<article>Najmanje 10 ljudi je poginulo, a šestoro se smatra nestalim u bujičnim poplavama i klizištima izazvanim obilnim kišama na indonežanskom ostrvu Sumatra, saopštila je danas lokalna policija.Spasilački timovi mukotrpno pokušavaju da dođu do pogođenih područja u šest regija provincije Sjeverna Sumatra nakon što su monsunske kiše tokom prošle nedjelje izazvale izlivanje rijeka, probijajući se kroz brdovita sela dok su se blato, kamenje i drveće obrušavali, ostavljajući za sobom pustoš, javlja AP pozivajući se na saopštenje Nacionalne policija.Spasioci su do danas našli najmanje pet tijela i tri povrijeđene osobe u najteže pogođenom gradu Sibolga i tragaju za četvoro seljana koji su prijavljeni kao nestali, navodi se u saopštenju.U susjednom okrugu Centralni Tapanuli, klizišta su pogodila nekoliko kuća, usmrtivši najmanje jednu četvoročlanu porodicu, a poplave su potopile skoro 2.000 kuća i zgrada.Poplave i klizišta su iščupala drveće koje je usmrtilo jedog stanovnika okruga Južni Tapanuli, gdje je bujica srušila most i potopila 470 kuća. Glavni put je blokiran blatom i kamenjem na ostrvu Nias, navodi se u saopštenju.Video snimci na društvenim mrežama prikazuju vodu kako se sliva niz krovove dok stanovnici panično traže spas. U pojedinim oblastima bujice su poplavile ulice, noseći stabla drveća i gomile otpada.Šef policije Sibolge, Edi Inganta, rekao je da su postavljena skloništa za hitne slučajeve i da su vlasti pozvale stanovnike u zonama visokog rizika da se odmah evakuišu, upozoravajući da bi kontinuirane padavine mogle izazvati nova klizišta, navodi AP. - Loše vrijeme i klizišta ometali su operaciju spasavanja- rekao je Inganta, dodajući da je pristup i dalje ograničen dok se spasioci bore sa teškim uslovima.</article>

Najmanje 10 ljudi je poginulo, a šestoro se smatra nestalim u bujičnim poplavama i klizištima izazvanim obilnim kišama na indonežanskom ostrvu Sumatra, saopštila je danas lokalna policija.
Spasilački timovi mukotrpno pokušavaju da dođu do pogođenih područja u šest regija provincije Sjeverna Sumatra nakon što su monsunske kiše tokom prošle nedjelje izazvale izlivanje rijeka, probijajući se kroz brdovita sela dok su se blato, kamenje i drveće obrušavali, ostavljajući za sobom pustoš, javlja AP pozivajući se na saopštenje Nacionalne policija.
Spasioci su do danas našli najmanje pet tijela i tri povrijeđene osobe u najteže pogođenom gradu Sibolga i tragaju za četvoro seljana koji su prijavljeni kao nestali, navodi se u saopštenju.
U susjednom okrugu Centralni Tapanuli, klizišta su pogodila nekoliko kuća, usmrtivši najmanje jednu četvoročlanu porodicu, a poplave su potopile skoro 2.000 kuća i zgrada.
Poplave i klizišta su iščupala drveće koje je usmrtilo jedog stanovnika okruga Južni Tapanuli, gdje je bujica srušila most i potopila 470 kuća. Glavni put je blokiran blatom i kamenjem na ostrvu Nias, navodi se u saopštenju.
Video snimci na društvenim mrežama prikazuju vodu kako se sliva niz krovove dok stanovnici panično traže spas. U pojedinim oblastima bujice su poplavile ulice, noseći stabla drveća i gomile otpada.
Šef policije Sibolge, Edi Inganta, rekao je da su postavljena skloništa za hitne slučajeve i da su vlasti pozvale stanovnike u zonama visokog rizika da se odmah evakuišu, upozoravajući da bi kontinuirane padavine mogle izazvati nova klizišta, navodi AP.&nbsp;
- Loše vrijeme i klizišta ometali su operaciju spasavanja- rekao je Inganta, dodajući da je pristup i dalje ograničen dok se spasioci bore sa teškim uslovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Sumatra

poplave

Svijet

Najmanje 10 poginulih u poplavama i klizištima na Sumatri

Najmanje 10 ljudi je poginulo, a šestoro se smatra nestalim u bujičnim poplavama i klizištima izazvanim obilnim kišama na indonežanskom ostrvu Sumatra, saopštila je danas lokalna policija.
Spasilački timovi mukotrpno pokušavaju da dođu do pogođenih područja u šest regija provincije Sjeverna Sumatra nakon što su monsunske kiše tokom prošle nedjelje izazvale izlivanje rijeka, probijajući se kroz brdovita sela dok su se blato, kamenje i drveće obrušavali, ostavljajući za sobom pustoš, javlja AP pozivajući se na saopštenje Nacionalne policija.
Spasioci su do danas našli najmanje pet tijela i tri povrijeđene osobe u najteže pogođenom gradu Sibolga i tragaju za četvoro seljana koji su prijavljeni kao nestali, navodi se u saopštenju.
U susjednom okrugu Centralni Tapanuli, klizišta su pogodila nekoliko kuća, usmrtivši najmanje jednu četvoročlanu porodicu, a poplave su potopile skoro 2.000 kuća i zgrada.
Poplave i klizišta su iščupala drveće koje je usmrtilo jedog stanovnika okruga Južni Tapanuli, gdje je bujica srušila most i potopila 470 kuća. Glavni put je blokiran blatom i kamenjem na ostrvu Nias, navodi se u saopštenju.
Video snimci na društvenim mrežama prikazuju vodu kako se sliva niz krovove dok stanovnici panično traže spas. U pojedinim oblastima bujice su poplavile ulice, noseći stabla drveća i gomile otpada.
Šef policije Sibolge, Edi Inganta, rekao je da su postavljena skloništa za hitne slučajeve i da su vlasti pozvale stanovnike u zonama visokog rizika da se odmah evakuišu, upozoravajući da bi kontinuirane padavine mogle izazvati nova klizišta, navodi AP. 
- Loše vrijeme i klizišta ometali su operaciju spasavanja- rekao je Inganta, dodajući da je pristup i dalje ograničen dok se spasioci bore sa teškim uslovima.

Ovo što se događa u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ nije samo loša urednička odluka, niti još jedan hir Slavice Ilinčić, već je riječ o kršenju Ustava Crne Gore i Zakona o zabrani diskriminacije, jer se autoru uskraćuje pravo da objavi knjigu na jednoj od dvije službeno ravnopravne varijante crnogorskog jezika, poručio je odbornik Evropskog saveza u SO Glavnog grada, Miloš Mašković.
- Kada javna ustanova nekome zabranjuje da koristi zvaničnu, standardizovanu varijantu jezika, to je suštinski primjer institucionalne diskriminacije- kazao je Mašković u objavi na mreži X.
&nbsp;Još je sramotnije, dodaje Mašković, što direktorica Biblioteke, umjesto da štiti kulturni identitet i slobodu stvaralaštva, uvodi političke filtere i lične jezičke preferencije u javni posao.
- Ali možda je još problematičnoje to što gradonačelnik Saša Mujović na sve ovo ne reaguje. Takvo ponašanje nije neutralno. To je poruka. Poruka da se ili slaže, odnosno da podržava ovakav model upravljanja i da mu je potpuno prihvatljivo da se budžetske institucije pretvaraju u servis političkih naloga ili da “po svaku cijenu” čuva koalicioni mir- ističe Mašković.
Pozvao je Mujovića da reaguje i da zaštiti Ustav i ključni princip nediskriminacije i zaštite ljudskih prava, kulturnog identiteta grada i države. &nbsp;
- Pozivam i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da hitno reaguje, jer je ovdje povrijeđeno osnovno ustavno pravo na slobodu izražavanja, ravnopravnu upotrebu jezika i nediskriminaciju u pristupu javnim ustanovama- dodao je.
Ako se ovo ne sankcioniše, smatra Mašković, otvara se prostor da svaka ustanova sutra uvodi svoje „dozvoljene“ i „nedozvoljene“ jezičke, nacionalne ili političke kriterijume.&nbsp;
- To je put u opasno urušavanje kulturnog, institucionalnog i demokratskog poretka. &nbsp;Ovo je trenutak kada moramo zaštititi elementarne civilizacijske vrijednosti od onih koji su COVID liječe dimom, od onih koji pripadnike manjinskih naroda nazivaju „šiptarima“, od onih kojima je spaljena NATO zastava zaštitni znak- poručio je odbornik ES.

Mašković: Ovo nije samo hir Slavice Ilinčić, već kršenje Ustava i Zakona o zabrani diskriminacije

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto dolazi danas u Beograd kako bi razgovarao o detaljima na koji način će Mađarska pomoći Srbiji pošto su obustavljene isporuke sirove nafte iz Hrvatske usljed američkih sankcija, naveo je ministar u video poruci na Fejsbuku.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u utorak da Srbija ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja Rafinerije ako SAD ne odobre licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS).
NIS-ova Rafinerija nafte u Pančevu, nadomak Beograda, ostala je bez sirove nafte za preradu, pošto je naftovod kroz Hrvatsku Janaf prekinuo isporuke usljed američkih sankcija sprskoj naftnoj kompaniji uvedenih zbog ruskog vlasništva u kompaniji,
NIS je u utorak saopštio da Rafinerija počinje s pripremama za obustavu rada.
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da će biti predložen amandman na Predlog zakona o budžetu, koji će predvidjeti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme NIS.
Prema najavama iz Vlade Srbije, Sijarto bi trebalo da se sastane s ministrom spoljnih poslova Srbije Markom Đurićem i ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović.
Vučić je prethodno rekao da je bilo glasova u Vladi da treba da nacionalizovati NIS, ali da je njegov predlog, koji je usvojen u Vladi, bio da se da još 50 dana vremena da se pronađe novi kupac za NIS.
- Ali ako poslije 50 dana ne dođe do prodaje NIS-a, nemamo izbora i moraćemo da uvedemo svoju upravu i platimo ruskim prijateljima najveću moguću cijenu- rekao je Vučić dodajući da su SAD tražile njegovu riječ da će doći do transakcije udjela u NIS-u "i u pisanoj i u usmenoj formi".

Sijarto najavio da će Budimpešta pomoći Srbiji u vezi s naftom

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je u Varšavi potpisao Memorandum o razumijevanju sa izvršnim direktorom FRONTEX-a, Hansom Lajtensom, kojim se uređuju žalbeni mehanizmi u vezi sa aktivnostima FRONTEX-a u Crnoj Gori, u skladu sa Sporazumom između Crne Gore i Evropske unije o operativnim aktivnostima, saopšteno je iz MUP-a.
Kako se u saopštenju ističe, potpisivanje Memoranduma potvrđuje zajedničku posvećenost očuvanju najviših standarda zaštite osnovnih prava i daljem unapređenju odgovornog i transparentnog djelovanja na granicama.
- Ministarstvo unutrašnjih poslova ka završnici integracionih procesa ide odlučno, a Crna Gora se svrstava u red najkredibilnijih partnera u sistemu kolektivne bezbjednosti- istakao je ministar Šaranović prilikom potpisivanja Memoranduma u sjedištu FRONTEX-a u Varšavi.
Posebno je naglašeno da Crna Gora ostaje primjer države koja ozbiljno pristupa obavezama i koja se, uprkos ograničenim resursima, dokazala kao partner na kojeg se može računati. Rezultati naših službi na granici nijesu deklarativni, već mjerljivi i vidljivi u praksi, dok saradnja sa FRONTEX-om dodatno jača kapacitete institucija, unapređuje profesionalne standarde i potvrđuje dosljednu posvećenost evropskim vrijednostima i stabilnosti.
- Crna Gora je prepoznata i kao odgovoran partner u upravljanju migracijama i borbi protiv prekograničnog kriminala, što potvrđuju i nalazi Evropske komisije. Prisustvo službenika ove evropske agencije na crnogorskim granicama pružilo je snažnu podršku radu granične policije kroz zajedničke operacije, obuke, projekte i razmjenu iskustava- navodi se u saopštenju.
Iz MUP-a poručuju da je ovaj sporazum još jedan pokazatelj da zajedničkim radom, uz međusobno povjerenje i solidarnost, možemo graditi sigurnije granice, jačati stabilnost i stvarati bezbjedniju budućnost za sve građane Crne Gore.

Šaranović i Lajtens potpisali Memorandum o žalbenim mehanizmima

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Najmanje 10 poginulih u poplavama i klizištima na Sumatri

Tagovi

Mašković: Ovo nije samo hir Slavice Ilinčić, već kršenje Ustava i Zakona o zabrani diskriminacije

Sijarto najavio da će Budimpešta pomoći Srbiji u vezi s naftom

Šaranović i Lajtens potpisali Memorandum o žalbenim mehanizmima

Najmanje 10 poginulih u poplavama i klizištima na Sumatri

PRATITE TVe UŽIVO