<article>Kancelarija za kontrolu strane imovine Sjedinjenih Američkih Država (OFAC) donijela je odluku da produži licencu za rad Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 20. marta, prenijela je Radio-televizija Srbije (RTS).NIS je novo produženje dozvole za rad od američke administracije zatražio prošle nedjelje, dok je u januaru predat preliminarni kupoprodajni ugovor između ruske kompanije "Gaspromnjeft" i mađarske MOL Grupe.Odgovor OFAC-a na taj ugovor još se čeka. Odobrenje Vašingtona je ključno kako bi NIS bio skinut sa liste sankcija, koje su počele sa primjenom početkom oktobra.Najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji sankcije su uvedene zbog većinskog ruskog vlasništva. Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji je da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.Mađarska MOL Grupa potvrdila je 19. januara da je potpisala glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazuma sa ruskim Gaspromnjeftom o kupovini 56,15 odsto udjela u NIS-u.Grupa je u pregovorima sa kompanijom ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata o njenom ulasku u vlasničku strukturu NIS-a kao manjinskog akcionara. I za to će biti potrebno odobrenje američkih vlasti.NIS ima licencu za pregovore o izlasku ruskog vlasništva iz kompanije do 24. marta.</article>

Kancelarija za kontrolu strane imovine Sjedinjenih Američkih Država (OFAC) donijela je odluku da produži licencu za rad Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 20. marta, prenijela je Radio-televizija Srbije (RTS).
NIS je novo produženje dozvole za rad od američke administracije zatražio prošle nedjelje, dok je u januaru predat preliminarni kupoprodajni ugovor između ruske kompanije "Gaspromnjeft" i mađarske MOL Grupe.
Odgovor OFAC-a na taj ugovor još se čeka. Odobrenje Vašingtona je ključno kako bi NIS bio skinut sa liste sankcija, koje su počele sa primjenom početkom oktobra.
Najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji sankcije su uvedene zbog većinskog ruskog vlasništva. Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji je da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.
Mađarska MOL Grupa potvrdila je 19. januara da je potpisala glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazuma sa ruskim Gaspromnjeftom o kupovini 56,15 odsto udjela u NIS-u.
Grupa je u pregovorima sa kompanijom ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata o njenom ulasku u vlasničku strukturu NIS-a kao manjinskog akcionara. I za to će biti potrebno odobrenje američkih vlasti.
NIS ima licencu za pregovore o izlasku ruskog vlasništva iz kompanije do 24. marta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

licenca

Naftna industrija Srbije

Svijet

SAD produžile licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. marta

Mađarska je najavila blokadu hitnog zajma Evropske unije Ukrajini od 90 milijardi eura, optužujući Kijev za „ucjenu“ zbog oštećenog naftovoda Družba kojim se transportuje ruska nafta. Potez dolazi uoči mađarskih izbora 12. aprila, a premijer Viktor Orban, prema anketama, zaostaje za dvoznamenkastim postotkom.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto tvrdi da Kijev, Brisel i opozicija koordinirano utiču na izbore. - Blokiramo zajam dok se ne obnovi tranzit nafte prema Mađarskoj- poručio je putem društvenih mreža.
Troje diplomata potvrdilo je da su mađarski predstavnik uložio prigovor na sastanku veleposlanika EU-a. Zakon koji je blokiran zahtijeva jednoglasnost, dok su druge uredbe odobrene kvalifikovanom većinom. Veleposlanici planiraju ponovno razmotriti pitanje čim Mađarska povuče svoju rezervu.
Napetosti su porasle nakon što je Orban u predizbornoj kampanji kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i spomenuo rizike od ulaska Ukrajine u EU. Spor je dodatno izazvao oštećeni naftovod Družba, koji povezuje Mađarsku s Rusijom preko Ukrajine, a Budimpešta odgovornost prebacuje na Kijev.
Ukrajina se suočava sa teškom zimom i uništenom energetskom infrastrukturom zbog ruskog bombardovanja. EU pokušava brzo osigurati finansijsku pomoć, dok Zelenski upozorava na ozbiljne posljedice kašnjenja i zagovara novi paket sankcija Moskvi. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta António Kosta posjetiće Kijev sljedeće sedmice u znak podrške.

Mađarska blokira zajam EU-a Ukrajini zbog naftovoda i predizbornih tenzija

Još troje skijaša poginulo je danas u lavinama u Austriji, saopštile su vlasti. Dvije osobe stradale su na skijalištu Sankt Anton am Arlberg, dok su tri povrijeđene. Identitet i nacionalnost žrtava još nisu objavljeni.
Ranije je 42-godišnji njemački skijaš poginuo u lavini u tirolskom skijalištu Nauders, dok je njegov 16-godišnji sin preživio sa teškim povredama. Lavina je odlomila ploču snijega dugu oko 400 metara, noseći ih 200–300 metara nizbrdo.
U Tirolu je posljednjih dana palo do 40 centimetara snijega, a vlasti upozoravaju na visok rizik od novih lavina. Samo u srijedu zabilježeno je više od 30 lavina, u kojima su stradale tri osobe u Tirolu i Vorarlbergu.

Još troje skijaša poginulo u lavinama u Austriji

Mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikije Mićović posjetio je večeras nedavno uhapšenu bivšu ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesnu Bratić kojoj je krivično vijeće Višeg suda danas ukinulo pritvor i odredilo mjeru kućnog nadzora.
Kako se navodi u <a href="https://mitropolija.com/2026/02/20/mitropolit-joanikije-posjetio-vesnu-bratic/">objavi </a>na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske, Mićović je izrazio zabrinutost zbog „načina njenog pritvaranja i svega što se ovih dana desilo sa Vesnom Bratić“, ocjenjujući da takva dešavanja ne doprinose opštem povjerenju u vladavinu prava.
- Nije lijepa poruka koju šaljemo, da jedna univerzitetska profesorka bez ikakve mrlje u životu, koju nadležni organi ne terete da je za svoj interes pribavila bilo kakvu korist na štetu ni države ni naroda, bude tretirana kao najveći kriminalac i zločinac - navodi se u objavi na sajtu MCP.
Istaknuto je i da, „bez namjere miješanja u pravosudni postupak, nesrazmjerno postupanje često dovodi do osuđivanja prije presude“.
- Što ne može biti cilj društva koje jača svoje institucije i baštini značajnu pravnu tradiciju - dodaje se u objavi.
Mićović je, ističe se u objavi, izrazio nadu da će „nastavak suđenja biti pošten i da će se kroz dostojanstven i pravedan postupak u najkraćem roku utvrditi istina“. Vesni Bratić poželio je dobro zdravlje, strpljenje i vjeru, poručivši da je za svakog čovjeka najvažnija čista savjest, slobodno i dostojanstveno stajanje pred Bogom i pred ljudima.

Joanikije posjetio Vesnu Bratić nakon što joj je ukinut pritvor

Poslanik PES Vasilije Čarapić ističe da je izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno član 35a koje se tiče neradne nedjelje usvojen sa stoprocentnom podrškom u Skupštini Crne Gore, što znači da su svi u društvu saglasni da nedjelja treba da ostane neradna. To se, kako je kazao u emisiji “Okvir” na <a href="https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/814949/carapic-neradna-nedjelja-potez-za-zastitu-radnika-lazovic-trazicemo-ocjenu-ustavnosti.html">RTCG</a>, oslanja i na evropske prakse. Kako je objasnio taj član zakona je na Ustavnom sudu pao zbog lošeg obrazloženja, jer naš Ustav predviđa izuzetak kod slobode preduzetništva kada je u pitanju zaštita zdravlja.
- Tu je samo trebalo dokazati da se zdravlje zaposlenih u trgovini ovom mjerom štiti. Zakon o unutrašnjoj trgovini se odnosi smo na trgovinu i ovo je jedan lex specijalis i ne možemo da ga miješamo sa drugim segmentima privrede. Ustavni sud se dosta zadržao na neravnopravan položaj onih koji mogu i onih koji ne mogu da rade nedjeljom, u smislu da je jedan veliki trgovinski lanac koji godišnje ima promet 300 miliona eura, doveden u neravnopravan položaj u odnosu na nekog ko na ulici prodaje kokice, a ja mislim da se ravnopravnost biznisa treba mjeriti samo prema finansijskim izvještajima- smatra Čarapić.
Izvještaji, kaže, pokazuju da su veliki trgovinski lanci imali povećanje prometa u proteklom periodu od kada je uvedena neradna nedjelja, kao i manji biznisi kojima je dozvoljeno da rade zbog specifičnosti ponude, tako da od neradne nedjelje niko na tržištu nije na gubitku.
On je napomenuo da će predložiti inicijativu kojom će se definisati šta se može prodavati recimo na benzinskim pumpama, kako bi izbjegli neke prakse iz prethodnog perioda.
Odbornik DPS-a Andrija Klikovac je naveo da je ovo potpuno ispravan potez u odnosu na prava radnika, ali da je bilo nedopustivo da Ustavni sud ovu odluku vijeća toliko dugo.
Kako je naglasio jedan član Zakona je proglašen neustavnim i to je prirodna situacija, koja traži da se uklone nedostaci. Prema njegovom mišljenju ovo je jedno prelazno rješenje i potrebno je da se otvoriti dijalog među poslodavcima i predstavnicima radnika i političkih partija ili Vlade, da bi se došlo do krajnjeg rješenja.
- Ne treba zanemariti i radnike na benzinskim pumpama i situaciju da se tamo prodaje mnogo artikala. Ako država procijeni da je na auto-putu ili većim saobraćajnicama potrebno benzinskih pumpi imaćemo tamo manje mini markete i doći u situaciju da se tamo radi nedjeljom, a neka manja trgovina na primorju u toku sezone koja ima manji broj radnika neće moći da organizuje rad. Tako da su sve ovo iznuđena rješenja koja ničemu ne vode. Neshvatljivo je i da ova Vlada nije napravila predlog ovog zakona i ranije, nego se donosi preko noći- kazao je Klikovac.
Filip Lazović ispred Unije poslodavaca je istakao da su se okolnosti za posljednjih šest godina mijenjale, te da nijesu mogli da dozvole da se recimo u julu kada se nedjelja poveže za Danom državnosti desi pet neradnih dana i reagovali su tražeći ocjenu ustavnosti.
- Istina je da smo mi imali bojazni za promete. Prometi su padali u nekom početnom periodu, poslije toga je očigledno došlo do navikavanja crnogorskih građana kada je u pitanju trgovina. Međutim, ne možemo da računamo na navikavanje turista. Oni nemaju obavezu da se navikavaju, oni su tu dva, pet, sedam ili dvanaest dana- kazao je Lazović.
On je rekao i da dodavanjem jedne riječi u članu gdje se poziva na zaštitu zdravlja zaposlenih ne mijenja mnogo.
- Vrlo je vjerovatno da ćemo pokrenuti ponovo postupak pred Ustavnim sudom, i nećemo biti srećni što ćemo za pola ili godinu dana reći da smo bili u pravu. Na ovaj način gubimo prostor da se dogovaramo i da izvlačimo maksimum od naših turističkih sezona- kazao je Lazović.
On je dodao i da su neke teze Čarapića pogrešne, jer ravnopravnost u poslovanju se postiže time što svima dajete iste uslove i to nema veze sa finansijskim bilansima i prometom.
Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata je podsjetio na višedecenijsku borbu da se ispoštuje 40-satna sedmica, i jedan neradni dan u njoj, te da se uprkos nekim zakonskim rješenjima, radilo i nedjeljom i u dane državnih i vjerskih praznika. Kaže da će nastaviti da se bore da se prava radnika na neradnu nedjelju poštuju i van trgovina, i u drugim oblastima privrede.
- Mi smo zahvali što je član 35a vraćen. Već tri godine zagovaramo određeni model, ali vlade, ja ih zovem vlade diskontinuiteta, od 2020. traže da mi pomognemo budžetu, turizmu i nađemo rješenje dobro za sve. Taj kompromis smo postigli, Ustavni sud je ostavio pola godine da se dogovorimo. Zašto se to nije desilo ranije pitanje je za poslanike. Iritirajuće je da preporuka sa Socijalnog savjeta nije iskomunicirana sa poslanicima, pa smo došli u situaciju da oni brane radnike od sindikata- kazao je Keković.
On je dodao da je dogovoreno da bude test ovog zakona godinu dana, jedna ljetnja i jedna zimska sezona.
- U okviru godine je 52 nedjelje, a u okviru turističkih sezona ili pet mjeseci, 22 nedjelje. Radnici koji bi radili u jednom objektu na nivou jedne opštine, a to bi bilo njih oko 3.000, bi u okviru tih 22 nedjelje radili samo 11 i 41 nedjelju tokom godine. U tih pet mjeseci ili 11 nedjelja, taj radnik bi imalo dva spojena vikenda, plus dvije subote slobodne, što znači dva dana više u odnosu na svoje kolege i dobili bi 80 odsto uvećanje zarade- objasnio je Keković model koji predlažu.
Direktor CTU Žarko Radulović je kazao da razumije sindikat, ali je podsjetio i da ranije u turističkim sezonama nije bilo neradnog dana. Radila se preraspodjela radnog vremena, pa su te sate koristili kao plaćeni odmor u zimskom periodu i preživjeli su, kako kaže, zdravi i živi, a sada se pravi previše drame i po njegovoj ocjeni dosta je i populizma.
- Poslanici ovo prihvataju iz političkih interesa, jer u suprotnom gube na rejtingu. Moj je doživljaj da im briga za radnike nije primarna. Svih 62 poslanika ukupno nemaju 100 godina radnoga staža u realnom biznisu, a donose ove odluke. Sindikat treba da se bori da radnici imaju veće plate i da zajedno radimo da država uradi više i za jedne i za druge. Kod poslodavaca, a 95 je onih koji to poštuju, plaća se i prekovremeni i rad nedjeljom i praznicima i to u nekim segmnentima i do 240 odsto- naglasio je Radulović.
On je našao i zamjerke na datume početka i kraja turističkih sezona, kada će se raditi nedjeljom, ističući da su iz neznanja stavili da to bude od 1. juna do 30. avgusta, iako sezona počinje 1. maja i traje do 30. oktobra. I za zimski sezonu su datumi pogrešni, a kako je kazao gubi se iz vida ono najvažnije, a to su turisti.
Čarapić je naglasio da smo u specifičnom trenutku EU integracija i Socijalni savjet ima važnu ulogu u tome i ne žele da ih obeshrabre da se ne postignu kompromisi.
- Skupština formalno nije imala predlog već samo rok koji je isticao i morali smo da reagujemo brzo. Ti veliki trgovinski lanci su javno rekli da ne žele da rade nedjeljom. Činjenica je da radnici u trgovini puno rade, pri tome nijesu sindikalno organizovani i ovo je pravi potez u zaštiti njihovih prava- dodao je Čarapić.

Čarapić: Neradna nedjelja potez za zaštitu radnika; Lazović: Tražićemo ocjenu ustavnosti

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

SAD produžile licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. marta

Tagovi

Mađarska blokira zajam EU-a Ukrajini zbog naftovoda i predizbornih tenzija

Još troje skijaša poginulo u lavinama u Austriji

Joanikije posjetio Vesnu Bratić nakon što joj je ukinut pritvor

Čarapić: Neradna nedjelja potez za zaštitu radnika; Lazović: Tražićemo ocjenu ustavnosti

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO