoj koristi tokom izborne kampanje ili tokom mog mandata kao predsjednika Republike da ih odmah dostavi nadležnim državnim organima“, rekao je on. „Neću dati pravo nikome, apsolutno nikome, da me optužuje za korupciju“.
Govoreći o navodima o uplatama kompanija, rekao je da preduzeća „moraju da daju i društveni doprinos u okviru društvene odgovornosti kompanija (CSR) za državu, ponavljam, za državu, i da se ti doprinosi odnose na zdravstvo, socijalnu zaštitu, odbranu i mnoge druge oblasti“.
Sporni video objavljen je u četvrtak popodne na društvenoj mreži X, na nalogu pod imenom „Emili Tompson“, koja je opisana kao „nezavisna istraživačica, analitičarka i predavačica, fokusirana uglavnom na unutrašnju i spoljnju politiku Sjedinjenih Američkih Država“.
Nije bilo moguće odmah pronaći javno dostupne i provjerljive informacije koje bi potvrdile pravi identitet osobe iza tog naloga.
U videu se pojavljuju snimci bivšeg ministra energetike Džordža Lakotripisa i šefa kabineta predsjednika Haralambosa Haralambusa.
Na snimcima je Lakotripis predstavljen kao osoba za kontakt za one koji žele pristup Hristodulidisu. Djeluje kao da sagovornika provodi kroz proceduru uplata koje premašuju zakonski limit od milion eura za kampanju.
U pisanoj izjavi Lakotripis je naveo da je iz videa „očigledno“ da su mu pripisane izjave montirane kako bi se iskrivio kontekst razgovora, s ciljem nanošenja štete Kipru i njemu lično. Dodao je da je podnio prijavu policiji. Policija je, nakon njegove prijave, pokrenula istragu o snimku, rekao je portparol policije Viron Vironos za Kiparsku novinsku agenciju.
U nastavku videa pojavljuje se Haralambus, Hristodulidisov šurak, koji objašnjava kako se dolazi do pristupa predsjedničkoj palati. „Mi smo ovdje glavni, nas dvojica, kontakt u palati, odmah pored predsjednika“, kaže on, dodajući da zainteresovani mogu predsjedniku prići s prijedlogom i novcem koji bi se usmjerio na društvene donacije.
Haralambus se povodom ovoga nije zvanično oglasio.
U videu se tvrdi da se društvene donacije koje kompanije uplaćuju kroz fond kojim rukovodi prva dama zloupotrebljavaju kako bi se obezbijedio povlašćen tretman od strane predsjedništva.
Zabrinutost u vezi s tim fondom nije nova. Kiparski parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se tražilo objavljivanje imena donatora tog fonda. Predsjednik je, međutim, stavio veto na tu odluku i pokrenuo sudski postupak, tvrdeći da bi javno objavljivanje liste donatora predstavljalo kršenje zaštite ličnih podataka. Sud je presudio u korist predsjednika i imena nijesu objavljena.
Stefanos Stefanou, lider glavne opozicione partije AKEL, rekao je da video otvara „ozbiljna politička, etička i institucionalna pitanja“ koja kompromituju predsjednika i njegov najuži krug, i politički i lično.
Pozvao je predsjednika da smijeni Haralambusa, ukine fond za socijalnu podršku i, nakon objavljivanja imena donatora, prenese njegove nadležnosti na drugu instituciju.
AKEL je juče takođe podnio prijedlog zakona za ukidanje fonda u naredna tri mjeseca i zatražio ostavku prve dame sa čela fonda. Stranka je zatražila i da se navodi iz videa razmotre u parlamentarnom odboru za institucije.
Druga opoziciona partija, Demokratski savez, saopštila je: „Ono što je otkriveno u ovom videu je šokantno i izuzetno ozbiljno… Društvo u nevjerici posmatra i zahtijeva jasne i uvjerljive odgovore od vlade. Odgovore koji još nijesu dati“.
Na Kipru se parlamentarni izbori održavaju u maju, dok su sljedeći predsjednički izbori zakazani za 2028. godinu.

Optužbe za korupciju na najvišem nivou potresaju Kipar na početku predsjedavanja EU

Bankarski sektor raspolaže milijardom eura kapitala i bilježi rast od deset odsto u odnosu na uporedni period 2024. godine, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković, i dodao da su na sistemskom nivou zadovoljni dostignutim rezultatima.
„Možemo na sistemskom nivou biti vrlo zadovoljni dostignutim rezultatima, zahvaljujući sinergetskom naporu bankarskog sektora sa Centralnom bankom (CBCG). Tu imamo u vidu nemogućnost uticaja na prekogranične uticaje geopolitičkih kretanja, što se odražava i na našu privredu“, rekao je Pejaković u intervjuu agenciji Mina-business.
Kada je riječ o unutrašnjim izazovima, on je podsjetio na strukturiranost privrede, broj i vrijednost sredstava nelikvidnih i blokiranih preduzeća, vremensko trajanje sudskih procesa u vezi naplate potraživanja i brzinu harmonizacije bankarskih propisa sa EU direktivama.
„Sve se to odražava na tehničke, vremenske, investicione i organizacione pritiske u poslovanju banaka i ima odraz na dobit i profitabilnost“, kazao je Pejaković.
On je saopštio da bankarski sektor raspolaže milijardom eura kapitala, gdje se bilježi rast od deset odsto u odnosu na uporedni period 2024. godine, što daje specifičnu težinu za podršku privredi, stanovništvu, ali i državi.
„Likvidna aktiva se već duži period kreće oko 1,5 milijardi eura, kao garant pravovremene reakcije na tražnju i pokriće svih obaveza banaka. Ukupna aktiva banaka je na nivou bruto domaćeg proizvoda (BDP) države, odnosno na oko 7,5 milijardi“, naveo je Pejaković.
Bilježi se konstantan rast depozita i kreditne podrške, a koeficijent solventnosti banaka iznosi 19,39 odsto, dok je zakonski minimum osam odsto.
„Sve to ukazuje da klijenti mogu da imaju apsolutno povjerenje u banke kako u odgovorima na tražnju kredita, tako i za depozitne poslove“, rekao je Pejaković.
On je dodao da sve to utiče na poslovanje banaka, te da uz monetarno kreditnu politiku, fiskalna ima izuzetnu važnost kroz uticaj na efikasno sprovođenje makroekonomske politike.
„Zadatak fiskalnog menadžmenta je da preduzimanjem niza pozitivno podsticajnih mjera obezbjedi povećanje akumulacije i produktivnog investiranja, proširenje proizvodnih kapaciteta i povećanje zaposlenosti, što se odražava na performanse kompletne privrede, a time i banaka“, kazao je Pejaković.
Činjenica je, kako je naveo, da je Crna Gora na dobrom putu pristupa EU, što pretpodstavlja jačanje institucija i vladavinu prava. To su rezultati koji ukazuju na uslove za smanjenje kamatnih stopa u plasmanima banaka, kroz smanjenje rizika poslovanja.
„Generalno, krediti su u odnosu na uporedni period 2024. godine porasli 15 odsto, što je gotovo četiri puta više od projektovane stope rasta BDP-a. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na nove kredite odobrene privredi bilježi pad u posljednje tri godine i iznosi 5,21 odsto, gdje najboljim privrednim subjektima imate plasmane ispod tri odsto na godišnjem nivou“, saopštio je Pejaković.
On je kazao da je zadovoljstvo vidjeti da, uprkos izazovima, nekvalitetni krediti na nivou sistema čine 2,78 odsto ukupnih, što je značajan trend stalnog pada i odraz kvalitetnog rada banaka, ali i prisustva regulatora, gdje se uvažavaju i makroprudencijalne mjere u dijelu plasmana građanima.
Depoziti stanovništva porasli su preko 265 miliona eura i nominalno su na kraju novembra iznosili 2,34 milijarde eura, pri čemu su ukupni kod banaka iznosili skoro 6,03 miilijardi eura. Efektivna kamatna stopa na nove kredite odobrene stanovništvu iznosila je 6,93 odsto, što je njen najniži nivo u posljednjih deset godina.
„Bitno je da imamo rast kod kreditiranja preduzeća, kako sa aspekta investicionih zamaha, zaposlenosti, tako i kvalitetnog punjenja budžeta. Banke su na kraju novembra firmama rezidentnima odobrile ukupno oko 1,84 milijarde eura, što je skoro 300 miliona više nego u istom periodu 2024. godine“, objasnio je Pejaković.
On je dodao da je najveći dio tih sredstava usmjeren na tekuće poslovanje i investicije.
„Pravna lica generalno najviše koriste kredite za likvidnost, za realizaciju investicionog programa, refinansiranje obaveza i nabavku osnovnih sredstava. Krediti su se najviše odobravali društvima koja se bave trgovinom na veliko i malo, zatim građevinarstvom, te uslugama smještaja i ishrane. Željeli bi u narednom periodu da imamo što više kvalitetnih projekata koji apliciraju kod banaka za proširenje proizvodnje, ili green field u proizvodnji i podršku IT, tehnološkim projektima“, poručio je Pejaković.
On smatra da članstvom u Jedinstvenom područje plaćanja u eurima (SEPA), crnogorski platni sistem postaje efikasniji, brži, pouzdaniji i jeftiniji, nego u prethodnom periodu.
„Primjetno je i da je sve više oslonjen na savremene tehnologije sa ciljem pune digitalizacije, gdje očekujemo sistemsku infrastrukturu i rješenja, jer banke su spremne. Kvalitetan iskorak je napravila Poreska uprava sa kojom UBCG ima kvalitetnu saradnju“, naveo je Pejaković.
On je dodao da se očekuje puna implementacija elektronskog potpisa.
Pejaković je podsjetio da SEPA omogućava plaćanja u eurima bez ograničenja u iznosu i unutar eurozone, gde se zahtjeva da broj računa primaoca bude u IBAN formatu.
SEPA plaćanja se sprovode među 28 zemalja EU, uz Norvešku, Island, Švajcarsku i Lihtenštajn, koje su članice Šengenskog prostora. Dio tog društa od oktobra su Crna Gora, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
„Danas SEPA, a od jula 2026. godine TIPS Clone, čine da se ubrzava integracija Crne Gore u EU i jača konkurentnost. Sve prethodno čini da su banke u konstantnom naponu usvajanja novih usluga, ojačavanja sistema i kapitala da bi optimizovale servise i potrebe klijenata. Očekivani rezultati i posvećenost bankara intenzivno doprinose prevazilaženju ključnih ekonomskih izazova i ubrzanju reformskog procesa, sa ciljem dodatnog osnaživanja evropske perspektive Crne Gore“, saopštio je Pejaković.
On smatra da digitalizacija i napredna tehnološka rješenja predstavljaju budućnost poslovanja, kao i da su banke u Crnoj Gori pravovremeno prepoznale potrebu za promjenom tradicionalnog načina poslovanja i uvele brojne tehnološke inovacije.
„Na taj način su klijentima pružile savremenu uslugu i usvojile nove standarde u sferi poslovnog bankarstva, gdje je i upotreba vještačke inteligencije. Banke su morale djelovati još ranije po ovom pitanju, gdje je UBCG davalo pravovremene inpute, kako bi se pripremile za budućnost u kojoj će presudnu ulogu imati inovacije i nove tehnologije, gradeći prilagodljive i digitalno pripremljene poslovne modele koji će im pomoći da odgovore na sve izazove koji ih čekaju“, naveo je Pejović.
On je dodao da primjena nove tehnologije za bolje i efikasnije usklađivanje sa regulatornim zahtjevima – regtech, postaje norma u bankarskoj industriji.
„Digitalizacija je proces koji nije ograničen samo na kreiranje, modifikovanje i prodaju novih i unaprijeđenih servisa i usluga klijentima, već se usmjerava i na internu modernizaciju, unaprijeđenje procesa i povećanje efikasnosti unutar banke.
Kod digitalizacije treba da nas vodi to da budemo prepoznati kao banka od povjerenja, gdje treba da se trudimo ne da budemo prodavci, već savjetodavci“, kazai je Pejović.
Digitalizacija je, prema njegovim riječima, način da se bolje radi i klijentu omogući da obavlja životne potrebe kroz servise koji mu se nude.
Kada je riječ o izazovima, Pejaković je rekao da su prepoznati u preregulisanosti bankarskog poslovanja, što uvažava i Evropska centralna banka (ECB) kroz inicijativu EBF-a, a utiče na nivo kapitala i likvidnosti.
„Izazovi su ekološki, društveni i upravljački aspekti koji će uticati na plasiranje sredstava u budućnosti, a odnose se na ublažavanje klimatskih promjena, zelenu energiju, prepoznavanje odgovornog poslovanja klijenata, potom DORA ili zahtjevnost standarda u digitalnoj operativnoj otpornosti, vještačka inteligencija i obim i struktura podataka potrebnih da bi ista adekvatno zaživjela“, naveo je Pejaković.
Nameće se, kako je dodao, dalje unapređenje finansijske pismenosti, podrška ranjivim kategorijama društva, mladim preduzetnicima i ženama u biznisu, implementacija digitalnog eura i priprema infrastrukture za njegovo prihvatanje.
„Iskusni bankari će znati da tumače, pripreme se i implementiraju ove procese. Nažalost generalno, nijesam siguran da ljudske resurse koji su ključni za razvoj adekvatno čuvamo, prepoznajemo i koristimo“, zaključio je Pejaković.

Krediti privredi veći 15 odsto, depoziti stanovništva porasli preko 265 miliona eura

Petog dana borbe sa poplavama u Danilovgradu situacija se polako stabilizuje, ali za petnaestak porodica iz naselja Pažići i Klikovače, koje su evakuisane jer su im domovi poplavljeni između 6. i 7. januara, neizvjesnost traje.
U Službi zaštite i i spašavanja juče je od 5. januara bio prvi dan bez hitnih intervencija.
– Svakodnevno smo imali više od 20 intervencija, a danas je prvi dan bez poziva. Situacija je stabilna, ali nas brinu najavljene nove padavine koje će usporiti povlačenje vode, naročito u Bandićima i Klikovačama – saopštili su Pobjedi iz te opštinske službe.
<h3>UZROCI POPLAVA</h3>
Vodostaj Zete u Danilovgradu u petak je iznosio 1.048 cm, što je pad od 96 cm u odnosu na srijedu. Iz lokalne uprave saopšteno je da su se zbog osjetnog pada vodostaja stekli uslovi za otvaranje putnog pravca ka Glavi Zete. Neprohodni ostaju: ulica u Pažićima, s mosta desno, Brestica, Frutak, most Dobro Polje, Bandići - most na Kulendriji, Sekulići - Ždrebaonik, Donji Lug - Pješivci.
Dok je u Pažićima glavni uzrok poplava izlivanje nabujale Zete, u Klikovačama je problem dodatno usložio ljudski faktor – odvodni kanal bio je potpuno začepljen otpadom. Iako je uz podršku Opštine pročišćen postojeći i iskopan novi kanal dužine 500 metara, voda koja se zadržala između kuća i dalje nema gdje da otiče, pa povratak stanara zavisi od vremenskih prilika.
<h3>STATISTIKA VODOSTAJA</h3>
Iako su poplave nanijele veliku štetu, nivo Zete je i dalje znatno ispod istorijskog maksimuma. Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, rekordan vodostaj od 1.295 cm zabilježen je 31. decembra 2000. godine, dok je tokom ovog talasa najviši nivo iznosio 1.189 cm (zabilježen 7. januara u pet ujutru).
I na mjernom mjestu Vranjske njive situacija bilja nego prethodnih dana. Juče je izmjereno 575 cm što je 99 cm manje nego u četvrtak u isto vrijeme. I na tom mjestu rekordan vodostaj je izmjeren 7. januara u pet sati – 774 cm.
Iz Opštine Danilovgrad najavljeno je da će u ponedjeljak otvoriti poseban žiro račun za pomoć ugroženim domaćinstvima i porodicama koje su pogođene poplavama.
– U situacijama koje na težak način oslikavaju značaj solidarnosti, zajedništva i međusobne podrške, pokažimo da Danilovgrad ujedinjen stoji uz one kojima je pomoć najpotrebnija – poručili su iz lokalne uprave.
<h3>Prognoza: Danas kiša, sjutra suvo</h3>
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju za subotu je najavljeno pretežno oblačno vrijeme, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom, na sjeveru, u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg, a u planinama slab do umjeren snijeg, koji će se tokom noći proširiti na brdsko-planinske oblasti centralnih i južnih predjela.
Duvaće vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljivog smjera, krajem dana i tokom noći umjeren do jak sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, najviša dnevna od minus jedan do 11 stepeni.
Drugog dana vikenda očekuje nas prestanak padavina.
– U južnim i centralnim predjelima malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima, a na sjeveru pretežno oblačno, uglavnom suvo ili ponegdje uz provijavanje slabog snijega. Duvaće umjeren do jak vjetar ponegdje na udare i veoma jak sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od minus sedam do osam, najviša dnevna od minus šest do 12 stepeni – saopšteno je iz Zavoda.
<h3>Prijava štete putem interneta</h3>
U saradnji Opštine Danilovgrad i lokalnog portala Volim Danilovgrad otvoren je sajt www.poplavedanilovgrad.me putem kojeg građani mogu prijaviti štetu pretprljenu usljed poplava, kao i dostaviti fotografije sa terena.
Pozvali su građane da iskoriste tu mogućnost i svojim prijavama doprinesu bržoj reakciji nadležnih službi i dugoročnijoj zaštiti ljudi, imovine i životne sredine.
–Prikupljeni podaci biće korišćeni za procjenu štete, ali i kao važna osnova za planiranje i izvođenje radova na otčepljavanju i sanaciji zatrpanih odvodnih kanala, kako bi se preduprijedilo ponavljanje sličnih situacija u budućnosti – navedeno je u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fzeta-opala-metar-za-24-sata-otvoren-put-ka-glavi-zete&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zeta opala metar za 24 sata, otvoren put ka Glavi Zete

Da budemo potpuno jasni – ova vlast će upravljati Žabljakom do kraja svog mandata, do juna 2027. godine, kazao je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić.
Građani vrlo dobro znaju ko je radio, ko je gradio i ko je u prethodne tri godine preuzimao odgovornost, donosio odluke i mijenjao stvari nabolje &nbsp;naveo je Žugić u objavi na Fejsbuku nakon pisanja medija da se "Ljulja vlast na Žabljaku".
- Pojedinci koji su jedva dočekali da prenesu ovu „vijest" i da joj daju na značaju, nadaju se da će kroz razne izborne kombinatorike uspjeti da vrate Žabljak na stanje prije 2023. godine. To se neće desiti - istakao je Žugić.
Kako se izbori budu približavali, sve veći broj onih koji danas najglasnije komentarišu biće u ozbiljnom grču da svojim imenom i prezimenom stanu iza bilo kakve odborničke liste – svjesni činjenice koliko im građani zapravo vjeruju, poručio je predsjednik Opštine Žabljak.

Tag: naftna-industrija-srbije